Sjedinjene Države obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini nekoliko dana nakon što se američki predsjednik Donald Tramp sukobio s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnoj sobi, potvrdio je u ponedjeljak zvaničnik Bijele kuće za Rojters.
- Predsjednik je jasno rekao da je fokusiran na mir. Trebamo i naše partnere da budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo svoju pomoć kako bismo bili sigurni da pridonosi rješenju - rekao je zvaničnik. Iz Kabineta Zelenskog nisu odmah odgovorili na Rojtersov zahtjev za komentar. 
- Ovo nije trajni prekid pomoći, to je pauza - citirao je Fox News zvaničnika Trampove administracije. 
Bloomberg je izvijestio da je isporuka cjelokupne američke vojne opreme koja trenutno nije u Ukrajini zaustavljena, uključujući oružje u tranzitu u letilicama i brodovima ili ono koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj. 
Oleksandr Merežko, ukrajinski poslanik iz stranke predsjednika Zelenskog, izjavio je da je "šokiran" tom viješću.
U razgovoru za BBC-jev Newsday rekao je: "Ovo što se događa je nevjerovatno. Ni u najgorim noćnim morama nisam mogao zamisliti da bi Tramp mogao obustaviti vojnu pomoć Ukrajini u trenutku kada nam je najpotrebnija."
Merežko vjeruje da američki predsjednik pokušava da gurne Ukrajinu i Evropu u stranu kako bi postigao dogovor s Rusijom.
- Mislim da bi gospodin Tramp trebalo ozbiljno da razmisli o tome kako će ostati zapamćen u istoriji. Za mene je ovo dan koji će ostati upisan u istoriji kao sramotan - zaključio je on.
Dodao je da odluka Trampove administracije o obustavi vojne pomoći Ukrajini podsjeća na popuštanje Adolfu Hitleru iz 1938. godine, kada je potpisan Minhenski sporazum.
- Zaustaviti pomoć sada znači pomoći Putinu. Na prvi pogled, ovo izgleda jako loše. Izgleda kao da nas Donald Tramp gura prema kapitulaciji, prema prihvatanju ruskih zahtjeva. Najgore je što je ovo psihološki i politički udarac za Ukrajinu – ne pomaže našem moralu. Ovo je gore od Minhena, jer tada barem nisu pokušavali da prikažu Čehoslovačku kao agresora. No, sada se pokušava optužiti žrtva agresije – i to je veoma opasno - konstatovao je Merežko.
Podsjetimo, 30. septembra 1938. godine Njemačka, Britanija, Francuska i Italija postigle su sporazum koji je dopuštao nacističkoj Njemačkoj da anektira Sudete, tadašnji zapadni dio Čehoslovačke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prva reakcija iz Ukrajine: Ovo podsjeća na popuštanje Hitleru 1938. godine

