Privremena venecuelanska vlada juče je proglasila sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike vojske poginule u američkom napadu na Karakas, pokrenutom radi hapšenja autoritarnog vođe Nikolasa Madura.
- Odlučila sam da proglasim sedam dana nacionalne žalosti u čast i sjećanje na mlade žene i muškarce koji su žrtvovali svoje živote u odbrani Venecuele - rekla je vršiteljka dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez na državnoj televiziji.
Najmanje 24 vojnika ubijena su u američkom napadu izvedenom rano u subotu.
- In memoriam: 24 zvijezde sa našeg bolivarskog neba otkinula je kukavička imperijalistička ruka - navodi se u saopštenju oružanih snaga objavljenom na Instagramu, uz fotografije preminulih muškaraca i žena.
U spomen na južnoameričkog borca za slobodu Simona Bolivara, venecuelanska vojska naziva se Bolivarskom vojskom. Ranije je kubanska vlada objavila da su 32 pripadnika njihovih bezbjednosnih snaga ubijena tokom operacije komandosa američke vojske tokom vikenda.
Prema riječima stručnjaka, vojnici i obavještajni agenti iz savezničke Kube već godinama djeluju u Venecueli. Bili su angažovani kao Madurovi telohranitelji ili su održavali disciplinu unutar redova oružanih snaga.
Tokom vikenda američke snage napale su ciljeve u Venecueli, zarobivši Madura i njegovu suprugu Siliju Flores. Dovedeni su u Njujork kako bi se suočili sa optužbama za krivična djela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

Tokom invazije Rusije na Ukrajinu poimence je identifikovano 152.142 poginula ruskih vojnika, a samo od 14. do 28. novembra još 4.890, objavio je danas ruski servis BBC, pozivajući se na podatke prikupljene u saradnji s portalom Mediazona i timom volontera koji od početka invazije ažuriraju evidenciju žrtava.
Od ukupnog broja poginulih, 67% ruskih vojnih žrtava potiče iz ruralnih područja i malih gradova sa populacijom manjom od 100.000, iako u tim oblastima živi manje od polovine stanovništva Rusije.
Stope gubitaka bile su najniže u većim gradovima, kada se uzme u obzir procenat muške populacije, a ne apsolutni broj poginulih. Sličan trend primjećen je i u vojskama SAD-a i zemalja Zapadne Evrope.
Ekonomista i vanredni profesor Aleksej Zaharov sa Univerziteta u Čikagu napominje važnu razliku u slučaju Rusije:
- Na opštinskom nivou, glavni faktor koji predviđa koliko će ljudi otići i poginuti u ratu je udeo javnog sektora. Drugim riječima, što se budžet lokalne zajednice više oslanja na državne subvencije, gubici su veći - &nbsp;rekao je Zaharov za BBC.
Moskva je imala najnižu stopu žrtava u Rusiji – samo pet žrtava na svakih 10.000 muškaraca. U manje ekonomski razvijenim regionima – kao što su Burjatija i Tiva – stope gubitaka su 27, odnosno 33 puta veće.
Prema demografu Alekseju Rakši, glavni razlog ove disproporcije su razlike u ekonomskom razvoju, platama i obrazovanju. Vojna služba prvenstveno privlači ljude iz regiona gdje je teško naći posao, posebno dobro plaćen posao. Zbog toga je udeo ljudi iz siromašnijih oblasti i etničkih manjina u vojsci i među ratnim žrtvama često veći od njihovog udjela u ukupnoj populaciji.

Više od 150.000 ruskih vojnika poginulo u ratu u Ukrajini

Na dnevnom redu sjednice Skupštine Crne Gore danas će se naći Izvještaj sa Konsultativnog saslušanja prijavljenih kandidata na Javni poziv za imenovanje jednog člana Senata Državne revizorske institucije, sa Predlogom odluke o imenovanju člana Senata Državne revizorske institucije, zatim Predlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti.
Nakon rasprave, koja će početi u 10 sati, poslanici će se izjašnjavati o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Predlogu zakona o dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, Predlogu odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći obuke za Ukrajinu (NATO Security Assistance and Training for Ukraine - NSATU) i Izvještaju sa Konsultativnog saslušanja prijavljenih kandidata na Javni poziv za imenovanje jednog člana Senata Državne revizorske institucije, sa Predlogom odluke o imenovanju člana Senata Državne revizorske institucije.

Poslanici danas o imenovanju člana Senata DRI i učešću vojnika u NATO obuci za Ukrajinu

Prema podacima južnokorejske obavještajne službe najmanje 5.000 sjevernokorejskih vojnika je upućeno u Rusiju na obuku nakon čega će u redovima ruske vojske učestvovati u napadu na Ukrajinu.
Prvu informaciju o slanju novih vojnika iz Sjeverne Koreje objavio je južnokorejski parlamentarac Li Sung-Kvon navodeći da je podatke dobio od svojih obavještajnih izvora.
Prema njegovim riječima, ruske kompanije su sjevernokorejske vojnike angažovali kao građevinske radnike koji će raditi na obnovi vojnih objekata.
Južnokorejska obavještajna služba procjenjuje da se približno 10.000 sjevernokorejskih vojnika trenutno nalazi u blizini rusko-ukrajinske granice. Od početka angažmana sjevernokorejskih snaga u Ukrajini procjenjuje se da je poginulo najmanje 2.000 vojnika.
U međuvremenu je sjevernokorejska strana zvanično priznala svoj angažman u Ukrajini tek u aprilu 2025. godine, iako je na frontu prepoznat veliki broj poginulih, ali i zarobljenih vojnika iz Sjeverne Koreje.

