Predsjednik SAD Donald Tramp je predložio da se vojni izdaci SAD u 2027. godini utvrde na čak 1.500 milijardi dolara, navodeći da su "vremena problematična i opasna".
Vojni budžet za 2026. godinu je utvrđen na 901 milijardu dolara.
Tramp je pozvao na masovno povećanje izdataka nekoliko dana pošto je naredio američku vojnu operaciju zarobljavanja lidera Venecuele Nikolasa Madura i njegovog izvođenja radi suđenja u SAD zbog trgovine drogom, a američke snage nastavljaju da se gomilaju u Karipskom moru.
Tramp je posljednjih dana takođe pozvao na preuzimanje danske teritorije Grenlanda iz "razloga nacionalne bezbjednosti" i nagovijestio je da je otvoren za izvođenje vojnih operacija u Kolumbiji, a državni sekretar Marko Rubio je zloslutno upozorio da je "u nevolji" Kuba - dugogodišnji protivnik SAD.
- Ovo će nam omogućiti da izgradimo 'Vojsku snova' na koju odavno imamo pravo i, što je još važnije, to će nas učiniti bezbjednima, bez obzira na neprijatelja - rekao je Tramp u objavi na Truth Social-u, objavljujući svoj prijedlog.
Vojska je upravo dobila veliku pomoć od 175 milijardi dolara u okviru republikanskog "velikog, lijepog zakona" o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje koji je Tramp potpisao krajem prošle godine.
Insistiranje na većem finansiranju Pentagona gotovo je sigurno da će naići na otpor opozicionih Demokrata koji rade na održavanju pariteta između promjena u odbrambenoj i neodbrambenoj potrošnji. Ali, takođe je sigurno da će izazvati primjedbe republikanskih "jastrebova" protiv deficita fržavnog budžeta koji su se suprotstavili većim vojnim izdacima.
Ali Tramp je rekao da se "osjeća prijatno" povećavajući potrošnju na vojsku zbog povećanih prihoda koje je njegova administracija stvorila kroz carinske tarife nametnute prijateljima i neprijateljima širom svijeta od njegovog povratka na dužnost.
Američka vlada je prošle godine prikupila bruto prihode od 288,5 milijardi dolara od carina i drugih akciza, a 98,3 milijarde dolara 2024. godine, po podacima Dvostranačkog centra za politiku. To je značajno povećanje prihoda od oporezivanja uvoza. Ali, to nije dovoljno da pokrije razna obećanja koja je dao Tramp koji je rekao da carine mogu pokriti i dividende poreskim obveznicima, otplatiti nacionalni dug i, sada, pokriti povećane vojne troškove.
Tramp je u srijedu zaprijetio da će prekinuti kupovinu Pentagona od kompanije Rejtion, jednog od najvećih američkih izvođača u oblasti odbrane, ako ta kompanija ne prekine praksu otkupa akcija i ne uloži više profita u izgradnju svojih kapaciteta za proizvodnju oružja.
Tramp se posljednjih mjeseci više puta žalio da kompanije iz oblasti odbrane značajno kasne sa isporukama kritično važnogoružja, ali i dalje isplaćuju dividende i otkup akcija investitorima i nude impresivne plate višim rukovodiocima.
- Ili će se Rejtion angažovati i početi da ulaže u direktnija ulaganja poput postrojenja i opreme, ili više neće poslovati sa Ministarstvom rata - rekao je Tramp na društvenim mrežama.&nbsp;
Dodaje da ako Rejtion želi dalje poslovanje sa vladom Sjedinjenih Država, ni pod kojim uslovima neće im biti dozvoljeno da obavljaju bilo kakve dodatne otkupe akcija, "gdje su potrošili desetine milijardi dolara, dok ne budu u stanju da se sastave".
Ta kompanija proizvodi neke od najšire korišćenih i najznačajnijih raketa, uključujući krstareću "Tomahavk", rakete "Džavelin" i "Stinger" koje se lansiraju sa ramena, i raketu vazduh-vazduh "Sajdvinder".
Rejtion takođe poseduje "Prat i Vitni", kompaniju koja proizvodi mnoštvo mlaznih motora koji pokreću avione za sve vojne grane, uključujući i najnovijeg zajedničkog udarnog lovca F-35.
Na Vol stritu su akcije izvođača radova u odbrambenoj industriji odmah opale, pri čemu akcije kompanije Nortrop Gruman za 5,5 odsto, Lokid Martina za 4,8 odsto, a RTX Korporacije, matične kompanija firme Rejtion za 2,5 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp traži povećanje vojnih izdataka za 2027. na 1.500 milijardi dolara zbog "opasnih vremena"

