Diplomata Željko Stamatović negirao je optužbe profesora Voja Lakovića iznijete pred Anketnim odborom da je bio umiješan u šverc cigaerta.
Laković, inače bivši komandir policije u Baru, juče je kazao da je su za šverc cigareta "u njegovo vrijeme" bili zaduženi Stamatović i Vaso Baošić. 
- Imate njih dvojicu, pa ih pitajte. Oni su radili za firmu NTT koja je bila direktno pod kabinetom predsjednika Vlade - rekao je Laković.
Međutim, Stamatović je to demantovao, navodeći da nikada nije primio, niti uzeo novac od bilo koga u vezi sa poslovima, uključujući tranzit cigara tokom perioda sankcija. 
- Tvrdnje koje Laković iznosi su neutemeljene, što najbolje potvrđuje činjenica da Vaso Baošić, kao tadašnji načelnik CB Bar, nije radio za NTT niti imao posebna zaduženja u toj firmi - naglasio je Stamatović.
On je stava da je Lakovićev angažman u Anketnom odboru politički motiviran i da služi za skretanje pažnje od stvarnih problema. 
- Njegova profesionalna prošlost, uključujući disciplinske probleme tokom službe u Baru, govori sama za sebe - naglasio je Stamatović.
Dodaje i da sa Lakovićem nije imao kontakt više od 30 godina, te da ga je pominjanje njegovog imena na sjednici Anketnog odbora neosnovano i nametnuto.
- Pozivam medije i javnost da preispitaju vjerodostojnost izvora ovih optužbi i da se fokusiraju na dokazane činjenice, a ne povode izjavama tipova Paunovića, Lakovića i sl. koji su pozvani da promovišu veljesrpski narativ o našoj domovini - poručio je Stamatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stamatović: Lakovićeve tvrdnje neutemeljene, njegov angažman na Anketnom odboru politički motivisan

Profesor Vojo Laković pridružio se danas targetiranju medija Borisa Bogdanovića navodeći da pojedine novinare angažuju oni koji su na šemi koju je iznio Vladan Pavićević.
- U ovom parlamentu je bila jedna rasprava koja se odnosila na izlaganja Demokrata gdje je predočeno da pojedini novinari, čast poštenim novinarima i struci, naplaćuju članke i po 8.000 eura. Angažovani su od strane lice koja su na onoj šemi koju je iznio Vladan Pavićević, da blate na svaki način nas koji pokušavamo da pomognemo zahvaljujući Anketnom odboru i Skupštini Crne gore, da izvučeno Crnu Goru iz kandži kriminala. Kvazi novinari pokušavaju da obesmisle ubistvo Duska Jovanovića, Slavoljuba Šćekica, Pavla Bulatovića, a i mi smo pretekli, nama niko batine ne može skinuti s leđa - ali mi oćemo istinu - izjavio je Laković na sjednici Anketnog odbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Hoće, kaže, da se Crna Gora oslobodi kriminala.
- Pokušava se staviti zamjena teza da je ovo napad na DPS - nije, DPS ima čistih kadrova, nego napad na sistem koji je urušavao ugled Crne Gore. Rekao sam i ponoviću - još ne vjerujem nijednom nadležnom organu - sem Skupštini Crne Gore. Nek se ljude koliko hoće, nijedan nije čist, da zagrebemo u svakoj službi još postoje članovi sedme uprave, batinaša, "crnih trojki". Pa evo i ministra inostranih poslova čuva jedan koji je bio u "crnim trojkama". Kad dođe vrijeme sve ćemo reći i provjeriti. Jedan je bio komandir u Danilovgradu, svi su dobili unapređenje i još su u sistemu - rekao je on.
U odnosu na navode o novinarima, u nastavku zasijedanja, je rekao da on ne iznosi optužbe nego da su to navodi iz Skupštine.

