Vojno-medicinski centar Vojske Crne Gore nabavio je savremeno ambulantno vozilo, čime je dodatno unaprijeđena sposobnost pružanja hitne medicinske pomoći i medicinskog transporta, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. 
 
Iz tog resora su kazali da je novo ambulantno vozilo potpuno opremljeno i prilagođeno za višednevna putovanja, uz pratnju posebno obučenog medicinskog tima. 
 
- Oprema uključuje EKG monitor, sistem za kontinuirano praćenje krvnog pritiska i zasićenosti krvi kiseonikom pomoću pulsnog oksimetra, defibrilator, kiseonik sa maskom za neinvazivnu ventilaciju, aspirator i opremu za imobilizaciju- precizirali su iz Ministarstva. 
 
Kako su istakli, medicinski timovi koji prate pacijente su posebno obučeni za zbrinjavanje životno ugroženih i teško povrijeđenih osoba. 
 
- Medicinsko osoblje posjeduje međunarodne licence za Immediate Life Support (ILS) i Advanced Life Support (ALS), čime se garantuje vrhunska medicinska njega i sigurnost pacijenata tokom transporta- navodi se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva odbrane su kazali da nabavkom tog vozila potvrđuju svoju posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite i brige o pripadnicima Vojske i građanima Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vojno-medicinski centar Vojske Crne Gore nabavio savremeno ambulantno vozilo

Oficiri Vojske Crne Gore i predstavnici Ministarstva odbrane posjetili su srednje škole u više crnogorskih gradova kako bi đacima predstavili mogućnosti školovanja na renomiranim vojnim akademijama širom svijeta.
Oni su posjetili mojkovačku Srednju mješovitu školu „Vuksan Đukić“, Gimnaziju „Stojan Cerović“ i Srednju ekonomsko-ugostiteljsku školu u Nikšiću, beranske škole SSŠ „Vukadin Vukadinović“ i Gimnaziju „Panto Mališić“, Gimnaziju „Tanasije Pejatović“, Srednju stručnu školu u Pljevljima, kao i podgoričku Srednju ekonomsku školu „Mirko Vešović“ i Gimnaziju „Slobodan Škerović“.
- Oficiri su učenicima prenijeli svoja lična iskustva sa školovanja na prestižnim akademijama i objasnili koji su benefiti takvog obrazovanja – saopšteno je iz Ministarstva odbrane u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Objasnili su, kako su naglasili, da vojno školovanje pruža - ne samo vrhunsko akademsko znanje i fizičku spremnost, već i da razvija liderske vještine, odgovornost i predstavlja čast zbog služenja svojoj državi.
- Mogućnost školovanja na vojnim akademijama garantuje siguran posao i otvara vrata za profesionalni razvoj u Vojsci Crne Gore, ali i pruža priliku za dalja školovanja i usavršavanja, kako u zemlji, tako i u inostranstvu – istakli su oni.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdefence_mne%2Fstatus%2F1903815393866559964&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Oficiri i predstavnici MOD posjetili brojne srednje škole: Vojnim školovanjem do vrhunskog znanja, fizičke spremnosti, liderskih vještina i časti

