<p>Sjedinjene Države obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini nekoliko dana nakon što se američki predsjednik <b>Donald Tramp </b>sukobio s ukrajinskim predsjednikom <b>Volodimirom Zelenskim</b> u Ovalnoj sobi, potvrdio je u ponedjeljak zvaničnik Bijele kuće za Rojters.</p>
<p>- Predsjednik je jasno rekao da je fokusiran na mir. Trebamo i naše partnere da budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo svoju pomoć kako bismo bili sigurni da pridonosi rješenju - rekao je zvaničnik. Iz Kabineta Zelenskog nisu odmah odgovorili na Rojtersov zahtjev za komentar. </p>
<p>- Ovo nije trajni prekid pomoći, to je pauza - citirao je Fox News zvaničnika Trampove administracije. </p>
<p>Bloomberg je izvijestio da je isporuka cjelokupne američke vojne opreme koja trenutno nije u Ukrajini zaustavljena, uključujući oružje u tranzitu u letilicama i brodovima ili ono koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj. </p>
<p><b>Oleksandr Merežko</b>, ukrajinski poslanik iz stranke predsjednika Zelenskog, izjavio je da je "šokiran" tom viješću.</p>
<p>U razgovoru za BBC-jev Newsday rekao je: "Ovo što se događa je nevjerovatno. Ni u najgorim noćnim morama nisam mogao zamisliti da bi Tramp mogao obustaviti vojnu pomoć Ukrajini u trenutku kada nam je najpotrebnija."</p>
<p>Merežko vjeruje da američki predsjednik pokušava da gurne Ukrajinu i Evropu u stranu kako bi postigao dogovor s Rusijom.</p>
<p>- Mislim da bi gospodin Tramp trebalo ozbiljno da razmisli o tome kako će ostati zapamćen u istoriji. Za mene je ovo dan koji će ostati upisan u istoriji kao sramotan - zaključio je on.</p>
<p>Dodao je da odluka Trampove administracije o obustavi vojne pomoći Ukrajini podsjeća na popuštanje Adolfu Hitleru iz 1938. godine, kada je potpisan Minhenski sporazum.</p>
<p>- Zaustaviti pomoć sada znači pomoći Putinu. Na prvi pogled, ovo izgleda jako loše. Izgleda kao da nas Donald Tramp gura prema kapitulaciji, prema prihvatanju ruskih zahtjeva. Najgore je što je ovo psihološki i politički udarac za Ukrajinu – ne pomaže našem moralu. Ovo je gore od Minhena, jer tada barem nisu pokušavali da prikažu Čehoslovačku kao agresora. No, sada se pokušava optužiti žrtva agresije – i to je veoma opasno - konstatovao je Merežko.</p>
<p>Podsjetimo, 30. septembra 1938. godine Njemačka, Britanija, Francuska i Italija postigle su sporazum koji je dopuštao nacističkoj Njemačkoj da anektira Sudete, tadašnji zapadni dio Čehoslovačke.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prva reakcija iz Ukrajine: Ovo podsjeća na popuštanje Hitleru 1938. godine