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva planira da pokrene program "godina za pauziranje" (gap year - pauza između školovanja) koji bi maturantima i studentima omogućio da steknu iskustvo u Vojsci, Kraljevskoj mornarici ili RAF-u bez dugoročne obaveze.
Vojni rok je namijenjen osobama mlađim od 25 godina i dio je napora da se riješe dugoročni problemi sa regrutovanjem i zadržavanjem kadra u oružanim snagama Ujedinjenog Kraljevstva.
Prijave za prvu grupu od 150 regruta otvaraju se na proljeće, uz planove da se taj broj poveća na 1.000 mladih ljudi godišnje.
Program će biti plaćen, ali zvaničnici još nisu objavili visinu plate.
Ministar odbrane Džon Hili rekao je da će program mladima ponuditi „nevjerovatne vještine i obuku“. Međutim, konzervativci su kritikovali mali broj regruta.
Regruti u okviru programa „gap year“ neće biti raspoređivani u aktivne operacije, a sadržaj kurseva se, kako se navodi, još razvija.
Regruti bi trebalo da dobiju 13 nedjelja osnovne obuke u okviru dvogodišnjeg angažmana, dok bi program u Mornarici trajao godinu i pružao opštu obuku za mornare.
Program RAF-a je manje razrađen.
U okviru posebnog programa, Vojska trenutno nudi 30 „gap year“ mjesta za mlade prije, tokom ili neposredno nakon univerziteta, i to samo za one koji razmatraju oficirsku obuku – iako se u prošloj akademskoj godini prijavilo manje od 10 ljudi.
Očekuje se da novi program „gap year“ bude otvoren za širi krug kandidata.
Ministarstvo odbrane (MoD) saopštilo je da će oni koji se pridruže programu učiti vještine liderstva, timskog rada i rješavanja problema, koje će ih pripremiti „za cijeli život“, bez obzira na to da li će nastaviti karijeru u oružanim snagama ili ne.
Zvaničnici se nadaju da će program privući širi spektar ljudi u oružane snage i da će neki odlučiti da ostanu i nastave vojnu karijeru.
Program „gap year“ u Ujedinjenom Kraljevstvu dio je niza prijedloga za povećanje broja ljudi sa vojnim iskustvom. Vlada se takođe nada da će povećati broj kadeta za 30 odsto.
Druge evropske zemlje – poput Francuske i Njemačke – nedavno su ponovo uvele neki oblik dobrovoljne nacionalne službe.

Ujedinjeno Kraljevstvo će ponuditi vojnu "godinu za pauziranje" kako bi povećalo broj regruta

