Ambasador Evropske uniije u Crnoj Gori Johah Satler na današnjoj akciji čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, je istakao važnost vodoizvorišta, jer odatle dolazi kompletno vodosnabdijevanje za primorje - voda za 200.000 ljudi, naročito ljeti, kada su tu i turisti.&nbsp;
- Ono što ovdje radimo jeste da pokažemo koliko je važno da zaštitimo ono što imamo, ali isto tako – i zbog toga sam ovdje, i drago mi je što je potpredsjednik Bečić s nama – da se sagledaju bezbjednosni aspekti, da se vidi šta se dešava kada je vodosnabdijevanje ugroženo. A tome smo mogli da svjedočimo dugi niz godina – ovdje se iz korita rijeke Morače vadio šljunak, čime je ugroženo vodosnabdijevanje čitavog Primorja - poručio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Satler je istakao i da je zadovoljan što se stvari sada pomjeraju s mrtve tačke.&nbsp;
- Drago mi je što sam čuo od potpredsjednika da u okviru policije postoji jedinica koja se 24/7 bavi ekološkim kriminalom, jer jedno je edukacija – što je vrlo važno – ali drugi važan aspekt je sprovođenje zakona, kako bi se zaštitila voda, i kako bi oni koji krše zakon, oni koji ilegalno vade šljunak, bili izvedeni pred lice pravde. To je izuzetno važno - naglasio je Satler.&nbsp;
Sve ovo je, kako je naveo, dio kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta prije dva mjeseca.&nbsp;
- Drago mi je što sada imamo veliku grupu – koaliciju voljnih – koju čine institucije na nacionalnom nivou, ministri, ali i predsjednici opština. No, posebno mi je drago što su s nama brojni građani. Imamo mlade ljude, imamo građane iz svih slojeva društva koji su nam se pridružili, i to je jako važno, jer ono što želimo da postignemo u naredne dvije-tri godine – i uvjeren sam da ćemo uspjeti u tome – jeste da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju kao državu spremnu u svakom pogledu. I u ekološkom smislu – da je očistimo i da konačno ispunimo ono što ste stavili u svoj Ustav prije 30 godina – da postanete ekološka država - zaključio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Pored Satlera, prisutni su bili i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečićem, ministar Damjan Ćulafić i zapošljeni Vodovoda.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: Voda za 200 hiljada ljudi mora biti zaštićena - Crna Gora da uđe u EU kao ekološka država

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje organizovaće sjutra sveobuhvatnu akciju čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre, jednog od najvažnijih izvorišta pitke vode u Crnoj Gori. 
 
Iz Evropske kuće su saopštili da se Regionalni vodovod pridružio nacionalnoj kampanji zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, u okviru koje se organizuje akcija čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre. 
 
- Ta zona, pogođena nelegalnom eksploatacijom šljunka i odlaganjem otpada, biće očišćena uz angažman Zaštite prostora Crne Gore i zaposlenih Regionalnog vodovoda. Aktivnosti čišćenja trajaće više dana - istakli su u saopštenju. 
 
Sjutrašnja akcija počeće u devet sati. 
 
Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta je 5. juna godine na Svjetski dan životne sredine, uz podršku Evropske unije. 
 
Kampanju sprovodi široka koalicija državnih institucija, predvođenih Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, uz podršku lokalnih samouprava, akademske zajednice, civilnog sektora, medija i društveno odgovornih kompanija. 
 
Cilj kampanje je da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz konkretne mjere i akcije, ali i da ohrabri građane da lično doprinesu zdravijem i čistijem životnom okruženju. 
 
Iz Evropske kuće su podsjetili da je u prvoj fazi pokrenuta platforma za prijavu ekološkog kriminala: www.cuvaj.me, i da je predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija. 
 
- U narednim fazama kampanje predviđeno je dalje smanjenje upotrebe plastičnih kesa, rješavanje problema odlaganja starih automobilskih guma i organizovanje edukativnih aktivnosti za djecu i mlade u oblasti zaštite životne sredine - navodi se u saopštenju.

