<p>Danilovgrađaninu D.S. (61) policija je u Nikšiću oduzela startni pištolj marke „Blow“ kalibra devet mm, sa 15 komada odgovarajuće municije u okviru, i 38 vojnih znački.</p>
<p>On je, kako je saopšteno iz Uprave policije, kontrolisan u kolima.</p>
<p>- Navedeni predmeti su privremeno oduzeti, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama D.S. ne stiču elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, već da mu se izda prekršajni nalog zbog prekršaja iz oblasti Zakona o oružju - kazali su u policiji.</p>
<p>&nbsp;O pronalasku vojnih znački će se, kako su dodali, izjasniti nakon detaljnog uvida u formirane spise predmeta.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikšić: Danilovgrađaninu oduzeti startni pištolj,15 komada municije i 38 vojnih znački

<p>Dok je juče u Podgorici, po riječima gradonačelnika (Saša Mujović) “požar bio pod kontrolom” ovako danas izgleda hangar jednog našeg sugrađanina - napisao je odbornik DPS Glavnog grada <b>Stefan Ćulafić</b> na mreži Iks.</p> <p>Kompletan objekat - hangar sa vozilima, je u potpunosti izgorio kao, ocjenjuje on, posljedica neodgovornog i nestručnog rukovođenja u borbi sa vatrenom stihijom.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025063007060_1dd71bf3838243a3f4a1cf914ecd75fcc89d15a64e2b42ceb82e11194d61ff8a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025063007060_1dd71bf3838243a3f4a1cf914ecd75fcc89d15a64e2b42ceb82e11194d61ff8a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="požar"></figure>

(Foto) U Podgorici izgorio hangar sa vozilima; Ćulafić: Mujović tvrdio da je požar bio pod kontrolom

