Ovo je druga godina za redom da Čistoća, Vodovod i Sportski objekti završavaju poslovnu godinu kao gubitaši i to rastući. Čistoća je 2023. godine imala gubitak od 943.464, Vodovod 1.164.961, a Sportski objekti 315.192 eura. Preduzeće Zelenilo u 2024. godini po prvi put posluje sa gubitkom jer je godinu ranije ostvarilo dobit od 61.308 eura.
U ova četiri preduzeća u 2024. godini bilo je zaposleno 1.494 radnika, od čega u Čistoći 656, Vodovodu 553, Zelenilu 180, a Sportskim objektima 105.
Sve su ovo podaci iz programima rada za 2025. godinu o kojima će odbornici raspravljati 15.maja. U programima inače, nisu predviđene sanacione mjere na koji način bi se preduzeća izvela iz minusa.
Glavni grad je u budžetu predvidio značajna davanja za gradsku privredu što je inače, bilo sporno pojedinim odbornicima parlamentarne većine, ali nisu istrajali u tome. Tako je iz gradske kase za ovu godinu Čistoći namijenjeno 2,8 miliona, Vodovodu 700.000, Sportskim objektima 1,2 miliona, a Zelenilu dva miliona eura.
Nova parlamentarna većina prije dva mjeseca promijenila je odbore direktora, dok su izvršni direktori uglavnom ostali isti.
U najvećem gubitašu, preduzeću Čistoći, četvrti v.d. mandat dobio je Denis Hot. Hot je rukovođenje preduzećem preuzeo nakon izbora u oktobru 2022. godine sa kvote Pokreta Evropa sad, a PES je napustio u avgustu prošle godine i prešao u Pokret za Podgoricu.
Ukupni prihodi preduzeća u prošloj godini iznosili su 8.548.280, a rashodi 11.582.055 eura. U dokumentu je naznačeno da su 29. novembra 2024. godine obaveze preduzeća prema dobavljačima iznosile 411.514, dugovanje prema Deponiji je 2.756.298, a neregulisane obaveze za period februar-novembar po osnovu uloženih, a neplaćenih poreza i doprinosa, 1.534. 260 eura.
- S obzirom da potraživanja od kupaca po osnovu izvršenih usluga (građani, pravna lica i državne institucije) iznose 4.211.738 eura, planirano je da se do kraja 2024. godine, kao i tokom 2025. godine, iz okvira ovih potraživanja, kao i potraživanja koja će se na ime izvršenih usluga formirati u 2025. godini, servisiraju obaveze prema dobavljačima, kao i obaveze prema Deponiji, i reguliše zaostale obaveze na ime poreza i doprinosa prema Poreskoj upravi za 2024. godinu. Društvo nema kreditnih zaduženja - piše u programu rada Čistoće za ovu godinu.
Preduzeće Vodovod, na čijem je čelu Aleksandar Nišavić, funkcioner Demokrata, u prošloj godini ostvarilo je prihode od 12.588.348, dok su rashodi na kraju godine iznosili 13.713.377 eura. Dugovanja preduzeća u prošloj godini iznosila su 7.736.797 eura.
- Društvo preduzima sve raspoložive mehanizme za prevazilaženje trenutne situacije. Glavni grad je preuzeo otplatu duga na ime glavnice kredita kod IRF-a, dok su u cilju izmirivanja obaveza prema dobavljačima potpisani protokoli o izmirenju duga. Vezano za strukturu ostalih obaveza, one se odnose na naknade za korišćenje i zagađenje voda, zatezne kamate - piše u programu rada Vodovoda.
U programu rada Zelenila je naznačeno da su ukupni prihodi preduzeća u prošloj godini iznosili 4.333.910, a ukupni rashodi 4.414.577 eura. Na čelu preduzeća je Petar Krivokapić, koji je na ovoj poziciji došao nakon izbora u oktobru 2022. godine, sa kvote Građanskog pokreta URA.
- Usljed loših vremenskih uslova i smanjenog stepena realizacije investicionih aktivnosti, kao i zakonske obaveze da se izvrši rezervisanje sredstava za sudske troškove i faktura, procijenjeno je da će društvo u 2024. godini ostvariti negativno poslovanje u iznosu od 80.666 eura. Napominjeno da je u toku procjena imovine i kapitala - navodi se u dokumentu.
Kada su u pitanju Sportski objekti, u programu rada je naznačeno da su u prošloj godini izmirili sve obaveze po osnovu neto zarada, naknada zarada i drugim osnovama, dok su ostale neizmirene obaveze za poreze i doprinose na zarade zaposlenih. Preduzeće kojim rukovodi Aleksandar Vučković, kadar PzP-a, nema zaduženja kod poslovnih banaka.
- Zarade zaposlenih su, nakon usvajanja Kolektivnog ugovora društva u oktobru 2024. godine, usaglašene sa Programom Evropa sad 2. Po tom osnovu su značajno uvećane neto i bruto zarade zaposlenih sa stepenom stručne spreme od I do IV, kojih je 66, dok su neto zarade zaposlenih sa visokom i višom spremom, kojih je 36, u manjoj mjeri uvećane. Bruto zarade su ostale skoro na istom nivou - navodi se u dokumentu.
<h2>Pozitivni Deponija, Pogrebne usluge, Parking servis, Putevi…</h2>
Pozitivan bilans na kraju prošle godine imalo je sedam preduzeća. Tako je Deponija sa 210 zaposlenih ostvarila dobit od 364.612, Komunalne usluge sa 123 radnika – 270.142, Pogrebne usluge u kojima je zaposleno 125 radnika imalo je pozitivan rezultat – 61.719, Tržnice i pijace sa 170 radnika – 4.257, Parking servis u kojem radi 138 radnika imalo je dobit od 203.500, Putevi sa 289 radnika – 78.459, a Agencija za stanovanje sa 96 radnika – 234.296 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Podgorička Čistoća u minusu preko tri miliona eura, Vodovod 1,2 miliona