Pripadnici Vojske Crne Gore dnevno će za učešće u NATO i EU misijama primati 115 eura, dok će oni u UN misijama primati između 70 i 115 eura, zavisno od dužnosti koju obavljaju.
To je navedeno u Odluci o utvrđivanju visine novčane naknade pripadniku/ci Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u međunarodnim snagama u okviru misija, operacija i drugih aktivnosti Sjevernoatlantskog saveza, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Visina novčane naknade pripadniku Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u međunarodnim snagama, trenutno je propisana posebnim odlukama za svaku misiju pojedinačno.
Kako je pojašnjeno iz Vlade, ovakav pristup nije u cjelosti uzimao u obzir sličnost dužnosti i uslova pod kojim se te dužnosti vrše u misijama, što je dovelo do nepotrebno velikog broja propisa koji uređuju istu oblast. 
Takođe, kako kažu, bilo je neophodno unificirati visinu novčane naknade, uzimajući u obzir sličnost dužnosti i uslova pod kojim se one vrše.
- Uzimajući u obzir navedeno, činjenicu da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećanja troškova života u državama gdje se pripadnici Vojske upućuju u sastav međunarodnih snaga, kao i bezbjednosne i geografske uslove u kojima se sprovode ove aktivnosti, predloženo je da novčana naknada za učešće u NATO i EU misijama bude neto 115 eura dnevno, a u UN misijama neto 70 eura dnevno za dužnost vojnog posmatrača, odnosno neto 115 eura dnevno za dužnost štabnog oficira/podoficira - ističe se u saopštenju Vlade.
Sredstva za sprovođenje ove odluke planirana su budžetom za 2025. godinu.

Pripadnicima Vojske dnevno 115 eura za NATO i EU misije

Crna Gora će učestvovati na sastanku najviših vojnih zvaničnika u Parizu,na kojem će razgovarati o međunarodnim naporima podrške Ukrajini - potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović.
- Kao članica NATO-a, naša država će nastaviti da učestvuje u relevantnim formatima koji doprinose stabilnosti i jačanju bezbjednosne arhitekture evropskog kontinenta - rekao je Goranović.
Tema sastanka u francuskoj prijestonici je stvaranje međunarodnih snaga za odvraćanje buduće ruske agresije na Ukrajinu nakon uspostavljanja primirja. Oni uključuju razgovore o veličini snaga, lokacijama i najvažnije, vojnim opcijama u slučaju kršenja primirja, navodi novinska agencija AP.
Prethodno je izvor novinske agencije AP naveo da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO koje su, iako pozvane, odbile dolazak na sastanak u Pariz. Nakon nekoliko sati, tekst AP-a je ažuriran i navedeno je da će doći skoro sve članice NATO, osim SAD-a koje, prema navodima neimenovanog francuskog izvora, nijesu pozvane.
Portal ETV je sinoć uputio pitanja na adrese Vlade, Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Crne Gore, odnosno interesovalo nas je da li je naša država dobila poziv da prisustvuje, ko će nas predstavljati u Parizu, te da, u slučaju da smo pozvani a da niko ne ide, objasne zbog čega je to tako. Odgovore nijesmo dobili.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-parizu-sjutra-razgovori-o-formiranju-bezbjednosnih-snaga-za-ukrajinu-crna-gora-hrvatska-i-sad-nece-ucestovati-iako-su-pozvani&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Savjetnik premijera je za Radio Slobodna Evropa kazao da je poziv upućen Generalštabu Vojske Crne Gore.
Međutim, dodao je, načelnik Generalštaba Zoran Lazarević se nalazi u službenoj posjeti Bugarskoj, pa će sastanku u francuskoj prijestonici prisustvovati zamjenik vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO-u.
Na sastanak, prema izvorima AP-a, nisu pozvane Sjedinjene Američke Države, jer evropske države žele da pokažu da mogu preuzeti odgovornost za veliki dio bezbjednosnog okvira za Ukrajinu poslije uspostavljanja primirja.
Ruska invazija na Ukrajinu počela je prije tri godine, krajem februara 2022.

Crna Gora potvrdila učešće na sastanku vojnih zvaničnika u Parizu

Ministarstvo odbrane raspisalo je oglas za prijem 22 osobe u službu u Vojsci Crne Gore (VCG), u svojstvu oficira, podoficira i civilnih lica, na neodređeno vrijeme, poručili su iz ovog Vladinog resora. 
 
Iz Ministarstva je saopšteno da je otvoreno 12 formacijskih mjesta u VCG i deset radnih mjesta za civilna lica. 
 