Pjongjang poslao još 5.000 vojnika na front u Ukrajinu

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Miodrag Vuksanović kazao je da je vojnik Marko Iković, koji je teško povrijeđen u jučerašnjoj nesreći u kojoj je, prilikom gašenja požara u Kučima kod Podgorice stradao njegov kolega Dejan Božović, stabilno i da se osjeća dobro.
Vuksanović je za TV Vijesti kazao da je oformio komisiju za utvrđivanje okolnosti nesreće.
- Rezultati koje sam danas dobio od komisije potvrđuju ono što smo juče rekli, da je do nesreće došlo zbog loših uslova na terenu - zbog gustog dima, uskog lokalnog puta i sve je to kulminiralo prevrtanjem protivpožarnog vozila niz strminu - rekao je Vuksanović.
Naglasio je da su protivpožarna sredstva koja koriste tehnički ispravna.
- Vozilo je bilo potpuno tehnički ispravno, 7. aprila je urađen tehnički pregled, vršeni su nedjeljni i dnevni pregledi prije upotrebe - istakao je on.
Vuksanović je rekao da imaju planove za unaprjeđenje protivpožarnih sposobnosti u okviru Vojske Crne Gore.
- Nadam se da ćemo konkretne rezultate imati do sredine naredne godine, tako da ćemo sljedeću sezonu dočekati znatno spremniji - dodao je on.
Zamolio je građane da postupaju s maksimalnom pažnjom i poštuju protivpožarne mjere, kako bi olakšali posao ljudima koji su angažovani na gašenju vatre.

Vuksanović: Rezultati komisije potvrđuju da je do nesreće u kojoj je stradao Božović došlo zbog loših uslova na terenu

Vojska Crne Gore (VCG) u akciji gašenja požara pruža podršku sa kopna i iz vazduha, angažujući helikopterske kapacitete, specijalizovana vozila, kao i desetine obučenih pripadnika i pripadnica opremljenih za gašenje požara na nepristupačnom terenu, saopštili su iz Ministarstva odbrane. 
 
Oni su naveli da je načelnik Generalštaba VCG Miodrag Vuksanović obišao danas pripadnike i pripadnice VCG i vatrogasne ekipe civilnih institucija koji zajednički djeluju na gašenju požara u Piperima, nadomak Podgorice. 
 
Tokom obilaska, Vuksanović se, kako se dodaje, upoznao sa trenutnom situacijom na terenu, načinom koordinacije angažovanih snaga, kao i izazovima sa kojima se spasioci suočavaju. 
 
Vuksanović je zahvalio svim učesnicima akcije na njihovoj istrajnosti, profesionalizmu i posvećenosti zaštiti života i imovine građana. 
 
- VCG u ovoj akciji pruža podršku sa kopna i iz vazduha, angažujući helikopterske kapacitete, specijalizovana vozila, kao i desetine obučenih pripadnika i pripadnica opremljenih za gašenje požara na nepristupačnom terenu - ističu u saopštenju. 
 
Navodi se da zajedničko djelovanje VCG i jedinica civilne zaštite još jednom potvrđuje značaj međusobne saradnje i brze reakcije u vanrednim situacijama, posebno kada je neophodno pružiti pomoć stanovništvu. 
 
- Osim angažovanja u Piperima, 45 pripadnika i pripadnica VCG angažovano je na gašenju požara u Gornjim Kokotima, dok vazduhoplovci i pripadnici Mornarice VCG učestvuju u gašenju požara na području Buljarice, dejstvujući iz vazduha i sa kopna u koordinaciji sa lokalnim službama zaštite i spašavanja - naveli su oni. 
 
Poručuju da će VCG i u narednom periodu nastaviti da pruža punu podršku civilnim institucijama i građanima Crne Gore u borbi protiv požara, štiteći ljudske živote i materijalna dobra.

VCG pomaže i sa kopna i iz vazduha u gašenju požara

U pucnjavi u američkoj vojnoj bazi Fort Stjuart, u saveznoj državi Džordžija, ranjeno je pet vojnika, a naoružani napadač je uhvaćen, javili su američki mediji. 
 
Kako je saopšteno preko Fejsbuk stranice baze, svi vojnici su zbrinuti na licu mjesta i prevezeni u bolnicu na dalje liječenje. 
 
U objavi se navodi da nema više aktivne prijetnje i da neće biti objavljene dodatne informacije dok se istraga ne završi, prenosi N1. 
 
Fort Stjuart se nalazi na 64 kilometara od grada Savana na jugoistoku Džordžije, a u bazi su stacionirane hiljade vojnika, pripadnika Treće pješadijske divizije američke Armije.