Sjutra akcija čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre

Na adrese premijera Milojka Spajića i ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića stigao je novi dopis, sada već bivših službenika Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje – nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića i šefa Službe za pravne i administrativne poslove Aca Ognjenovića, koji su im se ovoga puta obratili sa zahtjevom za pokretaje postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i pokretanje krivičnog postupka. U pismu koje je adresirano i na opozicionog poslanika Borisa Mugošu, koji je jedini u parlamentu problematizovao dešavanja u Regionalnom vodovodu, a dostavljeno je i predsjedniku Odbora direktora komapnije Zorana Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića, te predsjednika Sindikalne organizacije Igora Anastasova, ističe se da je opšte poznata činjenica da u ovom državnom preduzeću „vlada haos već duži period, tačnije od dolaska Krsta Radovića koji ne ispunjava formalne uslove za mjesto izvršnog direktora, a koji je zaposlio novog šefa pravne službe koji nije završio Pravni fakultet“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"><figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovodaetv</figcaption></figure>  Podsjećaju da su o tome obavještavali Vladu i ministra u više navrata „i iz tih razloga spušteni na niže pozicije i kroz montirane disciplinske postupke dobili otkaze“. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – istakli su oni u dopisu. Naglašavaju da s obzirom na to da su oni, kroz montirane disciplinske postupke koji su sprovedeni u najkraćem mogućem roku, kršeći, kako pišu, svaki mogući zakonski propis, u kojem su članovi disciplinske komisije bili dva inženjera i vozač, ostali bez posla, zahtijevaju „da protiv lica koje je pogrešnim obračunom posebne naknade pričinilo značajnu materijalnu štetu Regionalnom vodovodu“ bude „pokrenut postupak za utvrđivanje odgovornosti za povredu radne obaveze (ali na ispravan i zakonit način)“ i da podnesu krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, a kasnije i tužbu za naknadu materijalne štete i obeštećenje. - Budući da smo u saznanju da ste formirali petočlanu komisiju koja ima zadatak da ispita sve obračune naknade na investicije od 2023. godine do danas, koji su radili svi zaposleni ostavljajući komisiji rok od 3-4 mjeseca, kod nas izaziva opravdanu sumnju, a evo i zašto. Postavljajući ovako širok zadatak komisiji (kontrolu 2.000-3.000 predmeta) sa ovako dugačkim rokom kod nas budi sumnju da Krsto Radović želi da povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik – smatraju Ružičić i Ognjenović. Ističu da se postavlja pitanje „zašto Krsto Radović nije komisiji naložio da se prvo izvrši kontrola samo obračuna koje je radio zapošljeni čiji su obračuni slučajnim uzorkom označeni kao pogrešni i sa umanjenim iznosom na štetu Regionalnog vodovoda“. - Da li se želi otići u zastaru za povredu radne obaveze? Da li se želi razvodnjiti ovako ozbiljan problem postavljajući ovako širok zadatak sa dugim rokom? Da li se želi izbjeći sukob sa predsjednikom Zoranom Lakušićem, obzirom da je kako nezvanično saznajemo riječ o njegovom saradniku? Neprijavljivanje krivičnog djela je, takođe, krivično djelo – upozoravaju oni. Oni su zamolili „resorno ministarstvo i ministra Ćulafića da se, konačno, uozbilji i uključi u rješavanju ovako značajnog problema u razotkrivanju počinioca ili više njih, a Vladu Cme Gore kao osnivača da preko nadležnih institucija sprovedu eksternu reviziju svih obračuna posebne naknade na investicije za prethodni period od 10. godina obzirom da se radi o državnom prihodu od 30-50 miliona eura“. - Predsjednika sindikalne organizacije društva molimo da o ovim okolnostima upozna sve zapošljene budući da je ukinut stambeni fond za zapošljene, a pojedini zapošljeni u korist investitora, a na štetu Regionalnog vodovoda vrše manji obračun naknade (i to u samo dva predmeta 50-60.000,00 eura). Sigurni smo da je većina zapošljenih svoj posao obavljala kako treba i u najboljem interesu Društva, pa je logično da prvo treba kontrolisati zapošljenog kod kojeg je nepravilnost utvrđena, a ne uvlačiti i druge zapošljene koji su svoj posao radili kako treba – zaključili su Ružičić i Ognjenović u pismu dostavljenom premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, te poslaniku Mugoši i čelnisima Regionalnog vodovoda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o ozbiljnim problemima u Regionalnom vodovodu, od kada je Lakušić nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Ivanković je čak treći izvršni direkzor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. U partijskoj raspodjeli funkcija Regionalni vodovod pripao je Demokratskoj narodnoj partiji Milana Kneževića, čiji kadar je Lakušić. On je 16. decembra prošle godine, nakon što je nezakonito smijenio Ivankovića i postavio Radovića za izvršnog direktora, pod pritiskom iz Vlade podnio ostavku, ali ona do danas nije konstatovana. Čak sedam mjeseci Lakušić u ostavci i dalje proizvodi brojne probleme u Regionalnom vodovodu, ali u Vladi ne reaguju, jer mu je u zaštitu stao Knežević i ne dozvoljava da bude izbačen iz Odbora direktora dok mu on ne nađe novo uhljebljenje. Očito, to mu baš teško ide. Pisali smo ranije da je Knežević namjeravao da Lakušića uposli u Odboru direktora Monteputa, što je, kako su kazali naši izvori, kategorično odbijeno. A Lakušić se i finansijski odlično obezbijedio - prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, a u koji je Portal ETV imao uvid, u bilo kom slučaju njegovog razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milan Knežević"><figcaption>ČUVA LEĐA LAKUŠIĆU: Milan Knežević</figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

Tvrde da Lakušić i Radović pokušavaju da sakriju ko je i za čiji interes oštetio firmu za 50 do 60 hiljada eura