Na brdu Gorica jutros je pukla vodovodna cijev, zbog čega su se formirali potoci, koji teku preko pješačkih staza. Jedna od sugrađanki, koju su novinari Portala Analitika zatekli na licu mjesta, je kazala da su kvar već prijavili, ali da im je rečeno da nemaju slobodnih ekipa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjW80zK7-O1g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz podgoričkog Vodovoda potvrdili su za Portal Analitika da im je kvar prijavljen i kazali da će ekipe izaći na teren - čim budu slobodne. - Kvar je prijavljen oko 10 sati, ali su nam ekipe na Starom Aerodormu, otklanjaju jedan veći kvar, a druga ekipa je u Bloku - kazali su nam iz Vodovoda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505180512_301eec118444348dceb3cd6de8886e02e9279658a5035acecc25a26f6f3c0610.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250505180512_301eec118444348dceb3cd6de8886e02e9279658a5035acecc25a26f6f3c0610" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Gorica"> </figure>

500x500

1084x550

(FOTO/VIDEO) Poplava na Gorici: Pukla cijev, voda teče u potocima; Vodovod: Kvar prijavljen, nemamo slobodnu ekipu

Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje“ ovu ljetnju turističku sezonu trebalo je da dočeka sa filterskim postrojenjem od 100 l/s koje bi trebalo da bude bajpas za obezbjeđivanje dovoljne količine vode za primorske opštine tokom ljeta, međutim, kako tvrde zapošljeni u ovom preduzeću, postoji ozbiljna bojazan da ovaj posao neće biti na vrijeme okončan. - Zbog smanjene izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, sa kojeg se snabdijeva Crnogorsko primorje, Vlada i stručnjaci iz ove oblasti su u proteklih nekoliko godina tražili rješenje kako bi spriječili nestašicu vode u špicu sezone. Tako je na prijedlog tadašnjeg menadžmenta Regionalnog vodovoda, na lijem je čelu bio Borislav Ivanković, Vlada Dritana Abazovića u julu 2023. godine opredjelila iznos od cca 577.000 eura za izgradnju mobilnog postrojenja od 100 l/s koje bi obezbijedilo dovoljne količine vode. Novac je uplaćena 2. avgusta iste godine, međutim, predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić odjednom se predomislio i počeo da opstruira realizaciju zaključka Vlade tražeći modalitet da se preduzeće zaduži skoro šest miliona eura i da samostalno izgradi stacionarno postrojenje kapaciteta 500 l/s, pritom ne vodeći računa o zakonskim i tehničkim preduslovima za realizaciju takvog poduhvata – ističu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>I DALJE U OSTAVCI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vododvod)</figcaption></figure>  Podsjećaju da je za postrojenje od 100 l/s trebalo skoro dvije godine priprema da bi dobili sve neophodne saglasnosti i dozvole za UT uslove. - Lakušić je sa svojim savjetnikom Željkom Raičevićem 14. februara prošle godine prvo pozvao na sastanak predstavnike firme „Exploring“ nudeći im avansnu uplatu od skoro 700.000 eura za početak izgradnje postrojenja - bez projekta, građevinske dozvole i bez sprovedenog postupka javne nabavke. Na taj sastanak nije bio pozvan tadašnji izvršni direktor preduzeća Ivanković, nego su ga zaposleni obavijestili i zatražili da i on prusustvuje. Lakušićev pokušaj nije uspio, ali je on nastavio da opstruira projekat, pa je skoro dva mjeseca držao u fioci saglasnost za zaključivanje ugovora sa izabranim ponuđačem za izgradnju mobilnog postrojenja čime je direktno ugrozio i sistem Regionalnog vodovoda. A onda je optužio Ivankovića da je on kriv što filtersko postrojenje nije postavljeno – kažu zapošljeni koji su se obratili Portalu ETV. Kada je Lakušić u novembru prošle godine smijenio Ivankovića i imenovao Krsta Radovića za novog izvršnog direktora, konačno je