Islamistički militanti napali su rano jutros nigerijsku vojnu bazu i zarobili vojnike i municiju tokom racije u sjeveroistočnoj državi Borno, javlja Rojters, pozivajući se na dva bezbjednosna izvora.
Vojnik koji je izbjegao napad rekao je da su militanti stigli na motociklima i kamionima sa topovima i opseli bazu 153. bataljona operativne grupe u okrugu Marte u Bornu oko sata sata ujutro.
Nigerijske trupe su se povukle u veću 24. brigadu operativne grupe u obližnjem okrugu Dikva, gdje su se pregrupisale i pokrenule kontranapad kojim su povratile bazu, rekao je vojnik, koji je želio da ostane anoniman.
Strahuje se da je nekoliko vojnika poginulo, a drugi se vode kao nestali.
Član Civilnih zajedničkih operativnih snaga (CJTF), koje pomažu vojsci u borbi protiv džihadista, rekao je da su militanti ukrali municiju i spalili vozila vojske za razbijanje mina.
On je naveo da vojska još traga za nestalim vojnicima i da još nije utvrdila broj poginulih vojnika.
Porast broja napada ove godine islamističke grupe Boko Haram i njegovog otcijepljenog rivala Islamske države, Zapadnoafričke provincije (ISWAP), koji podržava Islamska država, izazvao je strahove od velikog povratka džihadista, čija taktika uključuje naoružane dronove i eksplozivne naprave postavljene na glavnim putevima, navodi Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Militanti u Nigeriji napali vojnu bazu i zarobili vojnike i municiju

Ukrajina je danas saopštila da je preuzela tela 909 ukrajinskih vojnika poginulih u borbama posle identične razmjene obavljene krajem marta.
- Tijela 909 ukrajinskih branitelja palih u borbama vraćeni su u Ukrajinu - saopštio je preko Telegrama Generalštab ukrajinske vojske.
Dvije strane su 28. marta takođe razmijenile tijela vojnika, Kijev je preuzeo isti broj 909, dok je Moskva tada javila da su u Rusiju vraćena 43 poginula ruska vojnika.
Razmjena tijela vojnika i ratnih zarobljenika jedna je od rijetkih oblasti koordinacije između Moskve i Kijeva, piše Frans pres.
Moskva i Kijev uzdržavaju se da govore o sopstvenim vojnim gubicima.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je govorio o „milionima mrtvih“ u sukobu, i svalio odgovornost za rat na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zelenski je sredinom februara za američku televiziju NBC rekao da je ubijeno više od 46.000 ukrajinskih vojnika i 380.000 je ranjeno.
Razni mediji pozivajući se na zapadne izvore daju različite bilanse koji se u velikoj mjeri razlikuju, od 50.000 do 100.000 poginulih u borbama.
Sa druge strane Rusija nije davala izjave o svojim gubicima od jeseni 2022. godine, kada je priznala da je poginulo najmanje 6.000 njenih vojnika.
Nezavisni portal Mediazona i ruski servis BBC kažu da su do sada identifikovali oko 100.000 poginulih ruskih vojnika.

1250x600

Kijev saopštio da je preuzeo više od 900 tijela poginulih ukrajinskih vojnika

U Demokratskoj Crnoj Gori tvrde da objavljena faktura Vodovoda nije nastala za potrebe njihovih funkcionera ili zaposlenih u tom preduzeću - već za hranu za vojnike koji su probili put do vodoizvorišta u Piperima.
- U novembru prošle godine, Vojska Crne Gore je probila put do vodoizvorišta ,,Strganica” u Piperima, koje vodom snadbijeva 400 domaćinstava ovog kraja, a na šta se čekalo pune dvije decenije, dok se to pumpne stanice nije moglo doći čak i šest mjeseci u godini, a samim tim ni hlorisati vodu! Mjesec dana su vojnici radili na ovom probijanju krševitog predjela i probili put u dužini od 1,2 kilometra. Ovakvom saradnjom mještana Pipera, Glavnog grada, Vojske Crne Gore i Vodovoda uštedio se iznos od preko 100 hiljada eura! - navode Demokrate.
Ukupan iznos ovih radova, Glavni grad i Vodovod koštao je, kažu oni, oko 13 hiljada eura.
- I to isključivo za pokrivanje troškova maziva, goriva, hrane i dnevnica. Dok je privatna firma za isti posao tražila čak preko 100 hiljada eura. Ono što je flagrantno jeste da DPS mukotrpan rad naših vojnika i uštedu od 83 hiljade eura građana Podgorice koristi kako bi ovu fakturu besramno prepisala Demokratama i na taj način ubrala jeftin politički poen. E pa gospodo, nećete ubrati nijedan! Nikad više vaši kompanjoni neće voditi Vodovod, red je na poštene ljude! - zaključili su u reagovanju.