Bundesver, odnosno njemačka vojska, planira da od sredine januara mladim ljudima pošalje prve upitnike o novom vojnom roku. Procedura će se prvobitno obavljati poštom, jer država ima adrese prebivališta, ali ne i mejl adrese.
- Naši planovi predviđaju da ćemo pisma poslati za oko 650.000 osoba jednog godišta. To je oko 54.000 mjesečno - saopštilo je Ministarstvo odbrane Njemačke.
Počinje se onima rođenim od 1. januara 2008. Njemački državljani koji žive u inostranstvu neće dobijati pisma sa uptinicima, ali će po povratku u Njemačku, mladići biti vojno evidentirani.
U pismu je štampan QR-kod koji vodi do upitnika. Od tog trenutka sve se obavlja digitalno, na primjer preko telefona.
Svi muškarci i žene od 18 godina treba da u upitniku navedu svoju podobnost i motivaciju za Bundesver. Muškarci moraju da popune upitnik – žene ne.
Ime i adresa su već navedeni, jer ih država posjeduje. Zatim mora da se unese mejl adresa. Slijede podaci o stepenu obrazovanja i pitanje da li je već završena stručna obuka. Takođe se pita i za vozačku dozvolu. Visina, težina i fizička kondicija su takođe tema.
Najvažnije je pitanje o interesovanju za Bundesver. Mladi muškarci ili žene treba da ocijene svoje interesovanje na skali od nula (nimalo interesovanja) do 10 (veliko interesovanje).
<h2>Upitnik popunjen. Šta dalje?</h2>
Potom je predviđena provjera sposobnosti (musterung). Za sve muškarce rođene od 1. januara 2008. to je obavezno.&nbsp;
Najprije će ljekarskim pregledima biti podvrgnuti oni koji su u upitniku iskazali spremnost za dobrovoljno služenje vojnog roka i koji, nakon evaluacije upitnika, iz perspektive Bundesvera potencijalno odgovaraju potrebama. U okviru raspoloživih kapaciteta, postepeno će biti obuhvatani i drugi djelovi godišta 2008. Kada kapaciteti Bundesvera za regrutaciju budu u potpunosti uspostavljeni, postupak će biti proširen na cijelo godište.
Ljekarski pregledi više neće biti kao nekada, kada su vojni odsjeci često bili daljeni od naseljnih mjesta i djelovali kao kasarne. Ubuduće će pored sadašnjih 14 postojati ukupno 39 centara za regrutaciju, lako dostupnih, na primjer u gradskim centrima.
<h2>Mladićima prijete kazne</h2>
Ignorisanje novih propisa o vojnoj službi može biti skupo. Ako mladi muškarci ne popune upitnik, ponovo će dobiti pismo. Ali, poslije određenog vremena može da uslijedi i novčana kazna.
Jednako ozbiljan prekršaj je davanje lažnih podataka. Na primjer – kako je objasnilo Ministarstvo odbrane – navesti da je visina 1,60 m, težina 200 kg, a na regrutaciji se pokaže da to nije tačno.
Ako mladić ne ispuni obavezu popunjavanja upitnika ili da pogrešne podatke, može da slijedi novčana kazna do 1.000 eura, rekao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane agenciji epd.
Za muškarce je obavezan i ljekarski pregled. Na zahtjev je moguće izuzeće, u određenim situacijama. Međutim, prema portparolu ministarstva odbrane - ako mladić bez opravdanja ne dođe na zakazani termin, može da ga privede policija. Vojna policija Bundesvere neće biti korišćena u takvim slučajevima.
<h2>I Bundesrat odobrio novi zakon</h2>
Nakon Bundestaga, u petak 19. decembra i Bundesrat je odobrio zakon o modernizaciji vojnog roka. Time u Njemačkoj od 1. januara stupa na snagu novi Zakon o služenju vojske - koje je dobrovoljno.&nbsp;
Prema zakonu, Bundesver bi 2026. trebalo da ima između 186.000 i 190.000 aktivnih vojnika i vojnikinja. Do 2035. taj broj treba da poraste na 255.000 do 270.000. Uz to, planirano je i 200.000 rezervista. Trenutno Bundesver ima oko 183.000 aktivnih vojnika i vojnikinja.
Cilj zakona je da se kadrovske potrebe Bundesvera što preciznije pokriju. Ako se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca, Bundestag može da uvede takozvanu obaveznu službu prema potrebi, koja bi morala da se reguliše posebnim zakonom.
<h2>Obavezni vojni rok još tokom ove legislature?</h2>
Predsjednik Odbora za odbranu u Bundestagu Revekamp računa na povratak obavezne vojne službe još u ovom sazivu parlamenta.&nbsp;
- Zakonom o modernizaciji vojne službe stvorili smo instrument za kadrovski rast - rekao je Revekamp za list „Velt“ 25. decembra.&nbsp;
Međutim, kako dodaje, i dalje sumnja da je samo atraktivnija dobrovoljna služba dovoljna.
Parlament će 2027. provjeriti da li se dogovorene ciljne brojke mogu ostvariti, objasnio je Revekamp.&nbsp;
- Lično računam s tim da ćemo još u ovom sazivu morati da se vratimo obaveznoj vojnoj službi - ističe Revekamp.
Jer, pored potrebnog povećanja broja vojnika, svake godine mora da se zamijeni 20.000 do 30.000 vojnika koji napuštaju aktivnu službu.
Za izbor regruta u slučaju obavezne službe Revekamp smatra da je nasumičan postupak „najtransparentniji i najpravedniji“. Fizički kriterijumi više nisu savremeni, „jer zašto, na primjer, neko s viškom kilograma ne bi bio dobar pilot drona?“&nbsp;