Američki predsjednik Donald Tramp pauzirao je vojnu pomoć Ukrajini, tri dana nakon verbalnog sukoba s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je za Rojters da se pauzira pomoć Ukrajini. Time se produbljuje jaz koji je otvoren između dva donedavna jaka saveznika.
Taj potez uslijedio je nakon što je Tramp promijenio američku politiku prema Ukrajini i Rusiji poslije preuzimanja dužnosti predsjednika u januaru. Tramp je zauzeo pomirljiviji stav prema Moskvi - i nakon eksplozivne konfrontacije sa Zelenskim u Bijeloj kući u petak u kojoj ga je Tramp kritikovao da nije dovoljno zahvalan za podršku Vašingtona u ratu s Rusijom.
- Predsjednik Tramp je bio jasan da je fokusiran na mir. Potrebno nam je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Pauziramo i razmatramo našu pomoć kako bismo osigurali da ona doprinosi rješenju - rekao je zvaničnik u ponedjeljak, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Bijela kuća nije imala neposredan komentar o obimu i količini pomoći na koju se odnosi, niti o tome koliko će pauza trajati. Pentagon nije mogao dati više detalja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkomadovsky%2Fstatus%2F1896723022008258767%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1896723022008258767%7Ctwgr%5E4f1e16a9d75e0e4be61d519e9b40927f7b5a6cca%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kabinet Zelenskog nije odmah odgovorio na zahtjev Rojtersa za komentar, kao ni ukrajinska ambasada u Vašingtonu.
Tramp je u ponedjeljak ponovo rekao da bi Zelenski "trebalo više cijeni američku podršku" nakon što je ranije ljutito odgovorio na izvještaj Associated Pressa u kojem je citirano kako je Zelenski rekao da je kraj rata "veoma, vrlo daleko".
- Ovo je najgora izjava koju je Zelenski mogao dati i Amerika je neće još dugo trpjeti - napisao je Tramp mreži na Truth Social.
<h2>"Više prijedloga za primirje u Ukrajini"</h2>
Britanija je u ponedjeljak saopštila da na stolu ima nekoliko mogućih prijedloga za primirje u Ukrajini, nakon što je Francuska predložila početni jednomjesečni prekid vatre koji bi mogao da otvori put za mirovne pregovore.
Evropske zemlje, koje predvode Britanija i Francuska, razmatraju opcije za mirovni prijedlog, nakon prošlonedjeljne žestoke rasprave između Trampa i Zelenskog.
- Jasno je da postoji niz opcija na stolu. Neću ih komentarisati - rekao je portparol britanskog premijera Kira Starmera.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbednost Majk Volc je na pitanje o evropskim aktivnostima u znak podrške Zelenskom, novinarima rekao: "Pozdravljamo to što se Evropa više zalaže za Evropu, ali takođe mora da ulaže u kapacitete da bi to uradila".
Francuska, Britanija i potencijalno druge evropske zemlje ponudile su da pošalju trupe u Ukrajinu, u slučaju da dođe do primirja, ali su navele da bi željele i podršku SAD.
Starmer je u nedjelju bio domaćin samita evropskih lidera u Londonu, na kojem je postignuta saglasnost da se utvrdi mirovni plan za Ukrajinu koji bi bio predstavljen Americi.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je u intervjuu, na putu do samita, pomenuo mogućnost jednomjesečnog primirja, mada to do sada nisu javno podržali drugi saveznici.
- Takvo primirje u vaduhu, na moru i kada je riječ o energetskoj infrastrukturi omogućilo bi nam da utvrdimo da li je ruski predsjednik Vladimir Putin dobronamjeran kada se obavezuje na mir. I tada bi mogli da počnu istinski mirovni pregovori - rekao je o Makronovom prijedlogu francuski šef diplomatije Žan-Noel Baro.
Evropske kopnene trupe bi bile raspoređene u Ukrajini tek u drugoj fazi, rekao je Makron za Le Figaro.
Na pitanje novinara da li je upoznat sa Makronovim planom, Zelenski je novinarima u Londonu rekao: "Upoznat sam sa svime".
Evropski lideri u međuvremenu su se saglasili da više troše na odbranu da bi pokazali Trampu da kontinent može sam sebe da odbrani. Vanredni samit Evropske unije bi trebalo da bude održan u četvrtak, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će u utorak informisati članice o planovima da se ojača evropska odbrambena industrija i vojni kapaciteti EU.
