Diplomata Željko Stamatović negirao je optužbe profesora Voja Lakovića iznijete pred Anketnim odborom da je bio umiješan u šverc cigaerta.
Laković, inače bivši komandir policije u Baru, juče je kazao da je su za šverc cigareta "u njegovo vrijeme" bili zaduženi Stamatović i Vaso Baošić. 
- Imate njih dvojicu, pa ih pitajte. Oni su radili za firmu NTT koja je bila direktno pod kabinetom predsjednika Vlade - rekao je Laković.
Međutim, Stamatović je to demantovao, navodeći da nikada nije primio, niti uzeo novac od bilo koga u vezi sa poslovima, uključujući tranzit cigara tokom perioda sankcija. 
- Tvrdnje koje Laković iznosi su neutemeljene, što najbolje potvrđuje činjenica da Vaso Baošić, kao tadašnji načelnik CB Bar, nije radio za NTT niti imao posebna zaduženja u toj firmi - naglasio je Stamatović.
On je stava da je Lakovićev angažman u Anketnom odboru politički motiviran i da služi za skretanje pažnje od stvarnih problema. 
- Njegova profesionalna prošlost, uključujući disciplinske probleme tokom službe u Baru, govori sama za sebe - naglasio je Stamatović.
Dodaje i da sa Lakovićem nije imao kontakt više od 30 godina, te da ga je pominjanje njegovog imena na sjednici Anketnog odbora neosnovano i nametnuto.
- Pozivam medije i javnost da preispitaju vjerodostojnost izvora ovih optužbi i da se fokusiraju na dokazane činjenice, a ne povode izjavama tipova Paunovića, Lakovića i sl. koji su pozvani da promovišu veljesrpski narativ o našoj domovini - poručio je Stamatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stamatović: Lakovićeve tvrdnje neutemeljene, njegov angažman na Anketnom odboru politički motivisan

Profesor Vojo Laković pridružio se danas targetiranju medija Borisa Bogdanovića navodeći da pojedine novinare angažuju oni koji su na šemi koju je iznio Vladan Pavićević.
- U ovom parlamentu je bila jedna rasprava koja se odnosila na izlaganja Demokrata gdje je predočeno da pojedini novinari, čast poštenim novinarima i struci, naplaćuju članke i po 8.000 eura. Angažovani su od strane lice koja su na onoj šemi koju je iznio Vladan Pavićević, da blate na svaki način nas koji pokušavamo da pomognemo zahvaljujući Anketnom odboru i Skupštini Crne gore, da izvučeno Crnu Goru iz kandži kriminala. Kvazi novinari pokušavaju da obesmisle ubistvo Duska Jovanovića, Slavoljuba Šćekica, Pavla Bulatovića, a i mi smo pretekli, nama niko batine ne može skinuti s leđa - ali mi oćemo istinu - izjavio je Laković na sjednici Anketnog odbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Hoće, kaže, da se Crna Gora oslobodi kriminala.
- Pokušava se staviti zamjena teza da je ovo napad na DPS - nije, DPS ima čistih kadrova, nego napad na sistem koji je urušavao ugled Crne Gore. Rekao sam i ponoviću - još ne vjerujem nijednom nadležnom organu - sem Skupštini Crne Gore. Nek se ljude koliko hoće, nijedan nije čist, da zagrebemo u svakoj službi još postoje članovi sedme uprave, batinaša, "crnih trojki". Pa evo i ministra inostranih poslova čuva jedan koji je bio u "crnim trojkama". Kad dođe vrijeme sve ćemo reći i provjeriti. Jedan je bio komandir u Danilovgradu, svi su dobili unapređenje i još su u sistemu - rekao je on.
U odnosu na navode o novinarima, u nastavku zasijedanja, je rekao da on ne iznosi optužbe nego da su to navodi iz Skupštine.