Demokrate: Faktura Vodovoda nastala za potrebe vojnika koji su probili put do vodoizvorišta u Piperima

Ukrajinska vojska je zarobila dva sjevernokorejska vojnika u ruskom regionu Kursk, saopštila je danas u Seulu i obavještajna služba Južne Koreje.
- Obavještajna služba Južne Koreje je u saradnji sa Obavještajnom službom Ukrajine potvrdila je da je ukrajinska vojska zarobila dva sjevernokorejska vojnika 9. januara kod Kurska u Rusiji - navodi se u saopštenju koje je prenijela francuska agencija vijesti AFP.
Ukrajina je ranije saopštila da je zarobila dva vojnika za koja se vjeruje da su Sjevernokorejci i da ih je ispitala u pritvoru.
Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja optužile su Pjongjang da je poslao više od 10.000 vojnika u Rusiju, kao podršku u ratu protiv Ukrajine.
Vijest o zarobljavanju dva sjevernokorejska vojnika koji se protiv ukrajinskih bore zajedno sa ruskim trupama u ruskoj pograničnoj oblasti Kursk, objavio je u subotu predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, prenijela je tada američka agencija vijesti AP.
Ukrajina je ove nedjelje obnovila ofanzivu u Kurskoj oblasti u Rusiji u pokušaju da zadrži teritoriju koju je osvojila u avgustu prošle godine.
- Naši vojnici su zarobili sjevernokorejske vojnike u Kursku. Riječ je o dvojici vojnika koji su ranjeni i odvedeni u Kijeva, a s njima razgovaraju ukrajinske službe bezbjednosti - rekao je Zelenski u objavi na mreži Telegram.
Zelenski je objavio i fotografije dva vojnika u sobi s rešetkama na prozorima. Obojica su u zavojima, jedan oko vilice, a drugi oko obije ruke.
Zelenski je rekao da zarobljavanje vojnika nije bilo lako.
On je naveo da su ruske i sjevernokorejske snage koje se bore u Kursku, pokušale da prikriju prisustvo sjevernokorejskih vojnika i ubijanje ranjenika na bojnom polju da ih Ukrajinci ne bi zarobili i ispitali.
Ukrajinska služba bezbjednosti je u subotu saopštila da jedan zarobljeni vojnik nema dokumenta, a drugi ima rusku vojnu legitimaciju na ime čovjeka iz Tuve, ruskog regiona koji se graniči s Mongolijom.
- Zarobljenici ne govore ukrajinski, engleski ili ruski, pa se s njima razgovara uz pomoć prevodilaca za korejski, u saradnji s južnokorejskim obavještajnim službama - pisalo je u tom saopštenju.
Ukrajinska služba bezbjednosti je saopštila da je zarobljenim vojnicima pružena medicinska nega u skladu sa Ženevskim konvencijama.
Jedan visoki ukrajinski vojni zvaničnik rekao je prošlog mjeseca da je u borbi ubijeno ili ranjeno nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika koji se bore zajedno sa ruskim snagama u Kursku, podsjetila je agencija AP.

Ukrajinske snage zarobile dva sjevernokorejska vojnika

Pentagon je danas saopštio da su 2.000 američkih vojnika u Siriji, dvostruko više od 900 koliko je ranije objavljeno, te pojasnio da su dodatne jedinice privremene snage i podrška u borbi protiv militanata Islamske države.
Portparol Pentagona, general-major Patrik Rajder rekao je novinarima da ne zna otkad se tamo nalazi 2.000 vojnika, ali da su vjerovatno raspoređeni najmanje nekoliko mjeseci prije pada sirijskog vođe Bašara al-Asada.
- Danas sam saznao tu brojku. Ranije sam saopštio o 900 vojnika pa sam htio da objavim što sada znam - rekao je Rajder.
Sjedinjene Države su nekoliko godina javno govorile da imaju 900 vojnika u Siriji koji rade s lokalnim snagama kako bi se spriječilo oživljavanje Islamske države, koja je 2014. zauzela velike djelove Iraka i Sirije, ali je kasnije potisnuta.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena najavila je da će američke jedinice ostati u Siriji, ali novoizabrani predsjednik Donald Tramp bi ih mogao povući kada preuzme dužnost 20. januara.

