Američka vojska danas se u Indijskom okeanu ukrcala na sankcionisani tanker povezan sa Venecuelom, saopštio je Pentagon.
Venecuela je godinama pod američkim sankcijama za naftu, oslanjajući se na flotu tankera sa lažnom zastavom za šverc sirove nafte.
&nbsp;Pentagon je na društvenoj mreži Iks (X) objavio da su "snage SAD zauzele brod Veronika III tokom noći".
- Pratili smo brod iz Kariba u Indijski okean - dodaje se u objavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vojska SAD u Indijskom okeanu zauzela tanker povezan sa Venecuelom

Vojni rashodi Rusije bili su u prethodnim godinama do 66 odsto viši nego što je prikazivao zvanični budžet za odbranu, prema analizi njemačke spoljne obavještajne službe BND.
Tako su, na primjer, građevinski projekti ministarstva odbrane, IT-projekti vojske ili socijalne naknade za pripadnike oružanih snaga bili navedeni ne u odbrambenom, već u drugim djelovima budžeta, utvrdila je njemačka služba u analizi koja traje duže vrijeme, prenosi dpa.
Ovo je, prema podacima BND-a, i zbog toga što se rusko tumačenje odbrambenih rashoda značajno razlikuje od definicije NATO. Pored toga, informacije o odbrambenim rashodima zvaničnih ruskih organa često se prikazuju iskrivljeno i zahtijevaju dodatno tumačenje.
Od početka rata protiv Ukrajine u februaru 2022. odbrambeni budžet Rusije je, prema podacima BND-a, svake godine značajno rastao.
Tako služba procjenjuje vojne rashode Rusije za prošlu godinu na oko 250 milijardi eura, što čini otprilike polovinu ukupnog budžeta. To bi odgovaralo udjelu od oko 10 odsto ruskog bruto domaćeg proizvoda.
Nasuprot tome, udio vojnih rashoda Rusije u 2022. iznosio je šest odsto BDP-a, naredne godine 6,7 odsto, a 2024. je porastao na 8,5.
BND ukazuje da Rusija novac za vojsku se ne koristi samo za rat protiv Ukrajine, već i za dodatnu izgradnju i proširenje vojnih kapaciteta, posebno u blizini istočnog krila NATO.
Brojke konkretno pokazuju da ruska prijetnja Evropi raste, ističe BND.

500x500

Njemački obavještajci: Moskva u vojsku ulaže više nego što zvanično prikazuje

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će aktivirati Zakon o pobuni kako bi rasporedio vojne snage u Minesoti nakon višednevnih protesta zbog porasta broja imigracijskih agenata na ulicama Mineapolisa.&nbsp;
- Ako korumpirani političari Minesote ne poštuju zakon i ne zaustave profesionalne agitatore i pobunjenike da napadaju domoljube Agencije za imigraciju i carine (ICE), koji samo pokušavaju raditi svoj posao, pokrenuću Zakon o popuni - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Kako piše Rojters, Tramp je već na područje Mineapolisa poslao gotovo tri hiljade naoružanih saveznih policajaca u maskirnoj opremi vojnog stila i pod maskama koje im skrivaju lica.
Često su dočekivani glasnim i ljutitim protestima stanovnika. Bijes stanovnika produbio se prije osam dana nakon što je agent ICE-a ubio jednu američku državljanku.
Trampova najnovija prijetnja stigla je nekoliko sati nakon što je imigracijski službenik pucao i ranio Venezuelca za kojeg su rekli da je bježao od kontrole u Mineapolisu, prenosi Hina.