<p>Iako kratkotrajni, sukobi na Bliskom istoku izazvali su strah širom svijeta da bi blokada Ormuskog (Hormuškog) moreuza mogla poremetiti tržište nafte. Ratna dešavanja tako su još jednom pokazala da je globalno tržište ekonomije neraskidivo vezano za naftna nalazišta na Bliskom istoku i da je svaki poremećaj koji može da utiče na cijene nafte prijetnja i za svjetsku ekonomsku stabilnost.</p>
<p>Na dešavanja na svjetskom tržištu nije imuna ni crnogorska ekonomija. Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative <b>Ratko Nikolić </b>za Portal Analitike govorio je uticaju globalnih dešavanja na crnogorsku ekonomiju kao i o problemima sa kojima se naša ekonomija suočava na unutrašnjem planu.</p>
<p>- Proširenje sukoba na Bliskom istoku gotovo trenutno se reflektuje na globalna tržišta, naročito u energetskom sektoru. Svaka prijetnja stabilnosti tog regiona utiče na cijene nafte, jer je preko Hormuškog moreuza koncentrisan značajan dio svjetskog snabdijevanja- ističe Nikolić.&nbsp;</p>
<p><b>Geopolitika diktira cijene, a Crna Gora zavisi od uvoza</b></p>
<p>Nikolić ukazuje da u slučaju nastavka nestabilnosti možemo očekivati nove šokove u cijenama energenata što, kako kaže, dodatno komplikuje globalne inflatorne pritiske.</p>
<p>- Za Evropu, uključujući Crnu Goru, to znači moguće veće troškove uvoza i izazove za privredu i potrošače. Naime, cijena energenata najdirektnije pogađa zemlje koje zavise od uvoza energenata, a to su skoro sve evropske zemlje. Rast cijena energenata može izazvati porast inflacije, povećanje troškova proizvodnje i pad potrošnje. Na taj način veće cijene energenata mogu usporiti globalni ekonomski rast - ističe Nikolić.</p>
<p>Pojašnjava da tržišta energenata sada djeluju stabilnije nego tokom ranijih kriza, što, kako kaže, upućuje na to da je ova eskalacija na neki način očekivana i već "ugrađena" u tekuću cijenu sirove nafte.</p>
<p><b>Kriza više nije izuzetak već pravilo</b></p>
<p>Aktuelni globalni trendovi, od trgovinskih barijera SAD-a, do ratnih sukoba na više frontova, oblikuju novu ekonomsku realnost. Ovi geopolitički i ekonomski poremećaji reflektuju se na svjetske privredne tokove, a naš sagovornik pojašnjava kako utiču na crnogorsku ekonomiju.&nbsp;</p>
<p>- Za malu i otvorenu ekonomiju kakva je crnogorska, većina globalnih poremećaja predstavlja ozbiljan izazov. Globalni poremećaji direktno utiču na lance snabdijevanja, oscilacije cijena i slabljenje investicione klime - kaže Nikolić.&nbsp;</p>
<p>S obzirom na visok stepeni zavisnosti od spoljne trgovine, turizma i direktnih stranih investicija, jasno je, poručuje Nikolić, da neki globalni poremećaj može imati određeni direktan ili indirektan uticaj na našu ekonomiju, utoliko snažnije što su nam ti poremećaji bliži.&nbsp;</p>
<p>- Odgovor na tu nestabilnsot je u fleksibilnosti, diverzifikaciji i pravovremenim prilagođavanjima nacionalne ekonomske politike, a pošto nam to često baš i ne ide od ruke, onda se često nađemo u situaciji da nas okolnosti iznenade, pa smo prinuđeni da se borimo sa posljedicama - ukazuje Nikolić.&nbsp;</p>
<p><b>Turizam na testu</b></p>
<p>Crnogorski turizam već nakon izbijanja sukoba između Izraela i Irana zabilježio je prve posljedice krize, u vidu otkazivanja rezervacija izraelskih turista. Nakon proglašenja primirja najavljeno je ponovno uspostavljanje le“Turizam je industrija koja je osjetljiva na geopolitička dešavanja, posebno u slučaju kada veliki broj turista dolazi iz zemalja koje su podložne krizama”, kaže Nikolić.&nbsp;</p>
<p>Ukazuje i da za Crnu Goru izraelsko tržište nije presudno.&nbsp;</p>
<p>- Ipak, ova situacija jasno pokazuje potrebu za proaktivnom i dobro isplaniranom strategijom diverzifikacije, kako po tržištima, tako i po turističkim proizvodima. Ali, to ne može preko noći. To mora biti planiran i strateški osmišljen proces kroz bi u srednjem roku mogli da diversifikujemo tržišta, a i našu turističku ponudu - kaže Nikolić.&nbsp;</p>
<p>On poručuje da oslanjanje na ograničen broj tržišta i sezonalnost stvara zavisnost, a time i ranjivost na spoljne uticaje.&nbsp;</p>
<p>“Zemlje koje su se uspješno balansirale svoju turističku ponudu i postale manje zavisne od eksternih šokova, to su učinile planskom promocijom ka različitim tržištima, ali i razvojem cjelogodišnjih ponuda u oblasti kongresnog, zdravstvenog, ruralnog turizma. Crna Gora ima potencijal za takvo nešto, ali taj potencijal mora konkretizovati kroz adekvatne politike i ciljane investicije”, naglašava Nikolić.&nbsp;</p>
<h2>Rizikujemo da ugrozimo imidž destinacije</h2>
<p>I pored početka ljetnje sezone, brojni infrastrukturni radovi i gužve na granicama izazivaju nezadovoljstvo gostiju. Sagovornik Analitike pojašnjava da neusklađenost između cijena i kvaliteta usluge, kao i logistički problemi,narušavaju imidž Crne Gore kao turističke destinacije.&nbsp;</p>
<p>- Turizam, kao uslužna djelatnosti, izrazito zavisi od reputacije, imidža dobrog glasa koji ga prati. Gužve, neplanirani infrastrukturni radovi i nelogičnosti na granicama direktno utiču na doživljaj gosta, ne samo onoga koji nas posjeti, nego i onoga koji samo prođe kroz našu zemlju -ukazuje Nikolić. tova između Izraela i Tivta.&nbsp;</p>
<p>Ističe da turista koji se jednom zaglavi u saobraćajnoj gužvi čak i na kratkim dionicama do plaže ne samo da, kako kaže, neće poželjeti da ponovi takvo iskustvo, nego će i svoje poznanike odgovoriti od namjere da posjete tu destinaciju.&nbsp;</p>
<p>- Ako se tome doda očigledni nesklad između cijene i kvaliteta, jasno je da rizikujemo da ugrozimo imidž destinacije, koji se teško stiče, a vrlo lako gubi - upozorava Nikolić.&nbsp;</p>
