Predloženi budžet Pentagona predviđa drastično smanjenje sredstava za vojnu pomoć Ukrajini. Nacrt zakona takođe traži zaštitu od značajnog smanjenja broja američkih snaga u Evropi. Zahtijeva da Pentagon, JUKOM i druge relevantne agencije dobiju odobrenje Kongresa prije nego što broj američkih trupa u Evropi bude smanjen na manje od 76.000 vojnika.
Novi Zakon o nacionalnoj odbrambenoj autorizaciji (NDAA), koji je Kongres objavio u nedjelju uveče, poziva na održavanje finansiranja kupovine oružja za Ukrajinu, iako po stopi znatno manjoj nego ranije. Uključuje i dalju, mada ograničenu, podršku evropskim saveznicima. Zakon, koji još moraju zasebno da odobre i Predstavnički dom i Senat, pojavljuje se nekoliko dana nakon što je Bijela kuća objavila svoju Strategiju nacionalne bezbjednosti, kojom se Sjedinjene Države distanciraju od intenzivne podrške Ukrajini i Evropi. Objavljen je i u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da okonča rat.
S obzirom na to da su pod administracijom Džozefa Bajdena SAD pružile gotovo 70 milijardi dolara direktne vojne pomoći Ukrajini, planirana izdvajanja iz NDAA-e od svega 800 miliona dolara u dvije godine mogu se smatrati svojevrsnom simboličnom gestom namijenjenom uvjeravanju Kijeva da ga Sjedinjene Države nijesu u potpunosti napustile. Takav pristup nastavlja napore Trampove administracije da veći teret podrške Ukrajini prebaci na evropske članice NATO-a.
U ponedjeljak popodne, zvaničnik Bijele kuće rekao je za „Vor Zoun“ (The War Zone) da administracija „marljivo radi na formulisanju plana koji će donijeti trajan i održiv mir u ratu u Ukrajini“. Nacrt zakona predviđa da Pentagon izdvoji 400 miliona dolara i u fiskalnoj 2026. i u fiskalnoj 2027. godini za Inicijativu za bezbjednosnu pomoć Ukrajini (USAI). Riječ je o fondu koji Ukrajina koristi za nabavku oružja od američkih odbrambenih dobavljača. U prošlosti je tim sredstvima omogućena kupovina municije, presretača protivvazdušne odbrane i druge vojne opreme. Ipak, poziv NDAA-e na nastavak finansiranja preko USAI-a daleko je od skoro 33 milijarde dolara dodijeljenih tom programu pod Bajdenovom administracijom i biće dovoljan samo za veoma ograničenu količinu oružja.
Ranije ove godine, Bijela kuća najavila je formiranje Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL), osmišljene da omogućava prodaju oružja iz američkih zaliha državama NATO-a, koje bi ga potom u tranšama od po 500 miliona dolara predavale Ukrajini. Pored toga, Trampova administracija do sada nije odobrila nikakvu isporuku Ukrajini kroz Predsjedničko ovlašćenje za povlačenje oružja (PDA), koje finansira nadoknadu za naoružanje isporučeno saveznicima direktno iz američkih zaliha. Bajdenova administracija donijela je Ukrajini više od 33 milijarde dolara i kroz PDA, ali nije vjerovatno da će Tramp koristiti ovo ovlašćenje.
NDAA takođe zahtijeva da Pentagon obavijesti Kongres u roku od 48 sati ukoliko planira da prekine pružanje obavještajne podrške Ukrajini — što se desilo ranije ove godine. Obavještenje bi moralo da uključi obrazloženje prekida, njegovo očekivano trajanje i procjenu uticaja na „sposobnost Ukrajine da sprovodi efikasne vojne operacije“.
Prekid američke obavještajne podrške „značajno utiče na zaštitu ukrajinskih snaga u pogledu vremena reagovanja, kretanja i izbjegavanja sredstava visoke vrijednosti, kao i na indikacije i upozorenja o visokorizičnim vazduhoplovnim prijetnjama“, rekao je jedan penzionisani visoki ukrajinski oficir u vrijeme proljećnog prekida. „To znatno otežava sposobnost gađanja ruskih snaga i izvođenja udara na velikim daljinama protiv kritičnih, mobilnih ciljeva velike vrijednosti“, dodao je. Ipak, od oktobra su SAD pristale da Ukrajini dostavljaju obavještajne podatke za ciljanje udara dugog dometa na rusku energetsku infrastrukturu.
Nacrt zakona takođe poziva na „obračun“ ukupne vojne pomoći Ukrajini koju su SAD i saveznici ranije pružili, uključujući programe PURL i USAI. Pored Ukrajine, NDAA nastoji da nastavi podršku NATO saveznicima. Zakon predviđa da ministar odbrane, u koordinaciji sa komandantom Američke evropske komande, uspostavi „Baltičku bezbjednosnu inicijativu“ vrijednu 175 miliona dolara, usmjerenu na „produbljivanje bezbjednosne saradnje sa vojnim snagama baltičkih država“ (Estonije, Letonije i Litvanije). Cilj — prema dokumentu — jeste „ostvarivanje nacionalnih bezbjednosnih interesa SAD odvraćanjem agresije Ruske Federacije i sprovođenjem strateškog koncepta NATO-a, koji ima za cilj jačanje odvraćanja i odbrambene postavke Alijanse onemogućavanjem potencijalnim protivnicima bilo kakve mogućnosti agresije“.
Inicijativa takođe predviđa unapređenje regionalnog planiranja i saradnje među baltičkim državama, posebno u oblastima precizne paljbe dugog dometa, integrisane protivvazdušne i raketne odbrane, pomorske situacione svijesti, skladištenja municije velikog kalibra, komandovanja i kontrole, prikupljanja obavještajnih podataka i jačanja „otpornosti na hibridne prijetnje“. Iako inicijativa podržava baltičke zemlje, u dokumentu se navodi i da je „stav Kongresa“ da ove tri države treba da usklade sopstvenu potrošnju sa američkim izdvajanjima u okviru ove inicijative.
Nacrt zakona takođe traži zaštitu od značajnog smanjenja broja američkih snaga u Evropi. Od Pentagona, JUKOM-a i drugih relevantnih agencija zahtijeva se odobrenje Kongresa prije nego što broj američkih vojnika u Evropi padne ispod 76.000. Ovo dolazi nakon što su Sjedinjene Države počele povlačenje snaga sa kontinenta, gdje je trenutno stacionirano oko 85.000 vojnika. Ranije ove godine, američka vojska povukla je oko 800 vojnika iz Rumunije nazad u SAD.
Iako zakon signalizira trajnu, iako donekle simboličnu, posvećenost Ukrajini, on takođe navodi da NATO saveznici treba da snose finansijske troškove prisustva američkih trupa u Evropi i da ministar odbrane „uzme u obzir napredak NATO saveznika u ispunjavanju obaveze izdvajanja 5% BDP-a za odbranu“ pri donošenju odluka o stacioniranju i obuci američkih snaga. Iako NDAA predviđa samo skromna sredstva za Ukrajinu unutar ukupnog budžeta Pentagona, izmjene nacrta i dalje su moguće u Predstavničkom domu i Senatu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SAD okreće leđa Kijevu? Pentagon predviđa drastično smanjenje novca za vojnu pomoć Ukrajini