Požar koji je izbio kod mjesta Grbavci i područja izvorišta Bolje sestre aktivan je od 14 sati. To je Portalu ETV saopštio v.d. komandira Službe zaštite i spašavanja u Podgorici Nikola Bojanović.
On je precizirao da su na terenu četiri vozila, sa po osam vatrogasaca, ali i da je ovaj teren nepristupačan, te je zatražio podršku iz vazduha. Tako da u gašenju vatre učestvuje i avio-helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuFXxJpo2Yx4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Vatrogasci su, kako nam je rekao Bojanović, i sinoć gasili na tom području, a on vjeruje da je uzrok ovog požara ljudski faktor.
- To nije bilo opožareno područje - istakao je Bojanović.
Jedan krak, kako je rekao, potpuno je ugašen, ali se vatra na drugom raširila zbog uticaja vjetra.
Kuće, kako ističe Bojanović, nijesu ugrožene.
- Požar je pod kontrolom, ali se radi o velikom frontu - dodao je on.

Anja Ivanović

Požar kod Grbavaca i izvorišta Bolje sestre: Jedan dio ugašen, na drugom se vatra proširila zbog vjetra

Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje“ ovu ljetnju turističku sezonu trebalo je da dočeka sa filterskim postrojenjem od 100 l/s koje bi trebalo da bude bajpas za obezbjeđivanje dovoljne količine vode za primorske opštine tokom ljeta, međutim, kako tvrde zapošljeni u ovom preduzeću, postoji ozbiljna bojazan da ovaj posao neće biti na vrijeme okončan. - Zbog smanjene izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, sa kojeg se snabdijeva Crnogorsko primorje, Vlada i stručnjaci iz ove oblasti su u proteklih nekoliko godina tražili rješenje kako bi spriječili nestašicu vode u špicu sezone. Tako je na prijedlog tadašnjeg menadžmenta Regionalnog vodovoda, na lijem je čelu bio Borislav Ivanković, Vlada Dritana Abazovića u julu 2023. godine opredjelila iznos od cca 577.000 eura za izgradnju mobilnog postrojenja od 100 l/s koje bi obezbijedilo dovoljne količine vode. Novac je uplaćena 2. avgusta iste godine, međutim, predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić odjednom se predomislio i počeo da opstruira realizaciju zaključka Vlade tražeći modalitet da se preduzeće zaduži skoro šest miliona eura i da samostalno izgradi stacionarno postrojenje kapaciteta 500 l/s, pritom ne vodeći računa o zakonskim i tehničkim preduslovima za realizaciju takvog poduhvata – ističu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>I DALJE U OSTAVCI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vododvod)</figcaption></figure>  Podsjećaju da je za postrojenje od 100 l/s trebalo skoro dvije godine priprema da bi dobili sve neophodne saglasnosti i dozvole za UT uslove. - Lakušić je sa svojim savjetnikom Željkom Raičevićem 14. februara prošle godine prvo pozvao na sastanak predstavnike firme „Exploring“ nudeći im avansnu uplatu od skoro 700.000 eura za početak izgradnje postrojenja - bez projekta, građevinske dozvole i bez sprovedenog postupka javne nabavke. Na taj sastanak nije bio pozvan tadašnji izvršni direktor preduzeća Ivanković, nego su ga zaposleni obavijestili i zatražili da i on prusustvuje. Lakušićev pokušaj nije uspio, ali je on nastavio da opstruira projekat, pa je skoro dva mjeseca držao u fioci saglasnost za zaključivanje ugovora sa izabranim ponuđačem za izgradnju mobilnog postrojenja čime je direktno ugrozio i sistem Regionalnog vodovoda. A onda je optužio Ivankovića da je on kriv što filtersko postrojenje nije postavljeno – kažu zapošljeni koji su se obratili Portalu ETV. Kada je Lakušić u novembru prošle godine smijenio Ivankovića i imenovao Krsta Radovića za novog izvršnog direktora, konačno je počela i realizacija ovog projekta. - Međutim, na pragu ljetnje sezone, postrojenje se ni ne nazire – upozoravaju oni. Ugovor sa izvođačem, izabranim na tenderu, kako kažu, potpisan je sredinom septembra prošle godine, a u oktobru je potpisan ankes ugovora i gradnja je trebalo da počne u decembru. Ali, nakon smjene Ivankovića, dodaju naši sagovornici, potpisana su još dva ili tri ankesa kojima su produženi rokovi, odnosno izmijenjeni projekti. - Sala za filtersko postrojenje je pripremljena, a da li je projekat gotov, da li je revidiran - pitanje je koje Lakušić, u ostavci i Radović, direktor koji ne ispunjava uslove za tu poziciju, kriju od očiju javnosti. Logično je da sumnjamo da će posao biti gotov do početka sezone, jer ovakav rukovodeći kadar nije sposoban da riješi ni druge probleme – bilo je, na primjer, više od osam slučajeva pucanja cijevi u posljednjih nekoliko mjeseci – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>NEZAKONITO IZABRAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Objašnjavaju i da je za filtersko postrojenje potrebno da se uveze neophodna oprema, da se uradi platforma na Jezeru za pumpe, da se montira oprema i poveže u cijelinu, pa da se postrojenje pušti u rad i utvrdi da li kapacitet i kvalitet vode odgovara propisanim uslovima. A sve to, dodaju naši sagovornici, pod uslovom da je projekat urađen i revidovan i da su dobijene sve saglasnosti od regultora i institucija. - Zašto resorno ministarstvo na čelu sa Damjanom Ćulafićem i Vlada ćute na sva deašavanja u Regionalnom vodovodu mi ne razumijemo. Očekuje da se okonča ova agonija, a to je moguće promijenom komplet Odbora direktora i imenovanjem novog izvršnog direktora – zaključili su zapošljeni u Regionalnom vodovodu. Portal ETV uputio je pitanja ovom državnom preduzeću o statusu projekta gradnje filterskog postrojenja. Iz kompanije su 28. februara saopštili kako vodosnabdijevanje tokom sezone neće biti ugroženo, odnosno da su počeli radovi na izvorištu Bolje sestre za gradnju filterskog postrojenja, što, kako su tada istakli, dovodi do apsolutne sigurnosti u vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja tokom naredne turističke sezone. Tada su saopštili i da će Regionalni vodovod, kako bi dugoročno bio riješen problem vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, ove godine početi sa realizacijom projekta gradnje još jednog postrojenja, dodatnog kapaciteta 500 l/s.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>SAOPŠTILI DA VODODSNABDIJEVANJE NEĆE BITI UGROŽENO: Regionalni vodovod(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Regionalni vodovod bio je jedna od tema skupštinskog zasijedanja prošle sedmice kada je poslanik Boris Mugoša pitao ministra održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića, koja je tek tada i zvanično obznanjena, iako je Portal ETV još 19. februara objavio tu informaciju. Objavili smo u martu da Vlada ne stavlja na dnevni red Lakušićevu ostavku i razrješavanje Odbora direktora Regionalnog vodovoda zato što lider Demokratske narodne partije Milan Knežević traži novo uhljebljenje za njega, a nakon što je eksplicitno odbijeno da uđe u Odbor direktora Monteputa, - Spajić ne smije da ulazi u sukob sa Kneževićem zbog stabilnosti Vlade, pa je „kupio“ još malo vremena i odgodio izbor novog Odbora direktora Regionalnog vodovoda uz pomoć ministra finansija koji još nije poslao prijedlog ko će biti predstavnik tog ministarstva – kazali su tada naši izvori. Vlada do danas nije konstatovala Lakušćevu ostavku. Kako su Portalu ETV saopštili zapošljeni u Regionalnom vodovodu Lakušićeva plata je 4.500 eura, a Radovićeva 4.000. Na čelo odbora direktora ove kompanije imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Sezona na vidiku, a filterskog postrojenja niđe

