Na dvije farme muznih krava Rašović i Vujačić u opštini Zeta došlo je do pojave Kju groznice - kazao je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić.
Kako navodi, testiranjem dijela krava potvrđeno je prisustvo specifičnih antitijela Kju groznice.&nbsp;
- Veterinarska uprava o tome danima ćuti i ne izlazi u javnost sa tim informacijama. Po zakonu o veterinarstvu dužni su ove farme staviti pod nadzor i odrediti karantin, uzorkovati krv i mlijeko od svih životinja na gazdinstvu đe je došlo do utvrđivanja prisustva specifičnih antitijela Kju groznice. Veterinarska uprava to ne čini iz njima znanih razloga - rekao je Lakić.&nbsp;
Dodaje da je imao razgovor danas sa direktorom Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimirom Đakovićem koji je, prema njegovim riječima, odbio da potvrdi zarazu u Zeti "braneći se da on nema tu informaciju".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lakić: Kju groznica i na dvije farme u Zeti, Đaković odbio da potvrdi zarazu

Ljudi koji vode resore, između ostalog, i u Ministarstvu poljoprivrede jednostavno nijesu dorasli zadatku, i njihovo nečinjenje, dovodi crnogorske farmere i ljude koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom u nezavidan položaj - kazao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić.
On je podsjetio da je u ponedjeljak sazvan krizni štab što je kašnjenje puna tri mjeseca od pojave Kju groznice na crnogorskim farmama, na teritoriji opštine Danilovgrad i teritoriji opštine Nikšić.
- Ono što je trebalo Ministarstvo da uradi, već na osnovu formiranja Zakona o veterinarstvu 2012. godine, svaka tekuća godina je trebala da prati takav jedan krizni plan, da u slučaju ovakvih bolesti, ili sličnih, ova država mora reagovati na adekvatan način. Mi to do danas nijesmo imali. Danas vidimo da je Opština Danilovgrad u ponedjeljak formirala krizni plan, taj krizni plan vidimo nije dao efekta. Nije dalo efekta ni pronalazak lokacija za zakopavanje eutanaziranih životinja. Imali smo ranije, mislim 19. avgusta, zakopavanje četrnaest životinja u slivu Oraške jame, odakle se građani Danilovgrada snabdijevaju vodom, što nije nimalo bila dobra lokacija, i ono što smo tamo mogli vidjeti je da je sekretar za poljoprivredu, u Opštini Danilovgrad, čak rekao da je to pogrešna lokacija i da bi trebalo biti neka druga lokacija određena na udaljenosti od kilometar i po, međutim, kasnije smo saznali da na toj lokaciji nema puta i da se do nje ne može doći - rekao je Lakić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dp2kbFfu3Kis&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Proces eutanazije zaraženih životinja je zaustavljen jer ne postoji lokacija gdje bi se izvršila eutanazija, kaže Lakić i navodi da je veliki problem što na teritoriji opštine Danilovgrad ima petnaest zaraženih grla, i ona su, kako ističe, opasnost ne samo za druge životinje, već i za farmere i veterinare.
- Da se reagovalo na vrijeme - mi danas ne bi bili u ovoj situaciji. Šteta koju trpe crnogorski farmeri, proizvođači mlijeka i sira je ogromna i svakim danom je sve veća, baš zbog neodgovornosti lokalnih samouprava, na koje se prebacuje odgovornost Veterinarske uprave i Ministarstva poljoprivrede - naglasio je Lakić.
Poslije burne reakcije građana po pitanju zakopavanja zivotinja na određenim lokacijama, podsjeća Lakić, lokalna samouprava se dala u potragu određenih lokacija, komunicirajući samo sa predsjednicima mjesnih zajednica, koji, kako kaže Lakić, nijesu hidrolozi, biolozi, i uopšte izgleda da slabo poznaju teren na kom žive, pa, po njegovom mišljenju, ne mogu odrediti lokaciju.
- Ono što je trebalo angažovati to je struka, hidrologe, koji poznaju vodene tokove u Danilovgradu i Nikšiću, i jednostavno koji mogu odgovoriti onome zadatku koji im se postavi. Ono što je provjereno, imam informaciju da je hidrolog, gospodin Mihailo Burić, dao stručno mišljenje da se nikako ne vrši zakopavanje stoke u planinskim predjelima, jer sami slivovi voda mogu donijeti bakterije, odnosno zarazu, na teritoriju opštine Danilovgrad. Potrebno je tražiti lokacije u glinovitom tlu, tlu koje nije vodopropusno i koje neće izazvati određene kasnije probleme kod ljudi i životinja - zaključio je Lakić.

