Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade danas je utvrdio ko su kandidati za najviše državno priznanje, a na toj listi ovog puta su se našli i Buksovci - Aleksandar Radunović (Popaj), Veselin Gajović (Gajo), Goran Vujović i Zoran Marković (Zonjo).
Osim njih, kandidati su i književnici Radovan Vujadinović i Aleksandar Bečanović, Bećir Vuković, prof. dr Vuk Cerović, istaknuta umjetnica Branimirka Popović (Branka Šćepanović), akademik mr Branka Bogavac, profesor francuskog i ruskog jezika i magistarslavistike, književnik Milan Delić, doktor nauka za fizičku kulturu i obrazovanje Momčilo Vuksanović, prof. francuskog i latinskog jezika Gordana Sarić, prof. dr Rifat Alihodžić, dipl.ing.arh, Jasmina Kujović Salković, spec.sci.arch. mr Elvira Muzurović dipl.inž.arh, Branko Rabrenović, MSc. arch.
Na listi kandidata za ovo državno priznanje je i &nbsp;NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (International women’s clab of Montenegro - IWCM), &nbsp;dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović; dr Srđa Martinović doktor nauka; mr Živko Andrić, magistar hemijskog inženjerstva; Zdravko Đuranović, muzički umjetnik; prof. Vanja Pantović, osnivačica i direktorica baletske škole “Princeza Ksenija”...
Tu su i Zlatko Zlatičanin, pisac, prosvjetni radnik- nastavnik; Kemal Musić, master kulturolog; Aleksandar Damjanović, dipl. ekonomista; Crveni krst Crne Gore, NVO Internacionalna kulturna asocijacija IKA, kao i prof. Milica Bakrač, profesorka srpskog jezika i književnosti.
Kandidati su i Obrad Nenezić, dipl. dramaturg, doktorant FDU Beograd na teoriji dramskih umjetnosti, dr Dragan S. Hajduković, doktor fizičkih nauka; Miloš Karadaglić, magistar muzike; mr Ivan Martinović, magistar elektrotehnike, doktorant; Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj; Dejan Božović, akademski mizičar (kompozitor i aranžer); Braho Adrović, književnik - Pedagoška akademija - grupa: srpskohrvatski jezik i književnost; Sreten Vujović, akademik DANU- pisac i prevodilac; Pavle Pepđonović.
Kandidati za Trinaestojulsku nagradu su i Blagoje Krivokapić, mašinski inženjer – poslovni menadžment i upravljanje malim i srednjim preduzećima; drNikola Marković magistar slikarstva, doktorirao na arhitekturi u oblasti urbanizma, docent; Jelena Garić, dipl. dizajner – grafički dizajn i vizuelne komunikacije i mr Veljo Stanišić - magistar grafike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Buksovci kandidati za Trinaestojulsku nagradu

Film “Ova dobra zemlja”, Vladimira Perovića, producentske kuće Atomic, na upravo završenom SEE Film Festivalu (Paris-Berlin-Washington) proglašen je za najbolji dokumentarac po ocjeni američkog žirija.
Film je podržan od FCCG, te od gradova Kotor, Podgorica, Cetinje i Žabljak, a sniman je tokom 2022. i 2023. godine, da bi, netom nakon završetka, u junu 2024, imao premijeru na Underhill festivalu u Podgorici, gdje je osvojio i nagradu za najbolji dokumentarac u regionalnoj konkurenciji i nagradu publike.
Uslijedilo je gostovanje na Balkan Film Festu u Montevideu, gdje je film dobio opet nagradu publike, a na FIPA DOC u Bijaricu bio je u zvaničnoj selekciji.
Zanimljiv je kuriozitet da je ova nagrada na SEE (South East Europe) predstavlja 126. priznanje za filmove reditelja Vladimira Perovića.
Uz reditelja i scenaristu Perovića, film potpisuju: Ivan Čojbašić, producent i snimatelj; Saša Brajović, snimatelj zvuka; Dora Filipović, dizajnerka zvuka; Jelena Božović, izvršna producentinja.