<p>Američki predsjednik<b> Donald Tramp </b>pauzirao je vojnu pomoć Ukrajini, tri dana nakon verbalnog sukoba s ukrajinskim predsjednikom <b>Volodimirom Zelenskim</b> u Bijeloj kući.</p>
<p>Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je za Rojters da se pauzira pomoć Ukrajini. Time se produbljuje jaz koji je otvoren između dva donedavna jaka saveznika.</p>
<p>Taj potez uslijedio je nakon što je Tramp promijenio američku politiku prema Ukrajini i Rusiji poslije preuzimanja dužnosti predsjednika u januaru. Tramp je zauzeo pomirljiviji stav prema Moskvi - i nakon eksplozivne konfrontacije sa Zelenskim u Bijeloj kući u petak u kojoj ga je Tramp kritikovao da nije dovoljno zahvalan za podršku Vašingtona u ratu s Rusijom.</p>
<p>- Predsjednik Tramp je bio jasan da je fokusiran na mir. Potrebno nam je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Pauziramo i razmatramo našu pomoć kako bismo osigurali da ona doprinosi rješenju - rekao je zvaničnik u ponedjeljak, govoreći pod uslovom anonimnosti.</p>
<p>Bijela kuća nije imala neposredan komentar o obimu i količini pomoći na koju se odnosi, niti o tome koliko će pauza trajati. Pentagon nije mogao dati više detalja.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkomadovsky%2Fstatus%2F1896723022008258767%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1896723022008258767%7Ctwgr%5E4f1e16a9d75e0e4be61d519e9b40927f7b5a6cca%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kabinet Zelenskog nije odmah odgovorio na zahtjev Rojtersa za komentar, kao ni ukrajinska ambasada u Vašingtonu.</p>
<p>Tramp je u ponedjeljak ponovo rekao da bi Zelenski "trebalo više cijeni američku podršku" nakon što je ranije ljutito odgovorio na izvještaj Associated Pressa u kojem je citirano kako je Zelenski rekao da je kraj rata "veoma, vrlo daleko".</p>
<p>- Ovo je najgora izjava koju je Zelenski mogao dati i Amerika je neće još dugo trpjeti - napisao je Tramp mreži na Truth Social.</p>
<h2>"Više prijedloga za primirje u Ukrajini"</h2>
<p>Britanija je u ponedjeljak saopštila da na stolu ima nekoliko mogućih prijedloga za primirje u Ukrajini, nakon što je Francuska predložila početni jednomjesečni prekid vatre koji bi mogao da otvori put za mirovne pregovore.</p>
<p>Evropske zemlje, koje predvode Britanija i Francuska, razmatraju opcije za mirovni prijedlog, nakon prošlonedjeljne žestoke rasprave između Trampa i Zelenskog.</p>
<p>- Jasno je da postoji niz opcija na stolu. Neću ih komentarisati - rekao je portparol britanskog premijera <b>Kira Starmera</b>.</p>
<p>Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbednost <b>Majk Volc</b> je na pitanje o evropskim aktivnostima u znak podrške Zelenskom, novinarima rekao: "Pozdravljamo to što se Evropa više zalaže za Evropu, ali takođe mora da ulaže u kapacitete da bi to uradila".</p>
<p>Francuska, Britanija i potencijalno druge evropske zemlje ponudile su da pošalju trupe u Ukrajinu, u slučaju da dođe do primirja, ali su navele da bi željele i podršku SAD.</p>
<p>Starmer je u nedjelju bio domaćin samita evropskih lidera u Londonu, na kojem je postignuta saglasnost da se utvrdi mirovni plan za Ukrajinu koji bi bio predstavljen Americi.</p>
<p>Francuski predsjednik<b> Emanuel Makron</b> je u intervjuu, na putu do samita, pomenuo mogućnost jednomjesečnog primirja, mada to do sada nisu javno podržali drugi saveznici.</p>
<p>- Takvo primirje u vaduhu, na moru i kada je riječ o energetskoj infrastrukturi omogućilo bi nam da utvrdimo da li je ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> dobronamjeran kada se obavezuje na mir. I tada bi mogli da počnu istinski mirovni pregovori - rekao je o Makronovom prijedlogu francuski šef diplomatije <b>Žan-Noel Baro</b>.</p>
<p>Evropske kopnene trupe bi bile raspoređene u Ukrajini tek u drugoj fazi, rekao je Makron za Le Figaro.</p>
<p>Na pitanje novinara da li je upoznat sa Makronovim planom, Zelenski je novinarima u Londonu rekao: "Upoznat sam sa svime".</p>
<p>Evropski lideri u međuvremenu su se saglasili da više troše na odbranu da bi pokazali Trampu da kontinent može sam sebe da odbrani. Vanredni samit Evropske unije bi trebalo da bude održan u četvrtak, a predsjednica Evropske komisije<b> Ursula fon der Lajen</b> najavila je da će u utorak informisati članice o planovima da se ojača evropska odbrambena industrija i vojni kapaciteti EU.</p>
<p>- Nesporno je da nam je potrebno mnogo veće izdvajanje za odbranu. Želimo dugotrajan mir, koji može da bude izgrađen samo na snazi. A snaga počinje time što ćemo sebe ojačati - rekla je Fon der Lajen.</p>
<p>Rusija je otvoreno slavila zbog sukoba Trampa i Zelenskog, hvalila američkog predsjednika zbog promjene politike i kritikovala ukrajinskog predsjednika što se suprostavio Trampu.</p>
<p>- Vidimo da Zapad djelimično gubi svoju kolektivnost, i da je počela fragmentacija kolektivnog Zapada. Preostala je grupa zemalja koje čine ratnu stranu, koja je proglasila spremnost da dalje podrži Ukrajinu, u smislu podrške ratu i osiguranja nastavka neprijateljstava - rekao je portparol Kremlja<b> Dmitrij Peskov</b>.</p>
<p><b>Fridrih Merc</b>, vjerovatni budući njemački kancelar, rekao je u ponedjeljak da misli da je Tramp namjerno eskalirao sukob sa Zelenskim.</p>
<p>- Prema mojoj procjeni, to nije bila spontana reakcija na ono što je Zelenski govorio, već očigledna namjerna eskalacija - rekao je Merc novinarima na konferenciji za novinare.</p>
<h2>Zelenski: Ukrajina spremna da potpiše sporazum sa SAD</h2>
<p>Ukrajinski predsjednik rekao je u nedjelju da njegova zemlja ostaje spremna da potpiše sporazum o rijetkim zemnim mineralima sa Sjedinjenim Državama i da vjeruje da može da spase odnose sa američkim predsjednikom.</p>
<p>Obraćajući se novinarima nakon skupa evropskih lidera u Britaniji, Zelenski je rekao da misli da će i Sjedinjene Države biti spremne da potpišu sporazum o mineralima, ali će možda "trebati vremena za analizu nekih stvari".</p>
<p>Očekivalo se da dvije strane potpišu sporazum prošle nedjelje tokom posjete Zelenskog Bijeloj kući, ali je taj plan propao nakon rasprave u Ovalnoj kancelariji. Zelenski je u nedjelju rekao da Ukrajina računa na američku pomoć u borbi protiv trogodišnje invazije Rusije.</p>
<p>- Mislim da će zaustavljanje takve pomoći samo pomoći Putinu. I zbog toga mislim da Sjedinjene Države i predstavnici civilizovanog svijeta, lideri ovog svijeta, definitivno neće pomoći Putinu - rekao je Zelenski.</p>
<p>Tramp je Zelenskog ocijenio kao nezahvalnog tokom njihovog sastanka u petak i tražio je sporazum o mineralima kao način da nadoknadi Sjedinjenim Državama milijarde dolara pomoći koju su pružile Ukrajini.</p>
<p>Tramp ističe potrebu za okončanjem rata i telefonom je razgovarao sa Putinom, prije sastanka visokih američkih zvaničnika sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.</p>
<p>- Trebalo bi da trošimo manje vremena na brigu o Putinu, a više na brigu o bandama migranata silovatelja, narko-bosovima, ubicama i ljudima iz mentalnih ustanova koji ulaze u našu zemlju – da ne bismo završili kao Evropa - objavio je Tramp u nedjelju na svojoj platformi Truth Social.</p>
<p>To je uslijedilo nakon razgovora u nedjelju u Londonu tokom kojih je britanski premijer rekao pred svojih 18 saveznika da se, pošto se SAD kolebaju u podršci Ukrajini, Evropa nalazi "na raskrsnici istorije".</p>
<p>- Ovo nije trenutak za više razgovora - vrijeme je da se radi. Vrijeme je da ojačamo i predvodimo i da se ujedinimo oko novog plana za pravedan i trajni mir - rekao je Starmer.</p>
<p>U međuvremenu, Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, govoreći o Zelenskom, rekao je u nedjelju za CNN: "Ono što nam nije bilo jasno jeste da li on deli naš cilj da okončamo ovaj rat. Nije bilo jasno da je spreman da ide na mir".</p>
<p>Za razliku od prijema u Vašingtonu, Zelenskog su na samitu srdačno prihvatili mnogi šefovi evropskih država, zajedno sa kanadskim premijerom <b>Džastinom Trudoom</b> i šefom NATO-a <b>Markom Ruteom</b>. Pristalice Zelenskog okupile su se ispred Starmerove rezidencije u znak podrške Ukrajini.</p>
<p>Dok su se lideri okupljali u nedjelju, šefica Evropske komisije je upozorila: "Hitno moramo ponovo naoružati Evropu" i "pripremiti se za najgore" na kontinentu.</p>
<p>Poljski premijer <b>Donald Tusk</b> pozvao je Sjedinjene Države i Evropu da "govore jednim glasom" pokazujući predsjedniku Vladimiru Putinu "da Zapad nema namjeru da kapitulira pred njegovom ucjenom i agresijom".</p>