U pucnjavi u bazi Fort Stjuart ranjeno pet vojnika, uhvaćen napadač

Odbor za bezbjednost i odbranu većinom glasova usvojio je prijedlog da se Skupštini Crne Gore predloži da donese odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NATO Security Assistance and Training for Ukraine - NSATU).
Osam odbornika je bilo za, jedan (Demokratska narodna partija - DNP) protiv, i jedan uzdržan (Socijalistička narodna partija - SNP).
Ministar odbrane Dragan Krapović ocijenio je da je dovoljno da za ovu misiju angažuju dva vojnika. On je, tokom sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, rekao da bi se &nbsp;finalno usvajanje ovog prijedloga potvrdio status kredibilne i pouzdane članice NATO saveza. Naglasio je da je važno to što se crnogorski vojnici neće naći van teritorija NATO članica, te da će ovom prilikom biti u Njemačkoj.
- Kada se radi o političkom, i u smislu javnosti veoma osjetljivim stvarima, apelujem na medije da izvještavaju tačno i precizno o odlukama koje se donose... Da ne bude špekulacija o angažovanju Vojske: nema primisli da bi se njeni pripadnici mogli naći van teritorije NATO članica, a ovom konkretnom slučaju to je Njemačka - precizirao je Krapović.
On je odboru predložio da upute Skupštini prijedlog o upućivanju dva vojnika u ovu misiju.
- Na prošlogodišnjem samitu NATO u julu 2024. godine u Vašingtonu saveznici su potvrdili da podržavaju Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije Dogovoreno je i uspostavljanje NATO aktivnosti u cilju pomoći Ukrajini. Angažovanje vojske u ovoj aktivnosti bi doprinijelo dodatnom jačanju kredibiliteta države - rekao je on.
Cijenili su, kaže, da je bezbjednosno okruženje povoljno za angažovanje naših vojnika - &nbsp;pošto se ova misija odvija isključivo na teritorijama članica Sjeveroaltanskog saveza.
<h2>DNP izričito protiv</h2>
Iako je precizirano da će vojnici biti u Njemačkoj, poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je rekao da su oni izričito protiv i da neće podržati slanje vojnika u Ukrajinu u bilo kom formatu ili statusu.
- To je suprotno slobodarskoj tradiciji i istoriji Crne Gore. Uz to, ovo dodatno narušava naše odnose sa Rusijom, koja je bila istorijski saveznik Crne Gore u najtežim vremenima. Pitanje je da li bi Crna Gora opstala bez pomoći Rusije u vrijeme Otomanske imperije i okupacije. Ovo nije naš rat i još manje naša obaveza. Zbog toga smo izričito protiv jedne ovakve odluke. Do sada nijedan Crnogorac nije bio poslat da ratuje protiv Rusije, ukoliko se ovakva odluka donese, mislim da će to biti istorijska sramota za Crnu Goru - rekao je on.
Predsjednik odbora Miodrag Laković je još jednom ukazao da se vojnici ne šalju u Ukrajinu nego Njemačku.
Ministar Krapović je rekao da misli da je bio savršeno precizan o srži ove misije.
- Ne postoji nikakvog govora o slanju vojnika u Ukrajinu. Već sam javno rekao: tako nešto niti bih predložio niti bih podržao - rekao je Krapović.
Nema, podvlači on, govora da će Crna Gora ratovati protiv Rusije.
- Crna Gora je kroz svoju istoriju vodila odbrambene, a nikad ofanzivne ratove. I tako će biti u budućnosti, makar dok moja malenkost bude obnašala funkciju ministra odbrane i u skladu sa proklamovanim politikama 44. Vlade Crne Gore - rekao je on.
Ovo, kako je rekao, nijesu teme na kojima se mogu ubirati politički poeni.
- Bojim se da bi moglo doći do zbunjivanja javnosti i nanošenja štete Vojsci, Ministarstvu, državi... Tako da još jednom apel da se činjenice predstavljaju onako kako su iznešene - dodao je Krapović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović je rekao da se s pravom postavlja pitanje: koliko je vladajuća većina pouzdan partner strateškim ciljevima Crne Gore.
- Gdje se na ovakvim tačkama pokušava pravdati svom biračkom tijelu... Nikad i nije rečeno da će naši vojnici da učestvuju u bilo kakvim ratnim dejstivma, zbog toga ne shvatam pravdanje ministra odbrane po tom pitanju - rekao je on.