Pentagon priznao da je u Siriji dvostruko više vojnika nego što su tvrdili

Mislim da ti koji se raduju hapšenju građana, koji nikoga nijesu ubili ni napravili krivično djelo, da prave veliku grešku, nanose štetu i opravdavaju jedan težak čin - ocijenio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić komentarišući procesuiranje <a href="https://etv.me/hronika/dvojica-pripadnika-vojske-crne-gore-uhapsena-zbog-natpisa-kosovo-je-srbija-na-kolima">vojnika Crne Gore na Kosovu</a> koji su na tablicama imali natpis „Kosovo je Srbija“.
Dodao je da se zna „koliko su svi Srbi vezani za Kosovo i Metohiju“.
- Piše se da je Kosovo srce Srbije. Ljudi znaju koliko su Srbi vezani za Kosovo i Metohiju i koliko su posjećivali svetinje koje su tamo. Razumijem da je u periodu preizborna kampanja i da oni koji žele da pobijede moraju da proizvode antisrpsku klimu, ali su mogli da izbjegnu odnos prema dvojici vojnika jer i mi imamo mnogo situacija u Crnoj Gori koje bi mogli kvalifikovati kao rušenje teritorijalnog integriteta Crne Gore, pa to ne radimo - kazao je Mandić gostujući na Prvoj Televiziji.
Očekivao je i vjerovao, kaže, da će do sada uhapšeni biti na slobodi.
- Nisu ni trebali da budu uhapšeni - dodao je on.
Rekao je i da su predstavnici vlasti u komunikaciji.
- Oni se odlično drže. Prema njima nije upotrijebljena nikakva tortura, a oni kao pravoslavni hrišćani shvataju da je taj put vjere u Boga posut izazovima. Sa čvrstom vjerom i saznanjem da nisu uradili ništa ružno, ove korekcije koje im predlažu neki ljudi iz Crne Gore, neka zaborave. Neka uvažavaju činjenice koje postoje i budu dočekani onako kako su zaslužili kada se vrate - naveo je Mandić.

Mandić o hapšenju vojnika na Kosovu: Imamo i mi situacija koje bi mogli kvalifikovati kao rušenje teritorijalnog integriteta pa to ne radimo

Da bi se protiv dvojice nedavno uhapšenih pripadnika Vojske (VCG) pokrenuo disciplinski postupak neophodno je da kosovske vlasti pismeno informišu crnogorsku da su oni u pritvoru i o razlozima pritvaranja, kazao je Portalu ETV izvor iz Vojske.
Vijesti su danas objavile da su pripadnici Vojske Rajko Krivokapić i Dragutin Lalatović suspendovani i da će protiv njih biti pokrenut disciplinski postupak zbog toga što nisu obavijestili nadređene da će putovati u inostranstvonisu, odnosno javili svom komandiru da će ići na Kosovo, što su, shodno zakonu, bili u obavezi da učine.
Izvor Portala ETV ukazuje na proceduru u ovakvim situacijama.
- Mora stići pisani akt preko Ambasade od kosovskih vlasti da su dvojica pripadnika Vojske Crne Gore uopšte u pritvoru. Onda se oni udaljavaju sa dužnosti, a kada dođu u Crnu Goru pokreće se disciplinski postupak. Takva je procedura - pojašnjava naš izvor.
Prema članu 63 Zakonu o Vojsci Crne Gore, lice u službi u vojsci može putovati u inostranstvo, ali je dužno da putovanje prijavi pretpostavljenom na položaju neposredno potčinjenog načelniku Generalštaba VCG.
Kosovska policija je 24. novembra saopštila da je, tokom proslave u manastiru Visoki Dečani, uhapsila tri osobe na čijem je vozilu naišla na natpis "Kosovo je Srbija". Tužilac je uhapšenima stavio na teret krivično djelo "izazivanje mržnje i netrpeljivosti".
Ministar odbrane &nbsp;Dragan Krapović tri dana kasnije je potvrdio da dvije od tri osobe uhapšene na Kosovu pripadnici crnogorske vojske, navodeći da su "u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine".
On je saopštio da su obojica zvanično na bolovanju.
- Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina, riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore - rekao je Krapović.
Natpise koji prikazuju Kosovo kao dio Srbije, kosovske vlasti tretiraju kao provokaciju i podsticanje na mržnju i nacionalnu netrpeljivost.
Crna Gora je priznala nezavisnost Kosova 2008. godine.