počela i realizacija ovog projekta. - Međutim, na pragu ljetnje sezone, postrojenje se ni ne nazire – upozoravaju oni. Ugovor sa izvođačem, izabranim na tenderu, kako kažu, potpisan je sredinom septembra prošle godine, a u oktobru je potpisan ankes ugovora i gradnja je trebalo da počne u decembru. Ali, nakon smjene Ivankovića, dodaju naši sagovornici, potpisana su još dva ili tri ankesa kojima su produženi rokovi, odnosno izmijenjeni projekti. - Sala za filtersko postrojenje je pripremljena, a da li je projekat gotov, da li je revidiran - pitanje je koje Lakušić, u ostavci i Radović, direktor koji ne ispunjava uslove za tu poziciju, kriju od očiju javnosti. Logično je da sumnjamo da će posao biti gotov do početka sezone, jer ovakav rukovodeći kadar nije sposoban da riješi ni druge probleme – bilo je, na primjer, više od osam slučajeva pucanja cijevi u posljednjih nekoliko mjeseci – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>NEZAKONITO IZABRAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Objašnjavaju i da je za filtersko postrojenje potrebno da se uveze neophodna oprema, da se uradi platforma na Jezeru za pumpe, da se montira oprema i poveže u cijelinu, pa da se postrojenje pušti u rad i utvrdi da li kapacitet i kvalitet vode odgovara propisanim uslovima. A sve to, dodaju naši sagovornici, pod uslovom da je projekat urađen i revidovan i da su dobijene sve saglasnosti od regultora i institucija. - Zašto resorno ministarstvo na čelu sa Damjanom Ćulafićem i Vlada ćute na sva deašavanja u Regionalnom vodovodu mi ne razumijemo. Očekuje da se okonča ova agonija, a to je moguće promijenom komplet Odbora direktora i imenovanjem novog izvršnog direktora – zaključili su zapošljeni u Regionalnom vodovodu. Portal ETV uputio je pitanja ovom državnom preduzeću o statusu projekta gradnje filterskog postrojenja. Iz kompanije su 28. februara saopštili kako vodosnabdijevanje tokom sezone neće biti ugroženo, odnosno da su počeli radovi na izvorištu Bolje sestre za gradnju filterskog postrojenja, što, kako su tada istakli, dovodi do apsolutne sigurnosti u vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja tokom naredne turističke sezone. Tada su saopštili i da će Regionalni vodovod, kako bi dugoročno bio riješen problem vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, ove godine početi sa realizacijom projekta gradnje još jednog postrojenja, dodatnog kapaciteta 500 l/s.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>SAOPŠTILI DA VODODSNABDIJEVANJE NEĆE BITI UGROŽENO: Regionalni vodovod(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Regionalni vodovod bio je jedna od tema skupštinskog zasijedanja prošle sedmice kada je poslanik Boris Mugoša pitao ministra održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića, koja je tek tada i zvanično obznanjena, iako je Portal ETV još 19. februara objavio tu informaciju. Objavili smo u martu da Vlada ne stavlja na dnevni red Lakušićevu ostavku i razrješavanje Odbora direktora Regionalnog vodovoda zato što lider Demokratske narodne partije Milan Knežević traži novo uhljebljenje za njega, a nakon što je eksplicitno odbijeno da uđe u Odbor direktora Monteputa, - Spajić ne smije da ulazi u sukob sa Kneževićem zbog stabilnosti Vlade, pa je „kupio“ još malo vremena i odgodio izbor novog Odbora direktora Regionalnog vodovoda uz pomoć ministra finansija koji još nije poslao prijedlog ko će biti predstavnik tog ministarstva – kazali su tada naši izvori. Vlada do danas nije konstatovala Lakušćevu ostavku. Kako su Portalu ETV saopštili zapošljeni u Regionalnom vodovodu Lakušićeva plata je 4.500 eura, a Radovićeva 4.000. Na čelo odbora direktora ove kompanije imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