Laković uz Bogdanovića: Pojedine novinare angažovala lica koja su na šemi koju je iznio Vladan Pavićević

Pod punom odgovornošću, izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zaplijena cigareta bez akcizne markice vrijednih 15 miliona maraka, kazao je profesor Vojo Laković daje pred Anketnim odborom koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana danas.
Drugi osnov za napad na njega bila je, tvrdi, akcija zapljene više šlepera citostatika, koji su uvezeni iz Francuske kao humanitarna pomoć.
Laković je rekao da je bio carinski službenik 1999. godine i da se stavio na raspolaganje Ratnoj mornarici u Kumboru kada je počelo NATO bombardovanje.
On navodi da im je posao bio da kontrolišu protok robe i ljudi u zoni odgovornosti, a problemi, kako je naglasio, kreću nakon što su carinske uniforme zamijenili vojnim.&nbsp;
- Na ulazu u Petrovac, zaustavili su me pripadnici jedinice u crnim unifromama, kojom je upravljao Momčilo Šćekić. Htjeli su da me razoružaju i da mi uzmu sredstva veze. Radije bih stradao nego da im dozvolim da me razoružaju. Ali, na insistiranje mojih starješina, otišao sam na punk u Petrovcu i predao oružje, od kojih je jedan bio pištolj koji je bio poklon od Pavla Bulatovića. Oduzeta su mi i sredstva komunikacije. Bio je to početak mojih problema - rekao je Laković. &nbsp;
Kako je objasnio, kada je krenuo da iz Petrovca dostavi poštu na sjever Crne Gore, primijetio je da ga iz Petrovca dok se vozio prati crni "golf". Kaže da je posumnjao da ga prate, i stvario je do kafane Bokana, da vidi o čemu se radi. Vidio je tri osobe u autu, ali nije uspio da ih identuifikuje.&nbsp;
Kada je nastavio prema Prijepolju, ispod graničnog prelaza zaustavila ga je redovna patrola. A prije toga, iznad Pljevalja, kazao je, pokušala su da ga zaustave lica iz crnog "golfa". Nijesu uspjeli, posebno jer su, kako kaže, vidjeli da je s njim u autu njegov brat. &nbsp;
Laković je rekao da je ista lica iz "golfa" vidio na narodnom saboru u Pljevljima sjutradan, i da je to vidio, jer je imao iskustva u operacijama specijalnih potraga i sličnih aktinvosti.&nbsp;
Odgovorno tvrdi, kako kaže, da kontraobavještajna služba vojske Jugoslavije zadužena za Crnu Goru ima pisane tragove da je kontaktirao sada pokojnog Boža Lakića, šefa DB iz Bara i obavijestio &nbsp;ga da me prate.
- Rekao mi je da je tada obavijestio pomoćnika SDB-a Duška Markovića i da je rekao da neće biti nikakvih problema. Spominjem dva oficira tadašnje Vojske Jugoalsvije. Jedan je major Tasić podređen Radovanu Aleksiću, pukovniku koji je bio oficir kontraobavještajne službe zadužen za Crnu Goru, a koji je poslije mene bio žrtva "crknih trojki" u Nikšiću - rekao je Laković.
Kada je krenuo kući u Petrovac vidio je parkirano auto i jednu osobu koja je podiglo toki voki.
- Odmah mi je bilo jasno da javlja da sam krenuo. Bilo je predviđeno da se iscenira moja saobraćajna nesreća, ali nijesu u tome uspjeli zbog velike frekfencije saobraćaja. Od tog prvobitnog plana se odustalo - tvrdi Laković.
Dolaskom u Crna poda, na duplu krivinu, vidio je, kaže, da je stajao golf crvene boje, sa rotacionim svijetlom.&nbsp;
- Kao savjestan vozač, stao sam da vidim šta se desilo, mogu li da pomognem. Lice uz auta je izvadilo "hekler" i uperio mi pištolj u čelo, i rekao mi "dosta si se k****o Lakoviću, izlazi". Tada su &nbsp;iz šume izašla tri ili četiri lica sa palicama, i počeli da me tuku, Oborili su me, i tukli. Udarali su me čizmama po glavi. Polomili mi nogu, ne znam šta bi se desilo. Spasio me je jedan taksista, koji je bio u posjeti majci u selu prema mostu na Tari, i vidio je to. Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac. Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen - rekao je Laković.