- Centru za obuku u Danilovgradu potreban je jedan štabni oficir ili oficirka istruktor/ka, a Četi vojne policije, sa službovanjem u Podgorici, vojni policajac, ili policajka- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da Vojnomedicinski centar (VMC) u Podgorici zapošljava jednog medicinskog tehničara ili tehničarku, a Pješadijski bataljon u Danilovgradu jednog komandira ili komandirku. 
 
Muzička gardijska četa, kako su rekli iz Ministarstva odbrane, traži tri izvršioca, muzičara ili muzičarke, sa mjestom službovanja u Podgorici. 
 
- Četa za vezu i elektronsko ratovanje, sa mjestom službovanja u Zeti, traži jednog poslužitelja ili poslužiteljku IKS, a Bataljon za podršku, sa mjestom službovanja u Danilovgradu, jednog tehničara ili tehničarku- kaže se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva su naveli da bataljon za podršku, sa mjestom službovanja u Podgorici, traži jednog rukovaoca dizalicom. 
 
- &nbsp;Vazduhoplovstvo VCG, sa mjestom službovanja u Zeti, traži jednog tehničara ili tehničarku i jednog tehničara ili tehničarku za vazduhoplov i motor- kaže se u saopštenju. 
 
Za civilna lica, kako su rekli iz Ministarstva odbrane, otvoreno je jedno mjesto samostalnog savjetnika u Generalštabu, sa mjestom službovanja u Podgorici, dok Vojnomedicinski centar traži jednog referenta ili referentkinju. 
 
- Takođe, u VMC-u je otvoreno mjesto načelnika ili načelnice VMC-a, potom za jednog izabranog doktora ili doktorku, jednog višeg medicinskog tehničara ili medicinsku sestru, kao i jednog medicinskog tehničara ili sestru, svi sa mjestom službovanja u Podgorici- kazali su iz tog resora. 
 
Kako su naveli, jedan medicinski tehničar ili sestra potrebni su VMC-u sa mjestom službovanja u Zeti. 
 
- Bataljon za podršku, sa mjestom službovanja u Danilovgradu, traži jednog zidara ili zidarku i jednog kuvara ili kuvaricu, dok je Odredu za posebne namjene (Pomorski odred), takođe sa mjestom službovanja u Danilovgradu, potrebna servirka- kaže se u saopštenju. 
 
Oglas će, kako su naveli iz Ministarstva odbrane, trajati do 20. marta. 
 
Tekst javnog oglasa, sa navedenom potrebnom dokumentacijom, opštim i posebnim uslovima, načinom prijavljivanja, metodologijom sprovođenja procesa selekcije, kao i prijavni obrazac su na linku: 
https://www.gov.me/clanak/javni-oglas-za-prijem-22-lica-u-sluzbu-u-vojsci-crne-gore 
 
Iz Ministarstva su rekli da se zainteresovani mogu informisati i na telefon 020 483 166, radnim danima od devet do 14 sati.

MO: Raspisan oglas za prijem 22 osobe u službu u Vojsku Crne Gore

Savjet Evropske unije danas je usvojio paket podrške za Vojsku Crne Gore u vrijednosti od šest miliona eura u okviru Evropskog instrumenta mirovne pomoći.
Kako je saopšteno iz Evropske kuće, cilj podrške je jačanje kapaciteta Vojske Crne Gore kako bi se unaprijedila nacionalna bezbjednost, stabilnost i otpornost u sektoru odbrane, kao i jačanje kapaciteta zemlje za učešće u operacijama i misijama Zajedničke vanjske i odbrambene politike EU, kao i u međunarodnim koalicijama.
- Navedeni paket podrške predstavlja konkretan rezultat kontinuiranog angažmana EU u oblasti bezbjednosti i odbrane s Crnom Gorom, ali i sa Zapadnim Balkanom u cjelini. Takođe, odražava i punu usklađenost Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU - navedeno je u saopštenju.
Konkretno, Evropski instrument mirovne pomoći obezbijediće Vojsci Crne Gore opremu za ekstremne vremenske prilike, opremu za hemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu odbranu (CBRN), kao i opremu za helikopterske jedinice za potragu i spasavanje. Takođe će, gdje bude potrebno, pružiti i prateće isporuke i usluge, uključujući tehničku obuku.
Evropski instrument mirovne pomoći uspostavljen je u martu 2021. godine za finansiranje aktivnosti u okviru Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike s ciljem sprečavanja sukoba, očuvanja mira i jačanja međunarodne bezbjednosti i stabilnosti. Evropski instrument za mir omogućava EU da finansira aktivnosti koje imaju za cilj jačanje kapaciteta trećih država, kao i regionalnih i međunarodnih organizacija u oblasti vojnog i odbrambenog sektora.