<p>Ukazuje da je bez jasne politike unapređenja kvaliteta usluge, edukacije i ulaganja u kadrove u turizmu i boljeg upravljanja infrastrukturom, teško govoriti o dugoročno održivoj i uspješnoj sezoni.&nbsp;</p>
<p>- Uspjeh turističke sezone ne mjeri se samo brojem dolazaka, već i prosječnom potrošnjom po gostu, a posebnom i njihovim utiskom koji prenose dalje, pa bi recimo promjena metrike bila dobar prvi korak - navodi Nikolić.&nbsp;</p>
<h2>Manje firmi, slabiji prihodi</h2>
<p>Inflacija u maju iznosila je 3,9%, a EBRD je snizila projekciju rasta BDP-a Crne Gore za 2025. na 2,6%. Čuli smo više upozorenja da rast crnogorske ekonomije usporava. U tom kontekstu, sagovornik Analitike ukazuje da će na crnogorsku ekonomiju znatno uticati uspješnost turističke sezone.&nbsp;</p>
<p>- Niža očekivanja u pogledu rasta naše ekonomije primarno su povezana sa rekonstrukcijom Termoelektrane u Pljevljima, usljed koje će pokazatelji industrijske proizvodnje ove godine biti zasigurno niži. Da li će na tome ostati, dominantno zavisi od turističke sezone - ukazuje Nikolić.&nbsp;</p>
<p>On ističe da su, u analizi poslovne 2024. godine, koju su radili u okviru inicijative Top Business Montenegro 2025, primijetili određene znakove usporavanja naše ekonomije.&nbsp;</p>
<p>- Primijetili smo da je za poslovnu 2024. predato manje finansijskih iskaza nego prethodne godine, što se dešava prvi put od kako pratimo ta kretanja. Uz to, zabilježene stope rasta prihoda su značajno manje nego prethodnih godina, dok neke grane bilježe i značajan pad - naglašava Nikolić.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Ističe i da je broj novoosnovanih preduzeća manji, a broj zatvorenih veći nego godinu ranije.&nbsp;</p>
<p>- Da li će se takve tendencije nastaviti i u 2025. godini, dominantno će zavisiti od ljetnje turističke sezone, koju već na startu prati prilično negativan sentiment u pogledu očekivanja. Takođe, neki uticaj bi mogli napraviti i izvijesnost početka radova na većim infrastrukturnim objektima, kao što je nastavak izgradnje dionice autoputa ka Andrijevici - smatra Nikolić.&nbsp;</p>
<p>Kratkoročne mjere neefikasne u borbi protiv inflacije</p>
<p>Prekid kampanje „Stop inflaciji“ i rast cijena osnovnih namirnica signaliziraju povratak inflatornih pritisaka. Nikolić ocjenjuje da su kratkoročne mjere neefikasne bez jasnog targetiranja socijalnih grupa i strateškog odgovora.</p>
<p>- Akcije poput "Stop inflaciji" nijesu dugoročno održiva rješenja u borbi protiv inflacije, što nam praksa potvrđuje. Takva akcija tokom turističke sezone, a bez preciznog definisanja konkretne socijalne grupe koja ima potrebu da bude zaštićena, zasigurno bi dovela da tih artikala ne bi ni bilo na rafovima, a vjerovatno ne bi ni stigle do onih kojima je zaštita od inflacije potrebna - ističe sagovornik Analitike.&nbsp;</p>
<p>Ukazuje i da pojačana turistička potrošnja po pravilu dovede do sezonske inflacije koja nas, kako upozorava, ni ove godine neće zaobići.&nbsp;</p>
<p>- A ukoliko zbog globalne nestabilnosti dođe do rasta cijene energenata i poremećaja lanaca snadbijevanja, to bi moglo dodatno da zakomplikuje situaciju i da kroz rast nabavnih cijena, dodatno pogura inflaciju - &nbsp;naglašava Nikolić.&nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima, ključni problem i generator inflacije u Crnoj Gori nije ni turistička tražnja, ni spoljna nestabilnsot.</p>
<p>- Već činjenica da smo u nedostatku strateškog pristupa u rješavanju strukturnih problema naše ekonomije i dalje izrazito ranjivi i osjetljivi na unutražnje i spoljne uticaje i nestabilnosti. Umjesto da se kao ekonomija strateški prilagođavamo i adaptiramo promjenama, mi se vječito bavimo posljedicama, pa i to uglavnom parcijalno i kampanjaški, a najčešće samo retorički. Zato se svake godine srijećemo sa gotovo istim ili sličnim izazovima i strijepnjama - ocjenjuje Nikolić.&nbsp;</p>
<h2>Penzioni sistem pred izazovom</h2>
<p>I deficit Fonda PIO udvostručen je u odnosu na prošlu godinu, što naš sagovornik vidi kao logičnu posljedicu smanjenja doprinosa u korist neto zarada. Ipak, upozorava da postoji ozbiljan rizik ukoliko očekivani pozitivni efekti izostanu.&nbsp;</p>
<p>“Veći deficit Fonda PIO je očekivan, s obzirom na to da je mjerama s kraja prošle godine došlo do značajnog umanjenja doprinosa u korist neto zarada. U tom smislu, kad je već odlučeno da se na takav način izmijeni model finansiranja penzionog sistema, povećanje deficita je realnost, ali je izuzetno važno pitanje da li je taj deficit nakon promjene modeal finansiranja, dobro procijenjen”, ističe Nikolić.</p>
<p>Podsjeća da su doprinosi smanjeni za oko 50%.</p>
<p>- A projektovani pad prihoda Fonda PIO je oko 25%, vjerovatno u očekivanju dodatnog efekta u pogledu povećanja zarada, kao i prevođenja dijela zaposlenih iz sive zone. Međutim, ukoliko se takva očekivanja ne ostvare, potreba za finansiranjem Fonda PIO će biti veća od planiranih, a ne prepoznajem kompenzatorme mjere koje bi taj nedostatak mogle nadomjestiti - naglašava Nikolić.&nbsp;</p>
<p><b>Budžet koncipiran optimistično</b></p>
<p>Ističe da je budžet za 2025. koncipiran optimistično, bez jake fiskalne rezerve za slučaj neostvarenih očekivanja već se, kaže, bazira na očekivanju da će se pozitivni trendovi u pogledu ostvarene ekonomske aktivnosti generisane ličnom potrošnjim, nastaviti nesmanjenim intezitetom.&nbsp;</p>
<p>- Ako bude tako, odlično. Međutim, budžet treba da ima rješenje i za situaciju kada se očekivanja ne ispune. Svako usporavanje ili neispunjavanje očekivanja, neminovno vodi do slabljenja prihodne strane budžeta, što u situaciji u kojoj postoji vrlo malo ili čak ni malo prostora za kratkoročnu racionalizaciju na rashodnoj strani, može biti vrlo izazovno - zaključio je Nikolić.&nbsp;</p>