Spasio ga je, kaže, jedan taksista koji je sve vidio.&nbsp;
- Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac, Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen - rekao je Laković.&nbsp;
Naglasio je da mu je u Mojkovcu ukazana prva pomoć, a sa službenog telefona je pozvao brata i informisao šta mu se desilo.
- Pozvao sam Lakića i rekao mu: "Božo, ovi me tvoji prebiše, a ti mi reče da neće". Nakon 15 minuta, zvao je me Duško Marković i rekao da njegova služba nema veze s tim. Toga ima u arhivama savezne službe, a pošto vama treba potvrda tačnosti, predlažem da se obratite imaocu toga materijala i sami se uvjerite - rekao je Laković.&nbsp;
Laković je rekao da je transportovan iz Mojkovca do pljevaljske bolnice, gdje je bio smješten, a onda transportovan do VMA u Beogradu.&nbsp;
Naglašava da je samo policajac Esad Ramović razgovarao sa njim o ovom napadu, i nijedan drugi policajac. On je, tvrdi, imao priliku da vidi sve prijeteće poruke koje je zabilježio, i da je napravio službenu zabilješku starješinama o tome. Vjeruje da je jedan primjerak te zabilješke došao i do šefa kriminalističke policije Milosava Sekulovića.&nbsp;
- Znam da su nakon toga ova lica sklonjena sa mog predmeta &nbsp;i nijesu više imali pristup. Znam da je tada ovaj napad, ovaj pokušaj ubistva, riješen, ali je zataškano. A bilo je dovoljno vidjeti samo listing poziva. Nakon završetka liječenja VMA, prebačen sam u banju, i kolege su mi rekle da ne idem u Crnu Goru jer nije sigurno za mene. Ostao sam u saveznoj carinskoj upravi u Beogradu. I da sam se vratio u Bar, ne bih mogao ući jer je operativac SDB Milan Lakić nama koji smo imali pristup to zabranio. Bilo nas je 15 kojima pristup nije bio dozvoljen - rekao je Laković. &nbsp;
Laković ističe da tadašnji državni vrh Crne Gore, Milo Đukanović, Filip Vujanović i Vukašin Maraš nijesu odgovorili na dopise o predmetu napada na njega.
- Pod punom odgovornošću, izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zaplijena cigareta bez akcizne markice. Lociran je u visini Ulcinja, isplovio je patrolni brod VJ, brod je sproveden do Bara i pretresom je nađena veća količina cigareta bez akcizne markice. Tada smo napravili zapisnik i oduzetu robu smjestili u magacin u Baru - istakao je on.
Pojašnjava da je dobio ponudu da se odmakne od tog broda, a da je njegovo deset odsto od vrijednosti robe.&nbsp;
- To je bilo milion maraka. Ukupna vrijednost robe na brodu je bila 15 miliona maraka. Odbio sam normalno, i dobio sam batine - tvrdi Laković.
Kazao je da je drugi osnov za napad na njega bila akcija zapljene više šlepera citostatika, koji su uvezeni iz Francuske kao humanitarna pomoć. Navodi da im je bio istekao rok i da su uništeni, a očito je namjera bila da se prodaju po privatnim apotekama u Crnoj Gori.
- Dva Kolašinca su prijavila da je u mjestu Bablja greda došlo do incidenta sa licima u ovom crvenom golfu, i traže rekaciju OB Kolašin. U 22:30 sati OB Kolašin šalje patrolu koja je brojala tri člana. Oni su zaustavili golf, iz auta je izašlo lice u uniformi, i reklo "na specijalnom smo zadatku, sklanjajte se, da vas ne zgazimo". Javno tvrdim da je taj koji je izašao bio Momir Marković, pripadnik SAJ-a sa Zlatice - rekao je Laković. &nbsp;
Kazao je da su u OB Kolašin sva dokumemnta i patrolni listovi, kojima se ovo može dokazati.&nbsp;
Laković je poručio da je došao pred Anketnim odborom jer tužilačkim i pravosudnim organima u Crnoj Gori ne vjeruje.
- Ja vam dajem podatke koje je lako provjeriti. Ako Vojo Laković laže, to i kažite - istakao je on.
Odbor, podsjećaju u parlamentu, zasijeda radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.