- Nesporno je da nam je potrebno mnogo veće izdvajanje za odbranu. Želimo dugotrajan mir, koji može da bude izgrađen samo na snazi. A snaga počinje time što ćemo sebe ojačati - rekla je Fon der Lajen.
Rusija je otvoreno slavila zbog sukoba Trampa i Zelenskog, hvalila američkog predsjednika zbog promjene politike i kritikovala ukrajinskog predsjednika što se suprostavio Trampu.
- Vidimo da Zapad djelimično gubi svoju kolektivnost, i da je počela fragmentacija kolektivnog Zapada. Preostala je grupa zemalja koje čine ratnu stranu, koja je proglasila spremnost da dalje podrži Ukrajinu, u smislu podrške ratu i osiguranja nastavka neprijateljstava - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Fridrih Merc, vjerovatni budući njemački kancelar, rekao je u ponedjeljak da misli da je Tramp namjerno eskalirao sukob sa Zelenskim.
- Prema mojoj procjeni, to nije bila spontana reakcija na ono što je Zelenski govorio, već očigledna namjerna eskalacija - rekao je Merc novinarima na konferenciji za novinare.
<h2>Zelenski: Ukrajina spremna da potpiše sporazum sa SAD</h2>
Ukrajinski predsjednik rekao je u nedjelju da njegova zemlja ostaje spremna da potpiše sporazum o rijetkim zemnim mineralima sa Sjedinjenim Državama i da vjeruje da može da spase odnose sa američkim predsjednikom.
Obraćajući se novinarima nakon skupa evropskih lidera u Britaniji, Zelenski je rekao da misli da će i Sjedinjene Države biti spremne da potpišu sporazum o mineralima, ali će možda "trebati vremena za analizu nekih stvari".
Očekivalo se da dvije strane potpišu sporazum prošle nedjelje tokom posjete Zelenskog Bijeloj kući, ali je taj plan propao nakon rasprave u Ovalnoj kancelariji. Zelenski je u nedjelju rekao da Ukrajina računa na američku pomoć u borbi protiv trogodišnje invazije Rusije.
- Mislim da će zaustavljanje takve pomoći samo pomoći Putinu. I zbog toga mislim da Sjedinjene Države i predstavnici civilizovanog svijeta, lideri ovog svijeta, definitivno neće pomoći Putinu - rekao je Zelenski.
Tramp je Zelenskog ocijenio kao nezahvalnog tokom njihovog sastanka u petak i tražio je sporazum o mineralima kao način da nadoknadi Sjedinjenim Državama milijarde dolara pomoći koju su pružile Ukrajini.
Tramp ističe potrebu za okončanjem rata i telefonom je razgovarao sa Putinom, prije sastanka visokih američkih zvaničnika sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.
- Trebalo bi da trošimo manje vremena na brigu o Putinu, a više na brigu o bandama migranata silovatelja, narko-bosovima, ubicama i ljudima iz mentalnih ustanova koji ulaze u našu zemlju – da ne bismo završili kao Evropa - objavio je Tramp u nedjelju na svojoj platformi Truth Social.
To je uslijedilo nakon razgovora u nedjelju u Londonu tokom kojih je britanski premijer rekao pred svojih 18 saveznika da se, pošto se SAD kolebaju u podršci Ukrajini, Evropa nalazi "na raskrsnici istorije".
- Ovo nije trenutak za više razgovora - vrijeme je da se radi. Vrijeme je da ojačamo i predvodimo i da se ujedinimo oko novog plana za pravedan i trajni mir - rekao je Starmer.
U međuvremenu, Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, govoreći o Zelenskom, rekao je u nedjelju za CNN: "Ono što nam nije bilo jasno jeste da li on deli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide na mir".
Za razliku od prijema u Vašingtonu, Zelenskog su na samitu srdačno prihvatili mnogi šefovi evropskih država, zajedno sa kanadskim premijerom Džastinom Trudoom i šefom NATO-a Markom Ruteom. Pristalice Zelenskog okupile su se ispred Starmerove rezidencije u znak podrške Ukrajini.
Dok su se lideri okupljali u nedjelju, šefica Evropske komisije je upozorila: "Hitno moramo ponovo naoružati Evropu" i "pripremiti se za najgore" na kontinentu.
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je Sjedinjene Države i Evropu da "govore jednim glasom" pokazujući predsjedniku Vladimiru Putinu "da Zapad nema namjeru da kapitulira pred njegovom ucjenom i agresijom".

