One court, one case, two opposing decisions. What is rare in a state governed by the rule of law happened at the Court of Appeal of Montenegro, specifically in the case of Special Prosecutor Lidija Mitrović.
In May 2023, the Special State Prosecutor’s Office charged Special Prosecutor Mitrović with abuse of office, alleging that she had dismissed criminal complaints against three individuals suspected of tax evasion. As she stated in her testimony, Mitrović decided to abandon criminal prosecution after the suspects, following a formal warning, paid their outstanding tax obligations to the state.
<h2>The road to (in)justice</h2>
Everything that followed unfolded at a speed unfamiliar to the Montenegrin judiciary. Just six months after the indictment, on November 2nd of 2023, the High Court in Podgorica sentenced Special Prosecutor Mitrović to seven months in prison.
Appeals were filed against the judgment by Mitrović’s defense counsel, attorney Zoran Piperović, the Special State Prosecutor’s Office, and by Lidija Mitrović herself. She argued that the High Court had committed serious violations of criminal procedure, incorrectly established the facts, and that the prison sentence violated the European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms.
On April 18th of 2024, a panel of the Court of Appeal composed of judges Vesna Moštrokol, Srđan Vujović and Dragoje Jović, overturned the High Court’s judgment.
<h2>Two decisions by the same court</h2>
- The first-instance court clearly committed a serious violation of the provisions of criminal procedure under points 8 and 9 of paragraph 1 of Article 386 of the Criminal Procedure Code… Due to these serious violations, it was necessary to overturn the first-instance judgment and return the case for retrial - the Court of Appeal stated, among other things, in its reasoning.
The decision of the Court of Appeal did not deter the judges of the High Court. Evidently, there was a particular interest in ensuring that Special Prosecutor Mitrović received „special treatment“. The High Court acted swiftly once again: in December 2024, it again sentenced Mitrović to seven months in prison for abuse of office.
Once again, appeals were filed with the Court of Appeal. Once again, a panel of the Court of Appeal convened, this time in a different composition: Presiding Judge Predrag Tabaš, with judges Zorica Milanović and Vesna Moštrokol as members.
A different panel resulted in a different decision. By a judgment dated May 6th of 2025, the Court of Appeal upheld the High Court’s ruling, rendering it final and enforceable.
- The appeals filed by the Special State Prosecutor’s Office, the defendant Lidija Mitrović, and the defendant’s counsel are dismissed as unfounded, and the judgment of the High Court in Podgorica, Special Department Ks.br. 26/24 of 23 December 2024, is upheld - the operative part of the Court of Appeal’s judgment states.
<h2>Constitutional appeal</h2>
That politics lies behind everything is what the dismissed prosecutor Mitrović claims in her constitutional appeal submitted to the Constitutional Court. In the document dated June 27th of 2025, citing the Constitution of Montenegro and the European Convention on Human Rights, she requests the adoption of an interim measure, namely - the suspension of the execution of the prison sentence.
The request is primarily based on alleged violations of the right to a fair trial, the right to an effective legal remedy, the right to work, and the presumption of innocence.
In her submission, Mitrović states that the proceedings against her and the High Court’s judgment were motivated by a single goal - to remove her from the position of special prosecutor, as she emphasized in her filing from July of this year.
<h2>The role of Vladimir Novović</h2>
The story of political influence on the position of Special Prosecutor Lidija Mitrović is not new. On the contrary, information available to Television E indicates that the rulings of the High Court and the Court of Appeal represent only the final phase of a carefully planned, politically motivated persecution.
Previously, the central role in the political elimination of Lidija Mitrović was played by Chief Special Prosecutor Vladimir Novović. In an effort to protect at all costs a political official of the Europe Now Movement - then Mayor of Podgorica - Novović issued two binding instructions to Special Prosecutor Lidija Mitrović. On both occasions, he ordered that Mitrović must not prosecute Olivera Injac, an official of the Europe Now Movement.
The first binding instruction - aimed at preventing the filing of an indictment proposal against Olivera Injac based on complaints submitted by attorney Mihailo Volkov for abuse of office and illegal employment - was issued in December 2022. The second followed in April 2023, just one day before Injac was elected Mayor of Podgorica.
The Chief Special Prosecutor ordered the acting prosecutor Lidija Mitrović to withdraw an indictment that had already been filed and officially registered with the prosecution’s registry.
<h2>Two binding instructions?!</h2>
The day after the indictment was „submitted“ to the registry of the Special State Prosecutor’s Office - while Prosecutor Mitrović was out of the office - all documents and case files disappeared, together with the binders.
In the same „Injac case“, Special Prosecutor Novović issued binding instructions twice, an unprecedented occurrence since the establishment of the Special State Prosecutor’s Office in 2015.
In addition to the extraordinary and evidently politically motivated actions of Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, the fact that Lidija Mitrović is under special treatment by state institutions is further demonstrated by the months-long silence of the Constitutional Court.
Although Mitrović submitted her constitutional appeal as early as July 28th - together with a request for an interim measure - there has been no decision by the Constitutional Court to date, nor even a session held on the matter.
<h2>The „silence“ of the Constitutional Court</h2>
Prominent Montenegrin attorney Veselin Radulović assesses that differing decisions of the Court of Appeal do not necessarily justify a conclusion that the proceedings were politically motivated.
However, he emphasizes that the lack of response from the Constitutional Court is concerning and sends a negative message to citizens.
- We have seen that in this case, former Special State Prosecutor Lidija Mitrović submitted a constitutional appeal with a request to suspend the execution of the criminal judgment back in late July. And there is still no decision. These are cases in which the Constitutional Court should act as a matter of priority. When a timely response is absent, it certainly does not contribute to trust in the work of the Constitutional Court, nor does it enhance legal certainty for the citizens of Montenegro - Radulović told Television E.
Our media outlets received no response from the Constitutional Court, leaving it unclear when or whether the Constitutional Court panel will consider Lidija Mitrović’s constitutional appeal.
It would be useful if legal experts could, in the meantime, clarify the background of the Lidija Mitrović case. More precisely, to explain one paradox: how a special prosecutor, whose superior - the Chief Special Prosecutor - twice prohibited her from prosecutorial action, was years later sentenced to prison for having independently and lawfully decided to discontinue criminal prosecution, acting within her statutory powers.