Laković uz Bogdanovića: Pojedine novinare angažovala lica koja su na šemi koju je iznio Vladan Pavićević

Pod punom odgovornošću, izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zaplijena cigareta bez akcizne markice vrijednih 15 miliona maraka, kazao je profesor Vojo Laković daje pred Anketnim odborom koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana danas.
Drugi osnov za napad na njega bila je, tvrdi, akcija zapljene više šlepera citostatika, koji su uvezeni iz Francuske kao humanitarna pomoć.
Laković je rekao da je bio carinski službenik 1999. godine i da se stavio na raspolaganje Ratnoj mornarici u Kumboru kada je počelo NATO bombardovanje.
On navodi da im je posao bio da kontrolišu protok robe i ljudi u zoni odgovornosti, a problemi, kako je naglasio, kreću nakon što su carinske uniforme zamijenili vojnim.&nbsp;
- Na ulazu u Petrovac, zaustavili su me pripadnici jedinice u crnim unifromama, kojom je upravljao Momčilo Šćekić. Htjeli su da me razoružaju i da mi uzmu sredstva veze. Radije bih stradao nego da im dozvolim da me razoružaju. Ali, na insistiranje mojih starješina, otišao sam na punk u Petrovcu i predao oružje, od kojih je jedan bio pištolj koji je bio poklon od Pavla Bulatovića. Oduzeta su mi i sredstva komunikacije. Bio je to početak mojih problema - rekao je Laković. &nbsp;
Kako je objasnio, kada je krenuo da iz Petrovca dostavi poštu na sjever Crne Gore, primijetio je da ga iz Petrovca dok se vozio prati crni "golf". Kaže da je posumnjao da ga prate, i stvario je do kafane Bokana, da vidi o čemu se radi. Vidio je tri osobe u autu, ali nije uspio da ih identuifikuje.&nbsp;
Kada je nastavio prema Prijepolju, ispod graničnog prelaza zaustavila ga je redovna patrola. A prije toga, iznad Pljevalja, kazao je, pokušala su da ga zaustave lica iz crnog "golfa". Nijesu uspjeli, posebno jer su, kako kaže, vidjeli da je s njim u autu njegov brat. &nbsp;
Laković je rekao da je ista lica iz "golfa" vidio na narodnom saboru u Pljevljima sjutradan, i da je to vidio, jer je imao iskustva u operacijama specijalnih potraga i sličnih aktinvosti.&nbsp;
Odgovorno tvrdi, kako kaže, da kontraobavještajna služba vojske Jugoslavije zadužena za Crnu Goru ima pisane tragove da je kontaktirao sada pokojnog Boža Lakića, šefa DB iz Bara i obavijestio &nbsp;ga da me prate.
- Rekao mi je da je tada obavijestio pomoćnika SDB-a Duška Markovića i da je rekao da neće biti nikakvih problema. Spominjem dva oficira tadašnje Vojske Jugoalsvije. Jedan je major Tasić podređen Radovanu Aleksiću, pukovniku koji je bio oficir kontraobavještajne službe zadužen za Crnu Goru, a koji je poslije mene bio žrtva "crknih trojki" u Nikšiću - rekao je Laković.
Kada je krenuo kući u Petrovac vidio je parkirano auto i jednu osobu koja je podiglo toki voki.
- Odmah mi je bilo jasno da javlja da sam krenuo. Bilo je predviđeno da se iscenira moja saobraćajna nesreća, ali nijesu u tome uspjeli zbog velike frekfencije saobraćaja. Od tog prvobitnog plana se odustalo - tvrdi Laković.
Dolaskom u Crna poda, na duplu krivinu, vidio je, kaže, da je stajao golf crvene boje, sa rotacionim svijetlom.&nbsp;
- Kao savjestan vozač, stao sam da vidim šta se desilo, mogu li da pomognem. Lice uz auta je izvadilo "hekler" i uperio mi pištolj u čelo, i rekao mi "dosta si se k****o Lakoviću, izlazi". Tada su &nbsp;iz šume izašla tri ili četiri lica sa palicama, i počeli da me tuku, Oborili su me, i tukli. Udarali su me čizmama po glavi. Polomili mi nogu, ne znam šta bi se desilo. Spasio me je jedan taksista, koji je bio u posjeti majci u selu prema mostu na Tari, i vidio je to. Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac. Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen - rekao je Laković.