Sezona na vidiku, a filterskog postrojenja niđe

Filtersko postrojenje, koje će biti izgrađeno na izvorištu Bolje sestre, značajno će unaprijediti vodosnabdijevanje crnogorskog primorja u narednoj turističkoj sezoni - saopšteno je iz Regionalnog vodovoda.

Iz tog preduzeća su rekli da će to postrojenje, čija je izgradnja započeta, dovesti do apsolutne sigurnosti u vodosnabdijevanju primorja tokom naredne turističke sezone.

Iz Regionalnog vodovoda su istakli da će izgradnja tog postrojenja obezbijediti dodatnih 100 litara po sekundi (l/s) vode za crnogorsko primorje.

- To će u značajnoj mjeri unaprijediti vodosnabdijevanje u narednoj turističkoj sezoni, naročito tokom avgusta, kada je potrošnja vode najveća - navode oni.

Dodaje se da je u toku priprema sale, što podrazumijeva radove na pripremi podloge za montažu filterskog postrojenja.

Te aktivnosti, kažu u Regionalnom vodovodu, predstavljaju prvi korak ka finalizaciji projekta.

Oni su objasnili da će se priprema vode sastojati od više segmenata obrade, temeljene na nalazima prethodnih godina i mjerenjima parametara na terenu.

- Kvalitet proizvedene vode će odgovarati kvalitetu propisanom Pravilnikom o parametrima, provjeri usaglašenosti, metodama, načinu, obimu analiza i sprovođenju monitoringa zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku upotrebu - istakli su oni.

Direktor Regionalnog vodovoda Krsto Radović rekao je da početak radova na tom projektu predstavlja veliki pomak u rješavanju dugogodišnjih problema vodosnabdijevanja na crnogorskom primorju.

- Ulažemo velike napore da svi građani u ovom području imaju uredno vodosnabdijevanje, što bez regionalnog vodovodnog sistema ne bi bilo moguće - naveo je Radović.

Kako je kazao, izgradnjom filterskog postrojenja na izvorištu Bolje Sestre, biće povećana količina vode u distributivnom sistemu u periodu kada je to najpotrebnije.

U saopštenju se navodi da će, u cilju dugoročnog rješavanja problema snabdijevanja vodom crnogorskog primorja, Regionalni vodovod u ovoj godini pokrenuti i realizaciju projekta izgradnje još jednog postrojenja, dodatnog kapaciteta 500 l/s.

Dodaje se da će se izgradnja postrojenja, kako je predviđeno godišnjim planom rada Društva za ovu godinu, odvijati u dvije faze kapaciteta po 250 l/s.

- Ulaganjem u infrastrukturu, Regionalni vodovod ne samo da obezbjeđuje pouzdano vodosnabdijevanje, već i aktivno doprinosi razvoju turizma, jačanju turističke privrede i unapređenju kvaliteta života građana Crne Gore - poručuje se u saopštenju.