Draško Đuranović

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

The case of Prosecutor Mitrović: When politics takes over the judiciary

&nbsp;Jedan sud, jedan predmet i dvije suprotstavljene odluke. Ono što je rijetkost u pravno uređenoj državi, desilo se u Apelacionom sudu Crne Gore. I to u slučaju specijalne tužiteljke Lidije Mitrović. &nbsp; Maja 2023. godine Specijalno državno tužilaštvo optužilo je specijalnu tužiteljku Mitrović za zloupotrebu službenog položaja jer je - odbacila krivične prijave protiv tri osobe osumnjičene za utaju poreza. Mitrović se na odustajanje od krivičnog gojenja odlučila, kako je istakla u svojoj izjavi, nakon što su okrivljeni u državni budžet, nakon opomene, ipak uplatili zaostale poreske obaveze. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190140_0a6f8992ebf12fb562ce98b2346e76cf384763b4a547e3e5dac6c92db7bea89e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109190140_0a6f8992ebf12fb562ce98b2346e76cf384763b4a547e3e5dac6c92db7bea89e" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="POLITIKA IZNAD PRAVOSUĐA: Viši sud u Podgorici "> <figcaption>POLITIKA IZNAD PRAVOSUĐA: Viši sud u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PUT DO (NE)PRAVDE &nbsp;&nbsp;&nbsp; Potom je sve išlo brzinom kakvu crnogorko pravosuđe ne poznaje. Samo šest mjeseci nakon što je Specijalno tužilaštvo optužilo Mitrović, Viši sud u Podgorici je 2. novembra 2023. osudio specijalnu tužiteljku - na sedam mjeseci zatvorske kazne. &nbsp; Na tu presudu žalbu su uložili branilac tužiteljke Mitrović, advokat Zoran Piperović, Specijalno tužilaštvo, ali i sama Lidija Mitrović koja je cijenila da je Viši sud učinio bitne povrede krivičnog postupka, pogrešno utvrdio činjenično stanje, a da je odlukom o visini zatvorske kazne povrijedio Konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. &nbsp; Vijeće Apelacionog suda koje su činili sudija Vesna Moštrokol, Srđan Vujović i Dragoje Jović ukinulo je 18. aprila 2024. godine presudu Višeg suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190144_13d7fdc94a5e311d9a7b5a9f0e2521124a579bad340721632a1605a57b38f85f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109190144_13d7fdc94a5e311d9a7b5a9f0e2521124a579bad340721632a1605a57b38f85f" data-rendition-name="original" width="3868" height="1781" loading="lazy" alt="PRECIZNO OBRAZLOŽENJE KAKO JE VIŠI SUD KRŠIO ZAKON: Dio iz rješenja Apelacionog suda"> <figcaption>PRECIZNO OBRAZLOŽENJE KAKO JE VIŠI SUD KRŠIO ZAKON: Dio iz rješenja Apelacionog suda(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  DVIJE ODLUKE JEDNOG SUDA &nbsp; -Prvostepeni sud je očigledno prilikom donošenja presude učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz tačke 8, ali i tačke 9 iz stava 1 člana 386 ZKP-a... Zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka bilo je nužno ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje – piše, između ostalog, u obrazloženju Apelacionog suda. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Rješenje Apelacionog suda nije pokolebalo sudije Višeg suda. Očito, postojao je neki interes da specijalna tužiteljka Mitrović ima specijalni tretman. Viši sud je opet bio brz: decembra 2024. godine, Viši sud je ponovo osudio Mitrović na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. &nbsp; &nbsp;I ponovo su uslijedile žalbe Apelacionom sudu. I ponovo je zasijedalo Vijeće Apelacionog suda.Ovog puta u drugom sastavu: predsjednik Vijeća je bio Predrag Tabaš, a članovi Zorica Milanović i Vesna Moštrokol. &nbsp; Drugačiji sastav značio je i drugačiju odluka Apelacionog suda: presudom od 6. maja 2025. godine potvrđena je i postala je pravosnažna prvobitna odluka Višeg suda u Podgorici. &nbsp; -Odbijaju se kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, okrivljene Lidije Mitrović i branioca okrivljene i potvrđuje presuda Višeg suda u Podgorici, Specijalno odjeljenje Ks.br. 26/24 od 23. 12. 2024. godine- ističe se u izreci presude Apalacionog suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_337a543f86ddc171ae8f9bf52fa15d7127e70ace3ef447e0f500a206b11a5a6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260109190148_337a543f86ddc171ae8f9bf52fa15d7127e70ace3ef447e0f500a206b11a5a6c" data-rendition-name="original" width="3000" height="2208" loading="lazy" alt="POKUAŠAJ POVRATKA U ZAKONSKE OKVIRE: Ustavna žalba Lidije Mitrović"> <figcaption>POKUAŠAJ POVRATKA U ZAKONSKE OKVIRE: Ustavna žalba Lidije Mitrović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  USTAVNA ŽALBA Da iza svega stoji politika, tvrdi razriješena tužiteljka Mitrović u Ustavnoj žalbi Ustavnom sudu. U dokumentu od 27. juna 2025. godine zahtijeva se – uz pozivanje na odredbe Ustava Crne Gore, ali i Evropske konvencije o ljudskim pravima - donošenje privremene mjere, odnosno obustava izvršenja kazne zatvora. &nbsp; Prvenstveno zbog toga što je odlukom Višeg suda došlo do kršenja prava na pravično suđenje, prava na djelotvorni pravni lijek, prava na rad, ali i prava na pretpostavku nevinosti. &nbsp;&nbsp; Mitrović u dopisu ističe da je proces protiv nje i presuda Višeg suda motivisana jednim ciljem – da se ona skloni sa mjesta specijalne tužiteljke – ocijenila je Mitrović u podnesku iz jula ove godine. ULOGA VLADIMIRA NOVOVIĆA Priča o uticaju politike na poziciju specijalne tužiteljke Lidije Mitrović – nije novost. Naprotiv: informacije kojima raspolaže Televizija E ukazuju da su presude Višeg i Apelacionog suda samo su završni udarci jednog osmišljenog politički motivisanog progona. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260109190148_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA: Vladimir Novović"> <figcaption>DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prethodno je glavnu ulogu u političkom odstrijelu Lidije Mitrović imao - glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. U namjeri da po svaku cijenu zaštiti političku funkcionerku Pokreta sad, svojevremeno gradonačelnicu Podgorice, čelni čovjek Specijalnog tužilaštva je donio dva obezujuća uputstva prema specijalnoj tužiteljki Lidiji Mitrović. Oba puta je tužilac naložio da tužiteljka Mitrović ne smije goniti Oliveru Injac, funkcionerku Pokreta Eropa sad! &nbsp; Novović je prvo obavezjuće uputstvo - da bi spriječio optužni prijedlog protiv Olivere Injac po prijavama advokata Mihaila Volkova zbog zloupotrebe službenog položaja i nezakonitog zapošljavanja – donio decembra 2022. godine. A drugo - aprila 2023. godine, i to samo dan prije izbora Injac za gradonačelnicu Podgorice. &nbsp; Postupajućoj tužiteljki Lidiji Mitrović, glavni specijalni tužilac je naredio da - povuče optužnicu koja je već bila predata i zavedena na pisarnici tužilaštva?! DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA?! &nbsp;Dan nakon što je optužnica ,,spuštena“ u pisarnicu SDT-a – za vrijeme dok je tužiteljka Mitrović bila van kancelarije – nestali su svi akti i spisi predmeta, zajedno sa registratorima! U istom ,,slučaju Injac“ specijalni tužilac Novović dva puta izdavao obavezujuće uputstvo, što je nezabilježen slučaj od formiranja Specijalnog državnog tužilaštva 2015. godine. &nbsp;Osim nevjerovatne, očito politički motivisane, akcije glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, da je Lidija Mitrović pod specijalnim tretmanom državnih institucija pokazuje i višemjesčno tihovanje Ustavnog suda. &nbsp; &nbsp;Iako je Mitrović Ustavnu žalbu predala još 28. jula – i to sa zahtjevom za donošenje privremene mjere – do danas nije bilo odluke Ustavnog suda, čak ni zasijedanja tim povodom. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260109190148_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE: Ustavni sud Crne Gore"> <figcaption>BEZ REAKCIJE: Ustavni sud Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,TIHOVANJE” USTAVNOG SUDA &nbsp;Poznati crnogorski advokat Veselin Radulović ocjenjuje da različite odluke Apelacionog suda nikako ne moraju biti razlog da se zaključi o politički motivisanom procesu. &nbsp; &nbsp;No, ističe da zabrinjava nereagovanje Ustavnog suda i da to nije dobra poruka građanima. &nbsp; &nbsp;-Vidjeli smo da je u ovom predmetu bivša specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović predala ustavnu žalbu sa zahtjevom za obustavljanje izvršenja krivične presude još krajem jula. I još nema odluke. Ovo su predmeti u kojima bi Ustavni sud trebalo da postupa prioritetno i kada izostane blagovremena reakciaj to svakako ne doprinosi povjerenju u rad Ustavnog suda i generalno ne doprinosi pravnoj sigurnosti građana Crne Gore – kazao je Radulović za Televiziju E. &nbsp; &nbsp;Na naše medijske kuće, iz Ustavnog suda nije bilo reakcije, pa se ne zna kada će – i hoće li uopšte – Vijeće Ustavnog suda razmatrati Ustavnu žalbu Lidije Mitrović. &nbsp; &nbsp;Bilo bi dobro kada bi neki pravni stručnjaci u međuvremenu mogli da razjasne pozadinu slučaja Lidije Mitrović. Preciznije, da rastumače jedan paradoks: kako je specijalna tužiteljka, kojoj je nadređeni glavni specijalni tužilac dva puta zabranjivao tužilačko postupanje, koju godinu kasnije sudski kažnjena zatvorom - jer je, postupajući samostalno i u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, odustala od tužilačkog gonjenja. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Slučaj tužiteljke Mitrović: Kad politika ovlada pravosuđem