1250x600

1084x550

Tramp prijeti raspoređivanjem vojske zbog protesta protiv agenata ICE-a

Njemačka će još ove sedmice poslati prve vojnike na Grenland, piše njemački list Bild pozivajući se na više izvora u Njemačkoj i Skandinaviji.
Prema pisanju njemačkog lista, u početku će biti poslat izviđački odred sa nekoliko pripadnika Bundesvera.&nbsp;
Portparol njemačkog Ministarstva odbrane rekao je za Bild da to ne može ni da potvrdi ni da demantuje.&nbsp;
List, međutim, navodi da bi operacija mogla da počne već sjutra.&nbsp;
Iz krugova njemačke vlade i Bundestaga rečeno je da će prvi izviđački tim krenuti sjutra.&nbsp;
Danska je u utorak najavila značajno pojačanje svoje prisutnosti, a i drugi evropski NATO-partneri bi trebalo da učestvuju.
Zvanično, u pitanju su evropske države članice NATO-a koje pojačavaju prisustvo na Grenlandu.&nbsp;
Međutim, prema informacijama "Bilda", operacija se koordinira iz Kopenhagena, a ne preko NATO struktura.&nbsp;
Kao razlog za to navodi se da nordijske države u NATO-u, uključujući i Grenland, podležu NATO komandovanju u Norfolku u SAD.&nbsp;
Međutim, ova misija treba da se sprovede bez SAD-a.&nbsp;
Prema informacijama njemačkog lista, pored obuke kopnenih trupa, najvjerovatnije će biti obučavani i mornarica i vazduhoplovstvo.&nbsp;
Grenland se već neko vrijeme razmatra kao lokacija za stacioniranje ili upotrebu novih dalekometnih izviđačkih aviona "Posejdon", navodi list, prenosi Tanjug.

Bild: Njemačka ove sedmice šalje prve vojnike na Grenland

Visoka stopa dezerterstva i dva miliona ljudi koji izbjegavaju regrutaciju su među nizom izazova sa kojima se suočava vojska Ukrajine dok Rusija nastavlja invaziju posle gotovo četiri godina borbi, izjavio je danas novi ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov.
On je u Parlamentu rekao da su među problemima sa kojima se suočavaju oružane snage Ukrajine i preterana birokratija, „pristup sovjetskog tipa“ upravljanju i poremećaji u snabdijevanju vojske na liniji fronta dugačkoj gotovo 1.000 kilometara.
- Ne možemo voditi rat sa novim tehnologijama, a sa starom organizacionom strukturom - rekao je Fedorov.
On je rekao da je iz vojske dezertiralo oko 200.000 ljudi i da oko dva miliona ljudi izbjegava regrutaciju.
Parlament je danas Fedorova postavio za novog ministra odbrane, a on se zakleo da će podsticati inovacije i reforme kako bi ojačao vojsku u ratu sa Rusijom.
Novi 34-godišnji ministar, ranije je bio prvi zamjenik premijera i ministar za digitalnu transformaciju.
Njegov prethodnik na mjestu ministra odbrane, Denis Šmihal je sada ministar energetike i prvi zamenik premijera. Šmihal je svega nekoliko mjeseci bio ministar odbrane – od jula 2025. do pre neki dan, a prije toga je bio premijer s najdužim stažom u istoriji Ukrajine – od 2020. do jula 2025, kada je na molbu predsjednika Volodimira Zelenskog podnio ostavku da bi omogućio rekonstrukciju Vlade.
Tom rekonstrukcijom Zelenski želi da Vladu više usmjeri na bezbjednost, razvoj odbrane i diplomatiju, usred novog zalaganja SAD za postizanje mirovnog sporazuma s Rusijom.
Fedorov je rekao da Ministarstvo odbrane ima manjak od 300 milijardi hrivni (6,9 milijardi eura) za svoje potrebe.
Evropska unija će najveći dio velikog novog programa zajma dati da pomogne da se finansira ukrajinska vojska i privreda tokom naredne dvije godine, rekla je danas predsjednica Evropske unije Ursula fon der Lajen.
Fedorov je rekao da se ukrajinski odbrambeni sektor znatno proširio od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Na početku rata, rekao je, njegova zemlja je imala sedam privatnih kompanija za dronove i dvije firme koje su razvijale elektronske sisteme za ratovanje, a danas gotovo 500 proizvođača dronova i oko 200 kompanija za elektronsko ratovanje.
On je dodao da su neki sektori nastali od nule, uključujući privatne proizvođače raketa kojih je sada oko 20, i više od 100 kompanija koje proizvode kopnene robotske sisteme.

