Sa neizvjesnim krajem rata u Ukrajini, sve veći broj evropskih država uvodi ili barem razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Jedna od njih je i Francuska, gdje su pripreme već u toku. Dobrovoljni vojni rok počeće na ljeto 2026. godine.
<h2>I podrška i protivljenje među građanima</h2>
Mladi Francuzi moći će da na period od deset mjeseci stupe u vojnu službu i za to dobijaju hiljadu eura mjesečno. Prema reakcijama građana Pariza, ideja dobrovoljnog vojnog roka nailazi uglavnom na pozitivne komentare.
- Služio sam vojni rok, to je dobra stvar. Moramo znati kako da se branimo - kazao je David iz Pariza.
- Moramo biti spremni na rat u slučaju eskalacije u Evropi, jer Putin djeluje agresivno - rekao je Viktor, takođe iz Pariza.
- Mislim da je to dobra ideja. Znam da su generacije mojih roditelja, baka i djedova imale koristi od toga - istakla je Lora iz Pariza.
- Protiv sam te ideje jer smatram da nas rat u Ukrajini ne dotiče. Ima mnogo ljudi koji misle kao ja - rekao je Loran iz Pariza, prenosi HRT.
Rat na evropskom kontinentu sve više država podstiče na uvođenje vojnog roka u nekom obliku. Francuski model prvenstveno je namijenjen mladima koji su tek postali punoljetni, a cilj je da se već tokom 2026. godine prijavi najmanje tri hiljade mladih. Učestvovaće u zadacima i operacijama unutar zemlje.
Dio dobrovoljnih ročnika biće angažovan na ulicama Pariza u okviru antiterorističke operacije „Sentinel“, pokrenute 2015. godine nakon velikih terorističkih napada. Njihovo djelovanje biće ograničeno isključivo na teritoriju Francuske, bez učešća u međunarodnim misijama.
<h2>„Projekat bez jasnih prioriteta“</h2>
Istovremeno se planira jačanje profesionalne vojske, koja trenutno broji oko 200 hiljada vojnika, kao i povećanje broja rezervista. Sve to dešava se u trenutku kada se Francuska suočava sa visokim javnim dugom.
- Ako želite da jačate sva tri segmenta — profesionalnu vojsku, dobrovoljce i rezerve — to je previše. Moraju se jasno odrediti prioriteti. Ovaj projekat je prilično nejasan. Finansijska situacija u Francuskoj je loša i to se mora uzeti u obzir. U redu je imati cilj od deset hiljada regruta godišnje, ali 50 hiljada je previše optimistično - upozorio je Gijom Garnije iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).
Francuska je ukinula obavezni vojni rok 1997. godine, tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Uprkos političkim podjelama i problemima u vezi sa usvajanjem budžeta, pitanje jačanja vojske jedno je od rijetkih u kojem u Francuskoj postoji saglasnost između vlasti i opozicije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

Parlamentarne grupe CDU/CSU i SPD, dvije vladajuće stranke u Njemačkoj, postigle su dogovor sa ministrom odbrane Borisom Pistoriusom, te se očekuje da će uskoro biti i formalno izglasano ponovno uvođenje vojnog roka.
Prema pisanju njemačkog Bilda, svi muškarci koji imaju najmanje 18 godina moraće se prijaviti, te će morati da urade ljekarske preglede, prenosi Klix.ba.
U slučaju da se nedovoljan broj dobrovoljaca prijavi za vojsku, dogovoren je sistem lutrije kojim će se izabrati ostatak Nijemaca za služenje vojnog roka.
Muškarci koji kroz ovaj sistem postanu vojnici dobiće bruto platu od 2.600 eura, a oni koji ostanu nekoliko mjeseci duže od vojnog roka dobiće dodatne bonuse i subvenciju za plaćanje polaganja vozačkog ispita.
Cilj zakona o novoj vojnoj službi bio je, kako pišu njemački mediji, izgraditi rezervni sastav od približno 200.000 vojnika u narednim godinama, koji bi mogli biti brzo mobilisani u slučaju nacionalne vanredne situacije.
Dobrovoljci u početku prolaze osnovnu obuku za stražarske i sigurnosne dužnosti i u tom periodu se još ne smatraju vojnicima na privremenoj službi.
Ovaj znatno povlašteniji status vojnika, koji uključuje i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu, sada se dodjeljuje samo onim dobrovoljcima koji služe u oružanim snagama duže od godinu dana.
Cilj je "dobrovoljnost kroz privlačnost", kako je navedeno u sporazumu između CDU/CSU-a i SPD-a.
Planirani proces regrutacije obavezan je samo za muškarce, koji prvo moraju popuniti upitnik o svom zdravlju i motivaciji. Žene mogu učestvovati dobrovoljno. Isto tako, njihova regrutacija je isključivo dobrovoljna, jer njemački Ustav ne predviđa obaveznu vojnu službu za žene.