Savjet EU odobrio pomoć od šest miliona eura za Vojsku Crne Gore

Specijalno tužilaštvo Kosova u Prištini obustavilo je krivični postupak protiv dva pripadnika Vojske Crne Gore Rajka Krivokapića i Dragutina Lalatovića, kao i Marinka Jovanovića koji su bili osumnjičeni za podsticanje razdora i netrpeljivosti, jer je utvrđeno da nijesu počinili djelo koje im se stavlja na teret - navedeno je u odluci koja je dostavljena Portalu Radio Televizije Nikšić (RTNK).
Trojica Nikšićana uhapšena su krajem novembra kod manastira Dečani na Kosovu zbog natpisa na tablicama "Kosovo je Srbija", a bili su u pritvoru u kosovskom zatvoru do prije nekoliko dana.
Nadležni tužilac Fikrije Fejzulahu u rješenju o obustavljanju krivičnog postupka navodi da su bili osumnjičeni za ,,Podsticanje razdora i netrpeljivosti“, iz člana 141 stav 1 u vezi člana 31 KZRK-a. Nakon sprovedene istrage, navodi se u odluci, utvrđeno je da nisu počinili djelo koje im se stavlja na teret.
- Nakon ocjene krivične prijave &nbsp;spisa predmeta, &nbsp;a naročito nakon ispitivanja &nbsp;okrivljenih i drugih dokaza, proizilazi da u radnjama okrivljenih Rajko Krivokapić, Marinko Jovanović i Dragutin Lalatović, nisu ispunjeni elementi krivičnog djela za &nbsp;koje je postojala osnovana sumnja, niti bilo koje drugo krivično djelo koje se goni &nbsp;po službenoj dužnosti. U ovom slučaju nije dokazano da su okrivljeni, znali da je na automobilu okrivljenog Rajka Krivokapića vidljiv natpis na prednjoj registarskoj &nbsp;tablici, dok je on bio duboko uvjeren da su registarske tablice sa &nbsp;natpisima prekrivene ljepljivom trakom jer je i u svojoj zemlji te natpise čuvao &nbsp;pokrivenim - navedeno je u odluci.
Krivokapić je, kako se dodaje, u svojoj odbrani izjavio da je automobil kupio sa ovim natpisima i pobrinuo se da ih pokrije "uprkos činjenici da je &nbsp;sadržaj ovog natpisa samo politički i da ni on nije želio da vozi automobil u svojoj zemlji sa ovim natpisima".&nbsp;
- Osumnjičeni Marinko Jovanović je, u svoju odbranu, izjavio da ne zna šta je pisalo u okviru registarskih tablica, pošto mu je prijatelj Rajko rekao da idu njegovim &nbsp;kolima u posjetu manastiru Dečani i da nije bio svjestan dok se nisu zaustavili u policijskoj stanici u Dečanu. On je dalje naveo da ih je policija obavijestila o natpisu na registarskim tablicama i i da su joj objasnili svrhu posjete manastiru Dečani, &nbsp;odnosno da učestvuju u molitvenoj-liturgiji vjerskim obredima, a ne da podstiču &nbsp;bilo kakvu mržnju, ili ometanje drugih nacionalnosti - navodi se u rješenju.&nbsp;
Osumnjičeni Dragutin Lalatović je, kako je precizirano, u svoju odbranu izjavio da mu nije poznat natpis na tablicama, šta je napisao i da je za to shvatio nakon što ih je zaustavila kosovska &nbsp;policija u Dečanu. Naveo je i da nije počinio nikakvo krivično djelo niti je ugrozio &nbsp;Ustav Kosova.
- lz pregleda telefona okrivljenih proizilazi da nije bilo komunikacije između njih ili sa drugim osobama sa bilo kakvim kriminalnim sadržajem, niti posjete manastiru sa ciljem remećenja javnog reda i mira. &nbsp;Iz svih dostavljenih dokaza nije utvrđena njihova namjera, svrha i motiv za izvršenje &nbsp;ovog ili bilo kog drugog krivičnog djela. Prema foto dokumentaciji vozila ispostavilo se da je ovaj natpis postavljen na prednjoj strani registarskih tablica, dok je na zadnjoj strani registarskih tablica otkriven nakon što su napustili manastir. Da bi na zadnjim registarskim ablicama postojali elementi krivične odgovornosti, uklonila bi se i zaštitna traka - navodi se u rješenju.&nbsp;
Sa druge strane, kako dodaju iz Specijalnog tužilaštva Kosova, ovaj natpis je bio u malom formatu, jedva vidljiv za koji nije postojala mogućnost narušavanja javnog reda i mira.
- Pored toga, za iste ili slične radnje, Vrhovni sud Kosova, presudom Pml. &nbsp;nr.157/2023 od 03.07.2023. godine, pojasnio je zakonsku odredbu člana 141. stav 1, &nbsp;KZRK, posebno povezanost radnje sa konačnom svrhom. &nbsp;Takođe, u vezi sa kvalifikacijom ovog sadržaja dovoljno je razjašnjeno u odluci &nbsp;ESLJP, u predmetu Fáber protiv Madarske -24. jul 2012 - precizirano je u odluci.
Nakon ocjene krivične prijave, izveštaja o ispitivanju telefona okrivljenih od &nbsp;9. januara, izjava osumnjičenih, kao i dokaza dostavljenih u toku krivičnog postupka, ovo tužilaštvo nije pronašlo elemente krivičnog djela „Podsticanje razdora i netrpeljivosti“ iz &nbsp;člana 141 stav 1 u vezi sa članom 31 KZRK.&nbsp;
- Na osnovu pribavljenih dokaza iz &nbsp;kojih nisu ispunjeni elementi navedenog krivičnog djela prema osumnjičenima &nbsp;Rajku Krivokapiću, Dragutinu Lalatoviću i Marinku Jovanoviću obustavlja se istraga o krivičnom djelu „Podsticanje razdora i netolerancije“ iz člana 141. stav 1 u vezi sa članom 31 - navedeno je u odluci.