Lakić: Zaražene krave zakopane u slivu iz kojeg se građani Danilovgrada snabdijevaju vodom

Životinje se prebacuju s jedne lokacije na drugu, to nije u skladu sa zakonom, i zaista neko mora odgovarati, čak i farmeri ako je bilo propusta u preventivnim mjerama, kazao je govoreći o Q groznici koja se pojavila na više farmi u Nikšiću i Danilovgradu, sekretar Udruženja stočara iz Danilovgrada Vlado Lakić.
- Na sceni je nestručnost i neznanje. Mi o takvom neznanju već dugo vremena govorimo, ljudi koje vode određene resore u Ministarstvu poljoprivrede, baš zbog te njihove nestručnosti i neodgovornosti, doveli su nas u ovakvu poziciju da će od svakog crnogorskog farmera, koji ima veliko imanje, koji ima puno stoke, doći u poziciju da bude sjutra socijalni slučaj. Danas se to desilo u Danilovgradu i u Nikšiću, sjutra će se desiti u Pljevljima ili u Žabljaku. Jer, ovo je, moramo se složiti svi, zarazna bolest. Dakle, kad imamo zaraznu bolest na terenu postupa se hitno, tu nema odlaganja i čekanja, već kad god se potvrdi koji slučaj kod životinje mora se odmah reagovati i ta životinja mora biti usmrćena i uklonjena - rekao je Lakić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Podsjetio je da su mjještani blokirali lokalni put Danilovgrad - Studeno, u mjestu Dračje. Oni su, kako je rekao blokirali kamione Javnog komunalnog preduzeća iz Danilovgrada, koji su odvozili eutanaziranu zaraženu stoku, koji nijesu dezinficirani, te postoji mogućnost da se zbog takvih okolnosti zarazi ogroman broj ljudi.
Naveo je da se Q groznica pojavila u drugoj polovini jula na jednoj farmi u Danilovgradu, a zaražene životinje su, kako kaže, eutanizirane tek 19.avgusta. Dodaje da je to bio samo jedan dio, a da je drugi dio zaraženih životinja tek juče eutanaziran.
- Imali smo dva mjeseca zarazu na farmama, koja se širila, jednostavno nije postojala mogućnost uklanjanja tih životinja baš zbog nepostojanja lokacija. Farmeri su bili spremni, davali jedan dio lokacija, međutim, od toga se odustalo, pa se pribjeglo neplanski određivanju nekih lokacija u vodotoku rijega, gdje imamo problem da sjutra, za mjesec, dva, tri, pet, kad krenu velike kiše, da ne dođe do zagađenja Oraške jame i možemo imati situaciju da voda neće biti za upotrebu, i da će se zaraziti veliki dio ljudi - objašnjava on.
Kaže kako oni koji vode institucije nijesu odradili svoj posao i da je najveća krivica je na njima.
- Ovdje nema krivice drugih ljudi. Veterinarski inspektori postupaju po zakonu, jedan dio. Jedan dio vidimo kako je postupio u Nikšiću. Njihova nadležnost se, kada se zakopaju životinje završava. Moramo pod hitno napraviti plan, kako djelovati u ove dvije opštine kako se zaraza ne bi širila na druge - poručio je Lakić.
Lokacije za zakopavanje eutanaziranih grla određuju politički podobni mještani sa lokalnim vlastima, kaže on, zbog toga je ovoliki revolt kod ljudi, jer se nekolicina usudila da određuje lokacije ne poznajući teren i bez saglasnosti svih mještana.
- Ono što je u Nikšiću napravljeno, iako mnogi kažu da neće doći do neke zaraze, ono je propust takav da su svi u nizu morali da podnesu ostavke, od gradonačelnika Nikšića, direktora Javnog komunalnog preduzeća, Veterinarske uprave, koja je takođe pratila taj dio, i ostali u nizu do ministra poljoprivrede. Mi nemamo takve reakcije. Dakle, imamo neodgovorne ljude, jednostavno. Svaka ta njihova dalja neodgovornost dovešće u pitanje ne samo crnogorske farmere, koje je već dovela, nego će dovesti u opasnost zdrave ljude - ističe Lakić.
Država je, kako je rekao, prepustila lokalnim samoupravama cijeli proces od eutanazije zaraženih grla do ukopavanja eutanaziranih grla, a lokalne samouprave nemoćne su da odrade svoj posao. Država se mora uključiti, kategoričan je Lakić, jer ako se to ne desi može biti još mnogo problema.
- Moj apel i građanima i farmerima, ono što je i bila obaveza Veterinarske uprave, je da na ovu temu makar pročitaju literaturu. Veterinarska uprava nije uradila posao koji je trebala, oni su bili dužni da izrade plan koji usvaja Vlada, to je takozvani krizni plan u ovakvim situacijama. Taj plan se radi tekuće godine za narednu, što bi značilo da uradimo plan sada pa za iduću godinu da znamo, u slučaju da se ove pojave dese, kako da ih brzo iskorijenimo. Mi danas nemamo kontrolu bolesti na terenu i bojim se da ćemo svaki dan imati zaraženih ljudi. Mlijeko sa farmi koje ide prema mljekarama, gdje se vrši pasterizacija tog mlijeka, i sir iz tih mljekara je potpuno bezbjedan za ljudsku upotrebu, sve ostalo nek građani prosude sami - zaključio je Lakić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na <a href="https://www.youtube.com/@tvemontenegro">You Tube kanalu TV E</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpZwreNbfk3Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lakić: Nemamo kontrolu bolesti na terenu i bojim se da ćemo svaki dan imati zaraženih ljudi