Tramp privremeno obustavio vojnu pomoć Ukrajini

<p>Ukrajina je danas poručila da je sporazum o rijetkim mineralima sa SAD samo početni korak, a da li će on biti uspješan, zavisiće od toga da li će američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> na kraju prihvatiti daleko širi aranžman, koji uključuje bezbjednosne garancije.</p>
<p>Tramp je danas najavio da će taj sporazum potpisati sa ukrajinskim predsjednikom <b>Volodimirom Zelenskim</b> u petak u Vašingtonu i istakao da je to način da Kijev vrati novac koji je Amerika uložila u odbranu Ukrajine. Ukrajina, nasuprot tome, tvrdi da cilj „okvirnog sporazuma“ nije da se Americi vrati novac, već bi to mogao da bude značajan prvi korak ka zaključavanju bezbjednosnih garancija za Kijev.</p>
<p>Zelenski je danas rekao da je preliminarni dogovor bio lagan kada je riječ o finansijskim obavezama i geološkim detaljima, ali je istakao da bi ta saradnja morala da se konkretizuje u kasnijem sporazumu, za koji je potrebno odobrenje parlamenta, a bio bi dio većeg paketa koji bi obavezno uključivao odredbe o bezbjednosti.</p>
<p>- Ovo je samo početak, okvirni dogovor koji bi mogao da bude veoma uspješan, ili samo slovo na papiru. Uspjeh će zavisiti od razgovora sa Trampom i od toga da li ću sagledati širu sliku koju on vidi i da li ću se uvjeriti da je ovo dio širih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu - kazao je Zelenski, prenio je Politiko.</p>
<p>Govoreći uoči svog putovanja u Vašington, Zelenski je naglasio da će od Trampa tražiti da se izjasni da li će nastaviti da naoružava Ukrajinu nakon potpisivanja okvirnog sporazuma.</p>
<p>- Sve će biti jasno nakon razgovara sa Trampom. Za mene je najvažnije da saznam da li će SAD zaustaviti vojnu pomoć ili ne. Ako prestane, da li ćemo moći da kupujemo oružje direktno od SAD, možda koristeći rusku zamrznutu imovinu. Trenutna verzija ne izgleda loše i svi glavni problemi koje smo imali su riješeni. Najvažnije je da više nismo dužnici. Ne dugujemo ni 500 milijardi dolara, ni 300 milijardi, pa čak ni 100 milijardi i to je za mene bio ključ, jer bi to otvorilo Pandorinu kutiju - rekao je Zelenski, prenosi FoNet.</p>
<p>On je objasnio da je ideja okvirnog sporazuma da Ukrajina i SAD budu suvlasnici investicionog fonda sa doprinosom od po 50 odsto, koji će raditi na projektima resursa u Ukrajini, a prihod će biti usmjeren u obnovu zemlje.</p>