Njemačka uvodi vojni rok: Svi muškarci stariji od 18 godina će morati da se prijave

Njemačka vlada usvojila je Nacrt zakona kojim se uvodi sistem dobrovoljne vojne službe, uz mogućnost uvođenja i regrutacije ukoliko ciljevi prijavljivanja ne budu ispunjeni, saopštili su zvaničnici.
Prema planu njemačkog Ministarstva odbrane, program predviđa šest mjeseci dobrovoljnog služenja vojnog roka, prenosi Tanjug.
Cilj je da se broj obučenih rezervista poveća sa sadašnjih 100 hiljada na oko 200 hiljada, uz očekivanje da će dio dobrovoljaca ostati u aktivnoj službi.
Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus rekao je kako želi da poveća broj pripadnika Bundesvera sa 180 hiljada na 260 hiljada do početka 2030. kako bi se ispunili novi ciljevi NATO-a i unaprijedila nacionalna bezbjednost.
Taj plan, kako je saopštilo Ministarstvo odbrane, dio je šire strategije povećanja vojne potrošnje i jačanja odbrambenih kapaciteta Njemačke.
Kako je ranije navedeno, prema nacrtu zakona, od 1. januara 2026. godine, svi muškarci od 18 godina biće obavezni da popune onlajn-upitnik koji će sadržati pitanja o njihovim interesovanjima, fizičkoj spremnosti i sposobnostima.

Njemačka vlada usvojila Zakon o dobrovoljnom služenju vojnog roka, cilj povećanje broja pripadnika vojske i unapređenje bezbjednosti

Zbog prijetnji iz Rusije, njemački demohrišćani sve više jačaju pritisak na svoje koalicione partnere socijaldemokrate da se što prije vrati služenje vojnog roka.
- Nemamo vremena da čekamo do svetog nikad - rekao je šef kabineta njemačkog kancelara Torsten Fraj u intervjuu za agenciju dpa.
Dodaje da takozvana crno-crvena koalicija, na čelu s demohrišćanskim kancelarom Fridrihom Mercom, mora da se dogovori kada moraju da promijene svoju strategiju, kako bi postigli cilj za koji svi smatraju da je neophodan.
Ministar odbrane Boris Pistorijus procjenjuje da je, pored nešto više od 180.000 sadašnjih pripadnika vojske, potrebno obezbijediti dodatnih 50.000 do 60.000 vojnika.
- Njemačka vraća obavezu služenja vojnog roka, ali povratka na nekadašnji sistem, koji je obavezivao sve mlade muškarce, sigurno neće biti - rekao je vicekancelar i lider SPD Lars Klingbajl.
To, međutim, ni prije suspenzije obaveznog vojnog roka 2011. odavno nije bio slučaj. Broj regruta koji su bili oslobođeni vojske naglo je porastao u godinama koje su prethodile, a čak ni veliki dio onih koji su bili sposobni nije dobijao poziv.
Procjene Pistorijusa su da Njemačka sada mora da ima između 230.000 i 240.000 vojnika, a Fraj navodi da je teško zamislivo da se te brojke mogu dostići isključivo dobrovoljnim prijavljivanjem.
U svom koalicionom sporazumu CDU/CSU i SPD su se dogovorili o uvođenju vojne službe, "koja se u početku zasniva na dobrovoljnosti", ali Fraj tvrdi da se to ne poklapa sa izjavama Pistorijusa.
Većina građana Njemačke, inače, podržava ponovno uvođenje obavezne vojne službe. U anketi koju je za dpa sprovela agencija Jugav, 54 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze.
Povratak obavezne službe za muškarce crno-crvena koalicija može da uvede samostalno, ali da bi se to proširilo i na žene potrebno je promijeniti Ustav dvotrećinskom većinom, za šta je neophodna podrška Ljevice, koja se generalno protivi vojnoj obavezi.

Njemački demohrišćani za vraćanje vojnog roka što prije zbog prijetnji iz Rusije

Mlade Dankinje, koje su napunile 18 godina do prvog jula ove godine, treba da se upišu u vojnu evidenciju, a mogle bi da budu regrutovane već tokom sljedeće godine, prenosi N1.
Poslije Norveške i Švedske, Danska je treća nordijska zemlja koja uvodi obavezni vojni rok za žene, a razlog je prije svega bezbjednosna situacija poslije napada Rusije na Ukrajinu, ali i uspostavljanje potpune ravnopravnosti polova.
Među nordijskim zemljama prva je obavezni vojni rok za žene uvela Norveška, još 2015. i to je tada obrazloženo ravnopravnošću polova, a odluka je donijeta još 2013, pre ruske aneksije Krima. Spoljnopolitički i bezbjednosni element na značaju je dobio tek kasnije. Švedska je tu odluku donijela 2019. godine.
Pozadina reforme je pogoršanje bezbjednosne situacije u Evropi, posebno zbog prijetnje koju predstavlja Rusija, na šta je nedavno upozorila i danska obavještajna služba, prenosi N1.
Inicijator reforme, socijaldemokratska vlada premijerke Mete Frederiksen je kao principjelni razlog, navela rodnu ravnopravnost.
Dopisnica SRF iz skandinavskih zemalja piše da su dugo vođene rasprave o reformi vojske, ali da je u Danskoj, kada je riječ o bezbjednosnim pitanjima, uvijek vladao visok stepen saglasnosti stranaka, a i među stanovništvom visok nivo spremnosti da se odazovu pozivu u vojsku.
Vlada u svojoj reformi govori o potpunoj ravnopravnosti žena u vojsci i da će im poslije petomjesečne osnovne obuke biti dostupne sve dužnosti u svim vidovima vojske.