Regionalni vodovod: Vodosnabdijevanje tokom sezone neće biti ugroženo

U Demokratskoj Crnoj Gori tvrde da objavljena faktura Vodovoda nije nastala za potrebe njihovih funkcionera ili zaposlenih u tom preduzeću - već za hranu za vojnike koji su probili put do vodoizvorišta u Piperima.
- U novembru prošle godine, Vojska Crne Gore je probila put do vodoizvorišta ,,Strganica” u Piperima, koje vodom snadbijeva 400 domaćinstava ovog kraja, a na šta se čekalo pune dvije decenije, dok se to pumpne stanice nije moglo doći čak i šest mjeseci u godini, a samim tim ni hlorisati vodu! Mjesec dana su vojnici radili na ovom probijanju krševitog predjela i probili put u dužini od 1,2 kilometra. Ovakvom saradnjom mještana Pipera, Glavnog grada, Vojske Crne Gore i Vodovoda uštedio se iznos od preko 100 hiljada eura! - navode Demokrate.
Ukupan iznos ovih radova, Glavni grad i Vodovod koštao je, kažu oni, oko 13 hiljada eura.
- I to isključivo za pokrivanje troškova maziva, goriva, hrane i dnevnica. Dok je privatna firma za isti posao tražila čak preko 100 hiljada eura. Ono što je flagrantno jeste da DPS mukotrpan rad naših vojnika i uštedu od 83 hiljade eura građana Podgorice koristi kako bi ovu fakturu besramno prepisala Demokratama i na taj način ubrala jeftin politički poen. E pa gospodo, nećete ubrati nijedan! Nikad više vaši kompanjoni neće voditi Vodovod, red je na poštene ljude! - zaključili su u reagovanju.

Demokrate: Faktura Vodovoda nastala za potrebe vojnika koji su probili put do vodoizvorišta u Piperima