Zelenski: Sve će biti jasno nakon razgovara sa Trampom, najvažnije da li će SAD zaustaviti vojnu pomoć

<p>Njemački kancelar <b>Olaf Šolc</b> optužio je danas političke protivnike da lažu kada govore o sporu koji se vodi o vojnoj pomoći Ukrajini.</p>
<p>- Njemački narod obmanjuju s najvećim intenzitetom i velikom posvećenošću - rekao je Šolc na događaju koji je danas organizovao list Frankfurter algemajne cajtung, prenosi dpa.</p>
<p>Na pitanje ko obmanjuje narod, kandidat socijaldemokrata za kancelara na vanrednim izborima, zakazanim za 23. februar, rekao je da su to „svi oni koji se trude da izbjegnu“ temu kako će se platiti vojna pomoć Ukrajini.</p>
<p>To se, dodao je, odnosi na političare, ali i na sve ostale koji ne žele da raspravljaju o tome.</p>
<p>Šolc nije imenovao konkretne osobe ili stranke, ali već danima je u sporu sa demohrišćanima, liberalima, pa čak i s jedinim preostalim koalicionim partnerom, Zelenima.</p>
<p>Te stranke žele da se dodatne isporuke oružja Ukrajini finansiraju vanrednim budžetom još prije izbora, a Šolc im zamjera to što su spremni da prihvate rezove na drugim mjestima, a da pritom ne kažu gde tačno hoće smanjenja.</p>
<p>Riječ je o ukupno oko 15 milijardi eura, precizirao je Šolc.</p>
<p>- To se ne može tako lako izvesti, a da svi ne budu nezadovoljni, jer na kraju gotovo svi budu pogođeni. A obmane se nastavljaju i ne diskutuje se javno o onome što bi možda mogla biti odlučujuća debata u Njemačkoj – ko plaća račun - kazao je Šolc.</p>
<p>Šolc i njegova SPD, za razliku od demohrišćana, FDP i Zelenih, žele da se pomoć Ukrajini finansira novim kreditom, ali je za to neophodna privremena suspenzija ustavnog ograničenja zaduživanja saveznog budžeta.</p>

1084x550

Šolc optužuje političke protivnike: Obmanjuju njemački narod o vojnoj pomoći Ukrajini

<p>Sjedinjene Američke Države (SAD) najavile su novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara.</p>
<p>- SAD će isporučiti još jednu značajnu pošiljku opreme i oružja našim ukrajinskim partnerima kojima je pomoć hitno potrebna dok se brane od napada Rusije - navodi se u saopštenju američkog ministra spoljnih poslova<b> Entonija Blinkena</b>.</p>
<p>Nova isporuka opreme Kijevu biće 72. od početka ruske ofanzive na Ukrajinu u februaru 2022. godine, saopštila je Bijela kuća.</p>
<p>Ovog mjeseca bile su dvije isporuke američke vojne pomoći Ukrajini, jedna u vrijednosti od 988 miliona dolara i druga u vrijednosti od 725 miliona dolara.</p>
<p>U danas najavljenoj pošiljci opreme biće municija za raketne sisteme, artiljerijske granate, bespilotne letilice, vojna vozila, kao i zaštitna oprema protiv hemijskih, radioloških i nuklearnih napada.</p>

SAD najavile novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 500 miliona dolara