“Political actors, especially those in the highest positions, should refrain from statements that could be perceived as attempts to influence prosecutorial decisions.”
This sentence is part of the European Union Delegation’s response to a question from Vijesti journalists, given the day after the eruption of absolutism by Chetnik leader Andrija Mandić and his party colleagues in Parliament. The united group of former Fronts (DF) harshly criticized Supreme State Prosecutor Milorad Marković and demanded his immediate dismissal.
PROSECUTORIAL (IN)ACTION AND...
But not because Marković is doing, rather, because he doesn’t do what he was told he must. And that is - to, at all costs, pursue, indict, and imprison Milo Đukanović, his brother Aco, and their immediate family, as well as to prosecute everyone that the new government targets.
On Friday, the leaders of the former Democratic Front, Andrija Mandić and Milan Knežević, along with MPs Jole Vučurović and Dejan Đurović, publicly proved what is long known: that the Supreme State Prosecutor Milorad Marković and the Special State Prosecutor Vladimir Novović were chosen not because of their previous work - since neither of them was a prosecutor - but because of what they were expected to do!
Precisely: to arrest those whom the government points its finger at.
That’s nothing new. Since August 2020, Dritan Abazović and the rest of those in power have been more occupied with investigations and accusations against the former government than with Montenegro’s EU path; they have spent more time figuring out how to employ their own people within the state system than thinking about systemic reforms.
So, the August government did not really hide its true face, the only surprising thing about the reaction of the Europeans is - are they really surprised by the behavior of the top ranks of the so-called “liberators”?
...EUROPEAN SILENCE
Or perhaps the reaction of the EU delegation in Podgorica was, in essence, an unofficial but public recognition of their own mistake - that they supported a government whose key figures, such as the parties of Mandić and Knežević, do not inherit European values?
Indeed, Europe mostly watched in silence as the leaders of the new government here began building a regime that controls everything, one that most closely resembles the regime of their political mentor - Aleksandar Vučić in Belgrade.
No, there was no reaction from our so-called Western friends, not even to that old statement by an MP of the new ruling government. Milan Knežević once said that in December 2023 and January 2024, inside the Government building, the current authorities negotiated a parliamentary majority for the election of the prosecutor, together with the current Supreme State Prosecutor, Milorad Marković.
That was a chilling admission of political abuse, a kind of political conspiracy, and also evidence of undue pressure by the government and politics on Montenegro’s judiciary.
No, there was no reaction, our Western partners stayed silent.
A LOOK INTO OUR OWN BACKYARD
But to untangle this Montenegrin political-prosecutorial knot, one shouldn’t look toward Brussels, but rather into our own backyard. And try to answer one key question - why did Vladimir Novović, in Parliament on Friday, turn his back on Milorad Marković?
Yes, exactly: part of the parliamentary majority on a political cross crucified the Supreme State Prosecutor for his inaction in cases - that fall exclusively under the jurisdiction - of the Chief Special Prosecutor, Vladimir Novović?!
The one whom Mandić, Knežević, and the others loudly praised, while demonizing Marković.
And this wasn’t mere ignorance of some of the MPs, it was a clear sign that they approve of Novović’s selective approach, which, through the persecution of certain opposition figures and attacks on critical media, has turned into a true service branch of those in power. Unlike Marković, who dared to appeal the acquittal in the 2016 attempted-terrorism case.
It also turned out that Novović, in his own way, expressed gratitude to the MPs from Mandić’s and Knežević’s parties: he didn’t even appear at the parliamentary session, instead, he sent his deputy, Turković, who, presumably by prior agreement, didn’t utter a single word during the sessions of the Parliament of Montenegro.
That silence from Chief Special Prosecutor Novović was painful, but also very telling: the Chief Special Prosecutor himself showed and proved that he is submissive and obedient to the people at the top of the government. And it shows that Novović is willing to violate the ethical code, which states, I quote, that a prosecutor “must not be an instrument of any social or political group.”
PAINFUL MESSAGES FROM THE SPECIAL PROSECUTOR
And, knowing all this, it’s no surprise that Chief Special Prosecutor Vladimir Novović decided to welcome new, additional praise from those in power and to act precisely according to the instructions of a political group.
Today - just as Dritan Abazović had announced many times before, and even a few days ago - businessmen Vesko Kovačević and Ranko Ubović were detained, suspected of alleged money laundering.
If there is evidence, the arrest is logical. But it’s hard to accept that it is legally logical when the Special State Prosecutor’s Office publicly stated that the prosecutors - who ordered the arrests - are “conducting an urgent investigation to find evidence,” as written in the Special State Prosecutor’s Office official announcement.
So: for an alleged criminal act that may have taken place nearly a decade ago, first come the arrests, and only then the search for evidence?
POLITICALLY ORDERED ARRESTS
It appears that Novović ordered the arrests, and that the Special State Prosecutor’s Office will now try to find the crime for which the businessmen have already been detained. Maxim-based logic “arrest first, prove later” - is legally unsustainable, politically ominous, and socially perverse.
But it’s obvious that Vladimir Novović consciously calculated that he would reap new praise. Not only from Dritan Abazović, but also from Boris Bogdanović, who immediately and triumphantly declared that now, I quote, “Ubović’s parties, his media, his political poltroons and lackeys are whining in vain.”
The story about the whining of political opponents was last heard - back in the days of Stalinist purges - from the mouth of the notorious prosecutor Lavrentiy Beria. Now, a century later, about the political whining of his opponents speaks the head of the Democrats’ parliamentary group, Montenegro’s little Beria.
It sounds monstrous, but this is the new Montenegro, one that some, it seems, have already gotten used to. As for the journalists of Television E and ETV Portal, we will not get used to political persecution, no matter where it comes from.
And those who wish to see our end, both politicians and prosecutors, will have to try much harder to make us silent when we have arguments to speak.
Simply: it won’t happen tonight, nor on any other night.