Tramp privremeno obustavio vojnu pomoć Ukrajini

Ukrajina je danas poručila da je sporazum o rijetkim mineralima sa SAD samo početni korak, a da li će on biti uspješan, zavisiće od toga da li će američki predsjednik Donald Tramp na kraju prihvatiti daleko širi aranžman, koji uključuje bezbjednosne garancije.
Tramp je danas najavio da će taj sporazum potpisati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak u Vašingtonu i istakao da je to način da Kijev vrati novac koji je Amerika uložila u odbranu Ukrajine. Ukrajina, nasuprot tome, tvrdi da cilj „okvirnog sporazuma“ nije da se Americi vrati novac, već bi to mogao da bude značajan prvi korak ka zaključavanju bezbjednosnih garancija za Kijev.
Zelenski je danas rekao da je preliminarni dogovor bio lagan kada je riječ o finansijskim obavezama i geološkim detaljima, ali je istakao da bi ta saradnja morala da se konkretizuje u kasnijem sporazumu, za koji je potrebno odobrenje parlamenta, a bio bi dio većeg paketa koji bi obavezno uključivao odredbe o bezbjednosti.
- Ovo je samo početak, okvirni dogovor koji bi mogao da bude veoma uspješan, ili samo slovo na papiru. Uspjeh će zavisiti od razgovora sa Trampom i od toga da li ću sagledati širu sliku koju on vidi i da li ću se uvjeriti da je ovo dio širih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu - kazao je Zelenski, prenio je Politiko.
Govoreći uoči svog putovanja u Vašington, Zelenski je naglasio da će od Trampa tražiti da se izjasni da li će nastaviti da naoružava Ukrajinu nakon potpisivanja okvirnog sporazuma.
- Sve će biti jasno nakon razgovara sa Trampom. Za mene je najvažnije da saznam da li će SAD zaustaviti vojnu pomoć ili ne. Ako prestane, da li ćemo moći da kupujemo oružje direktno od SAD, možda koristeći rusku zamrznutu imovinu. Trenutna verzija ne izgleda loše i svi glavni problemi koje smo imali su riješeni. Najvažnije je da više nismo dužnici. Ne dugujemo ni 500 milijardi dolara, ni 300 milijardi, pa čak ni 100 milijardi i to je za mene bio ključ, jer bi to otvorilo Pandorinu kutiju - rekao je Zelenski, prenosi FoNet.
On je objasnio da je ideja okvirnog sporazuma da Ukrajina i SAD budu suvlasnici investicionog fonda sa doprinosom od po 50 odsto, koji će raditi na projektima resursa u Ukrajini, a prihod će biti usmjeren u obnovu zemlje.

Zelenski: Sve će biti jasno nakon razgovara sa Trampom, najvažnije da li će SAD zaustaviti vojnu pomoć

Njemački kancelar Olaf Šolc optužio je danas političke protivnike da lažu kada govore o sporu koji se vodi o vojnoj pomoći Ukrajini.
- Njemački narod obmanjuju s najvećim intenzitetom i velikom posvećenošću - rekao je Šolc na događaju koji je danas organizovao list Frankfurter algemajne cajtung, prenosi dpa.
Na pitanje ko obmanjuje narod, kandidat socijaldemokrata za kancelara na vanrednim izborima, zakazanim za 23. februar, rekao je da su to „svi oni koji se trude da izbjegnu“ temu kako će se platiti vojna pomoć Ukrajini.
To se, dodao je, odnosi na političare, ali i na sve ostale koji ne žele da raspravljaju o tome.
Šolc nije imenovao konkretne osobe ili stranke, ali već danima je u sporu sa demohrišćanima, liberalima, pa čak i s jedinim preostalim koalicionim partnerom, Zelenima.
Te stranke žele da se dodatne isporuke oružja Ukrajini finansiraju vanrednim budžetom još prije izbora, a Šolc im zamjera to što su spremni da prihvate rezove na drugim mjestima, a da pritom ne kažu gde tačno hoće smanjenja.
Riječ je o ukupno oko 15 milijardi eura, precizirao je Šolc.
- To se ne može tako lako izvesti, a da svi ne budu nezadovoljni, jer na kraju gotovo svi budu pogođeni. A obmane se nastavljaju i ne diskutuje se javno o onome što bi možda mogla biti odlučujuća debata u Njemačkoj – ko plaća račun - kazao je Šolc.
Šolc i njegova SPD, za razliku od demohrišćana, FDP i Zelenih, žele da se pomoć Ukrajini finansira novim kreditom, ali je za to neophodna privremena suspenzija ustavnog ograničenja zaduživanja saveznog budžeta.