Odluka tužilaštva u Prištini: Protiv trojice Nikšićana obustavljen krivični postupak

Nekompetentnost donosilaca političkih odluka, nedostatak sposobnosti potrebnih za odgovor na izazove savremenog doba i zabrinjavajući kadrovski deficit, ključni su izazovi u sistemu odbrane, na koje do sada nije bilo adekvatnog odgovora, smatra bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Dragan Samardžić.
On je u intervjuu Agenciji Mina kazao da je dezorijentisanost postala akutna bolest sistema odbrane, i to zaslugama političkog rukovodstva.
Samardžić je rekao da je glavna energija sistema nepovratno potrošena na trvenja, afere i partijski populizam, umjesto da težiste bude na unapređenju operativnih sposobnosti Vojske i implementaciji preuzetih NATO ciljeva sposobnosti.
- Zbog toga, umjesto da budu u fokusu, ključni prioriteti sistema ostali su u sjenci, čekajući već petu godinu da ih se neko sjeti - kazao je Samardžić.
Kako je naveo, umjesto da se išlo u susret rješavanju problema, oni su se do te mjere akumulirali da ugrožavaju borbenu gotovost Vojske.
- Ključni izazovi, na koje do sada nije bilo adekvatnog odgovora sistema, su odsustvo strateškog promišljanja i nekompetentnost donosilaca političkih odluka, autokratski centralizovani sitem koji guši inicijativu i efikasnost, kao i nastavak dezintegracije odbrambeno-bezbjednosnog sistema na svim nivoima - kazao je Samardžić. 
 