Novi ministar odbrane Ukrajine: Milioni izbjegavaju regrutaciju ili dezertiraju

Velika Britanija danas je saopštila da su razgovori s drugim NATO članicama o odbijanju ruske aktivnosti na Arktiku „uobičajeni“, nakon medijskih izvještaja da London pregovara s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu.
Prema navodima novina Telegraph, vojni čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu, teritoriji za koji je američki predsjednik Donald Tramp nedavno izjavio da želi da ga preuzme.
Britanski dužnosnici započeli su pregovore s Njemačkom, Francuskom i drugim zemljama o slanju britanskih vojnika, ratnih brodova i aviona, s ciljem zaštite Grenlanda od ruskog i kineskog uticaja.
Ministrica prometa Velike Britanije Hajdi Aleksander izjavila je za Sky News da su ovakvi razgovori u NATO-u „uobičajeni“. „Postaje to vrlo sporna geopolitička regija. S Rusijom i Kinom, očekuje se da razgovaramo sa saveznicima o tome kako odbiti rusku agresiju u Arktičkom krugu“, rekla je Aleksander.
Vladin glasnogovornik istakao je da je Velika Britanija „predana radu s NATO partnerima u jačanju odvraćanja i odbrane na Arktiku“.
Donald Tramp je ranije naglasio da Sjedinjene Američke Države moraju posjedovati Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske, kako bi spriječile stratešku kontrolu Rusije i Kine nad bogatim mineralnim resursima, napominjući da američka prisutnost tamo nije dovoljna.

Telegraf: Čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu

Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.
Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.
Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.
Zapovjednik jedinice, pukovnik Oliver Henkel, smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.
Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.
Skandal je izazvao oštre reakcije. General Harald Gante rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih Agnješka Bruger upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.
Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.
Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

Predsjednik SAD Donald Tramp je predložio da se vojni izdaci SAD u 2027. godini utvrde na čak 1.500 milijardi dolara, navodeći da su "vremena problematična i opasna".
Vojni budžet za 2026. godinu je utvrđen na 901 milijardu dolara.
Tramp je pozvao na masovno povećanje izdataka nekoliko dana pošto je naredio američku vojnu operaciju zarobljavanja lidera Venecuele Nikolasa Madura i njegovog izvođenja radi suđenja u SAD zbog trgovine drogom, a američke snage nastavljaju da se gomilaju u Karipskom moru.
Tramp je posljednjih dana takođe pozvao na preuzimanje danske teritorije Grenlanda iz "razloga nacionalne bezbjednosti" i nagovijestio je da je otvoren za izvođenje vojnih operacija u Kolumbiji, a državni sekretar Marko Rubio je zloslutno upozorio da je "u nevolji" Kuba - dugogodišnji protivnik SAD.
- Ovo će nam omogućiti da izgradimo 'Vojsku snova' na koju odavno imamo pravo i, što je još važnije, to će nas učiniti bezbjednima, bez obzira na neprijatelja - rekao je Tramp u objavi na Truth Social-u, objavljujući svoj prijedlog.
Vojska je upravo dobila veliku pomoć od 175 milijardi dolara u okviru republikanskog "velikog, lijepog zakona" o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje koji je Tramp potpisao krajem prošle godine.
Insistiranje na većem finansiranju Pentagona gotovo je sigurno da će naići na otpor opozicionih Demokrata koji rade na održavanju pariteta između promjena u odbrambenoj i neodbrambenoj potrošnji. Ali, takođe je sigurno da će izazvati primjedbe republikanskih "jastrebova" protiv deficita fržavnog budžeta koji su se suprotstavili većim vojnim izdacima.
Ali Tramp je rekao da se "osjeća prijatno" povećavajući potrošnju na vojsku zbog povećanih prihoda koje je njegova administracija stvorila kroz carinske tarife nametnute prijateljima i neprijateljima širom svijeta od njegovog povratka na dužnost.
Američka vlada je prošle godine prikupila bruto prihode od 288,5 milijardi dolara od carina i drugih akciza, a 98,3 milijarde dolara 2024. godine, po podacima Dvostranačkog centra za politiku. To je značajno povećanje prihoda od oporezivanja uvoza. Ali, to nije dovoljno da pokrije razna obećanja koja je dao Tramp koji je rekao da carine mogu pokriti i dividende poreskim obveznicima, otplatiti nacionalni dug i, sada, pokriti povećane vojne troškove.
Tramp je u srijedu zaprijetio da će prekinuti kupovinu Pentagona od kompanije Rejtion, jednog od najvećih američkih izvođača u oblasti odbrane, ako ta kompanija ne prekine praksu otkupa akcija i ne uloži više profita u izgradnju svojih kapaciteta za proizvodnju oružja.
Tramp se posljednjih mjeseci više puta žalio da kompanije iz oblasti odbrane značajno kasne sa isporukama kritično važnogoružja, ali i dalje isplaćuju dividende i otkup akcija investitorima i nude impresivne plate višim rukovodiocima.
- Ili će se Rejtion angažovati i početi da ulaže u direktnija ulaganja poput postrojenja i opreme, ili više neće poslovati sa Ministarstvom rata - rekao je Tramp na društvenim mrežama.&nbsp;
Dodaje da ako Rejtion želi dalje poslovanje sa vladom Sjedinjenih Država, ni pod kojim uslovima neće im biti dozvoljeno da obavljaju bilo kakve dodatne otkupe akcija, "gdje su potrošili desetine milijardi dolara, dok ne budu u stanju da se sastave".
Ta kompanija proizvodi neke od najšire korišćenih i najznačajnijih raketa, uključujući krstareću "Tomahavk", rakete "Džavelin" i "Stinger" koje se lansiraju sa ramena, i raketu vazduh-vazduh "Sajdvinder".
Rejtion takođe poseduje "Prat i Vitni", kompaniju koja proizvodi mnoštvo mlaznih motora koji pokreću avione za sve vojne grane, uključujući i najnovijeg zajedničkog udarnog lovca F-35.
Na Vol stritu su akcije izvođača radova u odbrambenoj industriji odmah opale, pri čemu akcije kompanije Nortrop Gruman za 5,5 odsto, Lokid Martina za 4,8 odsto, a RTX Korporacije, matične kompanija firme Rejtion za 2,5 odsto.