1084x550

Film "Ova dobra zemlja" Vladimira Perovića najbolji dokumentarac na SEE film festivalu

U kultnom kotorskom Kinu “Boka”, prošlog vikenda je svečano zatvorena revija dokumentarnog filma DOC DOK projekcijom filma "Ova dobra zemlja" istaknutog crnogorskog reditelja Vladimira Perovića, saopšteno je iz KC ''Nikola Đurković''.
Film ''Ova dobra zemlja'', koji je dobitnik Glavne nagrade za najbolji regionalni dokumentarac i Nagrade publike na Underhill festivalu u Podgorici, kao i Nagrade publike na Balkan Film Festivalu u Montevideu, predstavljen je kotorskoj publici u okviru drugog i završnog dana revije 

- ''Ova dobra zemlja'' je poetski, vizuelno raskošan i emocionalno snažan dokumentarac koji slavi ljude i život u planinama Crne Gore. Kroz četrnaest kratkih priča i petnaest sagovornika, film oslikava duh, mudrost i dostojanstvo života u surovim, ali iskonski lijepim predjelima- navodi se u saopštenju.
 
 Nakon projekcije, prisutnima su se obratili reditelj Vladimir Perović i producentkinja Jelena Božović, koji su govorili o stvaranju filma i značaju očuvanja planinske baštine kroz dokumentarni izraz. 

&nbsp;Druženje se nastavilo u dvorištu galerije gdje su Žene Risna, u duhu tradicije, poslužile priganice, sir, med i rakiju iz domaćinstva Moma Jovanovića – jednog od protagonista filma, što je dodatno obogatilo završnicu revije.
 
- Revija dokumentarnog filma DOC DOK još jednom je potvrdila koliko je važno čuvati priče koje oblikuju identitet i kolektivnu memoriju prostora, kroz moć dokumentarnog filma- zaključuje se u saopštenju.

1250x600

Kotor: Film ''Ova dobra zemlja'' Vladimira Perovića oduševio publiku

Crnogorski dokumentarni film „Ova dobra zemlja“ reditelja Vladimira Perovića uvršten je u selekciju „Histoires d'Europe“ (Evropske priče) Međunarodnog festivala dokumentarnog filma FIPADOC, koji će se održati od 27. do 30. januara u francuskom gradu Bijaricu.
Nakon svjetske premijere na jubilarnom 15. Underhill Festu u Podgorici, gdje je osvojio Nagradu za najbolji film u regionalnoj selekciji i Nagradu publike, film je uvršten u takmičarski program festivala „FIPADOC“, u selekciji koja predstavlja odabrane međunarodne dokumentarce o Evropi i Evropljanima.
„Ova dobra zemlja“, u produkciji Atomic Production, predstavlja svojevrsnu odu crnogorskim planinama i ljudima koji ih nastanjuju. Kroz niz minijaturnih vinjeta i priča, reditelj Perović vješto gradi kaleidoskopski prikaz planinskog etosa, osvjetljavajući vrijednosti i načela kojima se vode stanovnici ovih predjela, njihov odnos prema tradiciji i ljepoti života pod zvijezdanim nebom. Projekat je realizovan uz podršku Filmskog centra Crne Gore.
Ovogodišnje izdanje festivala FIPADOC će u industrijskom programu posebnu pažnju posvetiti regionu Balkana. U sklopu festivala, organizuje se i radionica „Producers meet producers“, koja ima za cilj podsticanje međunarodne koprodukcije. Radionica će okupiti producente iz balkanskih zemalja, Višegradske grupe i Španije sa francuskim kolegama. Pod mentorstvom Sare Fero i Darka Nabakova iz festivala „Makedox“, šest odabranih producenata sa Balkana imaće priliku da razviju saradnju sa francuskim filmskim profesionalcima. U selekciji „International Pitches“ biće predstavljen i crnogorski dokumentarni projekat „Balkan’s Maestro“ (radnog naziva „Opus K“), u režiji Altinai Petrović Njegoš i Fransoa Flurija i produkciji „Atomic production“ iz Podgorice, koji je nedavno podržan od strane Filmskog centra Crne Gore na konkursu za razvoj projekta.