On smatra da su ključni izazovi i nedostatak potrebnih sposobnosti za odgovor na izazove savremenog doba i zabrinjavajući kadrovski deficit.
Na pitanje da li posljednja dešavanja, poput neslaganja ministra odbrane Dragana Krapovića i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića o određenim pitanjima i hapšenje pripadnika VCG na Kosovu, mogu uticati na ugled Vojske i države kao NATO članice, Samardžić je odgovorio da se u kratkom roku mnogo toga desilo što je negativno uticalo na ugled VCG, Ministarstva odbrane (MO) i države.
- Centralna figura svih tih dešavanja, nažalost, bio je ministar odbrane. Kao direktan akter događaja ili putem neodmjerenih izjava i uz neadekvatnu reakciju sistema - naveo je Samardžić.
Saveznike, kako je kazao, najviše zabrinjava funkcionalnost Savjeta za odbranu i bezbjednost.
- Pa im se poslije svih iskustava nameće ključno pitanje - da li će Crna Gora, u slučaju krizne situacije, biti u stanju da pravovremeno donese ispravne odluke - dodao je Samardžić.
On je istakao da pouzdanost nije deklarativna, već vrijednosna kategorija koja se djelima dokazuje.
Odgovarajući na pitanje da li države članice NATO-a imaju manje ili veće povjerenje u Crnu Goru nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, Samardžić je kazao da se od tada promijenilo nekoliko vlada, ali da se nijedna nije bavila suštinskim pitanjima kolektivnog sistema odbrane.
- Nažalost, stiče se utisak da donosioci političkih odluka ne poznaju čak ni osnove funkcionisanja NATO-a - dodao je Samardžić.
On je rekao da bi, u suprotnom, odavno bio donešen prijeko potreban Zakon o kriznom menadžmentu, koji bi bio usklađen sa NATO sistemom donošenja odluka.
- Takođe, ne bi se pravile početničke greške koje su poljuljale povjerenje saveznika u Crnu Goru. Prisjetimo se samo činjenice da, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, jedina članica NATO-a koja nije donijela potrebnu odluku bila je Crna Gora, zbog opstrukcije jednog člana Savjeta za odbranu i bezbjednost - naveo je Samardžić.
Kako je kazao, sporna imenovanja na ključnim pozicijama u sistemu bezbjednosti, sumnje u regularnost pojedinih bezbjednosnih provjera i moguća kompromitacija NATO tajnih podataka, sigurno nijesu doprinijela vraćanju povjerenja, već naprotiv.
- Bez obzira na hvalospjeve o kredibilnosti članstva i izjave zvaničnika, biće potrebno dosta vremena i konkretnih akcija da se povjerenje povrati - ocijenio je Samardžić.
Upitan očekuje li da izmjene i dopune Zakona o VCG i Zakona o odbrani, koje se privode kraju, doprinesu pobošljanju funkcionisanja sistema odbrane, on je kazao da se već dugo najavljuju izmjene ta dva zakona, ali da javnost ni u naznakama nije upoznata o promjenama.
- Mislim da se ništa suštinski neće promijeniti, jer se krenulo od repa - naveo je Samardžić.
On je kazao da je prvo trebalo da budu donijete nove ili inovirane važeće strategije nacionalne bezbjednosti i odbrane, pa tek na osnovu toga da se mijenjaju zakoni.
- NATO i Evropska unija odavno su usvojili nove strateške koncepte, a nakon ruske invazije na Ukrajinu dramatično se promijenilo bezbjednosno okruženje - rekao je Samardžić.
To, kako je naveo, zahtijeva analizu definisanih prioriteta i novi strateški pristup u cilju preispitivanja nacionalnog odgovora na moguće izazove, rizike i prijetnje.