Laković: Motiv mog prebijanja bila je zapljena cigareta, kao i više šlepera citostatika

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića, zbog sumnje da je izjavom u javnom nastupu ugrozio sigurnost poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
U rješenju koje potpisuje državni tužilac Dino Lukač, navodi se da je, nakon sprovedenog izviđaja, utvrđeno da „ne postoji osnovana sumnja da je izvršeno prijavljeno krivično djelo, niti neko drugo za koje se postupa po službenoj dužnosti“, te da se prijava odbacuje u cijelosti.
CGO je prijavu podnio početkom juna, nakon što je Laković tokom gostovanja u emisiji „Naglas“ na Javnom servisu rekao da poslanik Huter „neće moći da prošeta Crnom Gorom jer je narodu svega dosta“, što je ta organizacija okarakterisala kao prijetnju i javno podsticanje na netrpeljivost i obračun s političkim neistomišljenicima.
U prijavi se isticalo da je riječ o ozbiljnom pokušaju zastrašivanja i targetiranja poslanika zbog njegovog političkog angažmana, te se pozivalo na institucionalnu reakciju i zaštitu osnovnih prava i sloboda. Ipak, tužilaštvo nije našlo pravni osnov za pokretanje postupka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcgp-podnio-krivicnu-prijavu-protiv-lakovica-diskriminisao-i-ugrozio-bezbjednost-huteru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu CGP-a protiv Lakovića zbog izjave o poslaniku Huteru

Sramna izjava bivšeg savjetnika za bezbjednost nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića koju je izgovorio sinoć u programu Radio-televizije Crne Gore zaslužuje izvinjenje Javnog servisa, kazao je potrpedsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković.
Laković je sinoć u emsiji „Naglas“ poslao poruku poslaniku DPS-a Oskaru Huteru, a povod su bila dešavanja na jučerašnjoj sjednici Anketnog odbora.
- Gospodin Huter ako bude branio na onaj način Duška Markovića i Mila Đukanovića on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta - kazao je Laković.
Eraković je ukazao da je izvinjenje Javnog servisa izostalo
- A što se tiče našeg Oskara Hutera, on može, za razliku od Lakovića, uspravno i dostojanstveno da šeta svojom državom ponosan na bespoštednu borbu za građansku i evropsku Crnu Goru – poručio je Eraković na X-u.
Danas je Centar za građanska prava (CGP) podnio i krivičnu prijavu protiv Lakovića zbog diskriminacije, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Hutera.
Laković je professor bezbjednosti, a bio dekan Univerziteta PIM Banjaluka - odjeljenje Univerziteta u Brčko distriktu.&nbsp;
U njegovoj biografiji piše i da je predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta PIM u Banjaluci, a svojevremeno je predavao i na Univerzitetu Hercegovina.

Eraković: RTCG da se izvini zbog sramne izjave Voja Lakovića

Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića zbog diskriminacije, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
Laković je sinoć, u emisiji "Naglas" na RTCG-u, u izlaganju na temu Anketnog odbora za bezbjednost iznio opasan komentar na račun Hutera.
- Gospodin Huter ako na ovaj način bude branio Duška Markovića, Mila Đukanovića, on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta jer narodu je svega - kazao je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-sa-javnog-servisa-porucio-huter-nece-moci-da-proseta-kroz-crnu-goru-ako-ovako-nastavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Voditelj javnog servisa ga je prekinuo, opominjući ga da ne može govoriti tako u javnom prostoru, nakon čega se Laković izvinio, dodajući da će Huteru "politički će zamjeriti".
U Centru za građanska prava smatraju da je Laković prekršio zakon po više osnova. Tvrde da je prkšio član 2 Zakona o zabrani diskriminacije, odnosno da je pokušao da obeshrabri političko Hutera i izražavanje stavova koje Laković ne dijeli.
Dodaju da je ovom izjavom Laković ugrozio bezbjednost Hutera, javno ga zastrašio prijetnjom iz političkih i ideoloških razloga,&nbsp;
- Riječima "neće moći prošetati Crnom Gorom jer narodu je svega" - aludirajući na &nbsp;"dosta" - a što ima za cilj da ostale ohrabri i podstakne na krivično djelo ugrožavanje sigurnosti Oskara Hutera - naveli su iz Centra za građanska prava.
Kako ističu, posebno zabrinjava to što je ovakva izjava izrečena od strane osobe koja ima status profesora bezbjednosti, te je očekivano da postupa sa naročitom odgovornošću i uzdržanošću.
- Centar za građanska prava podnosi ovu krivičnu prijavu sa ciljem: da se utvrdi odgovornost Voja Lakovića, da se zaštiti Oskar Huter &nbsp;i njegovo pravo na slobodno političko djelovanje i da se institucionalno reaguje i da se zaštiti sloboda mišljenja, a sankcionišu prijetnje u bilo kom obliku - poručuju iz CGP-a.