Ignorisanje vojnog upitnika u Njemačkoj može skupo da košta mladiće

Rusija se pridružila naporima koje su odobrile Sjedinjene Američke Države s ciljem posredovanja u sigurnosnom sporazumu između Sirije i Izraela, nastojeći smanjiti tenzije duž granice i upravljati regionalnom dinamikom.
Izvori koje citiraju izraelski mediji, uključujući Izraelsku radioteleviziju (KAN), navode da Moskva tiho olakšava ove razgovore, koji uključuju sastanke održane u Azerbejdžanu uz posjete visokih zvaničnika.
Zvaničnici upoznati s procesom navode da i dalje postoje razlike u pregovorima između Damaska i Tel Aviva, ali da je u proteklim sedmicama ostvaren određeni napredak. Rusko posredovanje je, kako se navodi, dobilo prihvatanje Sjedinjenih Američkih Država, s obzirom na vojno prisustvo Moskve u Siriji.
Osim toga, Moskva vrši pritisak za premještanje ruskih trupa na jug Sirije, u blizinu granice s Izraeom, što, prema navodima, Izrael preferira u odnosu na širenje turskog prisustva u tom području.
Navodni pregovori odvijaju se paralelno s naporima jačanja sirijsko-ruskih odnosa. Prošlog mjeseca Rusija je rasporedila trupe i vojnu opremu u regiji Latakija duž sirijske obale. Sirijski ministar vanjskih poslova Asad al-Šibani posjetio je Moskvu u srijedu, gdje se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, naglasivši planove za podizanje bilateralnih odnosa na strateški nivo.
Ovo je uslijedilo nakon oktobarskog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i sirijskog tranzicijskog predsjednika Ahmada al-Šare, na kojem su obje strane istakle značaj strateške, političke i ekonomske saradnje, posebno u energetskom i prehrambenom sektoru.

Izraelu prihvatljivija ruska od turske vojske na granici sa Sirijom: Vode se tajni pregovori

Vlada Crne Gore je, na prijedlog ministra odbrane Dragana Krapovića, donijela Uredbu o dopunama Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore, na osnovu koje će pripadnicima Vojske koji su tokom ljeta ove godine bili angažovani na gašenju požara biti isplaćen dodatak na zaradu za poseban doprinos u izvršavanju zadataka u okviru treće misije: “Pomoć drugim institucijama”.
To je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića.
- Dopunama Uredbe predviđena je mogućnost da se, na obrazloženi predlog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, profesionalnim vojnim licima, kao i civilnim licima u službi u Vojsci Crne Gore, jednom godišnje isplati dodatak za poseban doprinos u okviru misije Vojske "Pomoć drugim institucijama", u visini do 30 obračunskih vrijednosti koeficijenta - navodi se u saopštenju.
Na ovaj način stvorene su pravne pretpostavke da se u okviru zarade za decembar mjesec izvrši isplata dodatka za pripadnike Vojske koji su bili angažovani tokom požarne sezone.
Visina dodatka određena je saglasno obimu i vrsti angažovanja pripadnika Vojske.
- Dijeleći ovu informaciju sa vama, cijenjene pripadnice i pripadnici Vojske Crne Gore, vama i vašim porodicama želim srećne nastupajuće praznike, a neka ovo bude simbolična čestitka države upućena vama - navodi se u saopštenju.

Vojnicima koji su učestvovali u gašenju požara biće isplaćen dodatak na zaradu

Američki ministar odbrane Pit Hegset u četvrtak je naveo istorijski visoke brojke vojne regrutacije, ali je priznao da i dalje postoje prepreke za stupanje u vojsku, uključujući gojaznost i krivične dosijee.
Govoreći na Forumu izvrsnosti u regrutaciji u Pentagonu, Hegset se pozvao na ono što je opisao kao „istorijske brojke regrutacije“ tokom administracije Donalda Trampa, ali je ukazao na stalne izazove.
- Znam da osnovni uslovi za regrutaciju nijesu laki. Previše naših mladih ljudi je predebelo ili neobrazovano. Ne glupo — to je pogrešno reći. Jednostavno ih ne obrazujemo kako treba ili imaju krivične dosijee. Sve te druge stvari doprinose tome da li neko može ili ne može ispuniti uslove za stupanje u vojsku - kazao je Hegset.
Hegset je ohrabrio regrutere da vojnu službu učine privlačnijom i da se prema pripadnicima vojske odnose onako kako bi željeli da se odnosi prema njihovoj sopstvenoj djeci.