1084x550

Šolc optužuje političke protivnike: Obmanjuju njemački narod o vojnoj pomoći Ukrajini

Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile su novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara.
- SAD će isporučiti još jednu značajnu pošiljku opreme i oružja našim ukrajinskim partnerima kojima je pomoć hitno potrebna dok se brane od napada Rusije - navodi se u saopštenju američkog ministra spoljnih poslova Entonija Blinkena.
Nova isporuka opreme Kijevu biće 72. od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine, saopštila je Bijela kuća.
Ovog mjeseca bile su dvije isporuke američke vojne pomoći Ukrajini, jedna u vrijednosti od 988 miliona dolara i druga u vrijednosti od 725 miliona dolara.
U danas najavljenoj pošiljci opreme biće municija za raketne sisteme, artiljerijske granate, bespilotne letilice, vojna vozila, kao i zaštitna oprema protiv hemijskih, radioloških i nuklearnih napada.

SAD najavile novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara

Savjet za odbranu i bezbjednost je prije dva mjeseca Skupštini dostavio prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM). Učešće se tiče obuke ukrajinskih vojnika u zemljama EU. Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije prijedlog stavila u skupštinsku proceduru, odnosno počela razmatranje, piše Radio Slobodna Evropa. Zbog čega? Na ovo pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili iz Skupštine na čijem je čelu proruski predsjednik Andrija Mandić. Da je taj prijedlog odluke "naišao na opstrukcije u parlamentu" smatra bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić. Samardžić ukazuje da prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u EUMAM nije dostupan na internet stranici Skupštine, što je uobičajena praksa sa dokumentima koji pristignu na razmatranje. Uz to su, kaže za RSE, na dnevni red Skupštine stavljeni predlozi koje je Vlada dostavila nakon ovog prijedloga Savjeta o angažovanju Vojske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"> <figcaption>Dragan Samardžić(Photo: Nikola Borozan (RFE/RL))</figcaption> </figure>  EUMAM je inače jedna od dvije misije podrške Ukrajini u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje NATO. <h2>Šta je EUMAM?</h2> Misija vojne pomoći EU za podršku Ukrajini pokrenuta je novembra 2022. godine, devet mjeseci nakon ruske invazije. Cilj je jačanje ukrajinskih snaga bezbjednost kako bi odbranile teritorijalni integritet države. Pripadnici ukrajinskih snaga se obučavaju u zemljama EU iz oblasti medicinske pomoći, logistike, komunikacije, deminiranja... Do sada je obučeno preko 60.000, a cilj je da se "do kraja zime 2025. obuči 75.000 ukrajinskih vojnika", kazao je za RSE portparol EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Peter Stano. Osim članica EU, u misiji mogu da učestvuju i druge zemlje. Tako je Crna Gora, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, septembra prošle godine zvanično zatražila da bude njen dio. Tada je na čelu Vlade bio premijer Dritan Abazović. Mjesec kasnije, izabran je novi premijer Milojko Spajić kao i novi predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Njih dvojica su, uz predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost koji odluke donosi jednoglasno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc" data-rendition-name="original" width="1597" height="1064" loading="lazy" alt="Sa jedne od ranijih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost"> </figure>  Njih trojica su 28. avgusta 2024, jedanaest mjeseci nakon što je Crna Gora podnijela zahtjev da bude dio ove misije, glasali na Savjetu da se taj prijedlog uputi Skupštini. Iz kabineta predsjednika Jakova Milatovića su za RSE kazali da je ta odluka proslijeđena 4. septembra Skupštini. Za razliku od ove odluka koja puna dva mjeseca čeka da bude postavljena na dnevni red Skupštine, Skupština je ove godine znatno brže donijela odluku o učešću crnogorskih vojnika u misiji Ujedinjenih nacija na Kipru. Dvije nedjelje nakon što je Savjet predložio tu odluku, Skupština je prijedlog stavila u proceduru. Iz Ministarstva odbrane su za RSE kazali da Crna Gora u misiju EUMAM namjerava uputiti do tri pripadnika koji će, u sastavu slovenačkog kontingenta, biti stacionirani u Njemačkoj. Nijedan pripadnik Vojske Crne Gore neće ući na teritoriju Ukrajine. <h2>Šta je NSATU?</h2> Osim što se čeka na odluku parlamenta za misiju EU, Crna Gora ima i obavezu kao članica NATO. Taj prijedlog iz Vlade, odnosno Ministarstva odbrane još nije poslat Savjetu za odbranu i bezbjednost, koji ga mora zvanično predložiti Skupštini za usvajanje. Naime, lideri zemalja NATO su jula ove godine dogovorili takozvanu "ukrajinsku misiju", odnosno komandu za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). NSATU bi trebalo da bude u potpuno operativan u narednim mjesecima. Stotine članova personala biće raspoređena u sjedištu u Visbadenu, u Njemačkoj i u logističkim centrima u istočnom dijelu NATO da bi pružili podršku Ukrajini. - Trenutno razmatramo nacionalne kapacitete i mogućnost za doprinos i ovom naporu Alijanse - kazali su za RSE iz Ministarstva odbrane. Na pitanje da li postoje rokovi za učešće, iz Ministarstva su kazali da ta informacija predstavlja dio "klasifikovanih (tajnih) podataka, koje nijesmo u mogućnosti da javno saopštimo". Bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić kritikovao je činjenicu da Ministarstvo nije još poslalo predlog odluke o učešću u NSATU Savjetu. - Čini mi se da će, dok mi to razmotrimo i dok naša Skupština to usvoji, možda svih 700 mjesta biti popunjeno. A na drugoj strani se hvalimo kako smo kredibilan saveznik i kako redovno ispunjavamo svoje obaveze - naveo je Samardžić. Očekuje da u misiju budu poslata najviše dva oficira Vojske Crne Gore. <h2>Rezolucija za Ukrajinu bez podrške DF-a</h2> Pet mjeseci od početka invazije, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Za Rezoluciju je tada glasalo 55 poslanika, 18 ih je bilo protiv a tri uzdržana. Protiv Rezolucije glasao je Mandić i još 17 poslanika proruskog Demokratskog fronta, vidi se na internet stranici parlamenta. Mandić je u tom trenutku bio poslanik, da bi 15 mjeseci kasnije postao predsjednik parlamenta. Stranke DF-a protive se sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO. Ove partije su u julu ove godine ušla u Vladu Milojka Spajića, gdje su dobile pet resora. <h2>Dio ministara protiv sankcija Rusiji</h2> A da dio ministara nije glasao za novi paket sankcija Rusiji 25. oktobra ove godine proizilazi iz saopštenja Vlade, u kome je rečeno da je Odluka o restriktivnim mjerama donesena "na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova". Opozicija je u Skupštini tražila od ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da saopšti ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje sankcija Rusiji. Crna Gora je kao kandidat za članstvo u EU uvela sankcije Moskvi aprila 2022. godine.