CGP podnio krivičnu prijavu protiv Lakovića: Diskriminisao i ugrozio bezbjednost Huteru

Profesor bezbjednosti Vojo Laković večeras je putem Javnog servisa poslao poruku poslaniku Demokratske partije socijalista Oskaru Huteru.
Povod svemu bila je rasprava o Anketnom odboru, odnosno dešavanjima na današnjoj sjednici.
- Gospodin Huter ako bude branio na onaj način Duška Markovića i Mila Đukanovića on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta - kazao je Laković.
Nakon toga ga je voditelj opomenuo, ističući kako sa Javnog servisa ne mogu da se šalju takve poruke.
- Izvinjavam se i ja, ali politički će mu zamjeriti - kazao je na to Laković.
Inače, Laković je bio dekan Univerziteta PIM Banjaluka - odjeljenje Univerziteta u Brčko distriktu.&nbsp;
U njegovoj biografiji stoji i da je predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta PIM u Banjaluci, a svojevremeno je predavao i na Univerzitetu Hercegovina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1929633815603171600%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929633815603171600%7Ctwgr%5E28d97599369141924b2f0571176f64c8b05bd6e7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković sa Javnog servisa poručio: Huter neće moći da prošeta kroz Crnu Goru ako ovako nastavi

Bivši savjetnik za bezbjednost nekadašnjeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, Vojo Laković, rekao je da je da je sigurno da je srpska služba (BIA) imala određene mjere i radnje u crnogorskom bezbjednosnom sektoru.
- Ne možemo to isključiti. Svaka država želi da štiti svoje interese a bogami, voli da zaviri i u tuđe dvorište. To radi i američka CIA - rekao je Laković za A plus TV.
Laković je mišljenja da ako je Srbija imala upliv u bezbjednosti sektor, to je radila u dogovoru sa partnerskim službama.
- A to je onda naš propust, kako smo to dozvolili, a hvalimo se sa našim ANB-om da je najbolji - ukazao je Laković.

Bivši savjetnik Zdravka Krivokapića: BIA imala upliv u bezbjednosni sektor Crne Gore

Tridesetosmogodišnja žena, čije ime nije saopšteno, optužena je za krađu u muzeju Luvr u Parizu, objavili su danas francuski mediji.
Ona je optužena za saučesništvo u organizovanoj krađi i kriminalnoj zavjeri, čiji je cilj izvršenje krivičnog djela, a sud joj je odredio pritvor, prenosi Fonet.
Žena je uhapšena ranije ove nedjelje sa još četvoricom ljudi, od kojih su dvojica i ranije optuživani za krađe i kriminalnu zavjeru.
Nakit vrijedan 88 miliona EUR ukraden je iz najposjećenijeg muzeja na svijetu 19. oktobra, a BBC je naveo da su četiri muškarca izvela munjevitu krađu usred dana.
Prema pisanju medija, dvojica navodnih lopova, koji su ranije uhapšeni, priznali su umiješanost.
Osumnjičeni za pljačku Luvra stigli su ukradenim mehaničkim liftom montiranim na vozilo, kako bi pristupili Galeriji Apolona preko balkona, blizu Sene.
Muškarci su koristili sjekač za diskove da bi otvorili vitrine u kojima se nalazio nakit.
Tužioci su rekli da su lopovi bili unutra četiri minuta i da su pobjegli na dva skutera koji su čekali napolju u devet sati i 38 minuta, prije nego što su prešli u automobile.
Nakit nije pronađen.
Od incidenta, mjere bezbjednosti su pooštrene oko francuskih kulturnih institucija, a Luvr je poslije pljačke prebacio neke od svojih najvećih dragocjenosti u Banku Francuske.