Sjedinjene Države obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini nekoliko dana nakon što se američki predsjednik Donald Tramp sukobio s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnoj sobi, potvrdio je u ponedjeljak zvaničnik Bijele kuće za Rojters.
- Predsjednik je jasno rekao da je fokusiran na mir. Trebamo i naše partnere da budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo svoju pomoć kako bismo bili sigurni da pridonosi rješenju - rekao je zvaničnik. Iz Kabineta Zelenskog nisu odmah odgovorili na Rojtersov zahtjev za komentar. 
- Ovo nije trajni prekid pomoći, to je pauza - citirao je Fox News zvaničnika Trampove administracije. 
Bloomberg je izvijestio da je isporuka cjelokupne američke vojne opreme koja trenutno nije u Ukrajini zaustavljena, uključujući oružje u tranzitu u letilicama i brodovima ili ono koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj. 
Oleksandr Merežko, ukrajinski poslanik iz stranke predsjednika Zelenskog, izjavio je da je "šokiran" tom viješću.
U razgovoru za BBC-jev Newsday rekao je: "Ovo što se događa je nevjerovatno. Ni u najgorim noćnim morama nisam mogao zamisliti da bi Tramp mogao obustaviti vojnu pomoć Ukrajini u trenutku kada nam je najpotrebnija."
Merežko vjeruje da američki predsjednik pokušava da gurne Ukrajinu i Evropu u stranu kako bi postigao dogovor s Rusijom.
- Mislim da bi gospodin Tramp trebalo ozbiljno da razmisli o tome kako će ostati zapamćen u istoriji. Za mene je ovo dan koji će ostati upisan u istoriji kao sramotan - zaključio je on.
Dodao je da odluka Trampove administracije o obustavi vojne pomoći Ukrajini podsjeća na popuštanje Adolfu Hitleru iz 1938. godine, kada je potpisan Minhenski sporazum.
- Zaustaviti pomoć sada znači pomoći Putinu. Na prvi pogled, ovo izgleda jako loše. Izgleda kao da nas Donald Tramp gura prema kapitulaciji, prema prihvatanju ruskih zahtjeva. Najgore je što je ovo psihološki i politički udarac za Ukrajinu – ne pomaže našem moralu. Ovo je gore od Minhena, jer tada barem nisu pokušavali da prikažu Čehoslovačku kao agresora. No, sada se pokušava optužiti žrtva agresije – i to je veoma opasno - konstatovao je Merežko.
Podsjetimo, 30. septembra 1938. godine Njemačka, Britanija, Francuska i Italija postigle su sporazum koji je dopuštao nacističkoj Njemačkoj da anektira Sudete, tadašnji zapadni dio Čehoslovačke.

