Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade danas je utvrdio ko su kandidati za najviše državno priznanje, a na toj listi ovog puta su se našli i Buksovci - Aleksandar Radunović (Popaj), Veselin Gajović (Gajo), Goran Vujović i Zoran Marković (Zonjo).
Osim njih, kandidati su i književnici Radovan Vujadinović i Aleksandar Bečanović, Bećir Vuković, prof. dr Vuk Cerović, istaknuta umjetnica Branimirka Popović (Branka Šćepanović), akademik mr Branka Bogavac, profesor francuskog i ruskog jezika i magistarslavistike, književnik Milan Delić, doktor nauka za fizičku kulturu i obrazovanje Momčilo Vuksanović, prof. francuskog i latinskog jezika Gordana Sarić, prof. dr Rifat Alihodžić, dipl.ing.arh, Jasmina Kujović Salković, spec.sci.arch. mr Elvira Muzurović dipl.inž.arh, Branko Rabrenović, MSc. arch.
Na listi kandidata za ovo državno priznanje je i &nbsp;NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (International women’s clab of Montenegro - IWCM), &nbsp;dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović; dr Srđa Martinović doktor nauka; mr Živko Andrić, magistar hemijskog inženjerstva; Zdravko Đuranović, muzički umjetnik; prof. Vanja Pantović, osnivačica i direktorica baletske škole “Princeza Ksenija”...
Tu su i Zlatko Zlatičanin, pisac, prosvjetni radnik- nastavnik; Kemal Musić, master kulturolog; Aleksandar Damjanović, dipl. ekonomista; Crveni krst Crne Gore, NVO Internacionalna kulturna asocijacija IKA, kao i prof. Milica Bakrač, profesorka srpskog jezika i književnosti.
Kandidati su i Obrad Nenezić, dipl. dramaturg, doktorant FDU Beograd na teoriji dramskih umjetnosti, dr Dragan S. Hajduković, doktor fizičkih nauka; Miloš Karadaglić, magistar muzike; mr Ivan Martinović, magistar elektrotehnike, doktorant; Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj; Dejan Božović, akademski mizičar (kompozitor i aranžer); Braho Adrović, književnik - Pedagoška akademija - grupa: srpskohrvatski jezik i književnost; Sreten Vujović, akademik DANU- pisac i prevodilac; Pavle Pepđonović.
Kandidati za Trinaestojulsku nagradu su i Blagoje Krivokapić, mašinski inženjer – poslovni menadžment i upravljanje malim i srednjim preduzećima; drNikola Marković magistar slikarstva, doktorirao na arhitekturi u oblasti urbanizma, docent; Jelena Garić, dipl. dizajner – grafički dizajn i vizuelne komunikacije i mr Veljo Stanišić - magistar grafike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Buksovci kandidati za Trinaestojulsku nagradu

Film “Ova dobra zemlja”, Vladimira Perovića, producentske kuće Atomic, na upravo završenom SEE Film Festivalu (Paris-Berlin-Washington) proglašen je za najbolji dokumentarac po ocjeni američkog žirija.
Film je podržan od FCCG, te od gradova Kotor, Podgorica, Cetinje i Žabljak, a sniman je tokom 2022. i 2023. godine, da bi, netom nakon završetka, u junu 2024, imao premijeru na Underhill festivalu u Podgorici, gdje je osvojio i nagradu za najbolji dokumentarac u regionalnoj konkurenciji i nagradu publike.
Uslijedilo je gostovanje na Balkan Film Festu u Montevideu, gdje je film dobio opet nagradu publike, a na FIPA DOC u Bijaricu bio je u zvaničnoj selekciji.
Zanimljiv je kuriozitet da je ova nagrada na SEE (South East Europe) predstavlja 126. priznanje za filmove reditelja Vladimira Perovića.
Uz reditelja i scenaristu Perovića, film potpisuju: Ivan Čojbašić, producent i snimatelj; Saša Brajović, snimatelj zvuka; Dora Filipović, dizajnerka zvuka; Jelena Božović, izvršna producentinja.