Crnogorski dokumentarni film „Ova dobra zemlja“ u selekciji FIPADOC festivala

Nekoliko stotina hiljada mladih katolika iz cijelog svijeta pozdravilo je danas poglavara Rimokatoličke ckrve, papu Lava XIV kad je stigao helikopterom na bdjenje na otvorenom u blizini Rima, što je završni dio proslave Jubileja mladih.
Agencija Frans pres je ocijenila da se doček novog pape može uporediti sa dobrodošlicom koja se priređuje rok zvijezdama.
Neki vjernici su klicali, a neki su briznuli u plač dok je bijeli helikopter sletio na ogromno šetalište Tor Vergata istočno od Rima, gdje su se okupili mladi vjernici iz 146 zemalja za Jubilej mladih koji je počeo u ponedjeljak.
Prvi američki papa u papamobilu se široko osmjehnuo i pozdravio oduševljenu publiku okupljenu duž njegove rute nakon što je proveo dan slušajući muziku, moleći se i komunicirajući sa drugim vjernicima pod vrelim suncem.
To okupljanje održano je gotovo tri mjeseca poslije početka pontifikata Lava XIV i 25 godina nakon Jubileja 2000. godine, kada je više od dva miliona mladih ljudi učestvovalo na Svjetskom danu mladih na zahtjev pape Jovana Pavla II.
Tačan broj učesnika još nije poznat, dok je Vatikan ranije saopštio da očekuje oko milion vjernika.
Većina okupljenih planira da provede noć na šetalištu do papine završne mise u nedjelju ujutru, što je vrhunac proslave Jubileja, "Svete godine" koju Rimokatolička crkva obilježava svakih 25 godina.
Očekuje se da će vođa 1,4 milijarde katolika predsjedavati bdjenjem večeras, sa ogromne bine na čijem se vrhu nalazi zlatni luk i impozantni krst, sa pogledom na prostranu esplanadu, veličine oko 70 fudbalskih terena.
Organizacija događaja predstavljala je izuzetan logistički izazov, sa raspoređenih oko 10.000 ljudi, uključujući policiju i službenike civilne zaštite i zdravstvenim mjerama, distribucijom flaširane vode kako bi se pomoglo vjernicima da prebrode ljetnju vrućinu.

Papa stigao helikopterom pred oduševljene vjernike u Rimu

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je još prije dva mjeseca naredio zabranu vojne saradnje između Hrvatske i Izraela.
Za ovo se tek danas saznalo, a informaciju je objavila televizijska kuća RTL. Ove dvije države već dva mjeseca ne mogu vojno sarađivati, a Milanović je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o ovoj naredbi obavijestio 23. maja na Vijeću za odbranu Hrvatske.
Iz Ministarstva odbrane Hrvatske tvrde da nikada i nisu imali tu saradnju, ali RTL je iz drugih izvora saznao da su shodno Milanovićevoj naredbi otkazani sastanci o razmjeni iskustva s Izraelom.
Predsjednik ove susjedne države za razliku od ostatka državnog vrha otvoreno kritikuje izraelski rat u Pojasu Gaze, te smatra da Hrvatska treba priznati Palestinu kao državom.
Pa je tako jednom prilikom izjavio da s Izraelom ne treba imati posla i da se u ovoj zemlji vodi, kako je rekao, zločinačka politika.

Milanović još prije dva mjeseca zabranio vojnu saradnju Hrvatske i Izraela

Jutarnja emisija Ljetnjeg programa Televizije E biće u znaku toplih, životnih priča.&nbsp;
Sa Mihailom Mandićem govorimo o životu daleko od domovine i aktivnostima Crnogorske etničke zajednice u Australiji.&nbsp;
Saška i Dragan Petrović izgradili su život na Novom Zelandu. Saškina borba sa tumorom i Draganova podrška, sublimirana u knjizi, holistički pristup liječenju a nadasve uzajamna ljubav i povjerenje u fokusu su njihove životne priče.&nbsp;
Viktor Huter, mladi pijanista i vicešampion Evrope u džiu džici, Dino Hazandar, naši su gosti.&nbsp;
Planinar Ćazim Fetahović ovog ljeta osvojio je Monte Rose i to je povod za novo druženje sa njim.&nbsp;
Gledajte nas u nedjelju, od osam do 10h.