Danska: Punoljetne djevojke će od naredne godine služiti vojsku

Poslije zaokreta u američkom odnosu prema Rusiji, ali i evropskim saveznicima, od dolaska administracije predsjednika Donalda Trampa, Poljaci mijenjaju mišljenje i sada je većina od 55 odsto za vraćanje obaveznog vojnog roka.
U novoj anketi za dnevnik Žečpospolita 55 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze služenja vojnog roka, a protiv je 36 odsto Poljaka.
Rezultati su suprotni ranijim anketama, kada je na pitanje agencije IBRiS oktobra 2022. godine za vraćanje te obaveze bilo svega 35,7 odsto dok je 57,1 odsto bilo protiv, a takav ishod pokazala je anketa agencije i za 2023. godinu.
Eksperti čije mišljenje je zatražio poljski list slažu se da je tako iznenadna visoka podrška obaveznoj vojnoj službi plod sve rasprostranjenijeg uvjerenja da Poljska u slučaju prijetnje i napada mora da računa prvenstveno sama na sebe.
Kao i u susjednoj Češkoj, poljska Vlada premijera Donalda Tuska ne planira, bez obzira na podršku većine, da obnovi za poljske mladiće vojni rok, a umjesto toga premijer je najavio od sljedeće godine program vojne obuke koji nudi, kako je kazao, svakom odraslom muškarcu u Poljskoj, od 2027. godine za čak 100.000 dobrovoljaca godišnje.
- Ukrajina ima oko 800.000 a ruska armija 1,3 miliona vojnika. Mi govorimo o potrebi da u Poljskoj imamo armiju od pola miliona ljudi uključujući tu i rezerviste. Moj prijedlog nema ništa zajedničko sa vraćanjem obavezne vojne službe - kazao je krajem prošle sedmice Tusk.
Ministar odbrane Vladislav Košnjak-Kamiš naglasio je da Vlada želi da program obuke bude dobrovoljan, a biće ponuđen i ženama.
Koliko je do sada nezvanično poznato, kursevi obuke biće jednodnevni, trodnevni ili na mjesec, a već za nekoliko nedjelja Ministarstvo odbrane otvoriće sajt na kome mogu da se prijavljuju dobrovoljci.
- Kratki kursevi, jednodnevni i trodnevni treba da služe upoznavanju sa vojskom - kazao je zamjenik ministra odbrane Cezari Tomčik.
Takvu obuku je ponudila Poljacima još prošla vlada, sada opozicione stranke Pravo i Pravda, u programu „Vikend sa vojskom“ ili „Treniraj sa vojskom“.
Jednomejsečni program obuke je osnovni kurs obuke kroz koji i sada prolaze kandidati za profesionalne vojnike, poslije koga kandidat može da prođe 11-mjesečnu obuku i poslije stupi u redove poljske armije.
Iako je vojni rok u Poljskoj ukinut 2009. godine svake godine organizuje se tzv. kvalifikacija Poljaka i Poljakinja sa obrazovanjem ili profesijama koje će biti potrebne vojsci u slučaju sukoba za pasivnu rezervu, ljudi koji nemaju veze sa vojskom, ali će, u slučaju mobilizacije, biti pozvani, kao što su recimo medicinski radnici.
Pripadnike pasivne rezerve, oko 40.000 godišnje, armija poziva redovno na vojne vježbe.
Poljska se sada u novom programu ugleda prije svega na skandinavske zemlje, posebno Finsku koja ima profesionalnu armiju od svega 25.000 vojnika, ali u slučaju potrebe može neprijatelju da suprotstavi čak 300.000 obučenih vojnika.
Ni susjedna Češka ne planira vraćanje obaveznog vojnog roka, premda to kao bauk protiv vVade koristi opozicija, posebno radikalna desnica i ekstremisti u kampanji pred jesenje parlamentarne izbore.
Poslije turbulentnih zaokreta Trampa u odnosu prema saveznicima posljednjih sedmica, koje su izazvale u Evropi sumnje koliko uopšte u slučaju nevolje mogu da računaju na najvećeg saveznika u NATO, na obuku većeg broja rezervista i kurseve vojne obuke za dobrovoljce apelovao je prošle sedmice i češki predsjednik Petr Pavel.
Češke vlasti naglašavaju da to što ne postoji obaveza služenja vojnog roka ne znači uopšte da je ukinuta i obaveza mobilizacije građana da s oružjem u ruci brane domovinu u slučaju rata.