1084x550

Film "Ova dobra zemlja" Vladimira Perovića najbolji dokumentarac na SEE film festivalu

U kultnom kotorskom Kinu “Boka”, prošlog vikenda je svečano zatvorena revija dokumentarnog filma DOC DOK projekcijom filma "Ova dobra zemlja" istaknutog crnogorskog reditelja Vladimira Perovića, saopšteno je iz KC ''Nikola Đurković''.
Film ''Ova dobra zemlja'', koji je dobitnik Glavne nagrade za najbolji regionalni dokumentarac i Nagrade publike na Underhill festivalu u Podgorici, kao i Nagrade publike na Balkan Film Festivalu u Montevideu, predstavljen je kotorskoj publici u okviru drugog i završnog dana revije 

- ''Ova dobra zemlja'' je poetski, vizuelno raskošan i emocionalno snažan dokumentarac koji slavi ljude i život u planinama Crne Gore. Kroz četrnaest kratkih priča i petnaest sagovornika, film oslikava duh, mudrost i dostojanstvo života u surovim, ali iskonski lijepim predjelima- navodi se u saopštenju.
 
 Nakon projekcije, prisutnima su se obratili reditelj Vladimir Perović i producentkinja Jelena Božović, koji su govorili o stvaranju filma i značaju očuvanja planinske baštine kroz dokumentarni izraz. 

&nbsp;Druženje se nastavilo u dvorištu galerije gdje su Žene Risna, u duhu tradicije, poslužile priganice, sir, med i rakiju iz domaćinstva Moma Jovanovića – jednog od protagonista filma, što je dodatno obogatilo završnicu revije.
 
- Revija dokumentarnog filma DOC DOK još jednom je potvrdila koliko je važno čuvati priče koje oblikuju identitet i kolektivnu memoriju prostora, kroz moć dokumentarnog filma- zaključuje se u saopštenju.

1250x600

Kotor: Film ''Ova dobra zemlja'' Vladimira Perovića oduševio publiku

Crnogorski dokumentarni film „Ova dobra zemlja“ reditelja Vladimira Perovića uvršten je u selekciju „Histoires d'Europe“ (Evropske priče) Međunarodnog festivala dokumentarnog filma FIPADOC, koji će se održati od 27. do 30. januara u francuskom gradu Bijaricu.
Nakon svjetske premijere na jubilarnom 15. Underhill Festu u Podgorici, gdje je osvojio Nagradu za najbolji film u regionalnoj selekciji i Nagradu publike, film je uvršten u takmičarski program festivala „FIPADOC“, u selekciji koja predstavlja odabrane međunarodne dokumentarce o Evropi i Evropljanima.
„Ova dobra zemlja“, u produkciji Atomic Production, predstavlja svojevrsnu odu crnogorskim planinama i ljudima koji ih nastanjuju. Kroz niz minijaturnih vinjeta i priča, reditelj Perović vješto gradi kaleidoskopski prikaz planinskog etosa, osvjetljavajući vrijednosti i načela kojima se vode stanovnici ovih predjela, njihov odnos prema tradiciji i ljepoti života pod zvijezdanim nebom. Projekat je realizovan uz podršku Filmskog centra Crne Gore.
Ovogodišnje izdanje festivala FIPADOC će u industrijskom programu posebnu pažnju posvetiti regionu Balkana. U sklopu festivala, organizuje se i radionica „Producers meet producers“, koja ima za cilj podsticanje međunarodne koprodukcije. Radionica će okupiti producente iz balkanskih zemalja, Višegradske grupe i Španije sa francuskim kolegama. Pod mentorstvom Sare Fero i Darka Nabakova iz festivala „Makedox“, šest odabranih producenata sa Balkana imaće priliku da razviju saradnju sa francuskim filmskim profesionalcima. U selekciji „International Pitches“ biće predstavljen i crnogorski dokumentarni projekat „Balkan’s Maestro“ (radnog naziva „Opus K“), u režiji Altinai Petrović Njegoš i Fransoa Flurija i produkciji „Atomic production“ iz Podgorice, koji je nedavno podržan od strane Filmskog centra Crne Gore na konkursu za razvoj projekta.