Tramp traži povećanje vojnih izdataka za 2027. na 1.500 milijardi dolara zbog "opasnih vremena"

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva planira da pokrene program "godina za pauziranje" (gap year - pauza između školovanja) koji bi maturantima i studentima omogućio da steknu iskustvo u Vojsci, Kraljevskoj mornarici ili RAF-u bez dugoročne obaveze.
Vojni rok je namijenjen osobama mlađim od 25 godina i dio je napora da se riješe dugoročni problemi sa regrutovanjem i zadržavanjem kadra u oružanim snagama Ujedinjenog Kraljevstva.
Prijave za prvu grupu od 150 regruta otvaraju se na proljeće, uz planove da se taj broj poveća na 1.000 mladih ljudi godišnje.
Program će biti plaćen, ali zvaničnici još nisu objavili visinu plate.
Ministar odbrane Džon Hili rekao je da će program mladima ponuditi „nevjerovatne vještine i obuku“. Međutim, konzervativci su kritikovali mali broj regruta.
Regruti u okviru programa „gap year“ neće biti raspoređivani u aktivne operacije, a sadržaj kurseva se, kako se navodi, još razvija.
Regruti bi trebalo da dobiju 13 nedjelja osnovne obuke u okviru dvogodišnjeg angažmana, dok bi program u Mornarici trajao godinu i pružao opštu obuku za mornare.
Program RAF-a je manje razrađen.
U okviru posebnog programa, Vojska trenutno nudi 30 „gap year“ mjesta za mlade prije, tokom ili neposredno nakon univerziteta, i to samo za one koji razmatraju oficirsku obuku – iako se u prošloj akademskoj godini prijavilo manje od 10 ljudi.
Očekuje se da novi program „gap year“ bude otvoren za širi krug kandidata.
Ministarstvo odbrane (MoD) saopštilo je da će oni koji se pridruže programu učiti vještine liderstva, timskog rada i rješavanja problema, koje će ih pripremiti „za cijeli život“, bez obzira na to da li će nastaviti karijeru u oružanim snagama ili ne.
Zvaničnici se nadaju da će program privući širi spektar ljudi u oružane snage i da će neki odlučiti da ostanu i nastave vojnu karijeru.
Program „gap year“ u Ujedinjenom Kraljevstvu dio je niza prijedloga za povećanje broja ljudi sa vojnim iskustvom. Vlada se takođe nada da će povećati broj kadeta za 30 odsto.
Druge evropske zemlje – poput Francuske i Njemačke – nedavno su ponovo uvele neki oblik dobrovoljne nacionalne službe.