Nedavno smijenjeni izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Borislav Ivanković u razgovoru za Portal ETV najavljuje da će na sudu potražiti satisfakciju zbog toga što du ga, kako kaže, Odbor direktora i predsjednik ovog tijela Zoran Lakušić nezakonito razriješili i dali mu otkaz, i to dok je bio na bolovanju. Podsjeća da je on već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i Odbor u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kada Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. <h2> Konstantan mobing</h2> - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – ističe Ivanković. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, dodaje on, i za Specijalno tužilaštvo. - Njegova samovolja navodi na klasičnu zloupotrebu službenog položaja koja se utvrđuje i goni u sudskom postupku – dodaje Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060252_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060252_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković "><figcaption>Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Naglašava da će on, svakako, pravdu potražiti na sudu i uvjeren je u pozitivan ishod, uz podsjećanje da su i dvojica njegovih prethodnika - Goran Jevrić, kojeg je Lakušić smijenio u junu 2021. godine, i Josip Đurašković, pokrenuli sporove zbog nezakonite smjene. I jedan i drugi traže da im se isplati po oko 200.000 eura, na račun zarada i ostalih potraživanja. - Te smjene će koštati više od oko 400.000 eura, a nemam dilemu da ću i ja dobiti sudski spor i da će država morati da mi isplati više od 100.000 eura. Tako će Lakušić biti odgovoran za štetu nanešenu kompaniji više od pola miliona eura, samo zbog nezakonitih smjena. I ko će to da plati?! Da neće Lakušić sa saradnicima?! Znamo da neće, već građanke i građani Crne Gore – konstatuje Ivanković. Lakušić i Odbor direktora za novog izvršnog direktora imenovali su Krsta Radovića, funkcionera Demokrata, 25. novembra prošle godine, iako nije ispunjavao elementarne uslove za ovu poziciju – najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama sa VII stepenom stručne spreme. Radović je, osim toga, kako je objavio Portal Antena M, svega 21 dana prije imenovanja za izvršnog direktora Regionalnog vodvoda nostrifikovao fakultetsku diplomu stečenu na Univerzitetu „Union – Nikola Tesla“, koji bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji. Radović je, inače, predsjednik Opštinskog odbora Demokrata Budva. I raniji direktor Regionalnog vodovoda Đurašković, kojeg je smijenio Lakušić, takođe je bio kadar ove partije. Tada su se Demokrate žestoko obrušile na Lakušića, a kako su bivši DF i ova stranka u međuvremenu „pokopali ratne sjekire“, izbor Radovića nije neočekivan, pa iako ne ispunjava uslove. Zakonitost procedura i imenovanja za „postavgustovske“ vlasti nije u zoni interesovanja. - Lakušić je, prvo mom prethodniku Đuraškoviću, a onda i meni, opstruirao vraćanje kredita, a tranša je kada sam ja imenovan trebalo da bude isplaćena u julu 2022. u iznosu od 742.000 eura. Direkno je ugrozio operativnu likvidnost kompanije nepreduzimanjem kratkoročnog zaduživanja prema poslovnim bankama u Crnoj Gori. Da su tada pale državne garancije ugozio bi se tekući Budžet Države Crne Gore. Resorno ministarstvo i Mininistrarstvo finansija nijesu htjeli da mu odobre garancije na kratkoročnu pozajmicu od 1.400.000 eura i potpuno ih razumijem – ističe Ivanković. Prema njegovim riječima, Lakušić do danas nije u CRPS-u evidentirao povećanje osnivačkog uloga. - U registru na izvodu društva stanje je nula eura, a u našim poslovnim knjigama premašuje 65.000.000 – dodaje naš sagovornik. <h2> Zadovoljan rezultatima</h2> Objašnjava da je po preuzimanju funkcije sa svojim timom obezbijedio kreditno zaduženje od dva miliona eura kod jedne poslovne banke. - Kredit smo u potpunosti vratili, taman kada me Lakušić smijenio. Sa svojim saradnicima uspio sam da i ostale kreditne obaveze izmirujemo redovno, tako da smo za skoro dvije i po godine, koliko sam bio na čelu Regionalnog vodovoda vratili više od 11 i po miliona kredita prema ino kreditorima, uredno servisirali obaveze prema domaćim i ino dobavljačima, redovno izmirivali zarade, plaćali poreze i sve dažbine i Zakonom predviđene koncesije – priča Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Stanje novca