Crnogorski dokumentarni film „Ova dobra zemlja“ u selekciji FIPADOC festivala

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić u teškom zdravstvenom stanju je hospitaliziran, a beogradski mediji javljaju da je priključen na aparate.
Ivica Dačić (60), inače predsjednik Socijalističke partije Srbije, dugo godina ima dijabetes i druge pridružene bolesti.
Dačiću se stanje iznenada naglo pogoršalo u posljednjih nekoliko dana, a danas je primljen na bolničko liječenje, javlja Mondo.
Njemu je navodno konstatovana obostrana upala pluća, a stanje mu se naglo pogoršava u posljednjih nekoliko sati.

Ivica Dačić u teškom zdravstvenom stanju primljen u bolnicu

Bivši grčki ministar finansija Janis Varufakis optužen je i biće mu suđeno zbog navodnog promovisanja upotrebe droga, saopštila je danas njegova ljevičarska stranka Front evropske neposlušnosti (MeRA25).
Bivši političar, koji je služio u ljevičarskoj vladi Sirize tokom finansijske krize u Grčkoj 2015. godine, trebalo bi da se pojavi pred sudom 16. decembra, a optužbe se odnose na komentare koje je dao tokom jednog podkasta, u kojem je rekao da je probao drogu prije 36 godina na festivalu u Australiji, prenosi Politiko.
- Odlučan da ne postupim kao Bil Klinton, koji je rekao ‘nisam udisao’. Ja sam rekao da jesam - kazao je Varufakis, priznajući da je ranije koristio marihuanu i opisujući iskustvo sa ekstazijem na festivalu u Sidneju 1989. godine.
Istakao je da je, iako je iskustvo u početku bilo prijatno, sve rezultiralo višednevnom migrenom, koja ga je odvratila od ponovne upotrebe droga.
Naveo je da je to ispričao kako bi istakao rizike upotrebe droga, govoreći slušaocima da „postoji cijena koju treba da plate“ i da zavisnost predstavlja „kraj slobode“.
Stranka Front evropske neposlušnosti optužila je vladu desnog centra Nove demokratije da „manipuliše“ grčkim pravosuđem kako bi optužila Varufakisa zbog toga „što je govorio istinu“.
- Iako je stav grčkog pravosudnog sistema u ovom slučaju izazvao mnogo zabave u grčkom društvu, ova priča je ipak opasna. Ideja da se lider stranke izvede pred sud zbog toga što je govorio o svojim iskustvima sa supstancama prije mnogo decenija nije slučajan, nevin gaf, već poruka pravosuđa koje zatvara oči pred onima na vlasti i progoni svakoga ko odbija da kleči - navodi se u saopštenju stranke.