Ovo, prema njegovom mišljenju, pokazuje da je najveći problem to što je većina koja sada čini vlast bila protiv toga da Crna Gora uđe u NATO, pa se sada moraju pravdati.
- Što se nas tiče ovo je žalosna situacija, ali i potvrda koliko je vladajuća većina iskrena u svojim namjerama i kada kažemo da ova vlast ne može da dovede Crnu Goru do EU i da će, što se budemo približavali, prepreke između vas da budu još veće - rekao je on.
<h2>Kašnjenje donošenja odluke</h2>
Njegov partijski kolega Oskar Huter ukazao je da je važno podsjetiti da je DPS 2017. uvela Crnu Goru u NATO.
- Drago nam je što su oni koji su bili protiv, 90 odsto sadašnje parlamentarne većine, danas na nekim drugim pozicijama. Da li je fotelja promijenila gledište, vjerovatno jeste. Dobro je da je tako, makar i fotelje mijenjale sud o onome što je dobro za Crnu Goru - rekao je on.
On je pitao ministra zašto je ova odluka bila na čekanju, a ušla je u skupštinsku proceduru prije devet mjeseci.&nbsp;
- Je li to odraz neslaganja u parlamentarnoj većini kojem i danas svjedočimo? Čuli smo od predstavnika jednog dijela Demokratskog fronta, onog dijela čiji je prvak Milan Knežević, da se suprotstavljaju ovoj odluci - istakao je on.
Bojoviću je poručio da je u pravu da je ovo akcija gdje je Crna Gora aktivni učesnik jer će naši vojnici obučavati Ukrajince da se što bolje odbrane.
- To što je akcija u Njemačkoj ne znači da će Crnogorci u Njemačkoj učiti Ukrajince kako da spavaju - nego kako da se bore i da na najbolji način odbrane integritet svoje države. Crnogorci su tokom svoje istorije imali grešaka, doduše gotovo uvijek smo bili odbrambeno nastrojeni i ova akcija je do ništa drugo nego pomaganje onima koji bi trebalo da odbrane sebe od agresora. Tako da je ta akcija časna koliko god neko želio da pobjegne sa tezom da ta misija ne znači ništa. Crnogorci će, kao članica NATO saveza, dati sve od sebe da bude ona odbranjena u onom ratu đe agresor želi da pokori drugog - rekao je Huter.
Krapović tvrdi da se odluka nije čekala devet mjeseci.
- Pogriješili ste i to ću Vam vrlo jasno demonstrirati. Nije odluka čekala devet mjeseci, nego je donešena od strane Savjeta za odbranu i bezbjednost u februaru, a ako se ne varam, u martu je dostavljena u Skupštinu Crne Gore. Dakle, nije čekala devet mjeseci nego mnogo kraće - rekao je on.
On je rekao da sa pozicije izvršne vlasti ne može da procjenjuje kako Skupština radi svoj posao.
- Ne pada mi na pamet da ja dociram ovom Odboru, plenumu ili bilo kome kada i u kojim rokovima će obavljati svoje nadležnosti. Ja sam, ono što je bio moj posao, odradio promptno u jednom realnom vremenskom okviru u kojem se to moglo uraditi - istakao je Krapović.
Jedan broj članica, kaže, ne učestvuje u ovakvim misijama.
<h2>Sistemi</h2>
To je, kaže, današnja realnost.
- Postoji demokratijama u državama i ne moraju svi isto da misle. Isto tako: nema potrebe za bilo kakvom egzaltacijom, ja neću reći nikome iz DPS-a „svaka čast“. Jer su se ljudi u sistemu prepoznavali po terenu, jer su išli na školovanja po partijskoj, političkoj i drugim pripadnostima, jer su se ljudi prebrojavali po vjerskoj pripadnosti, zato što je na školskom brodu Jadran pronađeno nekoliko desetina kila kokaina. To ne može da se desi u nijednom normalnom sistemu. Taj sistem je potpuno izvitoperen za vrijeme DPS-a - rekao je Krapović.
Huter mu je na to odgovorio da će, kad god napravi nešto dobro za Crnu Goru da mu kaže „svaka čast“.
- Ja ne pripadam nijednoj sekti pa da u odnosu na to ko pripada kojoj partiji nemam kapacitet da skinem kapu za dobar uspjeh. Vi ne morate da govorite DPS-u „svaka čast“ i za ono što je bilo dobro. Neko je vidio viziju da je Crnoj Gori bolje da odlučuje sama o sebi i da bude nezavisna. Neko je to vidio 1878. a neko 2006. Neko je tada imao 40 odsto, pa je narod shvatio koliko je to bitno, a neko je onda došao na gotovu trpezu.. Kao da se ovdje posloži trpeza, a onda dođete i kažete: „od kad smo mi ovdje najbolje se jede“ - a neko je to sve morao izrezati, postaviti, pripremiti... - istakao je Huter.