Nikolić: Nestabilnosti na svjetskom tržištu dodatno usložnjavaju krhku crnogorsku ekonomiju, inflacija se vraća

<p>Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deset puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062918060_562d2ccb53c6a644339d5ca77ee1e1dc04f21c99ac8957d4a19c0a4e44228613" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="Analiza 2"></figure>  <p>Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće:</p> <h3>Ogroman trgovinski deficit</h3> <p>Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti.</p> <h3>Zavisnost od stranih tržišta</h3> <p>Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima.</p> <h3>Slabost izvozne baze</h3> <p>Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija).</p> <h3>Nestabilan devizni priliv</h3> <p>Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove.</p> <h3>Uvozna inflacija</h3> <p>Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar.</p> <h3>Šta se mora hitno uraditi?</h3> <p>1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju.</p> <p>2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz.</p> <p>3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže.</p> <p>4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo.</p> <h3>Stanje neodrživo</h3> <p>Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna.</p> <p>Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora.</p> <h3>Ranjiva ekonomija</h3> <p>Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije.</p> <p>Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%.</p> <p>Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom.</p> <h3>Najviše uvozili auta</h3> <p>Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura.</p> <p>Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.</p>

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

<p>Još dvoje studenata uhapšeno je u Srbiji dok traju blokade u više gradova nakon jučerašnjih incidenata na protestu na kojem su se čuli topovski udari, letjele baklje, upotrijebljen biber sprej, bilo privođenja, a kordoni policije potiskivali građane.</p>
<p>Pošto su nastavljena hapšenja danas je isprva organizovan skup ispred beogradske Palate pravde u Beogradu i „fizička blokada“ u Zemunu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvjt-uhapseno-jos-dvoje-studenata-zbog-krsenja-ustavnog-poretka-ukupno-osmoro&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kasnije je najmanje 10 lokacija blokirano u Novom Sadu, a građani su, kako javlja N1, prošli pored sjedišta SNS-a, a tu su bačene kamenice i razbijen izlog.</p>
<p>Blokade se odvijaju i u Subotici, Zrenjaninu, Rumi... Blokirana su i tri kružna toka u Čačku, a građani, kako javlja N1, planiraju da ostanu do jutra.</p>
<p>Građani su blokirali put u beogradskom naselju Miljakovac, Autokomandu. Blokirana je i raskrsnica bulevara umjetnosti i Milutina Milankovića na Novom Beogradu.</p>
<p>Građani koji su bili na protestu kod Palate pravde su blokirali i most Gazela.</p>
<p>Kako javlja N1, policija u opremi za razbijanje demonstracija bila raspoređena u ulicama u okolini Palate pravde gdje je nešto prije 20 sati počeo protest.</p>

Uhapšeno još dvoje studenata, blokade širom Beograda, Novog Sada, Subotice, Čačka, Zrenjanina...

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: vojne-znacke

Nikšić: Danilovgrađaninu oduzeti startni pištolj,15 komada municije i 38 vojnih znački

(Foto) U Podgorici izgorio hangar sa vozilima; Ćulafić: Mujović tvrdio da je požar bio pod kontrolom

Nikolić: Nestabilnosti na svjetskom tržištu dodatno usložnjavaju krhku crnogorsku ekonomiju, inflacija se vraća

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

Uhapšeno još dvoje studenata, blokade širom Beograda, Novog Sada, Subotice, Čačka, Zrenjanina...

PRATITE TVe UŽIVO