Tamara Klikovac

Disciplinski postupak protiv crnogorskih vojnika tek nakon pismenog obavještenja kosovskih vlasti o pritvoru

Poslanik Socijalističke narodne partije i predsjednik Opštinskog odbora SNP Podgorica, Bogdan Božović, pozvao je crnogorske vlasti na što hitniju reakciju povodom pritvaranja crnogorskih vojnika na Kosovu.
- Prištinske vlasti treba što hitnije da puste crnogorske državljane na slobodu. Određivanje pritvora u trajanju od 30 dana zbog naljepnice na tablicama predstavlja grubo kršenje njihovih osnovnih ljudskih prava. Crnogorska vlast ne smije biti pasivna u ovom slučaju, već je dužna da odlučno reaguje i stane u zaštitu svojih građana prema kojima se nečovječno postupa - naveo je Božović u saopštenju za javnost.
On je rekao da ne iznenađuje "represivno djelovanje prištinskih vlasti koje je postalo gotovo svakodnevna praksa, s obzirom na način na koji se odnose prema Srbima koji žive na sjeveru Kosova". 
- Ono što je zabrinjavajuće i potpuno neprihvatljivo jeste pasivno držanje međunarodne zajednice, koja je i u ovom i u mnogim prethodnim slučajevima izostala sa adekvatnom reakcijom na ovakve i slične događaje - zaključio je Božović.

Božović: Crnogorska vlast hitno da reaguje na pritvaranje naših vojnika na Kosovu