Izgleda, kako je rekao, da su svi koji su preskočili iz DPS-a u PES radili časno, a svi koji nijesu - nijesu radili časno.
- Sve što vidite da je bilo trulo u državi Crnoj Gori nemojte nam obećavati nego završite posao: ako je neko krijumčario kokain - procesuirajte ga. Ako je neko krao Crnu Goru, krao je i mene i Vas. Ja ću to pozdraviti, a ne da nam obećavate „mi ćemo ovo ili ono“. Tu ste pet-šest godina, imate prostora da sve loše stvari iz prošlosti procesuirate ukoliko imate saznanja, ako imate saznanja ili mislite da je Oskar Huter nešto učinio: nemojte o svemu pričati preko stola - nego izvolite sa dokazima đe treba. Izabrali ste i Tužilaštvo i sudstvo, svoje ljude montirali. Neka oni rade po zakonu - rekao je Huter.
Ukazao je da je Milan Knežević rekao da je u bifeu birao tužioca.
- Jasno je to rekao u plenumu - dodao je on.
<h2>Izlet, salutiranje ili administrativna i logistička podrška</h2>
On je i pitao što će konkretno naši Vojnici konkretno raditi u misiji.
- Dobio sam objašnjenje štabni elementi, komanda, 700 ljudi, i naši će podržati i neće učestvovati ni u obuci. Što će ti naši ljudi tamo da čine? Idu li tamo da salutiraju? Razumijem da će, kao i ostali koji su u toj misiji, imati svoje zadatke i dati doprinos, da ne šaljemo te ljude ukoliko tamo neće ništa da čine. Ukoliko će da pomognu da se spriječi agresija Rusije prema Ukrajini, pozdravljam. Ako tamo idu na izlet - to nije pošteno zbog tih ljudi. Stidimo li se mi što oni idu tamo? Ja se ne stidim. Želim da Crna Gora pruži pomoć Ukrajini koja ovoliko trpi agresiju - rekao je Huter.
Cijeni, kako je rekao, to da jedna mala zemlja uspije da je ne satru i da ne bude spržena.
- Jer računam da takva sudbina može i nas da zadesi. Nije nas malo puta zadesila. Značilo nam je da imamo podrške i pomoći sila. Tako i sad vjerujem da mi možemo dati podršku onome ko je ugnjetavan i napadnut - podvukao je Huter.
Krapović je odgovorio da za funkcionisanje ove misije mora da postoji neko štabno osoblje koje će davati administrativnu, logističku ili drugu podršku.
- Imamo nekoliko misija Sjevernoatlanskog saveza. Naprimjer: pojačano prisustvo kada se radi o Letoniji ili Bugarskoj. To je misija koja uključuje i patroliranje i razne druge vrste stvari, specijalnosti itd. Od toga ne bježimo niti to ko skriva. Ovaj Odbor u kojem vi bitišete i radite mora raditi, imati neku vrstu podrške administrativne i logičke da bi vi mogli da obavljate svoju funkciju... Isto tako da bi ta misija funkcionisala mora da postoji neko štabno osoblje koje će davati tu vrstu administrativne, logističke ili druge podrške. To su pozicije za koje mi apliciramo i koje su ostale nepokrivene. To je činjenica, ja to ne mogu izvrnuti u borbenu misiju i reći „jeste oni idu da ratuju“ to jednostavno nije tako - rekao je Krapović.
<h2>Podrška Bošnjačke stranke</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović je rekao da će oni podržati slanje vojnika u Njemačku za obuku ukrajinskih vojnika.
- Drago mi je što možemo da nastavimo sa jačanjem kredibiliteta naše države u NATO savezu. Ovo je važan doprinost međunarodnoj solidarnosti i jačanja uloge Crne Gore kao pouzdane članice NATO saveza. To pokazuje našu spremnost da doprinesemo globalnoj bezbjednosti i Ukrajini koja se bori za očuvanje svog suvereniteta - rekao je on.
Ova odluka, decidan je on, ima veliku važnost za Crnu Goru kao članicu NATO.
- Vjerujem da će naši vojnici steći nova znanja i da će unaprijediti saradnju sa saveznicima kada je u pitanju jačanje kapaciteta - rekao je Smailović.