Prva reakcija iz Ukrajine: Ovo podsjeća na popuštanje Hitleru 1938. godine

Američki predsjednik Donald Tramp pauzirao je vojnu pomoć Ukrajini, tri dana nakon verbalnog sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je za Rojters da se pauzira pomoć Ukrajini. Time se produbljuje jaz koji je otvoren između dva donedavna jaka saveznika.
Taj potez uslijedio je nakon što je Tramp promijenio američku politiku prema Ukrajini i Rusiji poslije preuzimanja dužnosti predsjednika u januaru. Tramp je zauzeo pomirljiviji stav prema Moskvi - i nakon eksplozivne konfrontacije sa Zelenskim u Bijeloj kući u petak u kojoj ga je Tramp kritikovao da nije dovoljno zahvalan za podršku Vašingtona u ratu s Rusijom.
- Predsjednik Tramp je bio jasan da je fokusiran na mir. Potrebno nam je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Pauziramo i razmatramo našu pomoć kako bismo osigurali da ona doprinosi rješenju - rekao je zvaničnik u ponedjeljak, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Bijela kuća nije imala neposredan komentar o obimu i količini pomoći na koju se odnosi, niti o tome koliko će pauza trajati. Pentagon nije mogao dati više detalja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkomadovsky%2Fstatus%2F1896723022008258767%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1896723022008258767%7Ctwgr%5E4f1e16a9d75e0e4be61d519e9b40927f7b5a6cca%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kabinet Zelenskog nije odmah odgovorio na zahtjev Rojtersa za komentar, kao ni ukrajinska ambasada u Vašingtonu.
Tramp je u ponedjeljak ponovo rekao da bi Zelenski "trebalo više cijeni američku podršku" nakon što je ranije ljutito odgovorio na izvještaj Associated Pressa u kojem je citirano kako je Zelenski rekao da je kraj rata "veoma, vrlo daleko".
- Ovo je najgora izjava koju je Zelenski mogao dati i Amerika je neće još dugo trpjeti - napisao je Tramp mreži na Truth Social.
<h2>"Više prijedloga za primirje u Ukrajini"</h2>
Britanija je u ponedjeljak saopštila da na stolu ima nekoliko mogućih prijedloga za primirje u Ukrajini, nakon što je Francuska predložila početni jednomjesečni prekid vatre koji bi mogao da otvori put za mirovne pregovore.
Evropske zemlje, koje predvode Britanija i Francuska, razmatraju opcije za mirovni prijedlog, nakon prošlonedjeljne žestoke rasprave između Trampa i Zelenskog.
- Jasno je da postoji niz opcija na stolu. Neću ih komentarisati - rekao je portparol britanskog premijera Kira Starmera.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbednost Majk Volc je na pitanje o evropskim aktivnostima u znak podrške Zelenskom, novinarima rekao: "Pozdravljamo to što se Evropa više zalaže za Evropu, ali takođe mora da ulaže u kapacitete da bi to uradila".
Francuska, Britanija i potencijalno druge evropske zemlje ponudile su da pošalju trupe u Ukrajinu, u slučaju da dođe do primirja, ali su navele da bi željele i podršku SAD.
Starmer je u nedjelju bio domaćin samita evropskih lidera u Londonu, na kojem je postignuta saglasnost da se utvrdi mirovni plan za Ukrajinu koji bi bio predstavljen Americi.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je u intervjuu, na putu do samita, pomenuo mogućnost jednomjesečnog primirja, mada to do sada nisu javno podržali drugi saveznici.
- Takvo primirje u vaduhu, na moru i kada je riječ o energetskoj infrastrukturi omogućilo bi nam da utvrdimo da li je ruski predsjednik Vladimir Putin dobronamjeran kada se obavezuje na mir. I tada bi mogli da počnu istinski mirovni pregovori - rekao je o Makronovom prijedlogu francuski šef diplomatije Žan-Noel Baro.
Evropske kopnene trupe bi bile raspoređene u Ukrajini tek u drugoj fazi, rekao je Makron za Le Figaro.
Na pitanje novinara da li je upoznat sa Makronovim planom, Zelenski je novinarima u Londonu rekao: "Upoznat sam sa svime".
Evropski lideri u međuvremenu su se saglasili da više troše na odbranu da bi pokazali Trampu da kontinent može sam sebe da odbrani. Vanredni samit Evropske unije bi trebalo da bude održan u četvrtak, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će u utorak informisati članice o planovima da se ojača evropska odbrambena industrija i vojni kapaciteti EU.
- Nesporno je da nam je potrebno mnogo veće izdvajanje za odbranu. Želimo dugotrajan mir, koji može da bude izgrađen samo na snazi. A snaga počinje time što ćemo sebe ojačati - rekla je Fon der Lajen.
Rusija je otvoreno slavila zbog sukoba Trampa i Zelenskog, hvalila američkog predsjednika zbog promjene politike i kritikovala ukrajinskog predsjednika što se suprostavio Trampu.
- Vidimo da Zapad djelimično gubi svoju kolektivnost, i da je počela fragmentacija kolektivnog Zapada. Preostala je grupa zemalja koje čine ratnu stranu, koja je proglasila spremnost da dalje podrži Ukrajinu, u smislu podrške ratu i osiguranja nastavka neprijateljstava - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Fridrih Merc, vjerovatni budući njemački kancelar, rekao je u ponedjeljak da misli da je Tramp namjerno eskalirao sukob sa Zelenskim.
- Prema mojoj procjeni, to nije bila spontana reakcija na ono što je Zelenski govorio, već očigledna namjerna eskalacija - rekao je Merc novinarima na konferenciji za novinare.
<h2>Zelenski: Ukrajina spremna da potpiše sporazum sa SAD</h2>
Ukrajinski predsjednik rekao je u nedjelju da njegova zemlja ostaje spremna da potpiše sporazum o rijetkim zemnim mineralima sa Sjedinjenim Državama i da vjeruje da može da spase odnose sa američkim predsjednikom.
Obraćajući se novinarima nakon skupa evropskih lidera u Britaniji, Zelenski je rekao da misli da će i Sjedinjene Države biti spremne da potpišu sporazum o mineralima, ali će možda "trebati vremena za analizu nekih stvari".
Očekivalo se da dvije strane potpišu sporazum prošle nedjelje tokom posjete Zelenskog Bijeloj kući, ali je taj plan propao nakon rasprave u Ovalnoj kancelariji. Zelenski je u nedjelju rekao da Ukrajina računa na američku pomoć u borbi protiv trogodišnje invazije Rusije.
- Mislim da će zaustavljanje takve pomoći samo pomoći Putinu. I zbog toga mislim da Sjedinjene Države i predstavnici civilizovanog svijeta, lideri ovog svijeta, definitivno neće pomoći Putinu - rekao je Zelenski.
Tramp je Zelenskog ocijenio kao nezahvalnog tokom njihovog sastanka u petak i tražio je sporazum o mineralima kao način da nadoknadi Sjedinjenim Državama milijarde dolara pomoći koju su pružile Ukrajini.
Tramp ističe potrebu za okončanjem rata i telefonom je razgovarao sa Putinom, prije sastanka visokih američkih zvaničnika sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.
- Trebalo bi da trošimo manje vremena na brigu o Putinu, a više na brigu o bandama migranata silovatelja, narko-bosovima, ubicama i ljudima iz mentalnih ustanova koji ulaze u našu zemlju – da ne bismo završili kao Evropa - objavio je Tramp u nedjelju na svojoj platformi Truth Social.
To je uslijedilo nakon razgovora u nedjelju u Londonu tokom kojih je britanski premijer rekao pred svojih 18 saveznika da se, pošto se SAD kolebaju u podršci Ukrajini, Evropa nalazi "na raskrsnici istorije".
- Ovo nije trenutak za više razgovora - vrijeme je da se radi. Vrijeme je da ojačamo i predvodimo i da se ujedinimo oko novog plana za pravedan i trajni mir - rekao je Starmer.
U međuvremenu, Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, govoreći o Zelenskom, rekao je u nedjelju za CNN: "Ono što nam nije bilo jasno jeste da li on deli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide na mir".
Za razliku od prijema u Vašingtonu, Zelenskog su na samitu srdačno prihvatili mnogi šefovi evropskih država, zajedno sa kanadskim premijerom Džastinom Trudoom i šefom NATO-a Markom Ruteom. Pristalice Zelenskog okupile su se ispred Starmerove rezidencije u znak podrške Ukrajini.
Dok su se lideri okupljali u nedjelju, šefica Evropske komisije je upozorila: "Hitno moramo ponovo naoružati Evropu" i "pripremiti se za najgore" na kontinentu.
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je Sjedinjene Države i Evropu da "govore jednim glasom" pokazujući predsjedniku Vladimiru Putinu "da Zapad nema namjeru da kapitulira pred njegovom ucjenom i agresijom".