Janis Varufakis mora na sud zbog navodnog promovisanja upotrebe droge

Samostalni savjetnik u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog staranja Marko Ćipović kazao je da će, izmjenama Zakona o radu, biti zadržano 12 mjeseci roditeljskog odsustva, uz uvođenje dva neprenosiva mjeseca za oca, u skladu s evropskom direktivom.
Ćipović je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, objasnio da majka može koristiti svih 12 mjeseci odjednom, dok otac svoja dva neprenosiva mjeseca može iskoristiti ili istovremeno s njom, ili nakon što ona završi svoje odsustvo.&nbsp;
On je kazao da su, u komunikaciji sa Evropskom komisijom, uspjeli da izdejstvuju model kojim se zadžavaju 12 mjeseci roditeljskog odsustva.
- U pogledu roditeljskog odsustva moramo ravnopravno posmatrati i majke i očeve jer direktiva propisuje da je minimum po četiri mjeseca za oba roditelja, plus po onih dva koji su neprenosivi. Majka će moći odjedanput da koristi svih 12 mjeseci odsustva. Dva mjeseca neprenosivo, otac će moći da iskoristi u istom vremenu kad i majka, ili nakon što ona iskoristi svojih 12 mjeseci. Bili smo u obavezi i da uvedemo mogućnost fleksibilnog korištenja ako roditelji iskažu želju da svoje roditeljsko odsustvo podijele u određenim intervalima do druge godine života djeteta. Uglavnom, važno je da napomenem da ćemo zadržati model od 12 mjeseci, a da će se ova dva neprenosiva mjeseca koristiti ili u isto vrijeme ako tako žele oba roditelja, ili nakon što majka iskoristi svojih 12 mjeseci - rekao je Ćipović.
On podsjeća da očevi svoje pravo na roditeljsko odsustvo mogu iskoristiti do druge godine djeteta, ali, kako tvrdi, niko ne sprečava roditelje da koriste u isto vrijeme to pravo.&nbsp;
- Direktiva kaže istovremeno ili naizmjenično i mi smo taj model morali da preuzmemo i uvedemo u naš Zakon o radu, zato što se usklađujemo sa tom direktivom i to je onaj minimum koji ona propisuje. Otišli smo i korak dalje pa smo uspjeli da zadržimo našu godinu na koju smo svi navikli, a dva neprenosiva mjeseca će se koristiti ili u istom periodu, ili odvojeno, kako se već roditelji budu dogovorili - istakao je Ćipović.
On je saopštio da je u toku usklađivanja Zakona o radu sa direktivom Evropske komisije o usklađivanju privatnog i poslovnog života. Propisi se, kako kaže, šalju Evropskoj komisiji na mišljenje, dodajući da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog staranja u dijelu ravnopravnosti roditelja dobilo pozitivno mišljenje.&nbsp;
- Napravili smo korekciju u tom članu. Htjeli smo da zadržimo model od 12 mjeseci i dva neprenosiva. Bili smo u obavezi da Evropsku komisiju o tome obavijestimo i oni su izašli u susret. Imali smo intenzivnu komunikaciju posljednja dva dana oko toga i pronašli smo rješenje kako to da zadržimo, a da obezbjedimo onaj minimum od dva neprenosiva mjeseca koje direktiva propisuje- naglasio je Ćipović.
On podsjeća da je model od 10 mjeseci plus dva neprenosiva bio na javnoj raspravi, okruglim stolovima i na sjednici Socijalnog savjeta, ističući da nije bilo negodovanja u tom dijelu.&nbsp;
- Pretpostavljam da su možda građani tek sada ukapirali na koji način je to trebalo da ide, ali svakako na vrijeme smo. Ozbiljno smo shvatili sve sugestije i prijedloge koji su stigli na našu adresu kako kroz javnu raspravu, tako i kroz ovo što se desilo u posljednjim danima. Jedino što nije bilo dobro jeste govor mržnje koji je bio upućen ka ministarki Naidi Nišić i to je za svaku osudu. Svaka kritika je dobrodošla, bila ona u pozitivnom kontekstu ili negativnom, ali govor mržnje je nešto što svakako nije prihvatljivo - poručio je Ćipović.
<h2>Dodatni inspekcijski nadzor</h2>
On podsjeća da je za primjenu Zakona o radu na terenu nadležna Inspekcija rada, te da je za njegovo nepoštovanje predviđena prekršajna kazna u dijelu neobezbjeđivanja pravilnog korištenja porodiljskog odsustva od strane poslodavca.&nbsp;
- Inspekcija rada će na terenu, po usvajanju ovog novog rješenja, da vrši dodatni nadzor. Kad god se donosi novi propis, ili izmjene i dopune, inspekcija ima određeni izazov. Sve je lijepo kad je napisano i djeluje da je norma savršena, ali dok ne krenete sa primjenom ne znate kako će se to odvijati u praksi kod samog poslodavca i zaposlenog, kako će to građani da tumače - istakao je Ćipović.
Poslanici DPS-su predložili su da se roditeljsko odsustvo produži na 18 mjeseci za drugo dijete i 24 mjeseca za treće i svako naredno dijete. To je, kaže Ćipović, u kontekstu direktive prihvatljivo jer se daje veće pravo od minimuma.&nbsp;
- Mi smo u našem propisu ugradili malo više od minimuma. Da li smo mi spremni za dodatno povećanje od 18, odnosno 24 mjeseca - za to je potrebno odraditi jednu dobru analizu fiskalnog uticaja. Poslodavac ima obavezu da zaposlenima koji koriste roditeljsko odsustvo isplaćuje zaradu u punom iznosu, odnosno naknadu zarade dok to odsustvo traje, a da se ta naknada zarade poslodavcu refundira od strane države. Takvu vrstu sistema bi morala da prati jedna analiza kako bi se utvrdio fiskalni uticaj za 18, odnosno 24 mjeseca, odnosno kako bi uopšte mogli da se izjasnimo da li to trenutno fiskalni uticaj može da podnese ili ne - rekao je Ćipović.
On podsjeća da će očevi prvi put imati 10 radnih dana odsustva nakon rođenja djeteta, dok će majci i dalje teći porodiljsko odsustvo. Važno je, navodi on, da najranjivijem periodu oba roditelja budu sa djetetom.&nbsp;
- Dodatne izmjene Zakona o radu odnose se na minimalnu zaradu, na transparentnost zarada, na predvidljive i sigurne radne uslove i na ono što su obaveze informisanja i savjetovanja sa zaposlenim. U pogledu minimalne zarade uvodi se kupovna moć kao jedan od kriterijuma pri utvrđivanju minimalne zarade koja će se na svake dvije godine ponovo razmatrati i utvrđivati da li je potrebno povećati ili ostaviti onaj iznos koji trenutno postoji - zaključio je Ćipović.