Zbog zaokreta u SAD većina Poljaka za vraćanje obaveznog vojnog roka

Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs pozvao je evropske države da "apsolutno uvedu vojni rok", priznajući da je kontinent vojno prilično slab.
Rinkevičs je u izjavi za Sky News rekao da bi evropske zemlje trebalo da povećaju izdvajanja za odbranu, posebno u kontekstu nestabilnih odnosa s SAD-om.
Letonija je 2023. godine ponovo uvela obavezni vojni rok za muškarce i povećala vojni budžet na četiri odsto bruto društvenog proizvoda.
- Gledajući šta se dešava u svijetu, mislim da bi mnoge druge evropske zemlje trebalo da slijede naš primjer - rekao je Rinkevičs.
Dodao je da su mnogi ljudi zabrinuti zbog globalnih dešavanja, ali da je ključna jača sigurnosna politika evropskih vlada.
- Ljudi prate vijesti i, naravno, snažne garancije su važne. Ipak, važnije je da edropske vlade osiguraju da svi ojačamo - kazao je predsjednik Letonije.
Lideri 27 zemalja Evropske unije dali su 6. marta na samitu u Briselu, zeleno svjetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane, javio je AFP.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je ove sedmice plan nazvan "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Nacrt zaključaka samita, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, u velikoj mjeri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na narednom Evropskom savjetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "djelovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "prijetnjama koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznijela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbjednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.

Predsjednik Letonije pozvao evropske države da uvedu vojni rok

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zvanično je razriješio dužnosti glavnog tužioca Andrija Kostina, nakon istrage kojom je utvrđeno da su brojni vladini zvaničnici izbjegli vojnu službu zbog navodne invalidnine.
Zelenski je potpisao ukaz 31. oktobra, nakon što su ukrajinski poslanici dva dana ranije glasali za njegovu smjenu, piše servis Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Kostin je ranije saopštio da podnosi ostavku zbog istrage koja se vodi protiv njega.
Nedavne istrage su pokazale da je nekoliko državnih tužilaca u zapadnoj oblasti Hmeljnicki nezakonito dobilo invalidske dozvole, što im je omogućavalo da primaju posebne beneficije uz izbjegavanje službe.
Skandal je izazvao negodovanje javnosti i pokrenuo istragu širom Ukrajine, koju se od februara 2022. godine suočava sa ruskom invazijom.
Nakon Kostinove ostavke, premijer Denis Šmihal najavio je otpuštanje nekoliko visokih zvaničnika povezanih sa skandalom, uključujući onih koji nadgledaju centralnu komisiju odgovornu za procjenu sposobnosti za službu i službenike Ministarstva zdravlja, koji su uključeni u koordinaciju lokalnih komisija.
Kako se Ukrajina i dalje suočava sa izazovnom vojnom situacijom, pitanje mobilizacije postalo je izuzetno osjetljiva tema u zemlji.
Vojni regruti se sve češće pojavljuju na javnim događajima kako bi se osiguralo poštovanje kontroverznih zakona o mobilizaciji usvojenih ranije ove godine.
Zelenski je više puta priznao "veoma, veoma teške" okolnosti sa kojima se vojska suočava, dok pokušava da održi nacionalno jedinstvo usljed rata koji je nesrazmjerno pogodio različite regione zemlje.

Smijenjen glavni tužilac Ukrajine zbog skandala sa izbjegavanjem vojne službe

Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja &nbsp;je panel diskusija Centra za građansko obrazovanje (CGO) posvećena temi uvođenja &nbsp;obaveznog služenja vojnog roka, jer u ovom trenutku niko mlade ljude ne pita da si spremni da pođu u vojsku - kazao je za emisiju E uživo, na Televiziji E, Damir Sujević iz CGO.
Centar za građansko obrazovanje organizuje regionalnu panel diskusiju pod nazivom Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja, posvećenu temi uvođenja vojnog roka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Motiv koji stoji iza organizovanja ove panel diskusije jeste, kaže Suljević, to je da mladi ljudi koji su najviše pogođeni uvođenjem obaveznog vojnog roka nemaju dovoljno prostora da o tome govore, nemaju ni dovoljno prostora, dodaje on, da izraze svoje mišljenje po tom pitanju.
- Niko mlade ljude &nbsp;u ovom trenutku ni ne pita da li su oni spremni da krenu u vojsku i da li su oni spremni i voljni, da na isti takav način prožive ono što su bile uspomene naših roditelja - rekao je Suljević.
Učesnici diskusije će imati različite perspektive, &nbsp;poručuje Suljević, stoga će se čuti mišljenje onih koji su za uvođenje vojnog roka, kao i onih, dodaje on, koji su protiv uvođenja vojnog roka.
- Sami cilj ovog događaja je da se o ovoj temi razgovara na odgovarajući način, da i za odluke državnih vlasti u Crnoj Gori, jer kako smo.mogli čuti je da i oni planiraju da razmotre tu mogućnost, da zaista iza toga stoji jedna argumentovana diskusija - poručio je Suljević.
O uvođenju vojnog roka ozbiljno se zagovara u Srbiji i Hrvatskoj, kaže Suljević, tako da će se tokom diskusije upoznati sa onim što je regionalna slika, ali i, ističe on, i sa onim što je slika u Evropi i svijetu po pitanju vojnog roka.
- Da vidimo jednostavno kako u drugim državama to funkcioniše, ko je sve u drugim državama izuzet od vojnog roka, da li su, u nekim državama, osim osoba muškog pola, vojni rok dužne služiti i žene, pa na kraju krajeva, da vidimo da li je neko zbog činjenice braka pošteđen služenja vojnog roka, to je sve ono što ćemo imati večeras na uvodu u sami panel. Naravno, čućemo i ono što su vizure mladih iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore - zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Niko mlade ljude ne pita da li su spremni da pođu u vojsku