Za krađu u Luvru među optuženima i žena

JU Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ raspisuje Konkurs za savremeni crnogorski dramski tekst „Ljubomir Đurković“ u 2025. godini, u cilju &nbsp;ostvarivanja javnog interesa i unapređivanja pozorišne djelatnosti, posebno u segmentu podsticanja autora/ki iz Crne Gore na stvaranje novih angažovanih dramskih tekstova i produkciju predstava po tekstovima domaćih autora/ki, saopšteno je iz ove ustanove kulture.
Konkurs je nagradnog karaktera.
Pravo učešća imaju autori i autorke koji sucrnogorski državljani.
Na konkurs se može dostaviti samo jedan dramski tekst, koji je autorski, neobjavljen i nije izvođen.&nbsp;
Dramski tekstovi koji se dostavljaju na konkurs moraju biti potpisani šifrom.
Obaveze učesnika konkursa su da dostave:
– Dramski tekst u pet (5) odštampanih primjeraka, koji je potpisan šifrom i istovjetan tekst na cd-u ili usb-u;
– Uz tekst i poseban koverat, zapečaćen, u kojem se nalazi šifra i sljedeći podaci: ime i prezime autora/ke, adresa, broj telefona i e-mail;
– Potvrdu o crnogorskom državljanstvu, ili fotokopiju biometrijske lične karte.
Dramski tekstovi se mogu dostavljati do 01. februara 2026. godine.&nbsp;
Odluku o izboru najboljeg dramskog teksta donijeće petočlaniMeđunarodni žiri, sastavljen od eminentnih stvaralaca iz oblastipozorišne djelatnosti i kulture.
Primarni kriterijumi kojima će se Žiri voditi prilikomodlučivanja o dramskom tekstu biće umjetnička vrijednostdramskog teksta, originalnost, savremeni umjetnički izraz, kao idruštvena angažovabnost.
Odluka Žirija će se objaviti odmah nakon izglasavanja, a najkasnije najkasnije 15.maja.
Najboljem dramskom tekstu pripada novčana nagrada u iznosuod 3.000 eura, u koju je uključen otkup autorskih prava zapripremu i izvođenje pobjedničkog komada u produkciji“Zetskog doma” i štampanje dramskog teksta.
Tekst ne može biti insceniran do praizvedbe u „Zetskm domu“.&nbsp;
„Zetski dom“ se obavezuje da u roku od dvije godine od izbora prvonagrađenog teksta, po njemu pripremi i izvede pozorišnu predstavu.
„Zetski dom“ se obavezuje da dva teksta koje je Žiri izabrao kao najbolje, pored prvonagrađenog, štampa u okviru svoje izdavačke djelatnosti, u posebnoj ediciji, u periodu između dva konkursa. Autori drugonagrađenog i trećenagrađenog dramskog teksta zadržavaju pravo da ne ustupe Zetskom domu prava na štampanje, zbog &nbsp;mogućnosti učešća na drugim konkursima koji imaju uslov da tekst nije prethodno objavljivan.
Tekstove i ostalu dokumentaciju slati na adresu:
Kraljevsko pozorište „Zetski dom“, Baja Pivljanina br.4, 81250 Cetinje, Crna Gora, sa naznakom – KONKURS &nbsp;ZA SAVREMENI CRNOGORSKI DRAMSKI TEKST „Ljubomir Đurković“

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ raspisalo konkurs za savremeni crnogorski dramski tekst “Ljubomir Đurković”

Da li u Crnoj Gori danas postoji jedna osoba u vlasti koja će reći - imam elementarnu i moralnu odgovornost, pita se politički direktor i poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić.
Ako imate situaciju da svaki funkcioner izbaci sa svoje strane različit podatak koliko je stranih rezidenata u Crnoj Gori - neko kaže 13.000, neko 100.000, neko 120.000 - onda je jasno kakva je situacija. U ovoj državi sistem kao da ne postoji - rekao je on.
On je rekao kako smatra da je sve što se dešava posljedica nestručnosti i neznanja.
- Promijenile su se tri vlade od 2020, svi su dobili priliku, sve smo vidjeli i sve je jasno. Treba pitati građane koliko su zadovoljni - konstatovao je on gostujući na Prvoj.
Bezbjednosna situacija pored ekonomske, dodao je, najviše brine.
- Desi se jedan masakr na Cetinju, pa drugi, pa imamo situacije kada ubice ne uspiju iz prvog pokušaja pa ponove i uspiju, pa se sad desi da uhapse pogrešne ljude, da postrojavaju ljude kao u Drugom svjetskom ratu. Pa onda kažu da to nijesu bili Turci nego Azerbejdžanci - naveo je on.
Pita se da li u Crnoj Gori danas uopšte postoji neko ko će reći "imam elementarnu i moralnu odgovornost".
- Vidite li kako funkcioneri razbijaju auta u alkoholisanom stanju, pogledajte šta se dešava u nikšićkoj bolnici - dodao je on.