Ćipović: Majke zadržavaju 12 mjeseci odsustva, očevi neprenosiva dva mogu koristiti paralelno ili nakon njih

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da Srbija vodi pregovore sa Mađarskom kako bi obezbijedila što bolje uslove za svoju zemlju kada je riječ o rješenju za NIS, ističući da to podrazumijeva i određivanje cijene po kojoj će država kupiti dodatnih pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije.
- Razgovarali smo i sa Sijartom i čelnicima MOL-a, naš interes je da povećamo naš udio i postoji saglasnost o tome. Trenutno pregovaramo detalje takve transakcije, prije svega koja je cijena za dodatne akcije. Naš cilj je da postignemo što je moguće bolju cijenu za našu zemlju - izjavila je Đedović Handanović za Tanjug tokom posjete Vašingtonu, gdje se sastala sa mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Sijartom i izvršnim direktorom Savjeta za energetsku dominaciju SAD Džeredom Ejdženom.
Istakla je da su pregovori veoma intenzivni i za neke teme veoma teški, ali da je cilj Srbije da dođe do rezultata u roku koji je postavila američka administracija, a to je 24. mart.
Dodala je da je danas održana druga runda pregovora, kao i da će se u petak, 27. februara, sastati sa mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Sijartom u Beogradu.
Prema njenim riječima, MOL će, kako je i planirano, završiti dubinsku analizu poslovanja NIS-a do 28. februara.
- Mi apsolutno stojimo na raspolaganju da razjasnimo bilo kakve nedoumice, ali prije svega da poboljšamo našu poziciju u odnosu na onu koju smo imali u prethodnom periodu sa Gaspromnjeftom. Da vas podsjetim, tu poziciju smo naslijedili 2008. godine kada je NIS prodat. Mislim da je taj sporazum mogao biti pod nešto boljim uslovima za Srbiju i sada pokušavamo da dođemo do tih boljih uslova. Uzimajući u obzir interese i namjere druge strane, kompromis je jedino moguće rješenje i u tom smislu spremni smo na kompromis, ali uz čvrstu zaštitu interesa naše zemlje - kazala je ministarka rudarstva i energetike.
Kada je riječ o radu Rafinerije u Pančevu, ministarka je istakla da je od velikog značaja da ona nastavi da radi u punom kapacitetu.
- Važno je da tu imamo zajedničko razumijevanje i da ne bude nikakvih nedoumica - rekla je Đedović Handanović.

Tag: vladimir-perovic