Iluzorno je očekivati da se u eri savremenog ratovanja, gdje sve više do izražaja dolazi primjena sofisticiranog naoružanja, novih tehnologija, vještačke inteligencije… tome mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka. Ukidanje vojnog roka 2006. godine bila je pametna odluka – kaže za 24 sata Televizije E, admiral u penziji - Dragan Samardžić.
Simbolično je, kaže, da se taj datum pogodio sa datumom kad je Crna Gora uputila zahtjev za prijem u Partnerstvo za mir.
- Crna Gora je kasnije krenula putem integracija i ispunjavanja svih obaveza neophodnih da bi se integrisala u kolektivni sistem bezbjednosti. Trebalo je izvršiti reformu vojske i steći veliki broj novih sposobnosti, koji bi nam omogućio da ravnopravno učestvujemo u kolektivnom sistemu bezbjesnosti. Da smo ostali kod redovnog služenja vojnog roka, to bi nas odvelo sa glavne magistrale i prioritete usmjerilo u drugom pravcu. Mislim da u korijenu treba sasjeći ideju uvođenja redovnog vojnog roka. To bi bila nepametna, a mogao bih reći i štetna odluka za Crnu Goru - rekao je Samardžić.
Objašnjava da sistem odbrane Crne Gore nije spreman da primi veliki broj vojnika, jer bi bilo potrebno ogromno ulaganje, prije svega, u infrastrukturu. To, dodaje Samardžić, podrazumijeva izgradnju objekata, spavaonica, kuhinja, logističke zahtjeve, medicinske kapacitete, kao i nabavku nove opreme i naoružanja. Na mali sistem, kao što je Crna Gora, smatra Samardžić, značilo bi da se čitav Generalštab i Ministarstvo odbrane moraju posvetiti organizaciji i obuci vojnika na odsluženju vojnog roka.
- U eri savremenog ratovanja, gdje sve više dolazi do izražaja primjena sofisticiranog naoružanja, gdje se primjenjuju nove tehnologije, vještačka inteligencija, iluzorno je očekivati da se takvim opasnostima mogu suprostaviti vojnici na redovnom služenju vojnog roka, čija obuka će trajati, otprilike, dva mjeseca, a stekli bi samo osnove vojničke obuke. Ne bi stekli, kao što je ranije bilo, specijalističku obuku, koju bi mogli da se upotrijebe na kvalitetan način. Ključno pitanje koje se postavlja - ako uložimo tolike resurse, koju novu sposobnost bi Crna Gora time dobila? Smatram da za tolike resurse koje bi uložili, a koji sigurno nijesu mali, ima puno načina da ih pametnije iskoristimo - isitče admiral u penziji. 

Jedan od načina da se pametnije iskoriste resursi neophodni za redovno služenje vojnog roka je, smatra Smardžić, formiranje jedinice mladih stručnjaka.
- Primili bi mlade inženjere i pružili im najbolju moguću obuku, kroz NATO centar u Estoniji ili centar Evropske unije u Finskoj. Oni bi bili specijalizovani za suprotstavljanje cyber terorizmu novim opasnostima koje donose nove tehnologije i vještačka inteligencija. Nabavili bi najbolju opremu i to bi bila dodatna vrijednost i za Crnu Goru, i za naš sistem odbrane - smatra Samardžić.
On objašnava da u NATO-u nema propisa koji bi govorili o potrebi služenja vojnog roka. Situacija je, kaže, različita od države do države, neke su zadržale redovno služenje vojnog roka, ali većina nijesu. Samardžić ističe da je Crna Gora specifična zbog svojih kapaciteta, pa u kolektivnom sistemu bezbjednosti nije prepoznata.
- Mi moramo da se usko specijalizujemo i razvijamo sposobnosti koje su neophodne Crnoj Gori, koje nam niko drugi ne može pružiti, a koje će služiti za nacionalnu bezbjednost i istovremeno biti naš doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti - naglasio je Samardžić.
Komentarišući odluku susjednih država, Hrvatske i Srbije, o ponovnom uvođenju redovnog vojnog roka, Samardžić smatra da sve države donose odluke samostalno i procijenjuju da je to za njih dobro.
- Govorim sa stanovišta naših kapaciteta i resursa. Uvođenje obavenzog vojnog roka ne bi bilo dobro, već bi bilo opterećujuće. Odgovorno tvrdim da bi to dovelo do devastacije sistema, umjesto stvaranja novih sposobnosti, a one koje imamo bi gubili. Šezdeset dana obuke nije dovoljno Sve i da imamo obuku na šest mjeseci, što je neki optimalan rok tokom kojeg bi se vojnik osposobio za određene dužnosti, mislim da je to preskupa investicija za Crnu Goru, i apsolutno nepotrebna - kaže Samardžić.
Dodaje da se svakako može razmišljati o određenoj obuci za mlade, kroz sistem obrazovanja.
- Prije svega, da se mladi ljudi obuče i osposobe kako da reaguju u određenim vanrednim i životnim okolnostima, koje ih mogu snaći svakog dana, poput gašena požara, suprotstavljanja poplavama, prirodnim katastrofama. Treba mlade naučiti kako da reaguju u takvim situacijama - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnLjfqKSb8vw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ideju o redovnom služenju vojnog roka treba sasjeći u korijenu