1250x600

U Skupštini Crne Gore na "čekanju" odluka o učešću Vojske u misiji EU za podršku Ukrajini

Sjedinjene Američke Države pripremaju paket vojne pomoći Ukrajini od 375 miliona dolara, prekidajući višemjesečni trend slanja manjih paketa, izjavila su dvojica američkih zvaničnika Rojtersu.
Oni su istakli da novi paket dolazi u ključnom trenutku rata, u vrijeme kada Rusija napada ukrajinsku energetsku mrežu uoči kritičnih zimskih mjeseci.
Paket pomoći, za koji se očekuje da će biti objavljen sljedeće nedjelje, uključuje patrolne čamce, dodatnu municiju za artiljerijske raketne sisteme HIMARS, artiljerijsku municiju od 155 i 105 milimetara, rezervne djelove i drugo naoružanje.
Sjedinjene Države od maja nisu poslale paket vojne pomoći veći od 275 miliona dolara, koristeći ovlašćenja koja ima predsjednik države, koja omogućavaju uzimanje iz trenutnih zaliha oružja kako bi se pružila pomoć saveznicima u hitnim slučajevima.
U avgustu, dok je ukrajinska vojska ulazila na teritoriju Rusije i istovremeno gubila svoje teritorije na istoku zbog ruskog napredovanja, SAD su poslale dva paketa od po 125 miliona dolara.
Američki Kongres je u aprilu usvojio zakone kojima je omogućeno obnavljanje isporuka oružja Izraelu, Ukrajini i Tajvanu u iznosu od 95 milijardi dolara. Pored 61 milijarde dolara za Ukrajinu, paket uključuje 26 milijardi za Izrael, kao i sredstva za pružanje humanitarne pomoći civilima u zonama sukoba, uključujući i pojas Gaze.