Američki ministar odbrane: Previše mladih je debelo i glupo da bi se pridružili vojsci

Poljska ovaj mjesec pokreće novi program vojne obuke u sklopu šireg plana kojim želi do 2026. godine da obuči oko 400.000 ljudi, navelo je u četvrtak Ministarstvo odbrane te zemlje.
Potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, Poljska sada izdvaja najveći udio svog BDP-a za odbranu među članicama NATO-a. Postala je treća najveća vojska Alijanse, s 216.000 pripadnika, a planira da poveća broj vojnika za gotovo trećinu u sljedećih deset godina, prenosi Reuters.
Ministar odbrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz je opisao program, nazvan "U pripravnosti", kao "najveću odbrambenu obuku u istoriji Poljske".
Program će da bude dobrovoljan i otvoren za sve građane – od učenika i zaposlenih osoba do kompanija i penzionera.
On uključuje osnovni kurs sigurnosti, obuku preživljavanja, medicinsku edukaciju i nastavu o cyber higijeni.
- Samo u novembru i decembru ćemo da obučimo oko 20.000 ljudi kroz individualnu obuku, ali ukupni broj, uz sve oblike obuke, iznosi oko 100.000 osoba- rekao je novinarima zamjenik ministra odbrane Cezary Tomczyk.
Ministarstvo planira iduće godine da obuči oko 400.000 ljudi "pojedinačno, u grupama, u sklopu programa 'Obrazovanje s vojskom', kroz obuku rezervista te dobrovoljno služenje vojnog roka", istakao je Tomczyk.
Načelnik generalštaba Wieslaw Kukula rekao je da program ima dva primarna cilja – jačanje otpornosti građana i zajednica te povećanje dostupnosti, spremnosti i kapaciteta vojnih rezervista.
Program je prvi put najavio premijer Donald Tusk u martu kako bi se "izgradila vojska rezervista" usred pojačanih sigurnosnih zabrinutosti nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Poljska pokreće novi program vojne obuke, želi da obuči 400.000 ljudi do 2026.

Vojni čelnici Madagaskara izjavili su danas da je vojska preuzela vlast u toj ostrvskoj državi Indijskog okeana, nakon što je donji dom parlamenta glasao za smjenu predsjednika Andrija Rajoeline koji je pobjegao u inostranstvo.
Vojni čelnici kazali su da su suspendirali više državnih institucija.&nbsp;
- Suspendovan je ustav i osnovano je predsjedničko vijeće sastavljeno od pripadnika vojske i žandarmerije- objavio je oficir specijalne jedinice CAPSAT ispred predsjedničke palate u glavnom gradu Antananarivu.
Prije toga donji dom madagaskarskog parlamenta glasao je za opoziv predsjednika koji je pobjegao u inozemstvo nakon sukoba s protestantima predvođenima mladima i vojskom.
<h3>Rajoelina odbija odstupiti</h3>
Odluka Nacionalne skupštine, donesena sa 130 glasova za i jednim praznim listićem, došla je nekoliko sati nakon što je 51-godišnji čelnik pokušao dekretom raspustiti Nacionalnu skupštinu, produbljujući političku krizu u zemlji.
Rajoelina odbija odstupiti, prkoseći višenedjeljnim protestima generacije Z koji zahtijevaju njegovu ostavku kao i masovnim vojnim prebjezima. Predsjedništvo je saopštilo da je sastanak parlamenta neustavan i stoga je svaka rezolucija "ništavna".
Rajoelina je naveo da se preselio na sigurno mjesto zbog prijetnji životu. Dužnosnik opozicije, vojni izvor i strani diplomat rekli su Reutersu da je u nedjelju pobjegao iz zemlje francuskim vojnim avionom.
U objavi na X-u, Rajoelina je rekao da je odluka o raspuštanju Nacionalne skupštine, koja otvara put izborima najranije za 60 dana, "nužna za uspostavu reda" na Madagaskaru. Protesti u zemlji izbili su 25. septembra zbog nestašice vode i struje i brzo su eskalirali u ustanak zbog širih problema, uključujući korupciju, loše upravljanje i nedostatak osnovnih usluga.