Ujedinjeno Kraljevstvo će ponuditi vojnu "godinu za pauziranje" kako bi povećalo broj regruta

Bundesver, odnosno njemačka vojska, planira da od sredine januara mladim ljudima pošalje prve upitnike o novom vojnom roku. Procedura će se prvobitno obavljati poštom, jer država ima adrese prebivališta, ali ne i mejl adrese.
- Naši planovi predviđaju da ćemo pisma poslati za oko 650.000 osoba jednog godišta. To je oko 54.000 mjesečno - saopštilo je Ministarstvo odbrane Njemačke.
Počinje se onima rođenim od 1. januara 2008. Njemački državljani koji žive u inostranstvu neće dobijati pisma sa uptinicima, ali će po povratku u Njemačku, mladići biti vojno evidentirani.
U pismu je štampan QR-kod koji vodi do upitnika. Od tog trenutka sve se obavlja digitalno, na primjer preko telefona.
Svi muškarci i žene od 18 godina treba da u upitniku navedu svoju podobnost i motivaciju za Bundesver. Muškarci moraju da popune upitnik – žene ne.
Ime i adresa su već navedeni, jer ih država posjeduje. Zatim mora da se unese mejl adresa. Slijede podaci o stepenu obrazovanja i pitanje da li je već završena stručna obuka. Takođe se pita i za vozačku dozvolu. Visina, težina i fizička kondicija su takođe tema.
Najvažnije je pitanje o interesovanju za Bundesver. Mladi muškarci ili žene treba da ocijene svoje interesovanje na skali od nula (nimalo interesovanja) do 10 (veliko interesovanje).
<h2>Upitnik popunjen. Šta dalje?</h2>
Potom je predviđena provjera sposobnosti (musterung). Za sve muškarce rođene od 1. januara 2008. to je obavezno.&nbsp;
Najprije će ljekarskim pregledima biti podvrgnuti oni koji su u upitniku iskazali spremnost za dobrovoljno služenje vojnog roka i koji, nakon evaluacije upitnika, iz perspektive Bundesvera potencijalno odgovaraju potrebama. U okviru raspoloživih kapaciteta, postepeno će biti obuhvatani i drugi djelovi godišta 2008. Kada kapaciteti Bundesvera za regrutaciju budu u potpunosti uspostavljeni, postupak će biti proširen na cijelo godište.
Ljekarski pregledi više neće biti kao nekada, kada su vojni odsjeci često bili daljeni od naseljnih mjesta i djelovali kao kasarne. Ubuduće će pored sadašnjih 14 postojati ukupno 39 centara za regrutaciju, lako dostupnih, na primjer u gradskim centrima.
<h2>Mladićima prijete kazne</h2>
Ignorisanje novih propisa o vojnoj službi može biti skupo. Ako mladi muškarci ne popune upitnik, ponovo će dobiti pismo. Ali, poslije određenog vremena može da uslijedi i novčana kazna.
Jednako ozbiljan prekršaj je davanje lažnih podataka. Na primjer – kako je objasnilo Ministarstvo odbrane – navesti da je visina 1,60 m, težina 200 kg, a na regrutaciji se pokaže da to nije tačno.
Ako mladić ne ispuni obavezu popunjavanja upitnika ili da pogrešne podatke, može da slijedi novčana kazna do 1.000 eura, rekao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane agenciji epd.
Za muškarce je obavezan i ljekarski pregled. Na zahtjev je moguće izuzeće, u određenim situacijama. Međutim, prema portparolu ministarstva odbrane - ako mladić bez opravdanja ne dođe na zakazani termin, može da ga privede policija. Vojna policija Bundesvere neće biti korišćena u takvim slučajevima.
<h2>I Bundesrat odobrio novi zakon</h2>
Nakon Bundestaga, u petak 19. decembra i Bundesrat je odobrio zakon o modernizaciji vojnog roka. Time u Njemačkoj od 1. januara stupa na snagu novi Zakon o služenju vojske - koje je dobrovoljno.&nbsp;
Prema zakonu, Bundesver bi 2026. trebalo da ima između 186.000 i 190.000 aktivnih vojnika i vojnikinja. Do 2035. taj broj treba da poraste na 255.000 do 270.000. Uz to, planirano je i 200.000 rezervista. Trenutno Bundesver ima oko 183.000 aktivnih vojnika i vojnikinja.
Cilj zakona je da se kadrovske potrebe Bundesvera što preciznije pokriju. Ako se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca, Bundestag može da uvede takozvanu obaveznu službu prema potrebi, koja bi morala da se reguliše posebnim zakonom.
<h2>Obavezni vojni rok još tokom ove legislature?</h2>
Predsjednik Odbora za odbranu u Bundestagu Revekamp računa na povratak obavezne vojne službe još u ovom sazivu parlamenta.&nbsp;
- Zakonom o modernizaciji vojne službe stvorili smo instrument za kadrovski rast - rekao je Revekamp za list „Velt“ 25. decembra.&nbsp;
Međutim, kako dodaje, i dalje sumnja da je samo atraktivnija dobrovoljna služba dovoljna.
Parlament će 2027. provjeriti da li se dogovorene ciljne brojke mogu ostvariti, objasnio je Revekamp.&nbsp;
- Lično računam s tim da ćemo još u ovom sazivu morati da se vratimo obaveznoj vojnoj službi - ističe Revekamp.
Jer, pored potrebnog povećanja broja vojnika, svake godine mora da se zamijeni 20.000 do 30.000 vojnika koji napuštaju aktivnu službu.
Za izbor regruta u slučaju obavezne službe Revekamp smatra da je nasumičan postupak „najtransparentniji i najpravedniji“. Fizički kriterijumi više nisu savremeni, „jer zašto, na primjer, neko s viškom kilograma ne bi bio dobar pilot drona?“&nbsp;