Strategy: “Arrest first, prove later”

Chief Special Prosecutor, Vladimir Novović, is investigating the actions of the Minister of Internal Affairs, Danilo Šaranović.
This follows from the response of the Special State Prosecutor’s Office to an inquiry from Siniša Adamović, editor at Television E, asking whether - in the case of the sudden termination of the internship of Aleksa Rakočević, a graduate of the Police Academy, in Kolašin - opened a case regarding decisions made by Minister of Internal Affairs, Danilo Šaranović.
UNDER THE SURVEILLANCE OF THE SPECIAL PROSECUTOR’S OFFICE
In the process of reviewing the request, the first-instance body, after confirming it possesses the requested information, under Article 16, Paragraph 1 of the Law on Free Access to Information, conducted a harm test and determined that access to this information should be restricted because satisfying the request and disclosing the requested information could lead to delaying necessary actions in the pre-criminal and criminal proceedings, as well as the collection of evidence during the investigation and inquiry - It is emphasized in the response of prosecutor Novović to the request of ETV.
Translated from legal-bureaucratic jargon to everyday language: Special Prosecutor Novović cannot disclose his actions to the media because - revealing details - would jeopardize the inquiry or investigation into the legality of the decisions made by the Minister of Internal Affairs.
That there is something to investigate – Television E and Portal ETV thoroughly reported on this back on May 27. At that time, they published the testimony of twenty-five-year-old Aleksa Rakočević from Kolašin - who after two months of internship - Minister Šaranović terminated his internship and removed him from the police. Previously, Rakočević, with excellent grades, graduated from the Police Academy in Danilovgrad, received positive security clearances, and started his internship in the Security Department of Kolašin.
WORK WITHOUT A CONTRACT
To be more interesting: Aleksa Rakočević began his internship precisely on the recommendation of the Minister of Internal Affairs, Danilo Šaranović, who by email recommended the then twenty-four-year-old graduate from the academy in Danilovgrad.
In January 2024, an email arrived from the Minister of Internal Affairs’ cabinet to the Security Department of Kolašin, inviting me to an interview regarding the termination of my internship. I
appeared, but interestingly, without any contract, they didn’t give me any contract, I didn’t sign anything - Rakočević told ETV.
RECORDS OF ISSUED UNIFORM ITEMS
In a document shown during the interview at Television E, Rakočević revealed that police officer Dijana Mašković issued him the following items: summer jacket, summer pants, winter pants, two winter shirts, one summer shirt, and one belt.
That’s how Aleksa Rakočević started his internship in the police on January 30, 2024.
A very strange internship: for a full two months, Rakočević did not have a contract that work in the Montenegrin police?!
This was also confirmed by Rakočević in the interview with our media outlet.
Who will be responsible that I was pretending to be a policeman on the street for two months? Signing official documents, conducting inspections, searches, performing all official duties that happened and that were necessary for someone to do as an intern at that time, who learns the job, who looks at how and what needs to be done, and helps, assisting active police officers. Who will be responsible for that? - asks Rakočević.
THE TWO-MONTH INTERN
After two months - a turnaround occurred. The deputy commander of the Kolašin police, Slađan Vukićević, suddenly remembered that intern Aleksa Rakočević had a stain on his record. He reported this to Minister Šaranović, and Rakočević was swiftly removed from service: on March 23 of last year, Aleksa Rakočević returned the uniform he had been issued in mid-January.
Whether Minister Šaranović knew what he was signing off on when he expelled Rakočević from service is unknown. Had the Democrat official known anything about the law, he would have understood that the reported stain in Rakočević’s record was non-existent and that his minor offense as a juvenile had long been erased from records.
This, however, did not stop Minister Danilo Šaranović and the head of the Police Administration, Lazar Šćepanović, in the manner of Stalinist purges for hiring Rakočević - from filing criminal charges against Vanja Miletić, the former commander of the Kolašin police, and Milija Vukanić, the former head of the Security Department of Kolašin.
WAITING FOR THE EPILOGUE
The police leadership accuses them of abuse of official position - even though it was proven - that Aleksa Rakočević’s file was completely clean.
Now, Vladimir Novović is on the move, and it will soon be seen whether the politically motivated, illegal actions of the ministry and police leadership will be sanctioned. Or whether, as many times before, the Chief Special Prosecutor will have a selective oversight of the painful, unlawful practices of state officials?