<p>Savjet za odbranu i bezbjednost je prije dva mjeseca Skupštini dostavio prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM).</p> <p>Učešće se tiče obuke ukrajinskih vojnika u zemljama EU.</p> <p>Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije prijedlog stavila u skupštinsku proceduru, odnosno počela razmatranje, piše Radio Slobodna Evropa.</p> <p>Zbog čega? Na ovo pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili iz Skupštine na čijem je čelu proruski predsjednik <b>Andrija Mandić</b>.</p> <p>Da je taj prijedlog odluke "naišao na opstrukcije u parlamentu" smatra bivši načelnik Generalštaba<b> Dragan Samardžić</b>.</p> <p>Samardžić ukazuje da prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u EUMAM nije dostupan na internet stranici Skupštine, što je uobičajena praksa sa dokumentima koji pristignu na razmatranje.</p> <p>Uz to su, kaže za RSE, na dnevni red Skupštine stavljeni predlozi koje je Vlada dostavila nakon ovog prijedloga Savjeta o angažovanju Vojske.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"> <figcaption>Dragan Samardžić<span>(Photo: Nikola Borozan (RFE/RL))</span></figcaption> </figure>  <p>EUMAM je inače jedna od dvije misije podrške Ukrajini u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje NATO.</p> <h2>Šta je EUMAM?</h2> <p>Misija vojne pomoći EU za podršku Ukrajini pokrenuta je novembra 2022. godine, devet mjeseci nakon ruske invazije.</p> <p>Cilj je jačanje ukrajinskih snaga bezbjednost kako bi odbranile teritorijalni integritet države. Pripadnici ukrajinskih snaga se obučavaju u zemljama EU iz oblasti medicinske pomoći, logistike, komunikacije, deminiranja...</p> <p>Do sada je obučeno preko 60.000, a cilj je da se "do kraja zime 2025. obuči 75.000 ukrajinskih vojnika", kazao je za RSE portparol EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Peter Stano.</p> <p>Osim članica EU, u misiji mogu da učestvuju i druge zemlje.</p> <p>Tako je Crna Gora, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, septembra prošle godine zvanično zatražila da bude njen dio.</p> <p>Tada je na čelu Vlade bio premijer Dritan Abazović.</p> <p>Mjesec kasnije, izabran je novi premijer Milojko Spajić kao i novi predsjednik Skupštine Andrija Mandić.</p> <p>Njih dvojica su, uz predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost koji odluke donosi jednoglasno.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc" data-rendition-name="original" width="1597" height="1064" loading="lazy" alt="Sa jedne od ranijih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost"> </figure>  <p>Njih trojica su 28. avgusta 2024, jedanaest mjeseci nakon što je Crna Gora podnijela zahtjev da bude dio ove misije, glasali na Savjetu da se taj prijedlog uputi Skupštini.</p> <p>Iz kabineta predsjednika <b>Jakova Milatovića</b> su za RSE kazali da je ta odluka proslijeđena 4. septembra Skupštini.</p> <p>Za razliku od ove odluka koja puna dva mjeseca čeka da bude postavljena na dnevni red Skupštine, Skupština je ove godine znatno brže donijela odluku o učešću crnogorskih vojnika u misiji Ujedinjenih nacija na Kipru.</p> <p>Dvije nedjelje nakon što je Savjet predložio tu odluku, Skupština je prijedlog stavila u proceduru.</p> <p>Iz Ministarstva odbrane su za RSE kazali da Crna Gora u misiju EUMAM namjerava uputiti do tri pripadnika koji će, u sastavu slovenačkog kontingenta, biti stacionirani u Njemačkoj.</p> <p>Nijedan pripadnik Vojske Crne Gore neće ući na teritoriju Ukrajine.</p> <h2>Šta je NSATU?</h2> <p>Osim što se čeka na odluku parlamenta za misiju EU, Crna Gora ima i obavezu kao članica NATO.</p> <p>Taj prijedlog iz Vlade, odnosno Ministarstva odbrane još nije poslat Savjetu za odbranu i bezbjednost, koji ga mora zvanično predložiti Skupštini za usvajanje.</p> <p>Naime, lideri zemalja NATO su jula ove godine dogovorili takozvanu "ukrajinsku misiju", odnosno komandu za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).</p> <p>NSATU bi trebalo da bude u potpuno operativan u narednim mjesecima.</p> <p>Stotine članova personala biće raspoređena u sjedištu u Visbadenu, u Njemačkoj i u logističkim centrima u istočnom dijelu NATO da bi pružili podršku Ukrajini.</p> <p>- Trenutno razmatramo nacionalne kapacitete i mogućnost za doprinos i ovom naporu Alijanse - kazali su za RSE iz Ministarstva odbrane.</p> <p>Na pitanje da li postoje rokovi za učešće, iz Ministarstva su kazali da ta informacija predstavlja dio "klasifikovanih (tajnih) podataka, koje nijesmo u mogućnosti da javno saopštimo".</p> <p>Bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić kritikovao je činjenicu da Ministarstvo nije još poslalo predlog odluke o učešću u NSATU Savjetu.</p> <p>- Čini mi se da će, dok mi to razmotrimo i dok naša Skupština to usvoji, možda svih 700 mjesta biti popunjeno. A na drugoj strani se hvalimo kako smo kredibilan saveznik i kako redovno ispunjavamo svoje obaveze - naveo je Samardžić.</p> <p>Očekuje da u misiju budu poslata najviše dva oficira Vojske Crne Gore.</p> <h2>Rezolucija za Ukrajinu bez podrške DF-a</h2> <p>Pet mjeseci od početka invazije, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu.</p> <p>Za Rezoluciju je tada glasalo 55 poslanika, 18 ih je bilo protiv a tri uzdržana.</p> <p>Protiv Rezolucije glasao je Mandić i još 17 poslanika proruskog Demokratskog fronta, vidi se na internet stranici parlamenta.</p> <p>Mandić je u tom trenutku bio poslanik, da bi 15 mjeseci kasnije postao predsjednik parlamenta.</p> <p>Stranke DF-a protive se sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO.</p> <p>Ove partije su u julu ove godine ušla u Vladu Milojka Spajića, gdje su dobile pet resora.</p> <h2>Dio ministara protiv sankcija Rusiji</h2> <p>A da dio ministara nije glasao za novi paket sankcija Rusiji 25. oktobra ove godine proizilazi iz saopštenja Vlade, u kome je rečeno da je Odluka o restriktivnim mjerama donesena "na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova".</p> <p>Opozicija je u Skupštini tražila od ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da saopšti ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje sankcija Rusiji.</p> <p>Crna Gora je kao kandidat za članstvo u EU uvela sankcije Moskvi aprila 2022. godine.</p>