Ignorisanje vojnog upitnika u Njemačkoj može skupo da košta mladiće

U Velikoj sali Skupštine Opštine Ulcinj &nbsp;održana je konferencija za medije povodom završetka projekta procjene razvojnog statusa djece uzrasta od 0 do 6 godina u vrtićima na teritoriji Opština Ulcinj.
Projekat je realizovan u saradnji sa Terapeutskim centrom Heimerer, a obuhvatio je stručne procjene u predškolskim ustanovama: Vrtić „Solidarnost“, Vrtić „Winnie the Pooh“ i Vrtić „Xixëllonja“. Tokom trajanja projekta sprovedene su detaljne analize razvojnog statusa djece, s posebnim fokusom na rano prepoznavanje eventualnih poteškoća i pružanje adekvatnih smjernica za dalji rad.
Predstavnici Terapeutskog centra Heimerer predstavili su metodologiju korišćenu tokom procesa procjene, rezultate do kojih se došlo, kao i preporuke za naredne korake.
Posebno je istaknuto da je projekat imao preventivni karakter, sa ciljem ranog prepoznavanja mogućih poteškoća i pružanja stručne podrške roditeljima i vaspitačima, kako bi se omogućila pravovremena intervencija i povećale šanse za uspješan razvoj svakog djeteta.
Tokom konferencije naglašena je i važnost međuinstitucionalne saradnje, kao i aktivnog uključivanja roditelja i zaposlenih u vrtićima, što je ocijenjeno kao jedan od ključnih faktora uspješne realizacije projekta.
Konferenciji su prisustvovali predsjednik Opštine, Genci Nimanbegu, predstavnici Terapeutskog centra Heimerer Burim Bećiri, Bojan Radić i Ardita Zenulahu, kao i sekretarka za sport i mlade Enisa Martinović.
Nimanbegu je naglasio &nbsp;da projekat predstavlja važan korak ka izgradnji održivog sistema podrške ranom razvoju djece u opštini. Istakao je da su prve godine života ključne za razvoj govora, komunikacije, socijalnih i emocionalnih vještina, te da kvalitetna i pravovremena podrška može značajno uticati na kasniji uspjeh djece u obrazovnom sistemu.
Iz Opštine Ulcinj poručeno je da ova saradnja predstavlja primjer odgovornog i proaktivnog pristupa u oblasti socijalne i obrazovne politike, sa jasnim fokusom na dobrobit i budućnost djece. Na kraju konferencije istaknuto je da će slične inicijative biti nastavljene i u narednom periodu, sa ciljem da stručna podrška djeci i porodicama postane redovna praksa u opštini.