Bivša vršiteljka dužnosti izvršne direktorice pljevaljskog Vodovoda Biljana Đondović u dva navrata pretprošle godine dostavljala je zahtjev nekadašnjem direktoru ovog preduzeća Milanu Lekiću za povraćaj otpremnine, prvi je vraćen „jer lice nije pronađeno na adresi“, dok je drugi od 5. decembra 2023. uručen, ali on do danas nije odgovorio kada će vratiti 8.000 eura koje je dobio nakon što je sporazumno raskinuo radni odnos u ovoj firmi. Portalu ETV ovo je saopštio izvršni direktor Vodovoda Mladen Jaćimović, dostavljajući nam odgovor koji je uputio nezavisnom odborniku u Skupštini Opštine Pljevlja Saši Ječmenici koji je nedavno obavijestio javnost da Lekić nije vratio otpremninu koju je uzeo nakon napuštanja funkcije prvog čovjeka lokalnog Vodovoda. Objasnio je da je Lekić u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina od 9. februara 2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu. - Prije svega istaći ću činjenicu da doo Vodovod Pljevlja već godinu dana u svom sastavu nema zaposlenog nijednog pravnika što značajno meni kao izvršnom direktoru otežava rad i odlučivanje. U toku 2024. godine Ministarstvo finansija Crne Gore je na naš zahtjev za zapošljavanje pravnika dalo negativno mišljenje što nam je storilo dodatno opterećenje - saopštio je Jaćimović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Mladen Jaćimović"><figcaption>ČEKA STAV PRAVNIKA: Mladen Jaćimović(Photo: Foto: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Istakao je da je o Lekićevoj otpremnini upoznao i Odbor direktora, na sjednici održanoj 31. januara ove godine, na kojoj je donešen zaključak „kojim se konstatuje da su u prethodnom periodu preduzete mjere tj. poslati zahtjevi na koje do sada nije bilo odgovora, te da isti nije potrebno opet slati“. - Usljed nedostatka stručnog kadra konsultovao sam se sa više advokatskih kancelarija gdje sam dobio oprečna mišljenja i stavove na osnovu kojih nijesam mogao utvrditi konkretne i precizne korake za dalje postupanje. Naime, dobio sam različite stavove po pitanju nadležnosti sprovođenja pravnog postupka povraćaja otpremnine tj. da li je za to nadležno doo Vodovod Pljevlja, novi poslodavac ili je to obaveza drugih nadležnih organa. Odgovor na ovo pitanje još čekamo - istakao je Jaćimović, uz konstataciju da je i od Ječmenice, „kao pravnika sa dugogodišnjim iskustvom tražio pomoć u vidu dostavljanja postupka koji se sprovodi u ovakvim slučajevima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Saša Ječmenica"><figcaption>UPOZORIO DA LEKIĆ NIJE VRATIO OTPREMNINU: Saša Ječmenica</figcaption></figure>  Milan Lekić slovi za „lokalnog šerifa“ u Pljevljima, ali unazad dvije godine, zbog bahatog ponašanja gubi pozicije, moć i uticaj. Gubi uticaj i u partiji - Novoj srpskoj demokratiji, na čijem je čelu u Pljevljima i koja je na vlasti u ovom gradu, a izvori Portala ETV kažu da će lider ove stranke Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, morati da ga se odrekne, „ako misli da zadrži birače“. Prema nezvaničnim informacijama u lokalnom odboru NSD je raskol, jedni podržavaju predsjendika Opštine Daria Vraneša, koji je uskratio poslušnost Lekiću, dok je dio odbora još uz Lekića. - Međutim, njegovom „patronatu“ nad gradom počeo je da se bliži kraj, jer je, u međuvremenu, pozicije ojačao i Vraneš, pogotovo u seoskom području gdje ima ogromnu podršku, tako da Lekić gubi pozicije. Dodatno je svoj položaj u stranci ugrozio nedomaćinskim upravljanjem Rudnikom uglja, zbog čega je smijenjen, iako je šef partije Andrija Mandić pokušao da ga spasi postavljanjem na čelo Odbora direktora kada je razriješen sa mjesta izvršnog direktora. No nije uspio da se zadrži ni na toj funkciji. Prvo je „uhavćen“ da pijan vozi službeni automobil, a onda je to skupo vozilo nekoliko mjeseci kasnije uništio u saobraćajnom udesu, koji je, takođe, izazvao pijan - kazao je ranije nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Vraneš je prošle sedmice našem portalu rekao da on ne vodi „nikakav rat sa bilo kim, ni unutarpartijski, ni vanpartijski“. Da je Lekić „potpuno izgubio kompas“, prema riječima našeg nezvaničnog sagovornika iz Pljevalja, potvrđuje i nedavni događaj kada je, dok je vatrom krčio livadu u selu, zapalio službeni automobil Rudnika koji mu je posudio na korišćenje novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović. Ovu aferu, prema našim nezvaničnim saznanjima, Lekić pokušava da zataška tako što bi odgovornost preuzeo službnik RUP-a koji je formalno dužio taj automobil. Kako smo pisali, sukob u NSD u Pljevljima objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša, što je bila inicijativa Lekića. - Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada Andrija Mandić, čije arbitriranje između zavađenih Lekića i Vraneša, očigledno nije dalo rezultat. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV sukob je sada na tom nivou da „više nema toga Mandića koji će ih izmiriti, niti primiriti“.