Jutarnja emisija na TV E u znaku toplih, životnih priča

Izraelske snage otvorile su vatru u blizini dva punkta za distribuciju pomoći u Gazi, dok su se gladni Palestinci ponovo okupili tražeći hranu.
Prema navodima svjedoka i zdravstvenih radnika, 2. avgusta je ubijeno najmanje deset ljudi.
Fondaciju za humanitarnu pomoć u Gazi (GHF) podržava Izrael, a napad se dogodio dan nakon što su američki zvaničnici posjetili jedan od punktova GHF.
Još 19 ljudi je ubijeno iz vatrenog oružja dok su se okupljali kod prelaza Zikim iz Izraela u nadi da će dobiti pomoć, izjavio je Fares Avad, šef službe hitne pomoći Ministarstva zdravlja Gaze.
Skoro je prošla nedjelja otkako je Izrael, pod međunarodnim pritiskom zbog sve većeg broja neuhranjene djece, najavio ograničene humanitarne pauze i bacanje pomoći iz vazduha, kako bi se obezbijedila hrana za više od dva miliona ljudi u Gazi.
Većina njih sada zavisi isključivo od pomoći, nakon skoro 22 mjeseca rata.
Međutim, Ujedinjene nacije, partneri i Palestinci tvrde da dolazi premalo pomoć, dok se zalihe gomilaju više mjeseci na graničnim punktovima, čekajući izraelsku dozvolu za ulazak u Gazu.
Stručnjaci su ove nedjelje upozorili da se dešava "najgori mogući scenario – glad".
Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je u subotu da je sedmoro ljudi umrlo od uzroka povezanih sa neuhranjenošću u prethodna 24 sata, uključujući jedno dijete.
- Pomoć je daleko od dovoljne - poručila je njemačka Vlada putem portparola Štefana Korneliusa. UN procjenjuje da je potrebno između 500 i 600 kamiona pomoći dnevno.
Porodice 50 talaca koji se još nalaze u Gazi strahuju da i oni gladuju, i za to krive Hamas, nakon što su militanti objavili snimke izgladnjelog taoca Evjatara Davida.
Blizu najsjevernijeg punkta GHF, kod koridora Netzarim, Jahia Jusef, koji je došao po pomoć, opisao je jeziv prizor.
Nakon što je pomogao da se odnesu trojica ranjenih ljudi, rekao je da je vidio još ljudi koji krvare na zemlji.
- Isti prizor svaki dan - rekao je Jusef, a prenosi AP.
Zdravstveni radnici navode da je najmanje osam ljudi ubijeno.
Izraelska vojska je saopštila da je ispalila upozoravajuće hice, na grupu koja se približavala njihovim snagama.
U oblasti Šakuš, udaljenoj nekoliko stotina metara od mjesta gdje djeluje GHF u najjužnijem gradu Rafi, dvije osobe su ubijene, navode svjedoci.
Bolnica Naser u Kan Junisu primila je dva tijela i brojne ranjene.
Svjedok Mohamed Abu Taha rekao je da su izraelski vojnici pucali ka okupljenima. Vidio je kako su pogođene dva muškarca i jedna žena, dok je bježao.
Izraelska vojska je saopštila da nema informacije da je došlo do upotrebe oružja od strane njenih snaga u toj oblasti. GHF je saopštio da se ništa nije dogodilo u blizini njegovih punktova.
GHF tvrdi da njihovi naoružani uposlenici koriste samo biber sprej ili upozoravajuće hice, kako bi spriječili smrtonosna stampeda.
Izraelska vojska je u petak saopštila da radi na tome da rute koje su pod njenom kontrolom budu bezbjednije.
GHF — koji je pokrenut u maju uz milionsku podršku SAD — osnovan je kao alternativa UN sistemu distribucije pomoći, za koji je Izrael tvrdio da omogućava Hamasu da prisvoji zalihe.
Izrael nije pružio dokaze za ovu tvrdnju, dok su UN to negirale.