SAD priprema paket vojne pomoći Ukrajini od skoro 400 miliona dolara

Fudbaleri Budućnosti i Sutjeske ostvarili su pobjede u 16. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige.&nbsp;
Budućnost je na Gradskom stadionu savladala barski Mornar 2:0 i prekinula seriju rivala od deset mečeva bez poraza.
Do sedme pobjede došla je golovima Danila Vukanića u 33. i Ilije Serikova u 52. minutu.
Priliku da trijumf učini ubjedljivijim imao je Ivan Bojović, ali nije realizovao jedanaesterac.
Barski tim od trećeg minuta igrao je sa igračem manje, nakon isključenja Jovana Baošića.
Sutjeska je u Nikšiću, preokretom u drugom poluvremenu, pobijedila &nbsp;Dečić 2:1.
Gosti su poveli golom Asmir Kajević u 20. minutu.
Poravnao je Aleksa Golubović u 52, a prednost nikšićkom timu donio je Boris Kopitović u 63. minutu.
Konačan rezultat postavio je Medo Juković u 83. minutu.
Petrovac je prekinuo seriju od četiri meča bez pobjede i na Trening kampu FSCG savladao Jedinstvo Francu 4:0.
Petrovac je poveo već u drugom minutu - Savo Arambašić je sa lijeve strane ušao u kazneni prostor i pronašao Adnana Bašića, koji je sa nekoliko metara zatresao mrežu.
U 37. je Bašić postigao drugi gol, a do odlaska na odmor &nbsp;povisio je &nbsp;Stefan Fićović.
Konačan rezultat postavio je Nemanja Carević u 68. minutu.
Bokelj je na domaćem terenu savladao Arsenal 2:0 i prekinuo niz od tri meča bez pobjede.
Domaćin je poveo u 23. minutu autogolom Irfana Šahmana.
Samo tri minuta kasnije konačan rezultat postavio je Koeljo.
Jezero je upisalo bitnu pobjedu i u Beranama savladalo Mladost 1:0.
Jedini gol postigao je Đorđe Maksimović u 50. minutu.

Budućnost prekinula seriju Mornara, Sutjeska slavila protiv Dečića

Ekološki aktivisti iz grupe "Pobuna protiv izumiranja" (Extinction Rebellion) ofarbali su danas Veliki kanal u Veneciji u zeleno, dok je konferencija UN o klimi (COP30) u Brazilu postigla minimalni sporazum o postepenom ukidanju fosilnih goriva.
Aktivisti iz grupe sipali su boju, za koju tvrde da je bezopasna za životnu sredinu, u kanale, rijeke, jezera i fontane u deset italijanskih gradova kako bi osudili "velike efekte klimatskog kolapsa".
Zelena boja je sipana u rijeke u Torinu, Bolonji, Tarantu, kao i u fontane u Padovi i Đenovi, navela je aktivistička grupa.
Poznata švedska aktivistkinja Greta Tunberg (Thunberg) bila je prisutna na demonstracijama "Stop ekocidu" u Veneciji, gdje su demonstranti, obučeni u crveno, sa velom preko lica, polako šetali kroz gomilu turista.&nbsp;
- Najvažniji globalni samit za definisanje međunarodnih političkih sporazuma usmjerenih na suzbijanje klimatskog i društvenog kolapsa bliži se kraju, i još jednom ove godine, Italija je među zemljama koje blokiraju najambicioznije predloge", navodi se u saopštenju ekološke grupe.
Poslije dvije nedjelje pregovora između skoro 200 zemalja na samitu COP30 u Belemu, nacije se spremaju da usvoje skroman tekst koji je sastavilo brazilsko predsjedništvo.
Evropljani su se pomirili sa prihvatanjem sporazuma uprkos pritisku zemalja u razvoju i proizvođača nafte. Cilj razgovora u Belemu bio je postizanje sporazuma koji bi otvorio put bržem smanjenju emisija odgovornih za globalno zagrijevanje, koje uzrokuje sve ekstremnije vremenske događaje.