Vojska preuzela vlast nad Madagaskarom

Prvo mjesto na listi najmoćnijih vojski svijeta drže Sjedinjene Američke Države, druga je Rusija, a treća Kina, iako im je indeks snage jednak.
To je pokazao indeks Global Firepower, prema kome je Crna Gora na dalekom 127. mjestu.
Vojska Indije je četvrta, a Južna Koreja peta. U 10 najboljih su i Velika Britanija, Francuska, Japan, Turska i Italija.
U kontekstu aktivnih ratova u svijetu, valja istaći da je ukrajinska vojska na 20. mjestu, izraelska na 15, dok je iranska na 16. mjestu.
Od zemalja u regionu, najbolje je plasirana Srbija na 63. mjestu, dok je Hrvatska na 74.mjestu.
Tu su i Slovenija (96), Sjeverna Makedonija (112), Bosna i Hercegovina (132).

Lista najmoćnijih vojski na svijetu: Evo gdje je Crna Gora

Njemačka vojska treba da doda 100.000 aktivnih vojnika postojećim 62.000, kako bi ispunila nove ciljeve NATO-a, namijenjene povećanju spremnosti usljed, kako procjenuju, "rastuće prijetnje od ruske agresije", kaže njen komandant u povjerljivom dokumentu u koji je Rojters imao uvid.
- Imperativ je da vojska postane dovoljno spremna za rat do 2029. godine i da obezbijedi kapacitete koje je Njemačka obećala (NATO-u) do 2035. godine - napisao je načelnik vojske Alfons Mais u pismu od 2. septembra, upućenom načelniku Generalštaba odbrane Karstenu Brojeru, piše Rojters.
Rekao je da je postizanje ovih ciljeva nemoguće sa trenutno odobrenim nivoima osoblja, koji takođe uključuju 37.000 neaktivnih vojnika.
Njemačka je već počela da povećava svoje obaveze prema saveznicima u istočnoj Evropi, ne samo uspostavljanjem njemačke brigade u Litvaniji, koja će brojati oko 5.000 vojnika, i raspoređivanjem pomorskih patrola na Baltiku, radi suzbijanja podvodnih sabotaža.
Mais je pozvao na povećanje broja aktivnih vojnika za oko 45.000 do 2029. godine - godine kada je alijansa, predvođena SAD, saopštila da očekuje da će Rusija biti sposobna za napad velikih razmjera na zapadne saveznike.
Moskva je dosljedno negirala bilo kakvu namjeru da pokrene rat protiv NATO-a ili njegovih članica.
Međutim, da bi se ispunili ciljevi NATO-a, dogovoreni na samitu u junu, i izgradile rezerve za rat kakav Rusija vodi u Ukrajini, Mais je projektovao potrebu za dodatnih 45.000 aktivnih vojnika do 2035. godine.
Takođe je pozvao na oko 10.000 dodatnih vojnika za jačanje teritorijalne odbrane.
Portparol Ministarstva odbrane u Berlinu odbio je da komentariše dokument, navodeći njegovu povjerljivu prirodu.
Rekao je da je NATO prilagodio svoje ciljeve u pogledu sposobnosti, kao odgovor na "značajno povećane prijetnje" nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine:
- Prema prvoj gruboj procjeni, biće potrebno ukupno oko 460.000 pripadnika (iz Njemačke), podijeljenih na oko 260.000 aktivnih vojnika i oko 200.000 rezervista - &nbsp;navodi se.
U junu je ministar odbrane Boris Pistorijus objavio da će Njemačkoj biti potrebno do 60.000 dodatnih aktivnih pripadnika u svim vojnim granama kako bi ispunila nove ciljeve NATO-a, čime će buduća snaga njemačkih oružanih snaga, Bundesvera, biti oko 260.000.
Međutim, još nisu postigle cilj od 203.000 vojnika postavljen 2018. godine, a prema podacima ministarstva, i dalje im fali oko 20.000 redovnih pripadnika.