U periodu od 27. maja do 31. jula, 859 ljudi je ubijeno u blizini GHF punktova, navodi se u izvještaju UN od 30. jula.
Još stotine ljudi ubijene su duž ruta UN konvoja.
Policija pod vođstvom Hamasa, grupe koja kontroliše Gazu i koju su SAD i EU proglasile terorističkom, nekad je obezbjeđivala te konvoje, ali su izraelske snage ciljale njihove pripadnike.
Izrael i GHF tvrde da su izvještaji o stradalima preuveličani.
Bacanje pomoći iz vazduha, koje predvodi koalicija Jordana, Izraela, UAE, Egipta, Francuske i Njemačke predstavlja još jedan pokušaj pomoći, iako stručnjaci kažu da je to nedovoljno i opasno za ljude na terenu.
- Vratimo se onome što funkcioniše i pustite nas da radimo svoj posao - poručio je šef UN agencije za palestinske izbjeglice Filip Lazarini, pozivajući na više i bezbjednije kamionske isporuke pomoći.
<h2>Nastavljaju se vazdušni napadi</h2>
Bolnica Naser saopštila je da je primila pet tijela nakon dva izraelska udara na šatore u kojima su bili raseljeni ljudi na jugu Gaze.
Služba hitne pomoći Ministarstva zdravlja navela je da je u napadu pogođena kuća između mesta Zavaida i Deir al-Balah, gdje su ubijeni roditelji i njihovo troje djece.
U drugom napadu, pogođen je šator u Kan Junisu, pri čemu su poginule majka i ćerka.
Načelnik izraelske vojske, general Ejal Zamir, upozorio je da će se "borbe nastaviti bez predaha" ako taoci ne budu oslobođeni.
<h2>Porodice talaca pozivaju na sporazum</h2>
Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, sastao se 2. avgusta sa porodicama talaca, nedjelju dana nakon što je napustio pregovore o prekidu vatre, optuživši Hamas za nepopustljivost.
- Nismo čuli ništa novo od njega. Rekao je da postoji američki pritisak da se operacija završi, ali nismo čuli ništa konkretno - rekao je Mišel Iluz, otac izraelskog taoca Gaja Iluza.
Dodao je da je tražio od Vitkofa da postavi vremenski okvir, ali da nije dobio odgovor.
Demonstranti su pozvali izraelsku vladu da postigne dogovor i okonča rat, moleći: "Zaustavite ovu noćnu moru i izvucite ih iz tunela".
<h2>Povratak u ruševine</h2>
U jednom dijelu grada Gaze, raseljeni ljudi koji su uspjeli da se vrate kući zatekli su četvrti prekrivene ruševinama. Većina Palestinaca u Gazi je sabijena u sve manje oblasti koje se smatraju bezbjednima.
- Ne znam šta da radim. Uništenje, samo uništenje - rekao je Mohamed Kvika, koji je stajao među srušenim betonskim pločama i pokazao na nekadašnju petospratnicu.
- Gdje će ljudi da žive - upitao je.
Rat je počeo kada je Hamas 7. oktobra 2023. godine napao jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, većinom civila.
U izraelskom odgovoru, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, ubijeno je više od 60.400 Palestinaca.
Ministarstvo ne pravi razliku između civila i boraca, ali tvrdi da su žene i djeca više od polovine žrtava.
Ministarstvo funkcioniše pod Hamasovom upravom, ali ga UN i druge međunarodne organizacije smatraju najpouzdanijim izvorom podataka o žrtvama.
Ministarstvo je saopštilo da je 93 djece umrlo od uzroka povezanih sa neuhranjenošću od početka rata. Od kraja juna, kada su počeli da bilježe i smtrne slučajeve među odraslima, 76 odraslih je umrlo od istih uzroka.

Izraelske snage pucale u blizini punktova za pomoć u Gazi, najmanje 10 mrtvih

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: vladimir-perovic