Spasio ga je, kaže, jedan taksista koji je sve vidio.&nbsp;
- Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac, Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen - rekao je Laković.&nbsp;
Naglasio je da mu je u Mojkovcu ukazana prva pomoć, a sa službenog telefona je pozvao brata i informisao šta mu se desilo.
- Pozvao sam Lakića i rekao mu: "Božo, ovi me tvoji prebiše, a ti mi reče da neće". Nakon 15 minuta, zvao je me Duško Marković i rekao da njegova služba nema veze s tim. Toga ima u arhivama savezne službe, a pošto vama treba potvrda tačnosti, predlažem da se obratite imaocu toga materijala i sami se uvjerite - rekao je Laković.&nbsp;
Laković je rekao da je transportovan iz Mojkovca do pljevaljske bolnice, gdje je bio smješten, a onda transportovan do VMA u Beogradu.&nbsp;
Naglašava da je samo policajac Esad Ramović razgovarao sa njim o ovom napadu, i nijedan drugi policajac. On je, tvrdi, imao priliku da vidi sve prijeteće poruke koje je zabilježio, i da je napravio službenu zabilješku starješinama o tome. Vjeruje da je jedan primjerak te zabilješke došao i do šefa kriminalističke policije Milosava Sekulovića.&nbsp;
- Znam da su nakon toga ova lica sklonjena sa mog predmeta &nbsp;i nijesu više imali pristup. Znam da je tada ovaj napad, ovaj pokušaj ubistva, riješen, ali je zataškano. A bilo je dovoljno vidjeti samo listing poziva. Nakon završetka liječenja VMA, prebačen sam u banju, i kolege su mi rekle da ne idem u Crnu Goru jer nije sigurno za mene. Ostao sam u saveznoj carinskoj upravi u Beogradu. I da sam se vratio u Bar, ne bih mogao ući jer je operativac SDB Milan Lakić nama koji smo imali pristup to zabranio. Bilo nas je 15 kojima pristup nije bio dozvoljen - rekao je Laković. &nbsp;
Laković ističe da tadašnji državni vrh Crne Gore, Milo Đukanović, Filip Vujanović i Vukašin Maraš nijesu odgovorili na dopise o predmetu napada na njega.
- Pod punom odgovornošću, izjavljujem da je osnovni motiv napada na mene bila zaplijena cigareta bez akcizne markice. Lociran je u visini Ulcinja, isplovio je patrolni brod VJ, brod je sproveden do Bara i pretresom je nađena veća količina cigareta bez akcizne markice. Tada smo napravili zapisnik i oduzetu robu smjestili u magacin u Baru - istakao je on.
Pojašnjava da je dobio ponudu da se odmakne od tog broda, a da je njegovo deset odsto od vrijednosti robe.&nbsp;
- To je bilo milion maraka. Ukupna vrijednost robe na brodu je bila 15 miliona maraka. Odbio sam normalno, i dobio sam batine - tvrdi Laković.
Kazao je da je drugi osnov za napad na njega bila akcija zapljene više šlepera citostatika, koji su uvezeni iz Francuske kao humanitarna pomoć. Navodi da im je bio istekao rok i da su uništeni, a očito je namjera bila da se prodaju po privatnim apotekama u Crnoj Gori.
- Dva Kolašinca su prijavila da je u mjestu Bablja greda došlo do incidenta sa licima u ovom crvenom golfu, i traže rekaciju OB Kolašin. U 22:30 sati OB Kolašin šalje patrolu koja je brojala tri člana. Oni su zaustavili golf, iz auta je izašlo lice u uniformi, i reklo "na specijalnom smo zadatku, sklanjajte se, da vas ne zgazimo". Javno tvrdim da je taj koji je izašao bio Momir Marković, pripadnik SAJ-a sa Zlatice - rekao je Laković. &nbsp;
Kazao je da su u OB Kolašin sva dokumemnta i patrolni listovi, kojima se ovo može dokazati.&nbsp;
Laković je poručio da je došao pred Anketnim odborom jer tužilačkim i pravosudnim organima u Crnoj Gori ne vjeruje.
- Ja vam dajem podatke koje je lako provjeriti. Ako Vojo Laković laže, to i kažite - istakao je on.
Odbor, podsjećaju u parlamentu, zasijeda radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.