Lekić ćuti na raniji zahtjev Vodovoda da im vrati otpremninu - 8.000 eura

Vodovod je procijenio da smo mi dali saglasnost, iako nijesmo to učinili, kako bi se pokušali iščupati iz dugova u kojima su do grla. Nije ispoštovan Zakon o zaštiti potrošača koji kaže da bi se prilikom definisanja cijene vode Vodovod treba konsultovati sa organizacijama koje se bave zaštitom potrošača - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, član Evropskog saveza Miloš Mašković.
Podnijeta je juče inicijativa Ustavnom sudu Crne Gore, kako je naveo, za ocjenu ustavnosti ì zakonitosti odluke povećanju cijene vode u Podgorici za 41 odsto.
- Podnijeli smo inicijativu da bismo zaštitili građane od nezakonitog povećanja. Nezakonito povećanje ogleda se u više aspekata, što formalno pravnih, što onih suštinskih, odnosno mnogo je tu razloga što ta odluka nije ni pravno valjana, ni moralna. Prije svega, Skupština Glavnog grada nikada nije dala saglasnost za jednu takvu odluku. Da bi se povećanje cijena realizovalo, trebalo bi da Skupština Glavnog grada da saglasnost, međutim, izmjene cjenovnika su se interno desile 27. juna u Vodovodu, ali je to u skupštinsku proceduru stiglo krajem oktobra, ili početkom novembra, od kada teče zakonski rok od 90 dana, da Skupština odluči po toj inicijativi Vodovoda, 11. novembra bila je zakazana sjednica Skupštine Glavnog grada koja se nije desila, u nedostatku kvoruma, gdje su odbornici Skupštine Glavnog grada jasno iskazali svoj politički stav, odnosno usprotivili su se naj način povećanju cijene vode - rekao je Mašković.
Zakon o komunalnim djelatnostima kaže, kako on dodaje, da ukoliko odluka ne postoji Vodovod je dužan da primijeni 10 odsto niže cijene od postojećih.
Za narednu sjednicu Skupštine Glavnog grada će inicirati, poručuje, povlačenje poskupljenja cijene vode koju je svojevoljno nametnuo Vodovod, ističe on, i na taj način omogućiti da odbornici Pokreta Evropa sad dokažu to što tvrde da nigdje gdje su oni na vlasti neće biti poskupljenja cijena vode.
- Vodovod je procijenio da smo mi dali saglasnost, iako nijesmo to učinili, kako bi se pokušali iščupati iz dugova u kojima su do grla. S tim u vezi važno je napomenuti da nije ispoštovan Zakon o zaštiti potrošača koji kaže da bi se prilikom definisanja cijene vode Vodovod treba konsultovati sa organizacijama koje se bave zaštitom potrošača. Mi, u dokumentaciji dostavljenoj Skupštini Glavnog grada, nijesmo imali prilike da vidimo jedan takav dokument postoji, u prilogu nam to nije dostavljeno, tako da pretpostavljam da Vodovod ni to nije učinio. Na kraju možemo reći da odluka nije objavljena u Službenom listu Crne Gore - istakao je Mašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQAVZsy3441I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mašković: Vodovod povećao cijenu vode kako bi se pokušao iščupati iz dugova

Ukoliko poskupljenjem vode nijesu nadomjestili trošak za zarade, očekuju nas nova povećanja - ocijenio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Vladan Arsović.
On je, gostujući u Budilniku na Televiziji E, poručio da je ogromna neodgovornost i neznanje u samom preduzeću i upravi podgoričkog Vodovoda.
- Kada uzmete u obzir i činjenicu da u prethodne dvije godine Vodovod nije imao nijednu investiciju u gradu, ništa nije urađeno na vodosnabdijevanju, izradi fekalne kanalizacije, jasno vam je da kad nema tih investicija nema ni zarade, i sve su to sad pokušali da nadomjeste ovim povećanjem. Ukoliko nijesu uspjeli to da urade, očekuju nas nova povećanja - naveo je on.
Kada se govori o povećanju cijena vode od 41 posto, kaže Arsović, jasno je da glavni uzrok za to primjena programa Evropa sad 2, ističe on, jer su obećane mnogo veće plate koje nijesu, kako navodi, građani dobili.
- Premijer Milojko Spajić je obećao mnogo veće plate to građani nijesu dobili, bila je prevara, ali dobili su povećanje cijena usluga, dakle sada vode, kasnije će biti komunalnih usluga. Čućete izjave da je to stav Regulatorne agencije, odluka, ali jasno je da je podizanje svih cijena uslovilo podizanje cijena vode - naveo je on.
Dodaje i da je ogromna je neodgovornost i neznanje u samom preduzeću i upravi podgoričkog Vodovoda, te da smatra da je izjava direktora podgoričkog Vodovoda Nišavića jedina tačna informacija koju je dao u prethodne dvije godine.
- U toj izjavi kaže da Milojko Spajić ne zna o čemu govori, to je jedina precizna informacija direktora Vodovoda u prethodnih dvije godine. Ono o čemu govori sami premijer je prosto manipulisanje javnošću, on upozorava direktora gradskog preduzeća da će da ga smijeni, jasno je da je to posao gospodina Mujovića, i da treba da to uradi, ali Milojku Spajiću ne ide, očigledno, po planu sama realizacija Veljeg brda, ono na šta smo ukazivali u prethodnom periodu. Samo Velje brdo, po izjavama premijera, rečeno je da će biti gotovo za nekih godinu i po dana, do dvije, da će biti useljivi, a samo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ne može biti gotovo za tri godine, da se počne sjutra - istakao je on.
Jasno je, kaže, da nijedan objekat ne može biti useljen dok se ne završi ovo postrojenje - a to je tri godine.
- Jasno je koliko sami premijer manipuliše javnošću, sad će da traži krivce i našao ih je sad u Vodovodu, za početak - ukazao je Arsović.
Odgovornost premijera je da smijeni ljude u bezbjednosnom sektoru, smatra Arsović, a ne da smjenjuje direktore gradskih preduzeća.
- Prvo što treba da uradi gradonačelnik Mujović nije biranje novih upravnih odbora, već smjena direktora Vodovoda, direktora Puteva, svih nezakonito postavljenih direktora u sistemu - poručuje Arsović.
Budžet je trebalo da bude usvojen do posljednjeg dana 2024.godine, podsjeća Arsović, ali je i &nbsp;opozicija tražila odlaganje usvajanja budžeta jer se tako važan dokument ne donosi za jedan dan.
- Vidite da u januaru ndma usvajanja budžeta, nema ni pomisli o tome, dakle, očigledno ni 31. decembra nijesu imali spreman nacrt budžeta Glavnog grada. Prolazi vrijeme, mi i dalje nemamo zakazanu sjednicu Skupštine. Jasno vam je da tu postoje problemi i između partija vlasti, sve ono što ih je obilježavalo i prethodnih godinu i po dana. Rezultat svega toga je upravo ovo, da nemamo na današnji dan ni govora o budžetu - dodao je Arsović.
Na sjednici 13. januara su, kaže on, problematizovali izbor Balše Špadijera za sekretara Sekretarijata za finansije.
- Govorili smo da je on rješenjem Olivere Injac 25. decembra isključen iz dalje procedure, zato što ne ispunjava uslove za to radno mjesto. Imali smo prethodnih godinu i po dana pet puta nezakonit izbor gospodina Špadijera sekretara. Mi na današnji dan ne znamo da li je on zakonito na tom mjestu, da li uopšte postoji sekretar za finansije, a ta osoba, taj čovjek priprema budžet za građane Podgorice - zaključio je Arsović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Arsović: Ukoliko poskupljenjem vode nijesu nadomjestili trošak za zarade, očekuju nas nova povećanja