Anđušić: Ima li u ovoj državi jedne osobe koja će reći - imam elementarnu i moralnu odgovornost

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, učestvovao je na skupu Fondacije islamskih učenjaka održanom u Edirneu, Turska.
Fejzić je na društvenoj mreži "X" objavio da je skup protekao u duhu razmjene znanja i iskustava, ali i da je, po prvi put, osjetio nelagodu zbog pitanja o situaciji u Crnoj Gori.
- Po prvi put sam imao nelagodu odgovarati na pitanja: 'Šta se dešava u Crnoj Gori?' Osjećao sam dozu stida povodom nemilih scena iz naše zemlje - &nbsp;naveo je Fejzić.
dodao je da ovakvi međunarodni skupovi predstavljaju važnu priliku za afirmaciju Crne Gore i njenih vjerskih zajednica, te izrazio žaljenje što su, kako je naveo, posljednji događaji u zemlji izazvali zabrinutost među učesnicima iz islamskog svijeta.
Skup u Edirneu okupio je vodeće predstavnike islamskih zajednica, te pružio platformu za razgovor o savremenim izazovima muslimanskih društava i jačanju međusobne saradnje.

Fejzić: Osjećao sam dozu stida povodom nemilih scena iz naše zemlje

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Advokat Zoran Piperović podnio je žalbu na odluku suda kojom je biznismenima Ranku Uboviću i Veselinu Kovačeviću određen jednomjesečni pritvor. O žalbi treba da odluči krivično vijeće, a Piperović u izjavi za Televiziju E navodi da ne postoji nijedan dokaz da su Ubović i Kovačević počinili krivično djelo za koje se terete – pranje novca.
<h2>„Dokumentacija o izgradnji zgrade Perla potpuno je jasna“</h2>
Pravni zastupnik biznismena Ranka Ubovića i Veselina Kovačevića očekuje da krivično vijeće Višeg suda sagleda sve činjenice i materijalne dokaze iz žalbe na odluku o pritvoru. Kaže da se pred sutkinjom Suzanom Mugošom nalazi kompletna dokumentacija koja se odnosi na izgradnju zgrade Perla u Budvi, koju tužilaštvo dovodi u vezu sa pranjem novca.
- Bemax je bio podizvođač. Za uloženi trošak na ime grubih građevinskih radova dobio je u kompenzaciju pet stanova. Dostavio sam ugovor o gradnji, aneks ugovora o gradnji, kompletnu finansijsku situaciju između Modene i Bemaxa, ugovor o kompenzaciji i notarske zapise za te stanove, koje je radila notarka Irena Polović. To je, očigledno, u ovoj fazi, kod određivanja pritvora zanemareno - navodi Piperović.
<h2>"Pretpostavka ne znači ništa"</h2>
Pored ignorisanja kompenzacionog ugovora, Piperović ističe da je tužilaštvo u naredbu za sprovođenje istrage nelogično ubacilo skaj poruku vođe kavačkog klana Radoja Zvicera, koji, navodno, tvrdi da se kasni sa izgradnjom njegovih stanova u Podgorici i da mu treba isplatiti penale.
- Pitao sam ko treba da plati penale? Da li on kaže ko treba da plati? U krivičnom pravu nema pretpostavke, već samo tačan fakat. Pretpostavka ne znači ništa. Jer, niko ne može da kaže sjutra na suđenju – mislio je na Pera i Đura. To ne postoji - naglašava advokat.
<h2>„Nelogičnosti u tvrdnjama tužilaštva“</h2>
Piperović, kao pravni zastupnik Vladana Ivanovića i Ranka Ubovića, naglašava da tužilaštvo obojicu tereti da su uzeli isti novac od Radoja Zvicera, iako to, kako kaže, nije logično niti postoje indicije.
- Zamolio sam sudiju da pita tužioce koji su bili prisutni – ko uzima novac, da li Ubović ili Ivanović? Jer, Ivanović je u pritvoru po osnovu navoda da je uzeo keš. Tužioci su kazali da to ne piše. Ako ga on nije uzeo, zašto je onda u pritvoru? - pita se advokat.
<h2>„Pritvor zbog istih svjedoka – još jedna nelogičnost“</h2>
Piperović ukazuje i na, kako kaže, apsurdnost odluke o pritvoru.
- Apsurdnost se ogleda u tome što je Ranku Uboviću određen pritvor zbog uticaja na svjedoke, a i Ivanoviću iz istog razloga. Svjedoci su potpuno isti. Zamjereno mi je, a nisam mislio ništa ružno kada sam rekao da su u pitanju parketari, keramičari… - objašnjava advokat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQfIIv3DOFz%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: vojo-lakovic