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu 2026. godinu!
Iza nas je godina obilježena brojnim izazovima koji su testirali društvo, institucije i svakodnevni život građana. U novu ulazimo s optimizmom i željom da vam donosimo pregršt dobrih, povoljnih i konstruktivnih vijesti, koje će voditi stabilnoj i boljoj budućnosti.&nbsp;
Zahvalni smo vam na povjerenju i podršci koje ste nam pružali tokom cijele godine!
Čitamo se i u 2026!

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine raspisalo je Međunarodni konkurs za urbanističko-ahitektonsko idejno rješenje Bloka A1, u okviru prve faze realizacije naselja „Velje brdo“, površine 61.356 metara kvadratnih, a koji se prostire na dijelu kp 387/1 KO Velje brdo.
Cilj konkursa je, kako je saopšteno iz tog resora, izbor najkvalitetnijeg, jasno čitljivog i planski provjerljivog idejnog urbanističko–arhitektonskog rješenja Bloka A1, koje će biti neposredno primjenjivo u planskom dokumentu i objediniti urbanističke, funkcionalne, estetske i ekološke aspekte razvoja ovog prostora, uz puno poštovanje prirodnog okruženja i principa održive gradnje.
S tim u vezi, dobijeno idejno rješenje Bloka A1 postaće sastavni dio Izmjena i dopuna Prostorno - urbanističkog plana Glavnog grada Podgorica.
Konkurs je otvoren od do 31. marta 2026. godine, kada ističe rok za predaju konkursnih rješenja.
- Ministar Slaven Radunović odredio je konkursnu komisiju u sastavu: Mirjana Đurišić, arhitektica – v.d. generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte – predstavnica Raspisivača, predsjednica Komisije; mr Svetlana Jovanović, prostorna planerka - direktorica Agencije za planiranje prostora Crne Gore, članica; Aleksandra Tošić Jokić, arhitektica – Rukovoditejka izrade IID PUP-a Glavnog grada Podgorica, članica; Prof. dr Vladimir Lojanica, arhitekta, redovni profesor, dekan Univerziteta u Beogradu – Arhitektonskog fakulteta, član;
prof. Saša Begović, arhitekta, Arhitektonski Fakultet Zagreb i Studio 3LHD, Hrvatska, član; Nevena Jovović, M.Arch. - v.d. generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora – predstavnica Raspisivača, članica; Vesna Jovović, pejzažna arhitektica, članica; Gavrilo Vuković, arhitekta – Sekretar sekretarijata za prostorno planiranje i održivi razvoj Glavng grada Podgorice, član; Maja Delić, arhitektica - Ministarstvo javnih radova, članica; Simeun Matović, diplomirani inženjer građevine, član; Milica Vukčević, dipl.pravnik - Ministarstvo javnih radova, članica - saopšteno je iz Ministarstva.
Za najbolje idejno rješenje predviđena je nagrada od 100.000 eura, drugoplasiranom ide 65.000, a trećeplasiranom 40.000 eura.

- Projekat Velje Brdo predstavlja važan korak ka planskom i održivom razvoju prostora, sa ambicijom da postane primjer savremenog urbanog planiranja i kvalitetnog životnog okruženja - navedeno je u saopštenju.