koje je ostavio na računu 30. novembra 2024. godine bilo je, kaže, 3.150.000 eura, a ostavereni neto rezultat je iznosio 1.620.000 eura. - Neto rezultat, kada sam počeo da radim, po bilansima za 2021. godinu bio je 59.000 eura, a u mom periodu ostvareni neto rezultat ili profit, povećan je 27 puta, dok je stanje novca na poslovnim računima uvećano preko 20 puta. Samo od novembra 2023. do kraja novembra 2024. godine stanje novca na računu je povećano za 1.248.403 eura. Malo li je – poručuje Ivanković. Istorijski rezultati u isporuci vode i prihodi, ističe Ivanković, lako su dokazivi, koliko god Lakušić pokušavao da njegov rad obezvrijedi. - Prosjek za avgust 2024. godine je, na primjer, skoro 800 l/s, sve zahvaljujući zalaganju zaposlenih i izradi privremenog nasipa u koritu rijeke Morače u drugoj zoni sanitarne zaštite. Nasip je počet 29. jula, a završen 10. avgusta. Lakušić je i tu pravio opstrukciju i na sastanku sa rukovodstvom državne firme Zaštita prostora doo tražio da ne žure sa početkom radova. Međutim, zbog hitnosti situacije, pada izdašnosti na svim izvorištima na Crnogorskom primorju, ja sam sa tadašnjim rukovodiocem tehničkog sektora insistirao da radovi počnu najkasnije od 10. do 15. jula. Sve smo pripremili, za razliku od prethodne godine kada je taj posao pratio Lakušić sa svojim savjetnikom... Da smo ga poslušali zakasnili bismo sa završetkom nasipa i bili u riziku de ne isporučujemo tražene količine vode. Restrikcije vode možda bi se dogodile već sredinom avgusta, u jeku turističke sezone, a to bi bio veliki udarac i katastrofa za crnogorski turizam – naglašava Ivanković. <h2> Filtersko postrojenje</h2> Naš sagovornik pojašnjava i što se dešavalo sa filterskim postrojenjem od 100 l/s, za što ga Lakušić, takođe, proziva, a kako objašnjava, upravo je on uporno opstruirao taj projekat. Podsjeća da je Vlada u julu 2023. Zaključkom odobrila uplatu Regionalnom vodovodu u iznosu od 577.000 eura, koja je trebalo da se evidentira kao povećanje osnivačkog uloga, a kojom je bilo planirano plaćanje postavljanja mobilnog filterskog postrojenja od 100 l/s. - Lakušić se, međutim, dopisom obratio tada resornoj ministarki Ani Novaković Đurović i tražio promjenu Zaključka Vlade i preusmjeravanje sredstava za stacionarno filtersko postrojenje od 500 l/s, čija je cijena oko pet miliona eura?! Sve do marta 2024. godine ta njegova odluka, odnosno Odbora direktora, bila je na snazi i tako smo izgubili devet mjeseci. No, on je i poslije toga nastavio sa opstrukcijom, pa je, tako odbijao, čitavih mjesec da sazove sjednicu, a onda je vraćao informacije koje smo dostavljali kao nepotpune. Tako smo izgubili skoro godinu dana – objašnjava Ivanković. Kaže da je Lakušić čak bio namjerio da sklopi posao sa konsultantima iz Srbije i uplati im avans. - Htio je da se počne sa izradom projekta iako nije imao ni tender, ni urbanističko-tehničke uslove za 500 l/s, a ni dozvolu osnivača da uđe u kreditno zaduženje. Postoji zapisnik sa tog sastanka održanog 14. februara 2024. godine – dodaje Ivanković. Početkom prošle godine, priča naš sagovornik, sa saradnicima je pozvan na sastanak kod državnog sekretara u Ministarstvu turizma i ekologije na kojem je od njega zatražena informacija zašto nijesu postupili u skladu sa zaključkom Vlade. - Ja sam, potom, o tome izvijestio Odbor direktora i zatražio u skaldu sa svojim ovlašćenjima da se hitno krene u tendersku proceduru izbora najpovoljnijeg ponuđača i počne sa izradom filterskog postrojenja kapaciteta 100 litara. On je i dalje opstruirao proces, a u međuvremenu cijena postrojenja je, u odnosu na opcionu koja je bila u julu 2023. porasla na 829.000 eura sa PDV-om. U tu cijenu uračunat je i stručni nadzor i projektivanje – kaže Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250205060256_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Lakušić imao svoj plan za gradnju filterskog postrojenja na izvorištu Bolje sestre "><figcaption>Lakušić imao svoj plan za gradnju filterskog postrojenja na izvorištu Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Tek u martu, dodaje on, Odbor direktora je dao saglasnost, a ponuđač je izabran na drugom tenderu, jer se na prvi niko nije javio. Ugovor je potpisan 12. septembra prošle godine, ali je Lakušić, tvrdi Ivanković, nastavio sa opstrukcijom. Odbijao je da da saglasnost za