U samo nekoliko dana izgovoreno je toliko laži čelnih ljudi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede - naveo je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić govoreći o Kju (Q) groznici.
On je Televiziji E dostavio izjavu prilikom gostovanja državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrije Delića u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore, izjavu direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Đakovića na konferenciji za medije 9. septembra i gostovanja direktora Specijalističke veterinarske laboratorije Dejana Lauševića na nekadašnjoj Atlas televiziji kada je govorio o načinu širenja ove respiratorne bolesti i simptomima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkod-ljudi-nema-registrovanih-slucajeva-kju-groznice-oni-koji-su-bili-izlozeni-bice-pod-nadzorom-epidemioloskih-timova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić kazao je 9. septembra u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore da su, shvatajući značaj, u određenom trenutku reagovali na pravi način, navodeći da je usmrćeno 59 grla govedi, a ispituje se 50ak.&nbsp;
- Kju groznica jeste prenosiva bolest, prenosiva je na čovjeka, s tim što nije opasna po život. U medijima postoje spekulacije da je smrtonosna, mnogi su digli, uglavnom nestručni ljudi, priču da može doći do raznih nekih pojava - od steriliteta do smrti. Nije opasna po život. Ko bude zaražen virusom otprilike je na nivou prehlade. Mnogi je i imaju i prebole je na nogama i ne znaju da su je posjedovali - rekao je Delić.
Na pitanje postoji li bojazan da se pojedine farme zatvore odgovorio je da je bolest vrlo podmukla.
- Bolest koja se prenosi sa majke na plod, odnosno na tele, sa teleta u određenom periodu kad postane reproduktivno spremno i na sljedeće pokoljenje, tako da moramo voditi računa, i državni organi i farmeri, kako bi zajedno suzbili tu bolest jer je prenosive prirode sa krave na tele. Prvi simptomi da je krava oboljela je pobačaj ploda i smanjenje količine mlijeka. Zamolio bih farmere kod kojih nije ustanovljena kju groznica ukoliko vide da je došlo do pobačaja ploda da ivzrše biohemijske analize kako bi odmah reagovalina taj primjerak, naravno ukoliko je kju groznica u pitanju - naveo je Delić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fq-groznica-opasna-ali-cesto-zanemarena-bolest&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Đaković kazao je na konferenciji za medije istog dana, pored ostalog, da ni Evropska agencija za bezbjednost hrane ne prepoznaje kju groznicu kao bolest prenosivu hranom i da je mogućnost zaraze konzumiranjem ove hrane gotovo neznatna za krajnje potrošače.
Direktor Specijalističke veterinarske laboratorije Dejan Laušević kazao je u izjavi za nekadašnju Atlas televiziju prije nekoliko godina, odgovarajući na pitanje kako se kju groznica prenosi na ljude i koji su simptomi, da su načini prenošenja veoma šaroliki.
- Može se prenositi direktnim kontaktom sa životinje na životinje, sa životinje na čovjeka, takođe može i na čovjeka da se prenese konzuimranjem proizvoda životinjskog porijeklo, prvenstveno konzumiranjem mlijeka, odnosno termički neobrađenog mlijeka, kao i vazduhom. Uzročnik koji se izlučuje u spoljnu sredinu iz oboljelih životinja može na česticama prašine saušen da bude infektivan jako dug period i vazduhom preko respiratornih organa da se unese u organizam čovjeka. Takođe krpelji mogu da budu jedan od načina prenošenja bolesti - naveo je on.
Ovo oboljenja, prema njegovim riječima, nije izuzetno zarazno, ali postoji mogućnost da se vrlo brzo u određenim situacijama, da kada postoje određeni meteorološki uslovi kada postoji suvoća vazduha i vjetar, može prenijeti vazduhom i na neke veće razdaljine od nekoliko kilometara u odnosu na zaraženo dvorište.
- Kod ljudi može da izazove groznicu, glavobolju, mučninu, atipičnu pneumoniju i endokarditis - rekao je Laušević.
Lakić navodi podatke sa evropskog tla o zarazi kju groznicom i kako je, kako piše Gardijan, bolest postala noćna mora za Holandiju nakon što se na hiljade Ijudi zarazilo u periodu od 2007. do 2010. godine.
Holandska vlada naredila je u tom periodu uspavljivanje više od 55.000 koza na 55 farmi u namjeri da spriječi širenje bolesti. Do 2016. potvrđeno je da su 74 osobe umrle od ove bolesti u Holandiji, nakon što je bolest registrovana 2007, a oko 50.000 osoba je inficirano.
- Molim vas u svoje lično, i u ime svih crnogorskih stočara, da ove neznalice izvedemo pred lice pravde i pokažemo ko nam vodi najznačajniju granu razvoja Crne Gore - poručio je Lakić.