Tramp privremeno obustavio vojnu pomoć Ukrajini

Ukrajina je danas poručila da je sporazum o rijetkim mineralima sa SAD samo početni korak, a da li će on biti uspješan, zavisiće od toga da li će američki predsjednik Donald Tramp na kraju prihvatiti daleko širi aranžman, koji uključuje bezbjednosne garancije.
Tramp je danas najavio da će taj sporazum potpisati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak u Vašingtonu i istakao da je to način da Kijev vrati novac koji je Amerika uložila u odbranu Ukrajine. Ukrajina, nasuprot tome, tvrdi da cilj „okvirnog sporazuma“ nije da se Americi vrati novac, već bi to mogao da bude značajan prvi korak ka zaključavanju bezbjednosnih garancija za Kijev.
Zelenski je danas rekao da je preliminarni dogovor bio lagan kada je riječ o finansijskim obavezama i geološkim detaljima, ali je istakao da bi ta saradnja morala da se konkretizuje u kasnijem sporazumu, za koji je potrebno odobrenje parlamenta, a bio bi dio većeg paketa koji bi obavezno uključivao odredbe o bezbjednosti.
- Ovo je samo početak, okvirni dogovor koji bi mogao da bude veoma uspješan, ili samo slovo na papiru. Uspjeh će zavisiti od razgovora sa Trampom i od toga da li ću sagledati širu sliku koju on vidi i da li ću se uvjeriti da je ovo dio širih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu - kazao je Zelenski, prenio je Politiko.
Govoreći uoči svog putovanja u Vašington, Zelenski je naglasio da će od Trampa tražiti da se izjasni da li će nastaviti da naoružava Ukrajinu nakon potpisivanja okvirnog sporazuma.
- Sve će biti jasno nakon razgovara sa Trampom. Za mene je najvažnije da saznam da li će SAD zaustaviti vojnu pomoć ili ne. Ako prestane, da li ćemo moći da kupujemo oružje direktno od SAD, možda koristeći rusku zamrznutu imovinu. Trenutna verzija ne izgleda loše i svi glavni problemi koje smo imali su riješeni. Najvažnije je da više nismo dužnici. Ne dugujemo ni 500 milijardi dolara, ni 300 milijardi, pa čak ni 100 milijardi i to je za mene bio ključ, jer bi to otvorilo Pandorinu kutiju - rekao je Zelenski, prenosi FoNet.
On je objasnio da je ideja okvirnog sporazuma da Ukrajina i SAD budu suvlasnici investicionog fonda sa doprinosom od po 50 odsto, koji će raditi na projektima resursa u Ukrajini, a prihod će biti usmjeren u obnovu zemlje.