Nikako, već danima, da saznamo ko je uništio specijalnu letilicu Vojske Crne Gore vrijednu oko 100.000 eura, a koja se bezuspješno i, fatalno po nju (letilicu), koristila za traženje odbjeglog starca po bjelopoljskim selima.&nbsp;
Ovo posebno čudi jer je direktno u vezi sa ministarstvom koje se, od kako ga vodi ministar Krapović, očitalo kao ultra transparentno. Sjetite se šta smo sve, a nismo zaista morali ni željeli, saznali iz ovog ministarstva u potonjih pola godine.&nbsp;
Saznali smo koliko koštaju cipele ministra Krapovića. Saznali smo i da su cipele lažne, da ne postoje i da cipela nikada nije ni bilo, jer fotografija hoće da slaže a ministar, daleko se kazalo, neće.&nbsp;
Dobili smo informaciju, takođe iz prve ruke od ministra, kako je general Lazarević iskoristio prostor u kamionu vojske da, za svoje potrebe, preveze neki motocil. Vidite, nije ovo ministar saopštio iz neke loše, zadnje namjere, već iz čisto profesionalne dužnosti da se sve transparentno, javno i bez ikakvih uzusa i moralnih normi saopšti, apsolutno sve.
Pod ovo sve se podrazumijeva sve ono što se ne tiče njega lično, naravno.
Tako da još nismo (a kada ćemo, ne znamo) saznali kako su kupovani brodovi od Franscuske za potrebe mornarice, koja je njihova stvarna cijena, detalje iz ugovora, procedure nabavke i kupovine... A nećemo saznati ni koja je to analogna stranačka uhljeba upravljala sa digitalnom letilicom vrijednom oko 100 nepostojećih ministarskih cipela.&nbsp;
I, kada malo bolje sagledamo sve ovo šta je izašlo, iz ministarstva Vojske Crne Gore, a nije zaista trebalo, i šta sve nije a moralo je, ova posljednja informacija o uposlenicima ovog ministartsva, koji su uhapšeni na Kosovu, baš nimalo ne čudi.
Naime, nakon hapšenja i određivanja pritvora, u trajanju od najmanje mjesec dana, dvojici pripadnika Vojske Crne Gore, ministar je saopštio:
"Upoznat sam sa slučajem koji se dogodio na Kosovu, kao i svi ostali, primarno putem medija. Oba pripadnika Vojske Crne Gore koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bolovanju”.
Kakav nam je bezbjedonosni sektor od kako su ga preuzele Krapovićeve Demokrate, zaista ne čudi da je on, ministar Vojske, iz medija saznao da su mu dvojica službenika uhapšena u stranoj državi zbog izazivanja i podrivanja nacionalne i etničke netrpeljivosti.&nbsp;
Da smo kojim slučajem zaratili sa Kosovom, ministar bi o tome, sve su prilike, saznao preko Instagrama, ali da zaobiđemo ovu suludost u bezbjednosnim strukturama, ođe ima jedan detalj koji ozbiljno remeti čak i ovo stanje, koje odavno nije normalno. Ova dvojica “kad se vojska na Kosovo vrati” su na bolovanju. “Aperisani”, što bi kazali mimeri.&nbsp;
I, ministar, bez zadrške ili ma kakve mentalne ustave izjavi da mu zaposlenici, koji su na bolovanju, odnosno koji su spriječeni da dolaze na posao zbog zdravstvenih problema, prave međudržavne incidente.
Šta bi uradili da su u punoj radnoj sposobnosti, bolje i da ne pitamo.
Kaže dalje ministar da ovim uzornim momcima neće “preko koljena” suditi, veće će sačekati da se utvrde sve činjenice. Ovako je postupao i sa generalom Lazarevićem, sve čekajući da se utvrde činjenice.&nbsp;
Nego, ministre, čekali ili ne, jedno je sigurno. U ministarstvu koje vodite vam se udružuju službenici na bolovanju radi zajedničkih ekskurzija. Operacija “Aperisani na bolovanju” valjda bi bio neki prigodan vojno-tehnički termin.&nbsp;
I dok ministar Krapović čeka da mu radnici donesu doznake, on će se pozabaviti mnogo bitnijim državnim pitanjem. Kako da sa 1-2% podrške građana koju ima u rodnoj Budvi, zadrži poziciju ministra?
Ali, zato pritvoreni, radno skrhani pripadnici Vojske za to vrijeme ne treba da brinu ni o čemu, jer se veliki zaštitnik svih imaginarnih i “nije se desilo” pohoda na Kosovo, Marko Kovačević, digao u njihovu odbranu.&nbsp;
Dobro, ovo digao je možda malo prenaglašeno, ajde recimo podigao glas, mada i to ne odgovara istini. Neka bude ovako - Marko je tiho, umuklo, u sebi, stao u zaštitu ove dvoijice kosovskih mučenika (mučenici, zbog poremećenog zdravstvenog stanja).
- Izdržite nedaće u koje ste zapali, pomoći ćemo u skladu s mogućnostima - poručio im je Kovačević odmah nakon hapšenja.
Nego, momci, da vam ja ovo prevedem.&nbsp;
Kovačević je u stvari mislio: Braćo, izdržite jos mjesec dana dok traje taj pritvor pa će vas onda, valjda pustiti, a mi ćemo to predstaviti kao našu veliku pobjedu, samo da prođe. Reći ćemo kada vas po sili zakona puste da je to bilo zbog našeg diplomatskog pritiska i odlučnosti da čuda napravimo u suprotnome, samo vi, braćo, izdržite.
Mi za ovih mjesec dana nećemo ništa raditi, junački ćemo ćutati kao zaliveni da vam ne bi, zbog nas, produžili taj pritvor. Mi sve ovo zbog vas, braćo, radimo, to znate.
A, mogu da vam produže pritvor ako budu htjeli jer to je tamo njihovo. Ovo što mi ođe pričamo da je naše i da tamo kreće vojska, i da je će dogodine sve biti kao nekad u Prizrenu, to vam je priča za mase, da malo popalimo…&nbsp;
Evo ja lično bih se spustio dolje samo da smijem, vjerujte mi, braćo, da bih, nema toga ko bi me zaustavio samo da znam da neće i mene uhappsiti. A, ja bih, braćo, propao na tu njihovu, zatvorsku hranu, vama je lakše jer ste na bolovanju pa svakako morate na dijatalnu ishranu, taman vam se poklopilo, pa zar nije braćo?
Zvao sam i ovo moje munje iz Tvrdoša ali su od onoga dana svi van dometa, računam, mora da su već krenuli “dole”, pa su u romingu.
Braćo, evo svi ođe zajedno u frontu brojimo dane do vašeg povratka.&nbsp;
Izdržite, vama je najteže, ma ni nama nije lako!!!