Siniša Adamović

Novović is investigating Šaranović’s actions in the “Rakočević case”

Chief Special Prosecutor Vladimir Novović received 4.222 euros in November, according to publicly available data on the incomes of state officials.
Immediately behind Novović in terms of November earnings at the Special State Prosecutor’s Office is Special Prosecutor Sanja Jovićević, whose net salary amounted to 4.202 euros, while that of her colleague Jovan Vukotić - the Basic State Prosecutor who was sent to the Special State Prosecutor's Office - 3.712 euros, and his colleague Nataša Bošković received 32 euros less.
In addition to Novović, Jovićević, Vukotić and Bošković, there are 14 other prosecutors at the Special State Prosecutor’s Office.
Following Prosecutor Bošković are Special Prosecutor Tanja Čolan Deretić with 3.598 euros, Ljiljana Lakić, President of the Management Board of the Centre for Education in the Judiciary and State Prosecutor’s Office, who earned 3.523 euros, and Vukas Radonjić with 3.486 euros, while his colleague Miroslav Turković earned 30 euros less - 3.456 euros.
After Prosecutor Turković come Prosecutor Miloš Šoškić with a net salary of 3.381 euros, prosecutor from the Basic State Prosecutor’s Office appointed to the Special State Prosecutor’s Office Ivana Petrušić Vukašević received 3.373 euros, Marija Raspović earned one euro less - 3.372 euro, while Zoran Vučinić’s November salary amounted to 3.342 euros. Slightly lower amounts were received by Prosecutors Živko Savović and Ana Perović, 3.247 euros each.
According to the data on the incomes of state officials, Prosecutor Ivan Medojević received 3.090 euros, while Prosecutor from the Basic State Prosecutor’s Office seconded to the Special State Prosecutor’s Office Maja Janković earned 3.030 euros. Prosecutor while Siniša Milić, also seconded from a Basic State Prosecutor’s Office to the Special Prosecutor’s Office, had a somewhat lower salary - 2.253 euros in November.
The lowest salary was received by Prosecutor Saša Čađenović, amounting to 1.515 euros.