Ekološki aktivisti ofarbali Veliki kanal u Veneciji u zeleno

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je, otvarajući izložbu „Sto godina od obnove Njegoševe zavjetne crkve na Lovćenu“, da predosjeća obnovu kapele.
Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević istakao je da se u ličnoj karti Crne Gore nalazi Njegoševa slika.
On je, kako su saopšili iz Opštine Nikšić, poručio da je Crna Gora blizu samoj sebi onoliko koliko je blizu Njegošu, te postavio pitanje da li može biti blizu sebi i Njegošu ako ne poštuje njegovu posljednju volju.
- Naš je zavjet, koji je u našem narodu oživio blaženopočivši mitropolit Amfilohije a nastavio u ovom vremenu mitropolit Joanikije, da tu kapelu na Lovćenu obnovimo kako bi se i krov naše otadžbine obnovio. Naučili smo kako treba da postupamo prema našim najvećim i najznačajnijim svetinjama - saopštio je Kovačević.
Iz Opštine Nikšić navode da je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, otvarajući izložbu, kazao da će ujedinjenje "našeg naroda biti kao obnavljanje kapele na Lovćenu".
- Pošto danas proslavljamo ovaj datum, slavni jubilej, mi predosjećamo obnovu kapele na Lovćenu, da se Njegošev amanet ispuni. Svjesni smo da moramo mnogo toga uraditi na obnovi kapele, a najviše ćemo uraditi kroz ovakve događaje — kroz kulturu i duhovnost - naveo je Joanikije. 
O izložbi, koja je, kako se navodi, održana u Dvorcu kralja Nikole, govorili su direktorica JU „Muzeji i galerije“ Nikšić Vesna Todorović i autor izložbe Dušan Babac.
- Otvaranju izložbe prisustvovali su mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, protojerej-stavrofor Slobodan Boban Jokić, predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić i brojni sugrađani. U okviru događaja prikazana je i projekcija dokumentarnog filma „Svečana posjeta kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića i kraljice Marije Crnoj Gori i Dalmaciji 1925. godine - zaključili su.

Joanikije: Predosjećamo obnovu kapele na Lovćenu; Kovačević: Naš je zavjet da tu kapelu obnovimo

U novom izdanju emisije „Vikend popodne – Kuvanje sa Sandrom Manojlović“, kulinarski duo Televizije E, Sandra i Luka, donose ukusan i zabavan recept idealan za porodični vikend meni – viršla–kačkavalj ražnjić u hrskavom testu.
Ova jednostavna i brza poslastica odličan je izbor za doručak, užinu ili druženje sa prijateljima, a priprema traje svega nekoliko minuta. Uz kombinaciju viršli, topljenog kačkavalja i hrskave korice, ražnjići su garantovano hit na trpezi.
Sastojci (za 4 ražnjića):
– 4 viršle
– 150 g trapist gaude (komad)
– 1 jaje
– 120 g brašna
– 120 ml mlijeka
– 150 g prezle
– So i biber po želji
– Drveni štapići za ražnjiće
– Ulje za duboko prženje
Potrebno posuđe: daska za rezanje, nož, posude za tijesto i prezle, duboka šerpa ili tiganj, hvataljke i ubrusi za upijanje ulja.
Sandra i Luka vodiće vas kroz sve faze pripreme – od slaganja ražnjića, preko umakanja u gusto tijesto i paniranja, do savršenog prženja u dubokoj masnoći dok ne dobiju zlatnu, hrskavu koricu.
Ražnjići se serviraju topli, uz omiljeni sos ili prilog.
Ne propustite još jedno ukusno kulinarsko druženje – subota popodne na Televiziji E!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxJ3gWtTBces&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Vikend popodne: Sandra i Luka pripremaju ražnjiće iznenađenja u hrskavom tijestu

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Tag: vojna-pomoc