Rojters: U njemačkoj vojsci broj vojnika mora da se udvostruči

Opština Danilovgrad i lokalni portal „Volim Danilovgrad“ pokrenuli su internet platformu poplavedanilovgrad.me, namijenjenu prijavi štete i koordinaciji pomoći nakon nedavnih poplava koje su pogodile ovu opštinu.
Obilne padavine u prvoj sedmici januara izazvale su izlivanje rijeke Zete, usljed čega su poplavljeni brojni stambeni i ugostiteljski objekti, kao i saobraćajnice na više lokacija. Nova platforma omogućava građanima da brzo i jednostavno prijave pretrpljenu štetu i pošalju fotografije sa terena, kako bi se prikupili relevantni podaci za procjenu obima štete i planiranje sanacije.
Cilj ove inicijative je da se, na osnovu pristiglih prijava, precizno utvrdi stanje na terenu, organizuju hitni radovi na čišćenju i sanaciji odvodnih kanala, te da se dugoročno spriječe slične situacije.
Prema posljednjim podacima, vodostaj rijeke Zete je u opadanju – sa maksimuma od preko 1.189 centimetara pao je na oko 1.012 centimetara danas, 9. januara. Ipak, posljedice su i dalje ozbiljne: poplavljeno je više od 20 domaćinstava u naseljima Pažići, Strahinjići, Spuž, Podanje, Bandići i Klikovače, evakuisano je oko 15 osoba, a više putnih pravaca i mostova, uključujući i glavni gradski most, bilo je privremeno van funkcije.
Najkritičnija situacija bila je u Danilovgradu, gdje je voda prodrla u kuće i poslovne prostore, a saobraćaj je na više lokacija bio potpuno obustavljen.
<h2>Zaštita privatnosti građana</h2>
Iz Opštine Danilovgrad naglašavaju da će se lični podaci građana – ime, broj telefona i e-mail adresa – koristiti isključivo u svrhu kontakta u vezi sa prijavom i neće biti javno objavljivani niti prosljeđivani trećim licima bez izričitog pristanka. Fotografije će služiti isključivo za dokumentovanje štete i koordinaciju pomoći, a građanima se preporučuje da, ukoliko je potrebno, zamagle lica ili registarske oznake na snimcima.
– Ovo je zajednička akcija građana i institucija – svaka prijava pomaže da se šteta brže sanira i da se sistemski spriječe buduće poplave – poručuju iz Opštine.
Građani Danilovgrada pozvani su da koriste platformu poplavedanilovgrad.me i na taj način doprinesu bržoj reakciji nadležnih službi i efikasnijem oporavku zajednice.
Opština Danilovgrad je najavila i da će u ponedjeljak otvoriti poseban žiro-račun za prikupljanje donacija za pomoć ugroženim porodicama, čime se nastavlja koordinisana akcija podrške nakon ove prirodne nepogode.

Opština Danilovgrad i portal „Volim Danilovgrad“ pokrenuli platformu za prijavu štete nakon poplava

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Obećanja o izlasku iz vlasti i druge priče
- Ultimatumi DNP-a 
- Stanje nakon poplava
- Neustavni dan Republike Srpske, čestitke i prisustvo crnogorskih predstavnika 
- Protesti u Iranu
Gosti emisije su Dragutin Popović, istoričar i Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Dragutin Papović i Dragan Koprivica

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković je, nakon današnje sjednice Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) na kojoj je razmatrano dalje učešće te stranke u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, kazao da počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu.
Na sjednici Predsjedništva DNP-a nije donijeta odluka o napuštanju vlasti, već partija traži ustavne promjene, odnosno da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu... U suprotnom, kako su rekli, napustiće Vladu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdnp-trazi-ustavne-promjene-ili-izlazi-iz-vlasti-zahtijevace-da-srpski-jezik-bude-sluzbeni-i-izmjene-zakona-o-drzavljanstvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu, kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele - naveo je Laković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2009642051806061003%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009642051806061003%7Ctwgr%5E4dd51891af1acae4a2d2fac9fd0ed3e0652c3401%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković o zahtjevima DNP-a: Čudo da nema i kapele