Anja Ivanović

Krapović: Dva vojnika da se angažuju za pomoć i obuku Ukrajinaca u Njemačkoj, biće štabno osoblje koje će davati vrstu administrativne, logističke ili druge podrške

Rusija je predala Ukrajini ukupno 6.060 tijela poginulih oficira i vojnika ukrajinskih oružanih snaga, rekao je pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir ​Medinski.​
- Dobili smo 78 naših mrtvih sa te (ukrajinske) strane - napisao je Medinski na svom Telegram kanalu.
Medinski je naglasio da se "razmjena zarobljenika nastavlja, a uspostavljeni su i hitni medicinski transferi teško ranjenih sa prve linije fronta".
- Rusija je ispunila obećanja koja je dala u Istanbulu - naglasio je pomoćnik ruskog predsjednika, prenosi Interfaks.
Početkom juna, Medinski, koji je predvodio rusku delegaciju na pregovorima sa Ukrajinom u Istanbulu, najavio je da će Moskva jednostrano predati Kijevu 6.000 tijela ukrajinskih vojnika i oficira.‌​​

Rusija predala Ukrajini 6.060 tijela poginulih vojnika

Sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj se raspravlja o Predlogu odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u misiju vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM UA), obilježena je tenzijama i proceduralnim nesuglasicama koje su dovele do napuštanja sjednice od strane poslanika Građanskog pokreta URA, Filipa Adžića.
Adžić je reagovao na činjenicu da se, uprkos prethodnom dopisu predsjednika države Jakova Milatovića – u kojem je najavljeno prisustvo ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića – Lazarević nije pojavio, a umjesto njega govorio je pukovnik Hajrudin Đerekarac.
&nbsp;- Ako je cilj da unizimo svaku instituciju i da svako može da radi što hoće, onda ja ne želim da učestvujem u tome. Ne želim da dajem legitimitet urušavanju institucija - poručio je Adžić i napustio sjednicu.
Ministar odbrane Dragan Krapović pojasnio je da je brigadni general Lazarević na zakonom zagarantovanom odmoru, te da nije želio da mu ga prekida, iako, kako kaže, jedino ministar ima ovlašćenje da to učini. On je potvrdio da među njima postoje određene nesuglasice, ali da nije želio dodatno da narušava prava generala Lazarevića.
&nbsp;- Smatrao sam da je primjerenije da izvještaj predstave moja malenkost i pukovnik Đerekarac. Do juče nisam imao povratne informacije iz Generalštaba niti pripremu materijala, što je uobičajena praksa za ovakve sjednice - rekao je Krapović.
Ministar je, takođe, naglasio da učešće crnogorske vojske u misiji neće uključivati slanje vojnika u Ukrajinu, već isključivo instruktora u baze u Njemačkoj i Poljskoj.
&nbsp;- Nema govora da bilo koji crnogorski vojnik bude raspoređen na teritoriji Ukrajine. To ne bih dozvolio niti podržao kao ministar. Apelujem na medije da izbjegavaju spekulacije i da odgovornije izvještavaju o ovim osjetljivim temama - poručio je Krapović.
Predsjedavajući Odbora Miodrag Laković najavio je da će Savjet za odbranu i bezbjednost biti pozvan da se izjasni o procedurama i eventualnim propustima, kako bi javnost bila pravovremeno i tačno informisana.
Sjednica je nastavljena u odsustvu Adžića, a rasprava o angažmanu Vojske Crne Gore u misiji EUMAM UA se nastavlja u sjenci institucionalnih trzavica i otvorenih pitanja u vrhu sektora bezbjednosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYIuPEkNQ2QQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Adžić napustio sjednicu Odbora za bezbjednost; Krapović: Nijedan crnogorski vojnik neće biti raspoređen u Ukrajini

Francuski predsjednik Emanuel Makron je u svom godišnjem obraćanju o vanjskoj politici kritikovao administraciju Donalda Trampa, optužujući Sjedinjene Američke Države za podrivanje globalnog poretka zasnovanog na pravilima. Njegov istup uslijedio je nakon smjene venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i obnovljenih američkih prijetnji u vezi sa Grenlandom.
- Sjedinjene Američke Države su etablirana sila koja se postepeno udaljava od nekih svojih saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila koja je nekada promovisala - izjavio je Makron.
Makron je u svom govoru oslikao sliku svijeta u kojem grabljive globalne sile nastoje da uspostave sopstvene sfere uticaja, naglašavajući pritom da SAD dominiraju zapadnom hemisferom.&nbsp;
- Razvijamo se u svijetu velikih sila, u kojem postoji stvarna namjera da se svijet podijeli. Ono što se dogodilo tokom posljednjih nekoliko mjeseci, pa čak i posljednjih nekoliko dana, ne umanjuje ovu procjenu - rekao je Makron.
<h2>Optužbe</h2>
Iako u svom govoru nije neposredno pomenuo Venecuelu ili Grenland, francuski predsjednik je optužio SAD za kršenje pravila u trgovini i „nekih elemenata bezbjednosti“. Oba slučaja predstavljaju veliku zabrinutost za Pariz, koji učestvuje u oblikovanju evropskog odgovora na Trampove poteze.
Zanimljivo je da se Makron ranije i sam našao na udaru kritika zbog svoje blage početne reakcije na smjenu Madura. Tada je na internetu napisao da se Venecuela „može samo radovati“ njegovom odlasku, ne navodeći pritom da li je način na koji je svrgnut bio u skladu sa međunarodnim pravom.
<h2>Njemački predsjednik žestoko napao Trumpa</h2>
I njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer oštro je kritikovao američku vanjsku politiku pod predsjednikom Donaldom Trampom i pozvao svijet da ne dozvoli da se svjetski poredak pretvori u „razbojničku jazbinu“ u kojoj beskrupulozni uzimaju što žele.
U neobično oštroj izjavi, koja se očigledno odnosi na postupke poput svrgavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, njemački predsjednik je rekao da globalna demokratija nikada nije bila ovako ugrožena.
Iako je uloga njemačkog predsjednika uglavnom ceremonijalna, njegove riječi imaju posebnu težinu.
<h2>„Slom vrijednosti našeg najvažnijeg partnera“</h2>
Nazvavši rusku aneksiju Krima i invaziju na Ukrajinu prekretnicom, Štajnmajer je kazao da ponašanje SAD-a predstavlja drugi istorijski „lom“ u globalnom poretku.
- Zatim, tu je i slom vrijednosti našeg najvažnijeg partnera, SAD-a, koji je pomogao u izgradnji ovog svjetskog poretka. Potrebno je spriječiti da se svijet pretvori u razbojničku jazbinu, u kojoj najbeskrupulozniji uzimaju što god žele, u kojoj se regioni ili čitave države tretiraju kao vlasništvo nekolicine velikih sila - rekao je Štajnmajer u govoru na simpozijumu kasno u srijedu, o kojem su mediji izvijestili u četvrtak.