Marija Žižić

Novović received 4.222 euros, followed closely by Jovićević with 4.202

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Portal ETV

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Kaćuša Krsmanović

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Crna Gora ostvarila je mjerljiv napredak u jačanju sistema krivičnog pravosuđa, a rezultati u procesuiranju organizovanih kriminalnih grupa i visoke korupcije postali su vidljivi, uz cilj da budu dugoročno održivi i sistemski utemeljeni.
To je poručeno na trećem panelu „Podizanje standarda u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije – jačanje „krivičnog lanca“ i ostvarivanje održivih rezultata“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Glavni specijalni tužilac, Vladimir Novović, istakao je da je Crna Gora prepoznata u izvještaju Evropske komisije po napretku u oblastima ratnih zločina i visoke korupcije.
On je rekao da SDT ima u izvještajnom periodu iz ugla EK rekordan iznos kriminalom oduzete imovine. Ukupno, kako je rekao, blokirano je oko 64 miliona eura novca na računima kod poslovnih banaka. Pokrenuta je, ističe, 21 finansijska istraga.
Prema njegovim riječima, u izvještajnom periodu SDT je podigao 19 optužnica protiv 105 lica za najteža krivična djela organizovanog kriminala: međunarodno krijumčarenje narkotika i cigareta, kao i teška krivična djela protiv života.
- Samo u ovom izvještajnom periodu koji se poklapa sa Izvještajem Evropske komisije u optužnicama koje je podiglo SDT imamo krijumčarenje preko 100 hiljada paketa cigareta, gdje je najvjerovatnije šteta za državu nastupila u iznosu od preko 75 miliona eura, dok su procesuirane krimilnalne organizacije krijumčarile više od tri tone kokaina - kazao je Novović.
Novović je podsjetio da je SDT je prvo zauzelo stav da je SKY/ECC komunikacija pravno valjan dokaz.
- Istrajavali smo u tome i kada drugi o tome nijesu smjeli da govore. Danas je to potvrđeno i u državama EU - rekao je Novović.
On je odbacio teze da se presuda ne može zasnivati isključivo na ovakvom materijalu, naglašavajući da Zakonik o krivičnom postupku ograničenja propisuje samo u vezi sa zaštićenim svjedokom i svjedokom-saradnikom.
Novović smatra da je Crna Gora u potpunosti usvojila evropsku praksu paralelnog vođenja finansijskih i krivičnih istraga, navodeći da je pokrenuta 21 finansijska istraga protiv 137 fizičkih i tri pravna lica, uz veliki broj finansijskih izvještaja koji prate te postupke.
- Crna Gora bilježi mjerljiv napredak i institucionalni standardi su značajno podignuti. Usvojili smo evropske standarde – od dokazivanja, preko finansijskih istraga, do privremenog oduzimanja imovine. Naš cilj je da ti rezultati postanu održivi i da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ima trajni efekat - poručio je Novović.
Sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore, Milenka-Seka Žižić, istakla je da borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije zahtijeva snažan, organizovan i kontinuirano profesionalizovan pravosudni sistem.
Govoreći o rezultatima rada, Žižić je kazala da je u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici u posljednjih pet godina zabilježen značajan obim predmeta – 215 predmeta, od kojih je 118 aktivnih, dok je tokom ove godine riješeno 47. Ona je pojasnila da veći broj spojenih predmeta pokazuje složenost slučajeva organizovanih kriminalnih grupa.
Žižić je naglasila da Specijalno odjeljenje danas ima znatno veće kapacitete u odnosu na ranije godine, navodeću da u tom odjeljenju postupa 14 sudija, što je višestruko više nego ranije.
Ipak, dodaje da broj sudija nije dovoljan sam po sebi, navodeći da su potrebni savjetnici, zapisničari, administrativna i tehnička podrška, kao i adekvatno opremljene sudnice – sve ono što čini da postupci teku efikasno i bez odlaganja.
Žižić je kazala da sudije koje postupaju u predmetima organizovanog kriminala moraju imati punu institucionalnu zaštitu.
- Sudija ne smije da ima dilemu da li ga država štiti. To preduslov da se mladi pravnici odlučuju za rad u pravosuđu i za uključivanje u najzahtjevnije oblasti - rekla je Žižić.
Ukazala je da predmeti organizovanog kriminala i korupcije zahtijevaju stalnu obuku u oblastima poput finansijske forenzike, digitalnih dokaza i međunarodne pravne pomoći, poručujući da bez kontinuiranog stručnog usavršavanja nema napretka u rezultatima.
Žižić smatra da se uspjeh ne mjeri samo brojem presuda, već i kvalitetom odluka, trajanjem postupaka, iznosom oduzete imovine i povjerenjem javnosti.
- Efikasnost nije suprotna pravičnosti, ona je njen preduslov. Kada sudovi postupaju brzo, zakonito i transparentno, šaljemo jasnu poruku o snazi pravosuđa i podižemo standarde borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručila je Žižić.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, predstavio je rezultate koji, kako je kazao, prema ocjenama Evropske komisije, potvrđuju vidljiv napredak Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Istakao je da je Uprava policije u protekloj godini sprovela duboke reforme, od depolitizacije, jačanja operativne samostalnosti i restrukturiranja, do otkrivanja kriminalnih aktivnosti u sopstvenim redovima, „čime je obnovljeno povjerenje međunarodnih partnera.“
- U periodu od oktobra prošle do oktobra ove godine rasvijetljeno je 90 odsto teških krivičnih djela povezanih sa organizovanim kriminalom, uključujući sedam teških ubistava i pokušaja ubistava. Spriječeno je sedam planiranih likvidacija, a procesuirano više od 700 članova kriminalnih grupa. U borbi protiv narkotika zaplijenjeno je više od 3,5 tone droge u Crnoj Gori, dok je na međunarodnom nivou procesuirano više od 40 osoba osumnjičenih za krijumčarenje oko deset tona kokaina. Blokirana je i imovina kriminalnih struktura u vrijednosti od deset miliona eura - naveo je Šćepanović.
Poručio je da korupcija u Crnoj Gori više „nije zaštićena zona“, navodeći da je procesuirano više od 160 osoba iz oblasti ekonomskog kriminala, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 110 miliona eura.
- Otkriveno je 123 djela utaje poreza, a šteta pričinjena budžetu je oko devet miliona eura. U oblasti pranja novca, otkrivneno je 25 krivičnih djela. U oblasti ilegalnih migracija i trgovine ljudima otkriveno je 30 krivičnih djela i procesuirana lica odgovorna za krijumčarenje između 370 i 400 migranata - rekao je Šćepanović.
Podsjetio je da je nakon perioda zastoja u međunarodnoj saradnji, Crna Gora ponovo uspostavila punu razmjenu obavještajnih podataka sa Europolom i drugim službama.
- Kao prva zemlja Zapadnog Balkana osnovala je i zajedničku operativnu sobu – SPOC 24/7, za razmjenu informacija u realnom vremenu. Formirane su i nove jedinice za kontrolu vazdušnog i pomorskog saobraćaja - rekao je Šćepanović.
Šćepanović je da je država značajno ojačala „krivični lanac“, od otkrivanja kriminala do procesuiranja, i da su ostvareni rezultati temelj za dalje podizanje standarda u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije.