Operacija „Aperisani na bolovanju“ ili: Kad se dva vojnika na Kosovo vrate

Albanci nigdje u Crnoj Gori nijesu izašli i kazali da je ovo Albanija, ni velika ni bilo koja drugo! Da to neko i pokuša, ne bismo ga podržavali - poručio je ministar javne uprave i član Albanske altrnative Maraš Dukaj odgovarajući na navode predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića, koji je razlog <a href="https://etv.me/hronika/dvojica-pripadnika-vojske-crne-gore-uhapsena-zbog-natpisa-kosovo-je-srbija-na-kolima">hapšenja dva crnogorska vojnika na Kosovu</a> zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima, uporedio sa Albancima u Crnoj Gori.
Mandić je ocijenio i da hapšenje crnogorskoh vojnika nije korektno, kao i da predstavlja kršenje svih normi.
- Zamislite sad nas da u Crnoj Gori, na primorju, u Ulcinju ili u Tuzima, da počnemo da sve one koji pokazuju simboliku velike Albanije da se odnosimo na sličan način… Da svakog ko pokaže dvoglavog orla, da počnemo da radimo ono što radi prištinska administracija. To nije dobar put i iskoristio bih priliku, kao što sam tražio od ministra spoljnih poslova, da te ljude koji su časni, vjerujući, ljudi koji su pošli u srpske svetinje, da ih oslobode što prije. Ako uzmete u obzir da se ovog trenutka održavaju izbori, odnosno da se prostor na kojim vlast ima prištinska administracija, da se taj prostor nalazi u izbornoj kampanji, onda ovo što se dešava građanima Crne Gore je u kontekstu nekih predizbornih aktivnosti - rekao je Mandić sinoć gostujući na Televiziji Crne Gore.
Dukaj je na to poručio da Albanci nigdje u Crnoj Gori nijesu izašli i kazali „ovo je Albanija“.
- Ni velika ni bilo koja drugo! Da to neko i pokuša, ne bismo ga podržavali! - A pripadnici Vojske Crne Gore, otišli su u državu Kosovo - koju je Crna Gora zvanično priznala prije deceniju i po - ali sa natpisom da je Kosovo nešto drugo, a ne ono što po međunarodnim pravilima, i sopstvenom Ustavu, jeste - podvukao je Dukaj.
Ne prolaze više kod albanskog naroda, dodaje on, „jeftine političke jadikovke iz zbirke građanskog evropejstva“.
- Posebno ne one koje dolaze od osvjedočenih nacionalista ma sa koje strane - istakao je Dukaj dodajući da Crnoj Gori nije do polemika, ali da mora da reaguje na izvrtanje teza i ruganje javnosti koje je došlo sa adrese predsjednika Skupštine i Nove srpske demokratije.

Dukaj Mandiću: Albanci nijesu kazali da je Crna Gora Albanija, a crnogorski vojnici su na Kosovo otišli sa natpisom da je ono nešto drugo