aneks ugovora sa izabranim konzorcijumom. To je, međutim, učinio odmah nakon njegove smjene. <h2>Kontinuirani sukob</h2> Objašnjava da je od novembra 2022. bio u kontinuiranom sukobu sa Lakušićem koji je opstruirao svaku njegovu inicijativu, ulazio je u njegova ovlašćenja, kršio Statut i Zakon o privrednim društvima... Ističe da je Lakušić odbio zahtjev menadžmenta da umjesto isplate dividende osnivaču za 2021. i 2022. godinu, cirka oko 580.000 eura, taj novac bude iskorišćen za ulaganja u kompaniju. Iako je Lakušić iznio niz kritika na račun Ivankovića, s druge strane, sve rezultate ostvarene u preduzeću tokom njegovog mandata pripisuje sebi. - U mom slučaju Lakušić je napravio niz nezakonitosti. Smijenio me dok sam bio na bolovanju, bez prava da iskoristim godišnji odmor ili da mi se plati taj odmor, nijesu mi plaćeni dani bolovanja, a mojom smjenom preduzeće je četiri dana poslovalo bez izvršnog direktora – naglašava Ivanković. Sagovornik Portala ETV je uvjeren i da je Lakušić obezbijedio medijsku podršku za odluku da ga razriješi, pa je tako jedan medij od njega tražio podatke o poslovanju kompanije 5, pa opet 11. novembra prošle godine, a tekstovi su objavljeni nakon njegovog razrješenja 25. i 26. novembra. - Tvrdilo se kako sam zloupotrijebio službeni položaj i vršio isplate stimulansa zaposlenim preko 100.000 eura. Tačan iznos stimulansa je 23.229,82 eura, odnosno oko 1,7% na ukupne neto zarade. A njegova neto plata sa porezima i doprinosima, kao i njegovog školskog druga i savjetnika, zajedno koštaju našu kompaniju preko 100.000 eura na godišnjem nivou – ističe Ivanković. Lakušić je na Ivankovića, kako kaže, počeo da pravi pristisak, nekoliko mjeseci pošto je stupio na funkciju, da zapošljava ljude koje je on predlagao. - Nikad nije postojao pisani trag, već je to meni direktno, usmeno nalagao. Nekad u vidu savjeta, a nekad u formi usmenog zahtjeva iz pozicije meni nadređenog. Tako je zaposlio bliskog rođaka i prijatelja iz djetinjstva, koji mu je sad savjetnik. Ipak, odbio sam masovna zapošljavanja na čemu je on insistirao. Svaka sjednica Odbora direktora bila je takva da sam bio žrtva njegovog mobinga - optuživao me da ne sprovodim odluke Odbora, koje je on predlagao, iako su neke bile nesprovodive, i tako dalje... – priča naš sagovornik. Naglašava da je Lakušić, nakon što je u Regionalnom vodovodu zaposlio najboljeg prijatelja, poslije nekoliko mjeseci zahtijevao i da on bude imenovan za rukovodioca tehničkog sektora. - Odbio sam to i postavio čovjeka koji je već imao 22 godine iskustva u Regionalnom vodovodu, pratio je period izgradnje od 2007. i završetka i puštanja u rad sistema 26. jula 2010. godine. Onda je on svog prijateja postavio za svog savjetnika – dodaje Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_6f620129381d8f413c90c3936c00a822ace61a9d5663110e668c7652e2526338.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250205060256_6f620129381d8f413c90c3936c00a822ace61a9d5663110e668c7652e2526338" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Bilo opstrukcija i za izradu privremenog nasipa u koritu rijeke Morače prošlog ljeta "><figcaption>Bilo opstrukcija i za izradu privremenog nasipa u koritu rijeke Morače prošlog ljeta(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ogorčen je i odnosom Lakušića i novog direktora Krsta Radovića prema njegovim saradnicima, pogotovo prema njegovom savjetniku koji je imao, kako kaže Ivanković, velike zasluge za mnoge projekte Regionalnog vodovoda. - Kako mu je Lakušić zahvalio - novi direktor mu je smanjio koeficijent sa 18 na 11. Osim toga, zbog činjenice da se radi o čovjeku koji ima ozbiljan zdravstveni problem i mora da bude na višesatnim terapijama bilo mu je dozvoljeno da radi od kuće, ali sada mu je ponuđen aneks ugovora, ne samo sa sramnim smanjenjen koeficijenta na 11, već i da mora da radi u sjedištu Društva?! Znači, otvoreno se čovjeku ugrožava život i egzistencija ili da on sam da otkaz. E, bravo Lakušiću – ogorčen je Ivanković. Naš sagovornik je 6. decembra prošle godine Agenciji za mirno rješavanje sporova, preko advokata, dostavio zahtjev za poništenje odluke o razrješenju. Prijavu Inspekciji rada da utvrde nepravilnosti vezane za njegovo razrješenje i imenovanje novog v.d, odnosno sada već u punom mandatu izabranog izvršnog direktora podnio je prošle sedmice.