Novović: SDT u bankama blokirao oko 64 miliona eura; Žižić: Specijalno odjeljenje riješilo 47 predmeta

,,Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke.“ Ova rečenica je dio reakcije Delegacija Evropske unije na upit novinara Vijesti, dan nakon erupcije apsolutizma četničkog vojvode Andrije Mandića i njegovih stranačkih kolega u Skupštini. Složna ekipa bivših frontovaca žestoko je kritikovala vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i tražila njegovu brzinsku smjenu. &nbsp; TUŽILAČKO (NE)ČINJENJE I... Ali, ne zbog toga što Marković čini, već zato što ne čini ono što su mu rekli da mora. A to je - da po svaku cijenu goni, tuži i zatvori Mila Đukanovića, njegovog brata Aca i užu porodicu, ali i da goni i sve ostale koje targetira nova vlast. &nbsp; U petak su čelnici nekadašnjeg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i poslanici Jole Vučurović i Dejan Đurović javno su dokazali ono što se znalo: vrhovni državni tužilac Milorad Marković i specijalni državni tužilac Vladimir Novović izabrani su, ne zbog svog prethodnog rada - jer &nbsp;njih dvojica nijesu bili tužioci – već zbog onoga što je bilo predviđeno da urade! &nbsp; Tačnije: da hapse one u koje vlast upre prstom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore "> <figcaption>KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije to novost. Od avgusta 2020. godine Dritan Abazović i ostala ekipa na vlasti više se bavila pretragama i optužbama protiv stare vlasti, nego evropskim putem Crne Gore; više su istraživali kako da zaposle svoje ljude u državnom sistemu, nego što su razmišljali o reformama sistema. &nbsp; Nije, dakle, avgustovska vlast krila svoje pravo lice, pa jedino što čudi u reakciji Evropljana je – da li su stvarno iznenađeni ponašanjem vrhovne ekipe ekipe ,,oslobodilaca“? &nbsp; ...EVROPSKO ĆUTANJE Ili je, možda, reakcija delegacije EU u Podgorici bila suštinski nezvanično, ali javno, priznanje vlastite greške - da su podržavali vlast čiji najvažniji činioci, poput partija Mandića i Kneževića, ne baštine evropske vrijednosti? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu"> <figcaption>NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista, Evropa je uglavnom ćutke posmatrala kada su čelnici nove vlasti ovđe počeli da grade režim koji kontroliše sve i koji najviše podsjeća na onaj režim njihovog političkog mentora - Aleksandra Vučića u Beogradu. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije naših, kako volimo da kažemo, zapadnih prijatelja čak ni na onu staru izjavu poslanika nove valsti. Milan Knežević svojevremeno je kazao da je decembra 2023. i januara 2024. godine, baš u zgradi Vlade, sadašnja vlast dogovarala skupštinsku većinu o izboru tužioca - upravo sa sadašnjim &nbsp;vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem. &nbsp; To je bilo jezivo je priznanje zloupotrebe politike, neke vrsta političke zavjere, ali i dokaz o neprimjerenom pritisku vlasti i politike na crnogorsko pravosuđe. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije, naši zapadni partneri su sve to oćutali. &nbsp; POGLED U VLASTITO DVORIŠTE &nbsp; No, za rasplet ovog crnogorskog političko-tužilačkog čvora ne treba gledati u pravcu Brisela, već u vlastito dvorište. I pokušati naći odgovor na jedno važno pitanje - &nbsp;zbog čega je Vladimir Novović, u petak u parlamentu, okrenuo leđa Miloradu Markoviću? &nbsp;&nbsp; Da, upravo tako: dio parlamentarne većine na politički krst je razapinjao vrhovnog državnog tužioca zbog izostanka postupanja u slučajevima - koji su &nbsp;isključiva nadležnost – glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića?! &nbsp; Kojeg su inače i Mandić i Knežević i ostali na sva usta hvalili, dok su Markovića satanizovali. &nbsp; I nije to bilo tek neznanje poslanika, već pokazatelj da cijene Novovićev selektivan pristup, koji se progonom pojedinaca iz opozicije i atakom na kritičke medije, pretvorio u pravi uslužni servis vlasti. Za razliku od Markovića, koji se drznuo da se žali na oslobađajuću presudu u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine. &nbsp; Pokazalo se i da je Novović, na svoj način, izrazio zahvalnost poslanicima Mandićeve i Kneževićeve partije: nije se ni pojavio na raspravi u parlamentu, već je poslao svog zamjenika Turkovića koji, valjda po dogovoru, nije glasa puštio tokom zasijedanja Skupštine Crne Gore. &nbsp; Mučno je bilo to ćutanje glavnog specijalnog tužioca Novovića, ali i vrlo znakovito: sam je glavni specijalni tužilac pokazao i dokazao da je podložan i pokoran ljudima iz vrha vlasti. I pokazuje da je Novović spreman da prekrši etički kodeks koji govori da tužilac u svom postupanju, citiram, ,,ne smije biti instrument bilo koje društvene ili političke grupe“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b" data-rendition-name="original" width="1110" height="618" loading="lazy" alt="HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO"> <figcaption>HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  MUČNE PORUKE SPECIJALNOG TUŽIOCA I, kada se sve to zna, onda ne čudi što je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović odlučio da primi nove, dodatne pohvale iz vlasti i djeluje upravo po nalogu jedne političke grupe. &nbsp; Danas je - baš kako je Dritan Abazović mnogo puta ranije, ali i prije koji dan, najavljivao - priveo biznismene Veska Kovačevića i Ranka Ubovića, osumnjičene za navodno pranje novca. &nbsp; Ako postoje dokazi, hapšenje je logično. Ali, teško je prihvatiti da je pravno logično kada SDT javno saopšti da tužioci – koji su dali nalog za hapšenje - ,,vode hitnu istragu za dokazima”, kako piše u saopštenju SDT-a. &nbsp; Dakle: za navodnu kriminalnu radnju koja se desila možda i deceniju ranije, prvo se hapsi onda se traga za dokazima? &nbsp; HAPŠENJA PO NALOGU POLITIKE Ispada da je Novović naredio hapšenje, a da će SDT tek dokazivati djelo zbog kojeg su biznismeni već uhapšeni. Logika zasnovana na maksimi ,,prvo hapsi, poslije dokazuj” - pravno je neodrživa, politički zloslutna i društveno perverzna. &nbsp; Ali, očito da je Vladmir Novović svjesno računao da će na svoj konto zgrnuti &nbsp;nove pohvale. Ne samo od Dritana Abazovića, već i od Borisa Bogdanovića koji je odmah slavodobitno poručio da će sada, citiram, ,,džabe da cvile i Ubovićeve partije, njegovi mediji, njegovi politički telali i poltroni”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533" data-rendition-name="original" width="831" height="1109" loading="lazy" alt="MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića"> <figcaption>MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Priča o cviljenju političih protivnika posljednji se put - &nbsp;još u doba staljinističih čistki - čula iz usta zloglasnog tužioca Lavrentija Berija. Sada, vijek kasnije, o političkom cviljenju svojih političkih neprijatelja govori šef poslaničkog kluba Demokrata, crnogorski mali Berija. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Djeluje monstruozno, ali to je ta nova Crna Gora na koju su se izgleda neki već navikli. Što se tiče novinara Televizije E i Portala ETV, nećemo se navikavati na politički progon, ma od koga dolazio. &nbsp; I moraće, oni koji bi željeli da vide naš kraj, moraće još da se potrude, i političari i tužioci, da nas primoraju da zašutimo kad imamo argumente da govorimo. &nbsp; Prosto: neće moći ove noći, ali i svake druge noći. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Strategija: ,,Prvo hapsi, onda dokazuj”