Makron oštro kritikovao Trampa: SAD se udaljava od saveznika i oslobađa se međunarodnih pravila

Odbornički klubovi Nove srpske demokratije (NSD), Socijalističke narodne partije (SNP) i Ujedinjene Crne Gore (UCG) u Skupštini Glavnog grada zatražili su hitnu reakciju nadležnih organa povodom, kako su naveli, višedecenijskog urbanističkog haosa u zoni vodoizvorišta Mareza.
U saopštenju se navodi da je kanalski sistem, koji je projektovan kao vitalni dio infrastrukture za zaštitu i regulaciju voda, postao prostor za sumnjive investicije i neplansku gradnju, za šta odgovornost pripisuju bivšem režimu predvođenom DPS-om.
Odbornički klubovi posebno ukazuju na problem neadekvatnih priključaka i objekata koji su, kako navode, nikli duž trase kanala. Prema njihovim riječima, ovakva gradnja, omogućena koruptivnim urbanističkim planovima, direktno ugrožava stabilnost sistema i integritet slivnog područja Mareze, dok su privatni interesi investitora, kako tvrde, bili ispred strateške bezbjednosti vodosnabdijevanja Podgorice.
Kao najdrastičniji primjer navode kompleks DG Arena u Donjoj Gorici, uz pitanje ko je i na osnovu kojih studija izdao urbanističko-tehničke uslove za objekte velikih gabarita u neposrednoj blizini vodoizvorišta i kanalskog sistema.
U saopštenju se dalje ističe da je betonizacija ovog osjetljivog područja, uz brojne sporne priključke koji opterećuju zonu kanala, rezultat političkog pritiska na nadležne službe Glavnog grada, čime su, kako navode, trajno ugroženi prirodni procesi u tlu i dovedena u pitanje dugoročna sigurnost najvećeg gradskog vodoizvorišta.
Klubovi odbornika NSD, SNP i UCG zatražili su od nadležnog tužilaštva hitno pokretanje istrage protiv svih odgovornih lica u organima i službama koje su odobrile urbanističko-tehničke uslove i saglasnosti za DG Arenu i druge sporne objekte duž kanala, utvrđivanje krivične odgovornosti za nesavjestan rad u službi i ugrožavanje vodoizvorišta kao javnog dobra, kao i identifikaciju svih štetnih priključaka nastalih tokom vladavine DPS-a i njihovo procesuiranje.
Kako su poručili, vrijeme nekažnjenog uništavanja Podgorice zarad, kako navode, tajkunskih interesa je prošlo, te da Mareza pripada svim građanima, a ne privilegovanim pojedincima, uz poruku da će istrajati u zahtjevu da svi odgovorni za, kako su naveli, urbanistički zločin, odgovaraju pred zakonom.