Ivanković: Lakušić je tražio da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita

U Skupštini Crne Gore završena je rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama kojim se, između ostalog predlaže da se odloži implementacija zakona koji je usvojen prošle godine i to za 1.1.2026. a do 30.9. ove godine da se formira novo preduzeće. Poslanici će se izjasniti naknadno.
Poslanik Milan Zečević u ime predlagača pojasnio je pojedinosti novog zakonskog rješenja i ukazao na razloge izmjena.
"Predviđa se da se odloži implementacija zakona koji smo usvojili prošle a do 30. 9. ove godine da se osnuje novo preduzeće koje će se baviti doznakom, prevozom , sječom i prodajom drvnih asortimenata. Ministar Vladimir Joković dao je pozitivan odgovor da će se preduzeće osnovati u tom roku", poručio je Zečević.
Kaže da će ovim izmjenama privatnici moći da sijeku svoju šumu, a sanitar moći da se doznači i posiječe.
Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović tražila je odgovornost za štetu koja je nanesena lošim zakonskim rješenjem i ukazuje da je zakon usvojen stihijski, a da se sada sektor vraća na stariji model koji je već bio predmet kritika.
Despotović je navela je da u budžetu nema sredstava za osnivanje novog preduzeća ni za zapošljavanje radnika, te da će Uprava ponovo biti zadužena za realizaciju doznaka. Smatra da neko mora odgovarati za cijeli proces i štetu koja je nastala.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica ocijenio je da je sve što se dešavalo nakon usvajanja Zakona bila svojevrsna farsa, te da nije ponuđeno nijedno obrazloženje zbog čega propis nije sproveden u djelo. Postavio je pitanje kako je moguće da se firma sada može osnovati, ako to nije bilo moguće još od avgusta prošle godine.
- Imamo izvještaj Državne revizorske institucije koji potvrđuje da je osnivanje ovog preduzeća neophodno. Umjesto da se zakon primjenjuje, mijenja se bez ikakve institucionalne odgovornosti za njegovo ignorisanje. Nemamo nijedno službeno objašnjenje ko je odgovoran što firma nije osnovana… - poručio je Pižurica.
On je naglasio da se vrlo precizno može utvrditi kolika je šteta nanesena državnom budžetu i da neko mora da snosi odgovornost zbog toga. Najavio je da će, iz protesta i zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti, glasati protiv predloženih izmjena i dopuna zakona. Uputio je i apel nadležnim institucijama da ispitaju čitav slučaj.
Poslanik Zečević saglasio se sa stavovima prethodnih govornika, navodeći da su izmjene i dopune zakona jedini izlaz iz trenutne situacije, dok se, kako je kazao, o svim drugim aspektima može raspravljati u narednih pet mjeseci. I on je pozvao na utvrđivanje odgovornosti.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović podsjetio je da je poznato ko je decenijama omogućavao devastaciju i pljačku šuma, kao i ko je, kako je rekao, praktično besplatno dao šume Draganu Brkoviću u Pljevljima. Naglasio je da bi formiranje firme imalo smisla ukoliko bi doprinijelo obnovi proizvodnje u „Velimir Jakić“, i dodao da sjedište firme mora biti u Pljevljima kako bi podržao izmjene.
- Promet drveta odvija se izvan poreskog sistema... Koncesionari su u 2024. godini, po važećem modelu, budžetu uplatili 6,2 miliona eura, u odnosu na količinu eksploatisane drvne mase. Nakon što dobiju oblovo drvo, prerađuju ga u dasku i pelet, izvoze i ostvaruju pravo na povrat PDV-a, čime efektivno nadoknade plaćenu koncesiju - praktično dobiju drvo besplatno… - istakao je Bojović. Dodao je i da cijeli sektor u BDP-u učestvuje sa manje od jedan odsto.
Potpredsjednik Skupštine i poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković podsjetio je da je prošle godine bio protiv Zakona, smatrajući da dijelovi tog propisa zahtijevaju drugačije definisanje korišćenja šuma. Ukazao je i da nova firma zahtijeva angažovanje nekoliko stotina radnika kojih nema na tržištu.
- Preduzeću su potrebne desetine miliona eura da bi zaista profunkcionisalo. U ovogodišnjem budžetu nema sredstava za mehanizaciju. Ako nemamo to, bojim se da se ništa neće promijeniti. Doći ćemo u situaciju da to preduzeće mora raspisivati tendere za izvođenje radova u šumi, a na njih će se javljati isti ljudi kao i do sada. Bojim se da mijenjamo formu, ali ostavljamo istu suštinu… - rekao je Nurković.
Dodao je i da će se ovim pristupom smanjiti prihodi opštinama, naročito onima na sjeveru. Ukazao je i na dramatičan pad zaposlenosti u sektoru: nekada je, kako je naveo, bilo angažovano više od 10.000 ljudi, dok ih je danas ostalo svega oko 2.500.