1250x600

U Skupštini Crne Gore na "čekanju" odluka o učešću Vojske u misiji EU za podršku Ukrajini

<p>Sjedinjene Američke Države pripremaju paket vojne pomoći Ukrajini od 375 miliona dolara, prekidajući višemjesečni trend slanja manjih paketa, izjavila su dvojica američkih zvaničnika Rojtersu.</p>
<p>Oni su istakli da novi paket dolazi u ključnom trenutku rata, u vrijeme kada Rusija napada ukrajinsku energetsku mrežu uoči kritičnih zimskih mjeseci.</p>
<p>Paket pomoći, za koji se očekuje da će biti objavljen sljedeće nedjelje, uključuje patrolne čamce, dodatnu municiju za artiljerijske raketne sisteme HIMARS, artiljerijsku municiju od 155 i 105 milimetara, rezervne djelove i drugo naoružanje.</p>
<p>Sjedinjene Države od maja nisu poslale paket vojne pomoći veći od 275 miliona dolara, koristeći ovlašćenja koja ima predsjednik države, koja omogućavaju uzimanje iz trenutnih zaliha oružja kako bi se pružila pomoć saveznicima u hitnim slučajevima.</p>
<p>U avgustu, dok je ukrajinska vojska ulazila na teritoriju Rusije i istovremeno gubila svoje teritorije na istoku zbog ruskog napredovanja, SAD su poslale dva paketa od po 125 miliona dolara.</p>
<p>Američki Kongres je u aprilu usvojio zakone kojima je omogućeno obnavljanje isporuka oružja Izraelu, Ukrajini i Tajvanu u iznosu od 95 milijardi dolara. Pored 61 milijarde dolara za Ukrajinu, paket uključuje 26 milijardi za Izrael, kao i sredstva za pružanje humanitarne pomoći civilima u zonama sukoba, uključujući i pojas Gaze.</p>

SAD priprema paket vojne pomoći Ukrajini od skoro 400 miliona dolara

<p>Ministarstvo vanjskih poslova, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, organizuje osamnaestu međunarodnu Ljetnju školu za mlade diplomate „Gavro Vuković“.</p>
<p>Svečano otvaranje biće upriličeno sjutra, na spomen-kompleksu Jasikovac u Beranama, sa početkom u 19 sati.</p>
<p>Na otvaranju će govoriti potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b>, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori <b>Ekaterina Paniklova </b>i predsjednik Opštine Berane <b>Đole Lutovac</b>.</p>
<p>- Ovogodišnja škola okuplja mlade diplomate iz preko 50 zemalja, zajedno sa uglednim teoretičarima i praktičarima međunarodnih odnosa iz zemlje i svijeta. Tokom sedmodnevnog programa, učesnici će imati priliku da razmijene mišljenja o aktuelnim globalnim izazovima pod temom „Vanjska i bezbjednosna politika u doba informacija“ - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.</p>