Zelenski: Sve će biti jasno nakon razgovara sa Trampom, najvažnije da li će SAD zaustaviti vojnu pomoć

Njemački kancelar Olaf Šolc optužio je danas političke protivnike da lažu kada govore o sporu koji se vodi o vojnoj pomoći Ukrajini.
- Njemački narod obmanjuju s najvećim intenzitetom i velikom posvećenošću - rekao je Šolc na događaju koji je danas organizovao list Frankfurter algemajne cajtung, prenosi dpa.
Na pitanje ko obmanjuje narod, kandidat socijaldemokrata za kancelara na vanrednim izborima, zakazanim za 23. februar, rekao je da su to „svi oni koji se trude da izbjegnu“ temu kako će se platiti vojna pomoć Ukrajini.
To se, dodao je, odnosi na političare, ali i na sve ostale koji ne žele da raspravljaju o tome.
Šolc nije imenovao konkretne osobe ili stranke, ali već danima je u sporu sa demohrišćanima, liberalima, pa čak i s jedinim preostalim koalicionim partnerom, Zelenima.
Te stranke žele da se dodatne isporuke oružja Ukrajini finansiraju vanrednim budžetom još prije izbora, a Šolc im zamjera to što su spremni da prihvate rezove na drugim mjestima, a da pritom ne kažu gde tačno hoće smanjenja.
Riječ je o ukupno oko 15 milijardi eura, precizirao je Šolc.
- To se ne može tako lako izvesti, a da svi ne budu nezadovoljni, jer na kraju gotovo svi budu pogođeni. A obmane se nastavljaju i ne diskutuje se javno o onome što bi možda mogla biti odlučujuća debata u Njemačkoj – ko plaća račun - kazao je Šolc.
Šolc i njegova SPD, za razliku od demohrišćana, FDP i Zelenih, žele da se pomoć Ukrajini finansira novim kreditom, ali je za to neophodna privremena suspenzija ustavnog ograničenja zaduživanja saveznog budžeta.

1084x550

Šolc optužuje političke protivnike: Obmanjuju njemački narod o vojnoj pomoći Ukrajini

Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile su novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara.
- SAD će isporučiti još jednu značajnu pošiljku opreme i oružja našim ukrajinskim partnerima kojima je pomoć hitno potrebna dok se brane od napada Rusije - navodi se u saopštenju američkog ministra spoljnih poslova Entonija Blinkena.
Nova isporuka opreme Kijevu biće 72. od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine, saopštila je Bijela kuća.
Ovog mjeseca bile su dvije isporuke američke vojne pomoći Ukrajini, jedna u vrijednosti od 988 miliona dolara i druga u vrijednosti od 725 miliona dolara.
U danas najavljenoj pošiljci opreme biće municija za raketne sisteme, artiljerijske granate, bespilotne letilice, vojna vozila, kao i zaštitna oprema protiv hemijskih, radioloških i nuklearnih napada.