Zečević: Zakon o šumama predviđa formiranje novog preduzeća

Fudbalerke Budućnosti nijesu uspjele da se plasiraju u finale kvalifikacionog turnira za UEFA Ligu šampiona. 
 
Budućnost je večeras u Mujavi, u polufinalnom meču, poražena od slovačkog Spartaka 3:0. 
 
Podgorički sastav nije razočarao, na momente bio je i ravnopravan rival. ali na evropskom debiju nije mogao više od časmog poraza. 
 
Petostruki slovački šampion poveo je golom Andree 
Bogorove u 37. minutu. 
 
Samo četiri minuta kasnije prednost je duplirala 
Zuzana Narozna, a konačan rezultat postavila je Katarina Vredikova u 73. minutu. 
 
Budućnost će u meču za treće mjesto igrati sa moldavskom Agaristom, koja je u drugom polufinalnom meču ubjedljivo poražena od malteškog Sveigi junajteda 5:0.

Budućnost bez finala na kvalifikacionom turniru za plasman u LŠ

Skupština je danas usvojila Zakon o formiranju Kreditno-garantnog fonda, koji bi navodno trebalo da podstakne i ubrza privredni razvoj Crne Gore i poveća pristup finansijama za preduzeća, preduzetnike i sve koji se bave preduzetništvom.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, rekao je ranije u Skupštini, obrazlažući predloženi akt, da je glavni cilj donošenja ovog zakona da se kroz aktivnosti Fonda podstakne i ubrza privredni razvoj Crne Gore i poveća pristup finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća, preduzetnike, kao i fizička lica koja se bave preduzetništvom.
Prema njegovim riječima, Kreditno-garantni fond će targetirati potencijalne klijente koji nijesu u dovoljnoj mjeri obuhvaćeni finansijama, čime će se dodatno aktivirati potencijal u bankarskom sektoru, posebno prema mikro, malim i srednjim preduzećima.
Konsultantski partner Crne Gore u osnivanju Kreditnog-garantnog fonda bila je Evropska banka za obnovu i razvoj, koja će i u daljem postupku biti strateški partner.
Zakonom je definisana nezavisnost Fonda. Njegov početni kapital je 10,6 miliona eura, koje obezbjeđuje Vlada.
Đeljošaj je objasnio da će 600 hiljada eura biti početna sredstva kako bi se Fond stavio u funkciju, dok će deset miliona eura biti u funkciji podršci privrede.
- Kada Fond bude garantovao za kredite, 50 odsto garancije će ići od Fonda, a 50 odsto od komercijalne banke od koje će se uzeti kredit i tu će se podijeliti teret i rizik sa komercijalnim bankama - naveo je Đeljošaj.

Usvojen Zakon o formiranju Kreditno-garantnog fonda

U Crnoj Gori sjutra će biti malo do umjereno oblačno, uz duže sunčane intervale. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje će biti uslova za prolaznu kišu. 
 
Na sjeveru ujutru po kotlinama moguća kratkotrajno magla ili povećana niska oblačnost. 
 
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren i promjenljiv, samo ponegdje umjeren, na jugoistoku i pojačan, sjevernih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od devet do 23, a najviša dnevna od 19 do 32 stepena.

Sjutra do 32 stepena

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Tag: vodoizvoriste-bolje-sestre