Mlade diplomate iz preko 50 zemalja u Ljetnjoj školi „Gavro Vuković“

<p>Predsjednik Francuske <b>Emanuel Makron</b> održaće sastanak s članovima sigurnosnog kabineta kako bi se razgovaralo američkim napadima na iranska nuklearna postrojenja.</p>
<p>Predsjedništvo je objavilo da je Makron obavio razgovore s predstavnicima arapskog svijeta, poput lidera Saudijske Arabije i Omana.</p>
<p>U toku dana bi trebalo da razgovara i sa evropskim i regionalnim liderima.</p>
<p>- Francuska se distancira od američkih napada i poziva sve strane na suzdržanost - naglasio je šef francuske diplomatije<b> Žan-Noel Baro</b>.</p>
<p>Dodao je da su sa zabrinutošću primili k znanju napade koje su izvele SAD. Oni su rekli da oni nisu učestvovali u napadu, niti u njihovom planiranju.</p>
<p>- Trajno rješenje ovog pitanja mora doći kroz pregovore u okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, a je napor u koji Francuska ostaje spremna doprinijeti. Francuska je više puta izrazila svoje snažno protivljenje tome da Iran dobije nuklearno oružje - naglasio je Baro.</p>

Francuska se distancirala od napada na Iran, Makron zakazao hitan sastanak

<p>Predstava „Predmet Medeja“ sinoć je premijerno izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), a publika ju je pozdravila višeminutnim stojećim ovacijama. Umjesto klasične tragedije, publika je gledala priču koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja. Režija predstave donosi savremen, gotovo forenzički pristup Euripidovoj junakinji. Glumačka postava pokazala je zavidnu umjetničku snagu, vodeći kroz gustu mrežu konflikta između ličnog bola i kolektivnih očekivanja.</p> <p>Prema riječima reditelja <b>Dijega de Bree</b>, izlazak iz okvira mita bio je put kojim se vodio tokom čitavog procesa rada na predstavi. Kako je naveo, cilj je bio da Medeju približe savremenom čovjeku – „Medeja je među nama“ – kako bi publika mogla da se identifikuje s njom. U tom smislu, bilo je, kako kaže, od ključne važnosti adaptirati tekst i smjestiti ga u savremeni kontekst.</p> <p>- Medeja kao lik je izuzetno slojevita i uzbudljiva, jer kroz predstavu preigra sve ženske arhetipove. Ta igra nosi snažnu dozu autoironije i to je čini još snažnijom. Kroz sat i četrdeset minuta na sceni prođe se kroz sedam godina pakla u jednom odnosu. Upravo u tom raskolu između intime i kolektiva, između unutrašnjeg vriska i spoljašnje ćutnje, rađa se Medeja koju danas svi možemo prepoznati - kazao je De Brea.</p> <p>Rad na liku Medeje za glumicu <b>Nadu Vukčević</b>, prvakinju drame CNP-a, predstavljao je veliki izazov. Kako je kazala, sam proces rada bio je specifičan, jer je reditelj svaku scenu gradio na drugačiji način, koristeći raznovrsne pristupe i izražajna sredstva. Upravo zbog toga, kako ističe, bilo je neophodno pronaći unutrašnju poveznicu – „kopču“ – koja će sve te fragmente spojiti u koherentnu i emocionalno zaokruženu cjelinu.&nbsp;</p> <p>- Ovu ulogu mogu da svrstam među najzahtjevnije, upravo zbog sve te izdaje kroz koju Medeja prolazi. Ipak, meni je ovo na neki način i najslađa uloga do sada – možda zvuči čudno, jer je toliko složena i mračna – ali je igram s velikim elanom - kazala je Vukčević.</p> <p>Za mladog glumca <b>Luku Stankovića</b> ova uloga predstavlja važnu prekretnicu u karijeri. Kako je istakao, poziv da učestvuje u predstavi ga je zatekao, ali se, kako kaže, na kraju sve posložilo baš kako treba.</p> <p>- Uz Dijega sam došao do zaključka da iz ljudi često izađe mnogo prljavštine kada su slabi. Jasno mi je da će se kod dijela publike, dok nas bude gledala, možda aktivirati neki mehanizam odbrane. Ipak, volio bih da publika dođe bez maski i predrasuda – otvorena da čuje i vidi ono što ova predstava ima da joj ponudi - rekao je Stanković.</p> <p>Vrijednost ovog komada, kako ističe glumica <b>Jelena V. Đukić</b>, ogleda se u prikazu opsesivne ljubavi – one koja od čovjeka može načiniti i žrtvu i dželata.</p> <p>- Nije riječ samo o tome da svi mi, na ovaj ili onaj način, zbog partnera zanemarimo sebe – da zaboravimo ko smo, šta smo, šta osjećamo. Na kraju, upravo tim zapostavljanjem nesvjesno uništavamo i sebe i drugu osobu. To je bila i polazna tačka u radu na ovoj predstavi. Vjerujem da predstava i govori o tome – o gubitku identiteta, o ljubavi koja se pretvori u svoju suprotnost i o trenutku kada ostaje samo osjećaj poništenja - kazala je Đukić.</p> <p>Glumac <b>Jovan Dabović</b> istakao je da se, nakon dugog i zahtjevnog procesa rada, premijera s nestrpljenjem iščekivala, a da su ovacije publike tokom premijerne noći bile snažna potvrda da je trud imao smisla.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062215068_511a1807ab840fa1bcdd5750b94c2326769509b56ee82e247e8bdf02676a248d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062215068_511a1807ab840fa1bcdd5750b94c2326769509b56ee82e247e8bdf02676a248d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa premijere predstave u CNP-u"> <figcaption>Sa premijere predstave u CNP-u<span>(Photo: CNP)</span><span>k.vulovic@gmail.com</span></figcaption> </figure>  <p>- Uživao sam u radu s Dijegom. Od samog početka krenuli smo intenzivno – već nakon prvog razgovora s rediteljem bilo nam je jasno šta se od nas očekuje, što je znatno olakšalo dalji proces. Radili smo posvećeno, duboko ulazili u likove i njihove unutrašnje svjetove, a publika je, čini mi se, to prepoznala i osjetila - poručio je Dabović.</p> <p>Za mladu glumicu <b>Ivonu Raković</b> ovo je prva profesionalna uloga. Prema njenim riječima, prava je rijetkost da lik Glauke dobije ovako značajan prostor u predstavi, što je za nju bilo i izazovno, ali i izuzetno korisno iskustvo.</p> <p>- Bilo mi je važno da izgradim Glauku kao cjelovit lik, a ne samo kao sporednu figuru u Medejinoj priči. Upravo taj prostor koji joj je dat na sceni omogućio mi je da dublje istražim njen unutrašnji svijet, nesigurnosti, strahove, ali i motive. Za moj glumački razvoj, ova uloga je od neprocjenjivog značaja - istakla je Raković.</p> <p>Ulogu Kerbera tumačio je <b>Predrag Pavićević</b>. Osim režije, de Brea potpisuje idejno rješenje predstave i dizajn svijetla (zajedno s <b>Dejanom Kalezićem</b> i <b>Sretenom Miloševićem</b>), dramaturškinja je <b>Kata Đarmati</b>, kostimografkinja <b>Lina Leković</b>, asistenti za dramaturgiju i kostimografiju su <b>Sergej Pavlović</b> i <b>Maša Mirković</b>. Obrada zvuka povjerena je <b>Filipu Radeviću</b>, a video i foto materijal potpisuju <b>Duško Miljanić</b> i <b>Vukša Vujošević</b>. <b>Dubravka Drakić</b> je zadužena za scenski govor, a izvršni producent predstave je <b>Danilo Milatović</b>.</p> <p>Predstava je realizovana u koprodukciji s JU Kulturni centar Bar, pa će nakon podgoričke premijera predstave biti realizovana i u okviru 38. Međunarodnog festivala „Barski ljetopis“ na Ljetnjoj pozornici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ u Baru, 16. avgusta u 21:30 sati, uz reprizno izvođenje dan kasnije u istom terminu.&nbsp;</p>