SAD najavile novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara

Savjet za odbranu i bezbjednost je prije dva mjeseca Skupštini dostavio prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM). Učešće se tiče obuke ukrajinskih vojnika u zemljama EU. Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije prijedlog stavila u skupštinsku proceduru, odnosno počela razmatranje, piše Radio Slobodna Evropa. Zbog čega? Na ovo pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili iz Skupštine na čijem je čelu proruski predsjednik Andrija Mandić. Da je taj prijedlog odluke "naišao na opstrukcije u parlamentu" smatra bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić. Samardžić ukazuje da prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u EUMAM nije dostupan na internet stranici Skupštine, što je uobičajena praksa sa dokumentima koji pristignu na razmatranje. Uz to su, kaže za RSE, na dnevni red Skupštine stavljeni predlozi koje je Vlada dostavila nakon ovog prijedloga Savjeta o angažovanju Vojske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"> <figcaption>Dragan Samardžić(Photo: Nikola Borozan (RFE/RL))</figcaption> </figure>  EUMAM je inače jedna od dvije misije podrške Ukrajini u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje NATO. <h2>Šta je EUMAM?</h2> Misija vojne pomoći EU za podršku Ukrajini pokrenuta je novembra 2022. godine, devet mjeseci nakon ruske invazije. Cilj je jačanje ukrajinskih snaga bezbjednost kako bi odbranile teritorijalni integritet države. Pripadnici ukrajinskih snaga se obučavaju u zemljama EU iz oblasti medicinske pomoći, logistike, komunikacije, deminiranja... Do sada je obučeno preko 60.000, a cilj je da se "do kraja zime 2025. obuči 75.000 ukrajinskih vojnika", kazao je za RSE portparol EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Peter Stano. Osim članica EU, u misiji mogu da učestvuju i druge zemlje. Tako je Crna Gora, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, septembra prošle godine zvanično zatražila da bude njen dio. Tada je na čelu Vlade bio premijer Dritan Abazović. Mjesec kasnije, izabran je novi premijer Milojko Spajić kao i novi predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Njih dvojica su, uz predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost koji odluke donosi jednoglasno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc" data-rendition-name="original" width="1597" height="1064" loading="lazy" alt="Sa jedne od ranijih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost"> </figure>  Njih trojica su 28. avgusta 2024, jedanaest mjeseci nakon što je Crna Gora podnijela zahtjev da bude dio ove misije, glasali na Savjetu da se taj prijedlog uputi Skupštini. Iz kabineta predsjednika Jakova Milatovića su za RSE kazali da je ta odluka proslijeđena 4. septembra Skupštini. Za razliku od ove odluka koja puna dva mjeseca čeka da bude postavljena na dnevni red Skupštine, Skupština je ove godine znatno brže donijela odluku o učešću crnogorskih vojnika u misiji Ujedinjenih nacija na Kipru. Dvije nedjelje nakon što je Savjet predložio tu odluku, Skupština je prijedlog stavila u proceduru. Iz Ministarstva odbrane su za RSE kazali da Crna Gora u misiju EUMAM namjerava uputiti do tri pripadnika koji će, u sastavu slovenačkog kontingenta, biti stacionirani u Njemačkoj. Nijedan pripadnik Vojske Crne Gore neće ući na teritoriju Ukrajine. <h2>Šta je NSATU?</h2> Osim što se čeka na odluku parlamenta za misiju EU, Crna Gora ima i obavezu kao članica NATO. Taj prijedlog iz Vlade, odnosno Ministarstva odbrane još nije poslat Savjetu za odbranu i bezbjednost, koji ga mora zvanično predložiti Skupštini za usvajanje. Naime, lideri zemalja NATO su jula ove godine dogovorili takozvanu "ukrajinsku misiju", odnosno komandu za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). NSATU bi trebalo da bude u potpuno operativan u narednim mjesecima. Stotine članova personala biće raspoređena u sjedištu u Visbadenu, u Njemačkoj i u logističkim centrima u istočnom dijelu NATO da bi pružili podršku Ukrajini. - Trenutno razmatramo nacionalne kapacitete i mogućnost za doprinos i ovom naporu Alijanse - kazali su za RSE iz Ministarstva odbrane. Na pitanje da li postoje rokovi za učešće, iz Ministarstva su kazali da ta informacija predstavlja dio "klasifikovanih (tajnih) podataka, koje nijesmo u mogućnosti da javno saopštimo". Bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić kritikovao je činjenicu da Ministarstvo nije još poslalo predlog odluke o učešću u NSATU Savjetu. - Čini mi se da će, dok mi to razmotrimo i dok naša Skupština to usvoji, možda svih 700 mjesta biti popunjeno. A na drugoj strani se hvalimo kako smo kredibilan saveznik i kako redovno ispunjavamo svoje obaveze - naveo je Samardžić. Očekuje da u misiju budu poslata najviše dva oficira Vojske Crne Gore. <h2>Rezolucija za Ukrajinu bez podrške DF-a</h2> Pet mjeseci od početka invazije, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Za Rezoluciju je tada glasalo 55 poslanika, 18 ih je bilo protiv a tri uzdržana. Protiv Rezolucije glasao je Mandić i još 17 poslanika proruskog Demokratskog fronta, vidi se na internet stranici parlamenta. Mandić je u tom trenutku bio poslanik, da bi 15 mjeseci kasnije postao predsjednik parlamenta. Stranke DF-a protive se sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO. Ove partije su u julu ove godine ušla u Vladu Milojka Spajića, gdje su dobile pet resora. <h2>Dio ministara protiv sankcija Rusiji</h2> A da dio ministara nije glasao za novi paket sankcija Rusiji 25. oktobra ove godine proizilazi iz saopštenja Vlade, u kome je rečeno da je Odluka o restriktivnim mjerama donesena "na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova". Opozicija je u Skupštini tražila od ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da saopšti ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje sankcija Rusiji. Crna Gora je kao kandidat za članstvo u EU uvela sankcije Moskvi aprila 2022. godine.