Lakić: U samo nekoliko dana izgovoreno toliko laži čelnih ljudi MPŠV o kju groznici

Dan obnove crnogorske nezavisnosti, svakako je jedan od najznačajnih datuma u modernoj istoriji Crne Gore, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić objavljujući fotografiju zgrade Skupštine opštine Budva, čiji je predsjednik, obasjanu crvenom bojom.
- Neka ovaj datum posluži svim građankama i građanima kao putokaz i težnja da sljedeći dočekamo kao punopravna članica EU. Iako naša država prolazi kroz period teških iskušenja, siguran sam da zajednički možemo prevazići sve probleme i razlike istakao je - Odžić.&nbsp;
Moramo, napominje, raditi na tome da svaki građanin bude ponosan na ovaj datum, jer ovaj datum mora da nas spaja a nikako dijeli, jer nemamo rezernu domovinu bez obzira koje nacije i vjere bili.
- Crna Gora nam je svima zajednički dom, bedem pred osvajačima, kišobran u nevremenu, putokaz u beznađu, zato je svi zajednički čuvajmo i poštujmo. Drage Budvanke i Budvani, građani Crne Gore, &nbsp;neka nam je srećan Dan nezavisnosti Crne Gore - poručio je Odžić.&nbsp;

Odžić: Neka 21. maj posluži svim građanima kao putokaz i težnja da sljedeći dočekamo kao punopravna članica EU

Više od 80 urednika iz vodećih evropskih medija potpisalo je peticiju kojom se traži povlačenje zakona u Mađarskoj koji ima za cilj ograničavanje stranog finansiranja medija i organizacija za ljudska prava, što kritičari vide kao pokušaj gušenja kritike vlasti.
Predlog zakona, koji je prošle sedmice podnijela nacionalistička stranka Fides premijera Viktora Orbana, predviđa izradu liste subjekata koji primaju sredstva iz inostranstva i mogućnost da im se ograniči rad, ili da budu ugašeni, ako vlast ocijeni da predstavljaju prijetnju Mađarskoj i njenoj kulturi.
Zakon je naišao na široku kritiku mađarskih medija, istraživačkih centara i organizacija za ljudska prava, koji tvrde da je njegova prava svrha ugušiti političko neslaganje. Na ulicama su održani protesti.
Potpisnici peticije, objavljene danas, naveli su da Fidesz usvaja "iste autoritarne taktike kakve viđamo" u Rusiji pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija je 2012. godine usvojila zakon koji omogućava vlastima da strane nevladine organizacije koje se bave političkom aktivnošću označe kao strane agente.
U peticiji se ističe da je opstanak slobodne štampe i domaće mađarsko, ali i šire evropsko pitanje, „posebno u regionu u kojem sve veći broj populističkih lidera preuzima Orbánove metode“.
Peticiju su potpisala 84 glavna urednika iz medija poput britanskog Guardiana, francuskog Libérationa, poljskog Gazeta Wyborcza, austrijskog ORF-a, slovačkog SME-a i češkog Hospodářské noviny...
Urednici su pozvali svoje vlade i institucije Evropske unije da djeluju kako bi spriječile usvajanje zakona, navodeći da je on u suprotnosti i sa ugovorima EU i sa Poveljom o osnovnim pravima.
Mađarski poslanici glasaće za zakon sredinom juna. Očekuje se njegovo usvajanje, s obzirom na to da Fidesz ima apsolutnu većinu u parlamentu.
Orban, koji je na vlasti od 2010. godine, obećao je u martu da će se obračunati sa stranim finansiranjem nezavisnih medija i opozicionih lidera – potez koji kritičari ocjenjuju kao pokušaj učvršćivanja pozicije pred izbore zakazane za 2026. godinu, koji bi mogli biti neizvjesni.