Ovacije za priču koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja

<p>Akademik i potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) i predsjednik Crnogorskog evropskog pokreta (CEP) <b>Novak Adžić </b>kazao je da vođstvo Crkve Srbije kontinuirano negira crnogorsku naciju i građansku državu Crnu Goru.</p>
<p>- Shvatimo jednom, ono što je istorijski provjerljivo i dokazivo, objektivno i činjenički. Vođstvo Crkve Srbije (ne generalizujem) kontinuirano negira crnogorsku naciju i građansku državu Crnu Goru. I brojne njihove neočetničke ispostave i eksponenti to rade. Za njih je Crna Gora samo privremena i prolazna tvorevina, a ne nezavisna vječna država, tako se ta politika i njeni akteri i kolovođe iste, ponašaju od kraja 1918. Kako tada, tako i danas. U mutiranim političkim oblicima i postojećim okolnostima, primjereno kontekstu stvarnosti - kazao je Adžić.</p>
<p>Oni bi, smatra Adžić, željeli da se ostvari Moljevićev četnički projekat iz 1941. U ratu 1941/45 je propao, poražen, kao i u ratovima 1991/99. </p>
<p>- Ali oni ne odustaju. Samo oblandu, kulise i formu mijenjaju. Podržavali su ga većinski tada, a u većini slučajeva bi htjeli kad bi im moglo biti i danas. Njihova mržnja prema državi Crnoj Gori i Crogorcima, muslimanima/ Bošnjacima...itd, prema državi BIH i Hrvatskoj je ideološka i politička konstanta dugo vremena. Da budem precizniji, stara je izreka "Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikad". S tim što su oni vukovi bili uglavnom u agresorskim ratovima u 20. vijeku, prevashodno u nasilju prema nejači, a đe i kad im se pružio otpor bili su potpuno drugačiji: povlačili se često, velikosrpski nacional-šovinisti, u ratovima, nehabro i neviteški... - zaključio je Adžić.</p>

Adžić: Vođstvu Crkve Srbije i njihovim neočetničkim ispostavama Crna Gora privremena i prolazna tvorevina

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: vojna-pomoc