Bivši američki predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton odbili su danas da svjedoče pred Predstavničkim domom u istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, čime su dodatno zaoštrili višemjesečni spor sa republikanskim kongresmenom i predsjednikom Odbora za nadzor Džejmsom Komerom, dodajući da će boriti protiv zahtjeva za svjedočenje "koliko god bude potrebno".
U opširnom pismu upućenom Komeru, u koje je imao uvid list Njujork tajms, Klintonovi su naveli da su spremni da se bore "za zemlju, njene principe i njen narod, bez obzira na posljedice", ističući da je za njih "sada trenutak" za takav potez.
Komer je zaprijetio da će pokrenuti postupak za nepoštovanje Kongresa ukoliko se Klintonovi ne odazovu pozivima na zatvorena saslušanja, što je često prvi korak ka upućivanju slučaja Ministarstvu pravde.
Rok za pojavljivanje Bila Klintona bio je utorak, a za Hilari Klinton srijeda. Nekoliko sati prije isteka roka, Klintonovi su dostavili pismo u kojem navode da su pozivi na svjedočenje "nevažeći i pravno neizvršivi", a zatim i zajedničko pismo u kojem su poručili da će se protiv Komerovih zahtjeva boriti koliko god bude potrebno.
Oni su naveli da su već dostavili overene pisane izjave, slične onima koje je Komer prihvatio od drugih svjedoka, te ponovili da nemaju saznanja relevantna za istragu.
U pismu su optužili Komera da vodi politički motivisan proces čiji je cilj njihovo kažnjavanje, pa čak i zatvaranje.
Portparolka Odbora za nadzor saopštila je da Klintonovi nisu potvrdili dolazak na saslušanja i da će, ukoliko se ne pojave, odbor početi postupak zbog nepoštovanja Kongresa.
Klintonovi su naveli da očekuju da će Komer nastaviti sa pokušajima da ih proglasi krivima za nepoštovanje Kongresa, kao i da će objavljivati "nebitne, fotografije stare decenijama" kako bi ih kompromitovao.
Prema navodima advokata Klintonovih, insistiranje da se Klintonovi pojave lično pred odborom suprotno je ograničenjima istražnih ovlašćenja Kongresa, kako su ona definisana u sudskoj praksi, uključujući i odluke Vrhovnog suda SAD. Oni su pozvali Komera da "deeskalira ovaj spor".

Klintonovi odbili svjedočenje u istrazi o Epstinu, najavili pravnu borbu

Iranska vojska je trenutno borbeno mnogo spremnija i koordiniranija nego što je bila prije oružanog sukoba sa Izraelom u junu 2025. godine, izjavio je vrhovni komandant iranskih oružanih snaga general-major Amir Hatami.
- Iranske oružane snage su sada znatno spremnije za borbu nego prije "Dvanaestodnevnog rata", koji je bio jedinstveno iskustvo za iransku vojsku i doprinio je razvoju vojnih sposobnosti, obuci trupa i koordinaciji između pojedinačnih jedinica - rekao je Hatami, prenio je portal "Bagdad tudej".
On je naveo da je iskustvo borbenih dejstava u junu 2025. godine „ojačalo sposobnost iranskih oružanih snaga da se suprotstave različitim potencijalnim agresivnim scenarijima i da zaštite bezbjednost i suverenitet Islamske Republike“, prenosi Tass.
Hatami je naglasio da su, prema njegovom mišljenju, trenutne američke prijetnje "realne“ i dodao da se iranske oružane snage prema njima odnose "sa najvećom ozbiljnošću i na najvišem nivou pripravnosti“.
- Obuka iranske vojske u potpunosti je u skladu sa prirodom prijetnji - rekao je Hatami.

Vrhovni vojni komandant Irana: Spremniji smo u odnosu na period prije sukoba sa Izraelom

Poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol čestitao je Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori na mreži Iks.
On je u objavi izrazio nadu da će konstruktivna saradnja s ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da zajedno proslavimo ulazak slobodne i samostalne Crne Gore u Evropsku uniju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F2011203295386227038&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Nadam se da će konstruktivna saradnja sa Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da proslavimo ulazak slobodne CG u EU

Amerikanka Mikaela Šifrin pobijedila je u Flahauu, u sedmom slalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Šifrin je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 50 sekundi i 52 stotinke.
Američka skijašica trijumfpovala u šest od sedam slaloma ove sezone i upisala 107. trijumf u Svjetskom kupu.
Amerikanka Pola Molcan završila je kao drugoplasirana sa 41 stotinkom zaostatka, a pobjedničko postolje kompletirala je Austrijanka Katarina Trupe sa 65 stotinki slabijim vremenom od pobjendika.
Pobjednica slaloma u Kranjskoj Gori, Švajcarkinja Kamil Rast, imala je četvrto vrijeme, peta je bila Švajcarkinja Vendi Holdener, a šesta Šveđanka Ana Sven Larson.
Šifrin je vodeća je u poretku slaloma sa 680 bodova.
Rast je na drugom mjestu sa 412 boda, dok je treća Holdener sa 313 metara.
Šifrin je vodeća u ukupnom poretku sa 923 boda.
Druga je Rast sa 763, a treća Molcan sa 502 boda.

Tag: vladimir-novovic