Odbornici NSD, SNP i UCG traže hitnu reakciju: Urbanistički haos u zoni Mareze

U ranim jutarnjim satima u subotu, ubrzo nakon što je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro uhapšen, sa povezom na očima i odveden u Sjedinjene Države, pojavio se video ministra unutrašnjih poslova Diosdada Kabela okruženog grupom naoružanih ljudi u Karakasu.
Otmica Madura „bila je kriminalni, teroristički napad na naš narod“, rekao je Kabelo, obučen u pancir i sa šlemom.
- Molim ljude da ostanu mirni. Vjerujte našem rukovodstvu. Vjerujte našim vojnim i političkim liderima tokom situacije sa kojom se suočavamo - nastavio je Kabelo.
Tog jutra, američka generalna tužiteljka Pam Bondi objavila je nejasnu američku optužnicu protiv Madura, optužujući ga za trgovinu drogom i druga krivična djela, piše CNN.
Kabelovo ime bilo je drugo na optužnici, odmah ispod Madura. Sa Madurom u američkom pritvoru, Kabelo je, vjerovatno, najmoćniji venecuelanski zvaničnik naveden u izmenjenoj optužnici.&nbsp;
- Trenutno u Venecueli postoji suštinski tri centra moći. Imate centar gravitacije Madura, od kojeg je (vršiteljka dužnosti predsjednice) Delsi Rodrigez produžetak. Imate Vladimira Padrino Lopeza, koji je ministar odbrane. Treći, vjerovatno najvažniji, je Diosdado Kabelo - rekao je Brajan Fonseka, profesor na Univerzitetu Florida International.
<h2>Ko je Diosdad Kabela?</h2>
Subotnja optužnica nije bila prvi put da su SAD ciljale Kabela. Ministarstvo finansija SAD sankcionisalo je Kabela 2018, njegovu suprugu i brata zbog „trgovine narkoticima“.
Dvije godine kasnije, SAD su ga formalno optužile, postavivši nagrada od 10 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegove hapšenja (kasnije je nagrada podignuta na 25 miliona dolara) i optužile ga da je ključna figura u „Cartelu de los Soles“, navodnoj mreži trgovine drogom kojom su upravljali ljudi unutar venecuelanske vlade.
Kabeo je poricao da je narkodiler, nazivajući optužbe „velikom laži“.
Kabelo, star 62 godine, jedan je od posljednjih visokih zvaničnika režima iz stare garde pokojnog predsjednika Huga Čaveza — istinski vjernik u ideologiju, koji je lično učestvovao u Čavezovom neuspelom puču 1992. godine.
- On je zapravo bio u grupi tenkova koja je pokušala da probije put do predsjedničke palate. Mislim da nam to daje dobru predstavu o tome ko je on - rekao je Elijas Ferer, direktor i osnivač Orinoko Research, za CNN.
Kabelo je pomogao Čavezu da izgradi svoj politički pokret i na kraju je bio njegov potpredsjednik.
Tokom kratkog, neuspjelog anti-Čavezovog puča 2002. godine, Kabelo je čak na nekoliko sati bio i predsjednik Venezuele, prije nego što se povukao da bi omogućio povratak Čaveza na vlast.
Kao ministar unutrašnjih poslova od 2024. godine, Kabelo sada komanduje ogromnim državnim aparatom unutrašnje represije.
Branitelji ljudskih prava optuživali su Ministarstvo unutrašnjih poslova pod njegovim vođstvom da sprovodi kampanju represije kako su se tenzije s SAD pojačavale krajem 2025. godine, uključujući politička otmice i nestanke.
U novembru je Ambar Kastiljo optužila Kabela nakon nestanka svoje ćerke Samante, koja je nestala nakon što su je policajci priveli u njihovom porodičnom domu u zapadnom Karakasu.
- Smatram Diosdada Kabela, ministra unutrašnjih poslova i pravde, odgovornim za progon s kojim se naša porodica suočava - rekla je Kastiljo u videu objavljenom na društvenim mrežama.
Kabelo takođe komanduje pripadnicima milicija lojalnim državi. Od otmice Madura, ministar je objavio brojne video snimke na društvenim mrežama na kojima se vide milicije koje patroliraju ulicama Karakasa, a na jednom od snimaka naoružani muškarci uzvikuju: „Uvijek lojalni, nikada izdajice!“ — slogan koji je postao čest u režimskim video zapisima.
- On trenutno ima ogroman uticaj nad ovim unutrašnjim sigurnosnim i obavještajnim mehanizmima. Mislim da ga to čini vjerovatno jednim od najuticajnijih ljudi u okviru režima danas, više nego Delsi, i čak mislim i više nego Padrino Lopez - rekao je profesor Fonseca sa Međunarodnog univerziteta na Floridi.
<h2>Zabavljač</h2>
Za razliku od Rodrigez i Padrina, Kabelo je i zabavljač. Nedugo nakon što je Čavez umro od raka 2013. godine, Kabelo je počeo da vodi talk šou svake sedmice na venecuelanskoj televiziji pod nazivom „Con el Mazo Dando“ — što na španskom znači „Udaranje palicom“.
Emisija, koja često traje više od tri sata, snima se pred publikom. Format je jednostavan: Kabelo se šali, dijeli ono što tvrdi da su ekskluzivne obavještajne informacije o neprijateljima Venecuele i podsmijava se američkim političarima.
Američki državni sekretar Marko Rubio često je jedan od glavnih ciljeva, a Kabelo ga često naziva „ludim Kubancem“. U epizodi emitovanoj neposredno prije nego što je Maduro uhapšen, Kabelo je sarkastično nazvao američkog predsjednika Donalda Trampa „Gospodar Car“ („Lord Emperor“).
Uprkos šaljivoj atmosferi, branitelji ljudskih prava su osudili „Con el Mazo Dando“ kao još jedan alat represije.
U julu 2025. Amnesty International je kritikovao Kabela jer je u programu najavio hapšenje novinara, a organizacija ga je ranije optužila da koristi emisiju kao platformu za „uznemiravanje“ aktivista.
<h2>Da li je Kabelo sljedeći?</h2>
Fonseca vjeruje da je budućnost Kabela, kao i mnogih drugih u venecuelanskom režimu, ugrožena.
- Kabelo je u režimu preživljavanja. Ako Amerikanci mogu doći i uhvatiti Madura, to je poruka Kabelu, Rodrigez i Padrinu: niko nije nedodirljiv &nbsp;- rekao je Fonseca.
Ministar unutrašnjih poslova je u jedinstveno teškom položaju da napravi dogovor sa Sjedinjenim Državama. Pored teških sankcija i optužnica protiv njega, njegova lična uvjerenja mogla bi ometati bilo kakav kompromis.
- On će ili da moderira svoje stavove, ili je gotovo. Cio život je provodio u suprotnosti sa Sjedinjenim Državama. To je jako teško napustiti. Mislim da su mu najbolje šanse ili egzil, ili zatvor, ili da se bori do smrti - rekao je Fonseca.

Ko je Diosdad Kabelo, moćni venecuelanski ministar koji bi mogao biti sljedeći na udaru SAD?

Put Kolašin - Berane, preko Lubnica, biće otvoren za saobraćaj sjutra u sedam sati, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
U saopštenju se navodi da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije „Hidroenergija“. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsanira-se-steta-na-mhe-jelovica-1-u-beranama-troskove-snosi-hidroenergija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Oštećeni dio saobraćajnice, sanirala je upravo ta kompanija, u skladu sa svojom odgovornošću za nastalu štetu - kazali su iz Uprave za saobraćaj.&nbsp;
Kako su naveli, sanacija kolovozne kontrukcije je završena, dok će asfaltiranje biti obavljeno čim to dozvole vremenski uslovi.
Iz Uprave su apelovali na sve učesnike u saobraćaju da poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju i prilagode vožnju uslovima na putu.

Tag: vojnici