Evropski urednici potpisali peticiju protiv poteza Mađarske usmjerenog na strane organizacije

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković optužila je večeras predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Miodraga Lakovića da je povezan sa strukturama organizovanog kriminala i da opstruira rad Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
- Vi ste jedan od aktivnih pomagača struktura organizovanog kriminala iz najmračnijeg perioda. Trebalo bi da budete predmet istrage Uprave policije. Nemoguće je da mi iz MANS-a znamo kad dolaze brodovi s kokainom, a vi na čelu Odsjeka za droge ne znate jeste li 300 grama zaplijenili – kazala je Ćalović-Marković večeras na sjedmici Odbora.
Ona tvrdi da se Laković politički angažovao isključivo da bi opstruirao reforme u sektoru bezbjednosti, posebno proces vetinga u policiji.
- Vi ste posljednji koji bi trebalo da ima pristup operativnim podacima Uprave policije - kazala je ona.
Laković je odbacio te navode kao dio kampanje koju Ćalović-Marković vodi protiv njega, naglašavajući da se politički angažovao na poziv premijera Dritana Abazovića i Milojka Spajića.
- Vi se na laičkom niovu bavite operativnim radom. Vama bih mogao da predajem - kad je u pitanju operativni rad. Vi tražite operativne podatke - svi podaci su ostali u Upravi policije i sve može da se vidi. Vaše manipulacije su promašene. Nećete uspjeti u onome što ste naumili - kazao je Laković.

Oštre optužbe na relaciji Čalović-Marković - Laković

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je junacima četvoricu članova Srpske napredne stranke koji su optuženi da su pretukli studente u Novom Sadu i zatražio njihovo oslobađanje, dok je poručio da u zatvor treba da idu, kako je naveo, „blokaderski teroristi“.
„Sloboda junacima: Nikola Blagojević, Danilo Rajičević, Stefan Kojović, Nemanja Despotović“, napisao je Vučić na svom Instagram nalogu uz poruku „Zatvor blokaderskim teroristima“.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je danas, ne skrivajući bijes, poručio da je odluka Apelacionog suda u Novom Sadu da se Mariji Vasić, Lazaru Diniću i Ladi Jovoviću ukine pritvor – bezakonje.
On je zatim podržao ideju predsjednika SNS Miloša Vučevića da članovi i aktivisti te stranke blokiraju zgradu Apelacionog suda u Novom Sadu, dok, kako je naveo, ne puste na slobodu četvoricu mladića koji su optuženi za napad na studente ispred prostorija SNS-a u tom gradu.
- Puštate teroriste i pučiste na slobodu posle dva mjeseca, a momke koji su samo štitili prostorije držite u pritvoru. Razgovarao sam s predsjednikom stranke (SNS) Milošem Vučevićem i u potpunosti podržavam njegovu ideju da Apelacioni sud i kompletan sud u Novom Sadu budu blokirani od trenutka kad oni to kažu. A sad neće moći da im prođu ni policija, ni bilo ko drugi, dok ne donesu odluku o puštanju ovih lica na slobodu - rekao je Vučić.
Četvorica aktivista Srpske napredne stranke privedena su nakon što su u noći između 27. i 28. januara u Novom Sadu fizički napali dva mladića i tri djevojke, pri čemu je jedna djevojka teže, a jedan mladić lakše povrijeđen. Njima je krajem aprila počelo suđenje u Osnovnom sudu u Novom Sadu. Terete se za krivična djela nasilničko ponašanje, teška tjelesna povreda i nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDJ4Ys18sHGu%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vučić SNS batinaše, koji su studentkinji polomili vilicu, nazvao junacima i pozvao na njihovo oslobađanje

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: vlado-lakic