Projekat "Velje brdo": 100.000 eura za najbolje idejno rješenje Bloka A1

Svi retrogradni i hegemonistički projekti doživjeće poraz punopravnim članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji, poručio je u intervjuu za TV E potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ibrahimović je ocijenio da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja uspjeh cijelog društva, ističući da zasluge pripadaju i vlasti i opoziciji, te da je time poslata poruka da Crna Gora može biti jedinstvena kada su u pitanju njeni strateški ciljevi. Poručio je i da su napadi na temeljne vrijednosti Crne Gore dio hibridnih pokušaja da se zemlja uspori na evropskom putu, za šta je odgovornost pripisao pojedinim medijima i političarima koji su, kako je kazao, završili političku karijeru i podredili je apanažama iz susjednih država.&nbsp;
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, istakao je da je nakon pet godina zastoja obnovljen dijalog, uz jasnu spremnost da se otvorena pitanja rješavaju.
<h2>EU put</h2>
Na pitanje novinarke Televizije E kakva je bila 2025.godina i šta očekuje u 2026.godini ministar kaže da je zatvaranjem pet poglavlja na samom kraju 2025.godine generacijski iskorak i poruka međunarodnim partnerima da je Crna Gora spremna da bude član evropske porodice.
- Dali smo snažan podstrek ne samo našem društvu, nego i cijelom regionu, jer vjerujemo da punopravnim članstvom Crne Gore u EU 2028.godine šaljemo snažnu poruku da je Balkan spreman da bude garant stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, pa i Evropske unije - rekao je Ibrahimović.
Podcrtava da je najvažnije to što je 27 država poslalo poruku da vjeruje u ono što radi Crna Gora, da ima prijatelje u zemljama članicama EU i da će, kako ističe, podržati Crnu Goru na evropskom putu.
- Zacrtali smo ambiciozan plan, da sljedeće godine završimo pregovarački proces, a 2028.godine da budemo 28. članica Evropske unije. Nije ništa slučajno, radimo dobro i čini mi se da je naše društvo sazrelo i ovaj uspjeh ne bi bio moguć da nije crnogorsko društvo, spremno da ispuni taj cilj. Ovdje moram povući snažnu i aktivnu ulogu Ministarstva vanjskih poslova, odnosno naše diplomatsko konzularne mreže - istakao je Ibrahimović.
Podsjeća da će Crna Gora biti domaćin Samita Zapadni Balkan, da će predsjedavati Berlinskim procesom, kao i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a ove godine, dodaje on, i Fondom za Zapadni Balkan.&nbsp;
- Ovo je godina u kojoj je Crna Gora poslala poruku da može da bude jedinstvena, da političari mogu da slušaju građane kada imaju svoj cilj, a to je istorijski cilj - da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije - poručio je Ibrahimović.
Upitan da prokomentariše odnose sa susjednom Hrvatskom i kakvi su koraci Ministarstva vanjskih poslova u bilateralnim pregovorima, ministar kaže da je zahvalan toj zemlji na saradnji, promociji i podršci koju pruža Crnoj Gori kako nekad pri ulasku u NATO savez, tako i pri pristupanju Crne Gore u EU.
<h2>Nastavak pregovora sa Hrvatskom</h2>
Podsjeća i da će ubrzo Crnu Goru posjetiti njegov hrvatski kolega Goran Grlić Radman, te da će tada nastaviti pregovore o otvorenim pitanjima dvije države. Očekuje da će Crna Gora pokazati zrelost i zahvalnost prema Hrvatskoj.&nbsp;
- Vjerujte da je Hrvatska naša prijateljska država, podržala je svih ovih pet poglavlja. To je poruka da Hrvatska želi dobrosusjedsku saradnju i dobro građanima Crne Gore. Sa druge strane, moram pohvaliti ono što mi radimo. Vi znate da je poglavlje 31 i tehnički i sadržajno sa tog aspekta potpuno spremno za zatvaranje. Dobili smo izvanrednu, možda i najveću ocjenu od Evropske komisije za poglavlje 31 i 30. Mi radimo dobru stvar i samim tim su pozdravili usklađivanje naše vanjske politike sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Dozvolite i da smo mi posle dugih 5 godina bez bilateralnih konsultacija sa nama prijateljskom državom Hrvatskom uspjeli da odmrznemo taj status i da smo prije nekih godinu dana počeli bilateralne konsultacije i napravili ogroman progres. Ne zaboravimo da imamo tri decenije neka otvorena pitanja sa našom prijateljskom državom Hrvatskom. Međutim, ono što je glavno - sjeli smo poslije pet godina, otvorili dijalog i pokazali iskreot da želimo da ova pitanja riješimo u skorijem periodu. Vjerujem, na osnovu intenzivnih razgovora sa mojim kolegom Grlićem Radmanom, da je i njegova želja da ta otvorena pitanja zatvorimo i da u narednom periodu, kao i do sada, potvrdimo da se ipak radi o dvije prijateljske susjedne države koje su saveznice u NATO savezu i vrlo brzo vjerujem da ćemo to i biti u Evropskoj uniji- naglasio je Ibrahimović.
<h2>MVP i diplomate pokazali znanje</h2>
Na pitanje Televizije E kakva je crnogorska diplomatska mreža i da li je bilo kašnjenja u imenovanjima ambasadora, ministar ističe da se osim rada na mjerilima mora uporedo raditi i na snaženju crnogorske diplomatije.&nbsp;