Opština Ulcinj: Završen projekat procjene razvojnog statusa djece predškolskog uzrasta

Evropski parlament je danas suspendovao trgovinski sporazum Evropske unije i SAD uz obrazloženje da su najnovija odluka američkog predsjednika Donalda Trampa i prethodna odluka američkog Vrhovnog suda dovele u pitanje pravnu valjanost sporazuma iz 2025. godine.
Vrhovni sud SAD poništio je 20. februara odluku kojom je Tramp početkom 2025. godine uveo visoke carine mnogim zemljama svijeta, uz obrazloženje da je pozivanjem na zakon o nacionalnoj vanrednoj situaciji prekoračio predsjednička ovlašćenja.
Tramp je istog dana najavio da uvodi dodatne carine od deset odsto na uvoz iz cijelog svijeta, a samo dan kasnije je to povećao na 15 odsto, i to izvršnom uredbom kojom je zaobišao Kongres.
Pregovarači Evropskog parlamenta zaduženi za taj dokument danas su ceo ugovor EU i SAD zamrzli sve dok situacija ne bude razjašnjena.
- Želimo da od SAD dobijemo jasna uvjeravanja da će se pridržavati sporazuma, jer je to odlučujući element - izjavio je šef Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta, nemački socijaldemokrata Bernd Lange.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i Tramp su u julu prošle godine u škotskom Ternberiju utanačili carinski i trgovinski sporazum.
Sporazumom iz Ternberija SAD su se obavezale na standardnu carinu od 15 odsto na većinu uvoza iz EU (smanjujući stope sa zaprećenih 30 odsto), dok je EU pristala da ukine carine na skoro svu američku industrijsku robu.
EU se obavezala da će kupiti od SAD goriva za približno 750 milijardi dolara i za 600 milijardi dolara vojne opreme tokom neodređenog perioda.
Bernd Lange rekao je danas da je odlukom Vrhovnog suda nestao ključni instrument koji su SAD koristile za postizanje i primjenu sporazuma iz Ternberija, saopštio je Evropski parlament.
- Odluka Vrhovnog suda SAD od 20. februara 2026. godine o (Trampovom) pozivanju na zakon o nacionalnoj vanrednoj situaciji (IEEPA) je jasna i nedvosmislena. Njene implikacije je nemoguće ignorisati, i nastaviti kao do sada nije opcija - &nbsp;rekao je Lange.
Njemački evroposlanik je rekao da Trampov novi predlog predviđa zamjenu IEEPA i da bi važio sumarno za sve zemlje, a da bi posljedica bilo povećanje carina koje bi premašilo ugovorenih 15 odsto, "što samo po sebi predstavlja jasno odstupanje od odredbi sporazuma iz Ternberija".
Zbog toga danas neće uslijediti prethodno zakazano glasanje u odboru, a izvjestitelji koji predstavljaju parlamentarnu većinu će sljedeće sedmice razmotriti situaciju, rekao je Lange.
Izvjestitelji su se saglasili da u sadašnjim okolnostima rad na implementaciji trgovinskog sporazuma EU-SAD bude zaustavljen sve dok u odnosima Unije i SAD "ponovo ne uspostave jasnoća, stabilnost i pravna sigurnost".
Evropska komisija već mjesecima radi na implementaciji sporazuma, ali njegova puna primjena zahtijeva zeleno svjetlo parlamenta EU i zemalja članica. Evroposlanici su već jednom, u jeku Trampovih pretenzija prema Grenlandu, privremeno suspendovali rad na realizaciji sporazuma.
Tramp je posle odluke Vrhovnog suda svoju novu odluku zasnovao na zakonu iz 1974. godine koji mu omogućava da pod određenim okolnostima do 150 dana bez odluke Kongresa uvede carine na robu iz uvoza. Stručnjaci već sada sumnjaju da su te okolnosti ispunjene. Za duže zadržavanje viših carina potreban mu je pristanak Kongresa.