Laković: Motiv mog prebijanja bila je zapljena cigareta, kao i više šlepera citostatika

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića, zbog sumnje da je izjavom u javnom nastupu ugrozio sigurnost poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
U rješenju koje potpisuje državni tužilac Dino Lukač, navodi se da je, nakon sprovedenog izviđaja, utvrđeno da „ne postoji osnovana sumnja da je izvršeno prijavljeno krivično djelo, niti neko drugo za koje se postupa po službenoj dužnosti“, te da se prijava odbacuje u cijelosti.
CGO je prijavu podnio početkom juna, nakon što je Laković tokom gostovanja u emisiji „Naglas“ na Javnom servisu rekao da poslanik Huter „neće moći da prošeta Crnom Gorom jer je narodu svega dosta“, što je ta organizacija okarakterisala kao prijetnju i javno podsticanje na netrpeljivost i obračun s političkim neistomišljenicima.
U prijavi se isticalo da je riječ o ozbiljnom pokušaju zastrašivanja i targetiranja poslanika zbog njegovog političkog angažmana, te se pozivalo na institucionalnu reakciju i zaštitu osnovnih prava i sloboda. Ipak, tužilaštvo nije našlo pravni osnov za pokretanje postupka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcgp-podnio-krivicnu-prijavu-protiv-lakovica-diskriminisao-i-ugrozio-bezbjednost-huteru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu CGP-a protiv Lakovića zbog izjave o poslaniku Huteru

Sramna izjava bivšeg savjetnika za bezbjednost nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića koju je izgovorio sinoć u programu Radio-televizije Crne Gore zaslužuje izvinjenje Javnog servisa, kazao je potrpedsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković.
Laković je sinoć u emsiji „Naglas“ poslao poruku poslaniku DPS-a Oskaru Huteru, a povod su bila dešavanja na jučerašnjoj sjednici Anketnog odbora.
- Gospodin Huter ako bude branio na onaj način Duška Markovića i Mila Đukanovića on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta - kazao je Laković.
Eraković je ukazao da je izvinjenje Javnog servisa izostalo
- A što se tiče našeg Oskara Hutera, on može, za razliku od Lakovića, uspravno i dostojanstveno da šeta svojom državom ponosan na bespoštednu borbu za građansku i evropsku Crnu Goru – poručio je Eraković na X-u.
Danas je Centar za građanska prava (CGP) podnio i krivičnu prijavu protiv Lakovića zbog diskriminacije, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Hutera.
Laković je professor bezbjednosti, a bio dekan Univerziteta PIM Banjaluka - odjeljenje Univerziteta u Brčko distriktu.&nbsp;
U njegovoj biografiji piše i da je predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta PIM u Banjaluci, a svojevremeno je predavao i na Univerzitetu Hercegovina.