- Zahvaljujem se predstavnicima diplomatsko konzularne mreže koji su uradili izvanredan posao. Ali, da ne bih bio kao neki, pa da kažem da je samo Ministarstvo vanjskih poslova zaslužno za zatvaranje ovih pet poglavlja, zahvalan sam svima, ali želim da istaknem važnost onoga što rade predstavnici diplomatsko konzularnog predstavništva i ono što Ministarstvo vanjskih poslova radi u zvaničnim komunikacijama. U narednom periodu će biti vrlo važno koliko će ta politička diplomatija da uradi posao, ali isto tako kako će parlamentarna diplomatija da uradi posao. Ja vjerujem da su Ministarstvo vanjskih poslova i diplomate naše pokazali znanje, pokazali su šta je cilj naše diplomatije - da jačamo međunarodni ugled Crne Gore, partnerstvo između država i u narednom periodu, da pošaljemo poruku da Crna Gora njeguje civilizacijske vrijednosti, odnosno da naša država zaslužuje, ne samo geografski, istorijski, kulturološki, nego i vrijednostima &nbsp;da bude u društvu najrazvijenijih zemalja Evropske unije - naglasio je Ibrahimović.
<h2>Svi koji su doprinijeli atmosferi linča da budu privedeni pravdi</h2>
Na pitanje da li smatra da bi trebalo da postoji odgovornost crnogorskih političara zbog naprasnog ukidanja bezviznog režima turskim državljanima, o netačnim informacijama policije da su učestvovali u incidentu, u kojem zapravo i nijesu učestvovali, ministar podsjeća da su on i svi ministri Bošnjačke stranke bili protiv ukidanja bezviznog režima za državljane te zemlje.
Vjerovali su, prisjeća se on, da se takva odluka može loše odraziti po prijateljske i svake druge odnose između dvoje države koji su tradicionalno prijateljski.&nbsp;
- Znate da smo kasnije pojačali snažno naše diplomatske aktivnosti i zahvalan sam prijateljima iz Turske, posebno mojem kolegi Akanu Fidanu, koji je razumio trenutnu situaciju i ja mogu iskreno da kažem da smo uspjeli da preduprijedimo da može doći do pogoršanja odnosa između dvije države koji su tradicionalno jaki i koji sigurno ne mogu tako lako da se poruše. S druge strane, većina u Vladi donijela je odluku na osnovu utiska u tom trenutku, radi postizanja bezbjednosti, mira, stabilnosti u našoj državi i zaštiti, ne samo građana Crne Gore, nego i građana drugih država - istakao je Ibrahimović.
Smatra da država mora pomno da prati na narative, poput onog koji su doveli do incidenta sa turskim državljanima i koji su uspjeli "u blažem obliku" da odvrate jedan broj Turaka da ne posjete Crnu Goru.
Očekuje da će svi oni koji su doprinijeli atmosferi linča prema turskim državljanima biti privedeni pravdi. Podsjeća da je u ovom slučaju procesuirano više od 30 osoba.&nbsp;
- Prije desetak dana se govorilo da je oko 9.000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, ali sa druge strane je i dalje veliko interesovanje za posjetu Crnoj Gori. Ministarstvo vanjskih poslova je poslalo diplomate u Istanbul i Ankaru, tako da je postupak izdavanja viza ubrzan i mogu da kažem da smo uradili uspješan taj dio posla. Ovakva dešavanja se ne smiju u narednom periodu dešavati u Crnoj Gori - poručio je Ibrahimović.
<h2>Rezultati zahvaljujući vlasti i opoziciji</h2>
Upitan koliko je teško voditi konzistentnu vanjsku politiku u Vladi koja je sačinjena od partija koje imaju različite političke, ideološke i programske ciljeve, ministar smatra da je takva Vlada primjer demokratskog sazrijevanja jedne države.
- Ja vjerujem da je svima jasno da osnovne državne ciljeve i projekte nema pravo niko da zamijeni zbog političkih kalkulacija. Svi rezultati su bili zahvaljujući i opoziciji i vlasti…. Svi zakoni i sve odluke u vezi evropskog puta Crne Gore su na Vladi jednoglasno donijete, mi smo posvećeni tom cilju. Svi moraju imati odgovornost, ovaj generacijski cilj mora pokazati da li je neko deklarativno za evropski put ili nije. Kako će sljedeće godine i 2027. sve biti izazovniji evropski put, tada će se vidjeti ko je deklarativno a ko stvarno i na djelu za evropske integracije i ono što građani žele - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Temeljne vrijednosti napadaju političari sa apanažama

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Vlada Crne Gore je, na telefonskoj sjednici, donijela odluku o osnivanju Agencije za željeznice.
Agencija će početi sa radom 7. januara 2026. godine, a sjedište će joj biti u Podgorici. 
Tog dana prestaće da postoji Uprava za željeznice, a novoosnovana Agencija preuzeće sve njene poslove, predmete, arhivu, dokumentaciju, prostorije, opremu, sredstva za rad, kao i ostala materijalna i nematerijalna dobra koja su do tada bila u njenom korišćenju.
Agencija za željeznice obavljaće poslove od javnog interesa iz oblasti željezničkog saobraćaja i imaće svojstvo pravnog lica, sa pravima i obavezama utvrđenim zakonom, ovom odlukom i Statutom.
Savjet Agencije imaće predsjednika i dva člana, dok će se unutrašnja organizacija i druga pitanja od značaja za rad ove ustanove urediti Statutom, kao i aktom o organizaciji i sistematizaciji.
Do imenovanja direktora, Agenciju će predstavljati i zastupati predsjednik Savjeta Agencije.
T.K.

Tag: vojni-rok