Fudbaleri Budućnosti upisali su novi trijumf, dok je duel Dečića i Petrovca završen bez pobjednika u pretposljednjem, 35. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige (MPCFL).
Budućnost, koja je ranije osigurala titulu, pobijedila je u Bijelom Polju ekipu Jedinstva 3:1.
Domaćin je došao u vođstvo golom Meda Jukovića u osmom minutu.
Izjednačio je Andrej Kostić u 14 , a potpuni preokret režirao je Dragan Grivić u 62. minutu.
Konačan rezultat postavio je Andrija Bulatović u 69. minutu.
Pobjednika nije bilo u Tuzima, u duelu Dečića i Petrovca, koji je završen 1:1.
Dečić je poveo golom Augusta u 70. minutu.
Bod gostima donio je Dejan Boljević u 87. minutu.
Jezero je u Beranama pobijedio Sutjesku 2:0 i kolo prije kraja osiguralo baraž za opstanak u ligi.
Slavilo je golovima Milivoja Raičevića u 8. minutu i Đorđa Maksimovića u 86. minutu.
Pobjeda Jezera i zvanično je Otrant-Olimpik poslalo u Drugu ligu, uprkos pobjedi protiv Arsenala od 4:1.
Otrant su do pobjede vodili Valentin Rudović u 5, Halil Muharemović u 9, Balša Mrvaljević u 24. i Ajumu Nišimura u 90. minutu.
Jedini pogodak za Arsenal postigao je Armin Imamović u 67. minutu.
Važna tri boda osvojio je i Mornar, koji je u Baru savladao Bokelj 4:1.
Slavio je golovima Kotara Kišija u 25. i 39. i Balše Sekulića u 35. i 52. minutu.
Jedini pogodak za Bokelj postigao je Eiki Mori u 63.minutu.
Budućnost, nakon 35. kola, ima 84 boda, 24 više od drugoplasiranog Petrovca.
Sutjeska je treća sa 50, na četvrtom mjestu je Dečić sa 47, dok je peti Bokelj sa 44 boda.

Trijumf Budućnosti, Dečić i Petrovac bez pobjednika

Pripadnici policije razdvojili su pristalice vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), od grupa građana koji su se okupili isprednjih štandova te partija u Novom Sadu, u nedjelju, 18. maja.
Incident se dogodio ispred novosadskog sjedišta partije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, gdje je na štandovima dijeljen propagandni materijal ove stranke.
Policija je preduzela akciju nakon nekoliko verbalnih okršaja, kao i pošto je iz okupljene mase neko okupljenih jajima gađao članove i pristalice SNS.
Među aktivistima SNS bili su prisutni lokalni funkcioneri i direktori komunalnih preduzeća, dok sa druge strane policijskog koridora ima i aktivista i opozicionih odbornika.
Okupljeni građani ometaju aktiviste SNS bukom i uzvikuju "Pumpaj", "Ruke su vam krvave" i "Ubice", na šta iz redova SNS-a odgovaraju povicima "Ustaše".
I jedni i drugi istovremeno puštaju svoju muziku sa ozvučenja.
Riječ je o prostorijama SNS iz kojih su, u noći između 27. i 28. januara, izašli članovi SNS koji su pretukli grupu studenata, a jednoj studentkinji polomili vilicu bejzbol palicom.
Nakon tog napada, tadašnji predsjednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić podnijeli su ostavke.
Takođe, prostorije SNS-a nalaze se na Bulevaru oslobođenja, nedaleko od Željezničke stanice gdje je 1. novembra 2024. pala betonska nadstrešnica i usmrtila 16 ljudi.
To je širom zemlje pokrenulo talas protesta sa kojih se traži krivična i politička odgovornost vlasti.
Proteste, koji duže od šest mjeseci mobilišu stotine hiljada ljudi, predvode studenti koji blokiraju državne fakultete.

U Novom Sadu policija razdvaja građane i članove vladajuće SNS

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, mjestimično se očekuje kiša, a ponegdje i pljusak praćen grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kiša se u južnim predjelima uglavnom očekuje tokom jutra ili prijepodneva, a na sjeveru od sredine dana.
Vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru i ponegdje na primorju pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 14, najviša dnevna od 13 do 23 stepena.

Sjutra oblačno, mjestimično kiša

U izraelskim napadima na Gazu od početka rata, od oktobra 2023. godine, ubijeno je najmanje 53.339 Palestinaca, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
U saopštenju se navodi da je 67 tijela dovezeno u bolnice u posljednja 24 sata, dok je 360 ljudi povrijeđeno.
Time je broj povrijeđenih u izraelskim napadima porastao na 121.034, prenosi Anadolija.
- Mnoge žrtve još su zarobljene pod ruševinama i na putevima, jer spasioci ne mogu doći do njih - dodaje se u saopštenju.
Izraelska vojska nastavila je napade na Pojas Gaze 18. marta i od tada je ubila 3.193 osobe i ranila 8.993, prekršivši sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika koji je stupio na snagu u januaru.
U novembru je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se suočava i s tužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde zbog rata protiv enklave.

Broj žrtava u Gazi premašio 53,3 hiljade

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: vojnici