Eraković: RTCG da se izvini zbog sramne izjave Voja Lakovića

Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića zbog diskriminacije, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
Laković je sinoć, u emisiji "Naglas" na RTCG-u, u izlaganju na temu Anketnog odbora za bezbjednost iznio opasan komentar na račun Hutera.
- Gospodin Huter ako na ovaj način bude branio Duška Markovića, Mila Đukanovića, on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta jer narodu je svega - kazao je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-sa-javnog-servisa-porucio-huter-nece-moci-da-proseta-kroz-crnu-goru-ako-ovako-nastavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Voditelj javnog servisa ga je prekinuo, opominjući ga da ne može govoriti tako u javnom prostoru, nakon čega se Laković izvinio, dodajući da će Huteru "politički će zamjeriti".
U Centru za građanska prava smatraju da je Laković prekršio zakon po više osnova. Tvrde da je prkšio član 2 Zakona o zabrani diskriminacije, odnosno da je pokušao da obeshrabri političko Hutera i izražavanje stavova koje Laković ne dijeli.
Dodaju da je ovom izjavom Laković ugrozio bezbjednost Hutera, javno ga zastrašio prijetnjom iz političkih i ideoloških razloga,&nbsp;
- Riječima "neće moći prošetati Crnom Gorom jer narodu je svega" - aludirajući na &nbsp;"dosta" - a što ima za cilj da ostale ohrabri i podstakne na krivično djelo ugrožavanje sigurnosti Oskara Hutera - naveli su iz Centra za građanska prava.
Kako ističu, posebno zabrinjava to što je ovakva izjava izrečena od strane osobe koja ima status profesora bezbjednosti, te je očekivano da postupa sa naročitom odgovornošću i uzdržanošću.
- Centar za građanska prava podnosi ovu krivičnu prijavu sa ciljem: da se utvrdi odgovornost Voja Lakovića, da se zaštiti Oskar Huter &nbsp;i njegovo pravo na slobodno političko djelovanje i da se institucionalno reaguje i da se zaštiti sloboda mišljenja, a sankcionišu prijetnje u bilo kom obliku - poručuju iz CGP-a.

CGP podnio krivičnu prijavu protiv Lakovića: Diskriminisao i ugrozio bezbjednost Huteru

Profesor bezbjednosti Vojo Laković večeras je putem Javnog servisa poslao poruku poslaniku Demokratske partije socijalista Oskaru Huteru.
Povod svemu bila je rasprava o Anketnom odboru, odnosno dešavanjima na današnjoj sjednici.
- Gospodin Huter ako bude branio na onaj način Duška Markovića i Mila Đukanovića on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta - kazao je Laković.
Nakon toga ga je voditelj opomenuo, ističući kako sa Javnog servisa ne mogu da se šalju takve poruke.
- Izvinjavam se i ja, ali politički će mu zamjeriti - kazao je na to Laković.
Inače, Laković je bio dekan Univerziteta PIM Banjaluka - odjeljenje Univerziteta u Brčko distriktu.&nbsp;
U njegovoj biografiji stoji i da je predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta PIM u Banjaluci, a svojevremeno je predavao i na Univerzitetu Hercegovina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1929633815603171600%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929633815603171600%7Ctwgr%5E28d97599369141924b2f0571176f64c8b05bd6e7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković sa Javnog servisa poručio: Huter neće moći da prošeta kroz Crnu Goru ako ovako nastavi

Bivši savjetnik za bezbjednost nekadašnjeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, Vojo Laković, rekao je da je da je sigurno da je srpska služba (BIA) imala određene mjere i radnje u crnogorskom bezbjednosnom sektoru.
- Ne možemo to isključiti. Svaka država želi da štiti svoje interese a bogami, voli da zaviri i u tuđe dvorište. To radi i američka CIA - rekao je Laković za A plus TV.
Laković je mišljenja da ako je Srbija imala upliv u bezbjednosti sektor, to je radila u dogovoru sa partnerskim službama.
- A to je onda naš propust, kako smo to dozvolili, a hvalimo se sa našim ANB-om da je najbolji - ukazao je Laković.

Bivši savjetnik Zdravka Krivokapića: BIA imala upliv u bezbjednosni sektor Crne Gore

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: vojo-lakovic