Za smjene ste nadležni u Vladi, ne u Vodovodu - poručili su u neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ reagujući na objavu premijera Milojka Spajića u kojoj je najavio smjene u Vodovodu – iako za to nije nadležan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1887517695391723557%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1887517695391723557%7Ctwgr%5E08a4b8fe8ca4cd8230380af85c1d6a46b1a9b037%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je to poručio u prepisci sa korisnikom društvene mreže X koji je podsjetio na njegovu tvrdnju iz novembra prošle godine da voda i struja neće poskupiti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-najavljuje-smjene-u-vodovodu-krenucu-u-ofanzivu-tamo-ne-budu-li-otkocili-projekat-veljeg-brda-do-15-februar&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ne samo sto su digli cijene uprkos našem upozorenju, nego su potpuno neefikasni - oni su usko grlo projekta Velje Brdo i konstantno koče objedinjeni tender za put, vodu, kanalizaciju i struju. Ne budu li otkocili projekat do 15. Februara- krenucu u ofanzivu za smjene tamo - napisao je premijer.
Kako je Portal ETV već ukazao, Spajić i dalje na odgovara na pozive neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ da smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.

„Kamo śutra“ Spajiću: Za smjene ste nadležni u Vladi, ne u Vodovodu

Ne samo sto su digli cijene uprkos našem upozorenju, nego su potpuno neefikasni - oni su usko grlo projekta Velje Brdo i konstantno koče objedinjeni tender za put, vodu, kanalizaciju i struju - poručio je premijer Milojko Spajić u prepisci sa korisnikom društvene mreže X koji je podsjetio na njegovu tvrdnju iz novembra prošle godine da voda i struja neće poskupiti.
Spajić je najavio i da će krenuti „u ofanzivu na smjene tamo“ - ne budu li otkočili projekat do 15. februara - iako za to nadležnosti nema.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1887485785852481614&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa druge strane, Spajić i dalje na odgovara na pozive neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ da smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.

Spajić najavljuje smjene u Vodovodu: Krenuću u ofanzivu tamo ne budu li otkočili projekat Veljeg brda do 15. februar

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: vodovod