1250x600

U Skupštini Crne Gore na "čekanju" odluka o učešću Vojske u misiji EU za podršku Ukrajini

Sjedinjene Američke Države pripremaju paket vojne pomoći Ukrajini od 375 miliona dolara, prekidajući višemjesečni trend slanja manjih paketa, izjavila su dvojica američkih zvaničnika Rojtersu.
Oni su istakli da novi paket dolazi u ključnom trenutku rata, u vrijeme kada Rusija napada ukrajinsku energetsku mrežu uoči kritičnih zimskih mjeseci.
Paket pomoći, za koji se očekuje da će biti objavljen sljedeće nedjelje, uključuje patrolne čamce, dodatnu municiju za artiljerijske raketne sisteme HIMARS, artiljerijsku municiju od 155 i 105 milimetara, rezervne djelove i drugo naoružanje.
Sjedinjene Države od maja nisu poslale paket vojne pomoći veći od 275 miliona dolara, koristeći ovlašćenja koja ima predsjednik države, koja omogućavaju uzimanje iz trenutnih zaliha oružja kako bi se pružila pomoć saveznicima u hitnim slučajevima.
U avgustu, dok je ukrajinska vojska ulazila na teritoriju Rusije i istovremeno gubila svoje teritorije na istoku zbog ruskog napredovanja, SAD su poslale dva paketa od po 125 miliona dolara.
Američki Kongres je u aprilu usvojio zakone kojima je omogućeno obnavljanje isporuka oružja Izraelu, Ukrajini i Tajvanu u iznosu od 95 milijardi dolara. Pored 61 milijarde dolara za Ukrajinu, paket uključuje 26 milijardi za Izrael, kao i sredstva za pružanje humanitarne pomoći civilima u zonama sukoba, uključujući i pojas Gaze.

SAD priprema paket vojne pomoći Ukrajini od skoro 400 miliona dolara

Državno tužilaštvo Crne Gore je tokom 2025. godine, zaključno sa 30. septembrom, pokrenulo 49 finansijskih istraga protiv 151 fizičkog i 21 pravnog lica, kao i 23 finansijska izviđaja protiv 82 fizička lica, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Kako navode iz Tužilaštva, riječ je o značajnom rastu u odnosu na prethodne godine, budući da su tokom 2024. godine pokrenute 23 finansijske istrage i četiri izviđaja, dok je 2023. godine evidentirano 26 finansijskih istraga.
Prema izvještajima o radu, u okviru tih postupaka privremeno je oduzeta nepokretna imovina velike vrijednosti i površine, zaplijenjen je novac u višemilionskim iznosima, kao i značajna pokretna imovina. Tokom 2025. godine sudovi su u 93 odsto slučajeva prihvatili predloge tužilaštva za određivanje privremenih mjera oduzimanja imovine.
Iz VDT-a naglašavaju da privremeno oduzimanje imovine ne predstavlja konačan ishod postupka, jer je trajna zapljena moguća isključivo nakon pravosnažne krivične presude, o čemu odlučuju sudovi.
- Državni tužilac je ovlašćen da predloži oduzimanje imovinske koristi, ali je sud taj koji donosi odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju imovine- ističe se u saopštenju.
Tužilaštvo podsjeća da su finansijske istrage jedan od najsloženijih segmenata krivičnog postupka, te da njihov obim i dalje ograničavaju nedostatak ekonomskih stručnjaka, neažurni registri imovine i potreba za snažnijom međuinstitucionalnom saradnjom.
Poseban iskorak, kako navode, ostvaren je nakon što je 3. marta 2025. godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za sprovođenje finansijskih izviđaja i istraga, čime je pokrenut veći broj predmeta i u drugim tužilaštvima, a ne samo u Specijalnom državnom tužilaštvu.
Iz VDT-a ocjenjuju da se razlozi za razliku između privremeno i trajno oduzete imovine ne mogu tražiti u radu tužilaštva, već u zakonskim ograničenjima i složenosti sudskih postupaka.
Tužilaštvo je, kako je saopšteno, podržalo i najavljene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje bi mogle omogućiti trajnu zapljenu imovine i bez pravosnažne presude, uz zadržavanje isključive nadležnosti sudova.

VDT: U 2025. pokrenuto 49 finansijskih istraga, sud prihvatio 93 odsto zahtjeva za privremenu zaplijenu