Evropski parlament suspendovao trgovinski sporazum sa SAD

Portugalski trener Žoze Murinjo neće predvoditi Benfiku u Madridu protiv Reala u revanšu plej-ofa Lige šampiona.
"Specijalni" je suspendovan nakon prve utakmice, jer je bez dlake na jeziku opleo po sudijama - pa će meč gledati sa strane.
Iako je po protokolu trebalo da se pojavi pred novinarima i odgovara na pitanja o povratku u Madrid, o Vinisijusu Žunioru i svemu što nosi duel sa Realom, Murinjo će preskočiti i konferenciju. U dogovoru sa klubom, umjesto njega govoriće pomoćnik Žoao Traljao.
Konferencija je zakazana za utorak, a veliki okršaj igra se u srijedu od 21 čas.&nbsp;

Murinjo neće voditi Benfiku protiv Reala u revanšu plej-ofa Lige šampiona

Udruženje Roditelji zatražilo je od premijera Milojka Spajića i ministarke rada Naide Nišić da hitno povuku predložene izmjene Zakona o radu, kojima se roditeljsko odsustvo za majke skraćuje na deset mjeseci, dok su dva mjeseca namijenjena isključivo očevima i neprenosiva.&nbsp;
&nbsp;Iz tog udruženja su kazali da su povod za zahtjev izuzetno negativne reakcije roditelja.
&nbsp;U dopisu upućenom Vladi Crne Gore i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, udruženje Roditelji je navelo da ovakav stepen protivljenja javnosti nije zabilježen ni u jednom prethodnom zakonskom predlogu koji se tiče porodične politike.
&nbsp;- Očekivali smo da će Vlada, osluškujući glasove roditelja i konkretne predloge, raditi na unapređenju i produžavanju prava na roditeljsko odsustvo, a ne na njegovom skraćenju- rekli su iz udruđenja Roditelji.
&nbsp;Oni su naglasili da podržavaju veće uključivanje očeva u rani razvoj djeteta i usklađivanje sa Direktivom o usklađivanju porodičnog i poslovnog života roditelja i staratelja.&nbsp;
&nbsp;- Međutim, apsolutno smo protiv toga da se to sprovodi na račun uskraćivanja prava majki- istakli su iz udruženja Roditelji.
&nbsp;Ukoliko je namjera uvođenje obavezne kvote za očeve, iz tog udruženja predlažu model koji ne umanjuje postojeći nivo prava: da se uvedu dodatna dva mjeseca isključivo za očeve na postojećih 12 mjeseci i da otac to pravo može iskoristiti do navršene druge godine života djeteta.
&nbsp;- Svako drugo rješenje predstavlja direktno umanjenje stečenih prava majki i pogrešnu poruku porodicama- smatraju u udruženju Roditelji.&nbsp;
&nbsp;Oni su istakli da je predložena odredba formulisana nejasno i nedovoljno precizno.
&nbsp;- Više od godinu smo tražili zvanično pojašnjenje njenog stvarnog značenja, bez konkretnog odgovora. Sada nam je i jasno zašto- istakli su iz udruženja Roditelji.
&nbsp;Oni su upozorili da predloženi model, takođe, ne uzima u obzir ni specifične životne okolnosti – samohrane majke, porodice u kojima otac ne može koristiti pravo, porodice u specifičnim socijalnim ili zdravstvenim situacijam
&nbsp;Iz udruženja Roditelji su kazali da će, ukoliko Vlada ne povuče predloženo rješenje, predati poslaničkim klubovima amandmane kojima će tražiti zaštitu postojećeg trajanja roditeljskog odsustva.&nbsp;
&nbsp;- Uz podršku roditelja koji nam se obraćaju sa zahtjevom da se ovo pitanje hitno zaustavi, iskoristićemo sve demokratske i institucionalne mehanizme kako bismo spriječili umanjenje stečenih prava- poručili su iz udruženja Roditelji.

Tag: vojska