Iza demonstranata u Iranu ostao je pravi haos – spaljeno turbe, uništene desetine vozila hitnih službi i demolirana javna imovina, dok vlasti ističu da su protesti prerasli u oružanu pobunu dirigiranu iz inostranstva.
Iranska državna televizija objavila je snimke na kojima se vidi vandalizovano i zapaljeno turbe vjerskog velikodostojnika Sajida Mahmuda u gradu Dezfulu, u pokrajini Huzestan.
Prema izvještajima zvaničnika, ovo je samo jedan u nizu napada na vjerske i javne objekte tokom proteklih noći.
<h2>Bilans uništenja i napadi na vatrogasce</h2>
Gradonačelnik Teherana iznio je šokantne podatke o razmjerama materijalne štete, tvrdeći da cilj demonstranata nije bio samo protest, već stvaranje slike potpunog bezvlašća.
- Napali su bolnice, dva medicinska centra, 26 banaka, 25 džamija, baze Basija (paravojne formacije) i policijske objekte kako bi proširili haos - izjavio je gradonačelnik.&nbsp;
Posebno zabrinjava podatak da je zapaljeno 48 vatrogasnih vozila, uključujući osam teških kamiona, a vatrogasci su napadani dok su pokušavali da ugase požare.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2009560208729895135%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009560208729895135%7Ctwgr%5Ed5b4e481e1a48e475527acb06af62c7896b7d617%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao odgovor na eskalaciju, Sekretarijat Vrhovnog vijeća za nacionalnu bezbjednost Irana izdao je oštro saopštenje u kojem se navodi da snage bezbjednosti i pravosuđe „neće imati nimalo popuštanja prema saboterima“.
U saopštenju se ističe da su nedavni događaji, iako započeti kao protest zbog nestabilnosti tržišta, preuzeti od strane „cionističkog režima i SAD-a“. Vijeće navodi da nijedan patriota ne bi dozvolio paljenje nacionalnih simbola poput zastave ili skrnavljenje spomena na generala Kasema Sulejmanija.
- Snage bezbjednosti su tu da spriječe nesigurnost. Oni koji imaju ekonomske primjedbe ne čine djela koja dodatno pogoršavaju ekonomsku štetu - stoji u saopštenju, uz napomenu da je cilj neprijatelja destabilizacija zemlje kroz „hibridni rat“.
<h2>Hapšenja agenata</h2>
Iranske bezbjednosne službe saopštile su da su razbile nekoliko naoružanih terorističkih ćelija. U Teheranu je, prema navodima zvaničnika, uhapšen operativac Mosada koji je putem društvenih mreža primao instrukcije iz Njemačke za regrutovanje mladih i dokumentovanje nereda.
U gradu Borujerdu neutralisana je četvoročlana naoružana grupa koja je, prema policijskim navodima, pripremala operaciju „pod lažnom zastavom“ – planirali su da ubijaju civile kako bi za njihovu smrt okrivili državu. Zaplijenjeno je oružje, municija i oprema za izradu eksploziva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2009571324864463229%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009571324864463229%7Ctwgr%5Ed5b4e481e1a48e475527acb06af62c7896b7d617%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Takođe, u Teheranu je uhapšeno 40 osoba zbog korišćenja alata vještačke inteligencije (AI) za kreiranje lažnih fotografija i video-snimaka (deepfake), kako bi se stvorio privid masovnijeg haosa nego što je stvarno stanje na terenu.
Neredi su odnijeli i ljudske živote. Najmanje četiri policajca su poginula („stradali kao šehidi“, prema terminologiji iranskih medija) u odvojenim incidentima. U pokrajini Sistan i Beludžistan, pripadnici grupe Jaish al-Adl ubili su policajca Mahmuda Hagihata, dok su u gradu Lordeganu, u sukobu s demonstrantima naoružanim vojnim puškama, poginula dva policajca, a 30 ih je ranjeno.
Dodatno, pet osoba je poginulo tokom napada na policijsku stanicu u gradu Chenaranu, gdje su napadači pokušali da preskoče zidove objekta.
Dok iranski zvaničnici priznaju legitimnost ekonomskih prigovora građana, za nagli pad vrijednosti valute i rast troškova života direktno krive američke sankcije. Istovremeno, optužuju bivše i sadašnje američke zvaničnike, uključujući Donalda Trampa i Majka Pompea, za otvoreno podsticanje nasilja i podršku separatističkim grupama.

Tag: vojska