Predsjednik Sjedninjenih Američkih Država Donald Tramp nastavio je s prijetnjama upućenim Grenlandu, insistirajući da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina u budućnosti mogle da ga okupiraju, piše CNN.
Tramp je rekao da će, ako ne bude u mogućnosti da postigne dogovor o preuzimanju te teritorije "na lakši način", morati da to "uradi na teži način", piše CNN.
- Učinićemo nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo im se to ili ne, jer ako mi to ne uradimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi nećemo imati Rusiju ili Kinu za susjeda - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi N1.rs.
Lideri grenlandskih partija, uključujući i opoziciju, izdali su zajedničko saopštenje u kojem navode: "Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani. O budućnosti Grenlanda moraju da odlučuju građani Grenlanda", prenosi ovaj medij.
Američki predsjednik i zvaničnici Bijele kuće razmatraju niz opcija kako da Grenland stave pod kontrolu SAD, usled obnovljenog interesovanja za ovu strateški značajnu teritoriju pod kontrolom Danske, navodi se u tekstu, i nisu isključili ni vojnu intervenciju. Vlade Grenlanda i Danske i dalje javno i privatno insistiraju da Grenland nije na prodaju.
I dalje je nejasno, navodi ovaj medij, kako bi ostale članice NATO-a reagovale ukoliko bi SAD odlučile da silom preuzmu Grenland. Evropski lideri upozorili su da bi takav potez imao ozbiljne posledice po vojni savez. U zajedničkom saopštenju, lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske i Španije poručili su da Grenland pripada svom narodu, piše u tekstu.
- Volio bih da postignemo dogovor na lak način, ali ako to ne bude moguće, uradićemo to na teži način. I, uzgred, veliki sam fan Danske. Moram to da kažem, bili su veoma ljubazni prema meni. Zaista sam njihov fan - rekao je Tramp, prenosi CNN.
On je tvrdio, kako piše, da je ovaj potez neophodan kako bi se spriječilo da Rusija ili Kina u nekom trenutku u budućnosti preuzmu Grenland.
Na pitanje, kako piše, o nedavnom izvještaju da SAD razmatraju isplate Grenlanđanima kako bi ih ubedile da se pridruže Sjedinjenim Državama, Tramp je rekao: "Još ne govorim o novcu za Grenland".
Mnogi stanovnici Grenlanda već su odbacili ideju da prihvate novac u zamenu za ulazak u sastav SAD.
Tramp je ponovo insistirao da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina mogle u budućnosti da okupiraju Grenland.
Najviši diplomate Grenlanda i Danske sa sedištem u Vašingtonu sastali su se u četvrtak sa zvaničnicima Bijele kuće.
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nelsen, zajedno sa još četiri partijska lidera, ponovo je odbacio Trampove pozive da SAD preuzmu ovu poluautonomnu teritoriju u saopštenju objavljenom u petak uveče.
Lideri su naveli da će planirani sastanak grenlandskog parlamenta, Inatsisartut-a, na kojem će se razmatrati odgovor na prijetnje Trampove administracije, biti pomeren na raniji datum. Datum sastanka još nije određen. Grenlandski parlament poslednji put se sastao u novembru, a naredna sjednica bila je zakazana za 3. februar.

Tramp: SAD će preuzeti Grenland težim putem, ako ne može lakšim

Čestitanjem neustavnog Dana Republike Srpske, Andrija Mandić je ponovo ogolio suštinu svoje nazadne, antievropske politike, koja je danas mnogo opasnija jer je sprovodi sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore na koje ga je instalirao Pokret Evropa sad i Milojko Spajić, poručili su iz Demokratske partije socijalista,
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 9. januar, datum koji slavi Milorad Dodik, proglasio neustavnim. Taj datum ne priznaje ni ostatak Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodna zajednica.&nbsp;
Ovo je, kako ističu iz DPS-a, &nbsp;jedan u nizu poteza Andrije Mandića kojim aktivno narušava dobrosusjedske odnose, koji predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti važnih za učlanjenje Crne Gore u EU.&nbsp;
I to nije prvi put, podsjećaju, budući da je Crna Gora već dva puta dobila protestnu notu od BiH zbog Andrije Mandića. Prvi put zbog posjete Milorada Dodika kada ga je Mandić primio u službenim prostorijama Skupštine Crne Gore, a tom prilikom nije bila istaknuta zastava BiH i drugi put kada je Mandić izjavio da je Vučićev Svesrpski sabor skup dvije države, što je BiH doživjela kao pokušaj udara na njeno ustavno uređenje.&nbsp;
- Na kraju, odgovornost za to što Andrija Mandić danas sa pozicije prvog čovjeka parlamenta bruka Crnu Goru i za to što njegova politika predstavlja klipove u točkovima Crne Gore na njenom evropskom putu snose isključivo predstavnici parlamentarne većine, koji su mu dali tu šansu da ovu sramotu priređuje sa mjesta trećeg najvažnijeg čovjeka u državi. Ukoliko se ne ograde od ovakvog Mandićevog činjenja, partije vlasti će se svrstati u red onih koji besramno udaraju na Ustav susjedne države, dok su im puna usta priče o Evropskoj uniji i vrijednostima na kojima se ista temelji- zaključili su iz DPS-a.

DPS: Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava dobrosusjedske odnose sa BiH, bruka Crnu Goru i minira njen evropski put

U emisiji vikend popodne Televizije E donosimo raznovrstan i inspirativan sadržaj.&nbsp;
Pričamo kako je proteklo istorijsko lansiranje prvog crnogorskog satelita Luča i šta taj korak znači za budućnost nauke i tehnologije u Crnoj Gori.&nbsp;
U studiju nam je gošća koja se bavi filantropijom i otkriva kako uspješno spaja muziku sa humanitarnim radom i pomaganjem drugima. Razgovaramo i sa veterinarkom koja govori o svom profesionalnom putu, razlozima zbog kojih je izabrala taj poziv i misiji posvećenoj zaštiti i zbrinjavanju pasa lutalica.
&nbsp;Za sam kraj, ulazimo u kuhinju i kuvamo sa Sandrom Manojlović, uz ukusne recepte i prijatnu atmosferu.&nbsp;
Čeka vas toplo, informativno i zabavno izdanje koje povezuje nauku, humanost, brigu o životinjama i gastronomiju!
 
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Tag: vojna-pomoc