- Čisto sumnjam da će se izmjenama tih zakona unaprijediti funkcionalnost i efikasnost sistema i otkloniti određene protivrječnosti Zakona o Vojsci sa Ustavom, Zakonom o radu i Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju - kazao je Samardžić.
On je ukazao na „sporno“ rješenje postojećeg Zakona o Vojsci koje je, kako je rekao, u koliziji sa članom 130 Ustava i oduzima nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Samardžić je pojasnio da sadašnje zakonsko rješenje omogućava ministru odbrane da, bez odluke Savjeta za odbranu i bezbjednost, na sve pozicije u MO i VCG postavlja oficire kao vršioce dužnosti na period do 18 mjeseci.
- Već duže vrijeme, na sva direktorska mjesta u MO i značajan broj komandnih mjesta u VCG postavljeni su oficiri kao vršioci dužnosti, rješenjem ministra, bez ikakvog pitanja Savjeta za odbranu i bezbjednost - kazao je Samardžić.
On je rekao da, teoretski, ministar može sve oficire u VCG postaviti kao vršioce dužnosti, bez odluke Savjeta.
- Zbog ovakvih stvari bilo bi ljekovito da i Savjet razmotri predviđene izmjene zakona prije njihovog usvajanja - dodao je Samardžić.
Crna Gora je od 2017. godine za odbranu opredijelila više od 750 miliona eura.
Na pitanje da li smatra da su dosadašnja ulaganja dovoljna, Samardžić je odgovorio da se za sistem odbrane i bezbjednosti teško ikada može reći da ima dovoljno sredstava, posebno ako se ima u vidu činjenica da su zbog decenijskog neulaganja u infrastrukturu i opremu zahtjevi za investiranjem bili ogromni.
- Modernizacija Vojske je najbolja stvar koja se desila od našeg ulaska u NATO. Opremanje je težišno vršeno prema prioritetima definisanim u Dugoročnom planu razvoja odbrane i u skladu sa NATO ciljevima sposobnosti - istakao je Samardžić.
Međutim, kako je ocijenio, posljednjih godina krenulo se u krivom smjeru i prioriteti u opremanju ne prate razvoj prijetnji i rizika.
- Izdvojiti ogromnu sumu od preko 130 miliona EUR za nabavku dva patrolna broda u aktuelnom bezbjednosnom okruženju, kada nemate nijedan savremeni sistem za protivraketnu i protivoklopnu borbu, niti integrisani sistem za detekciju i obaranje dronova je, sa jedne strane, nepriuštiv luksuz, a sa druge kockanje sa bezbjednošću države i građana - naveo je Samardžić.
On je dodao da su se za 130 miliona EUR mogli nabaviti i potrebni patrolni brodovi, ali i mnogi drugi prijeko potrebni savremeni borbeni sistemi, čime bi se značajno unaprijedile operativne sposobnosti VCG i nacionalna bezbjednost.
- Takođe, višegodišnje kašnjenje u instaliranju radara za nadzor vazdušnog prostora, doniranog od NATO-a, nedopustivo je i krajnje neozbiljno od države - kazao je Samardžić.
Odgovarajući na pitanje da li je država za ovu godinu opredijelila dovoljno novca za nacionalne potrebe i unapređenje odbrambenih i vojnih sposobnosti, on je rekao da je iz samog Predloga zakona o budžetu nemoguće utvrditi stvarnu sumu novca namjenjenog MO, kao i da teoretski ona može ići i do impresivnih 206 miliona eura.
Samardžić je kazao da su u poglavlju budžeta za MO od skoro 79 miliona EUR prikazani personalni i operativni troškovi, i da se nada da oni obezbjeđuju potrebno unapređenje standarda zaposlenih, kao i realizaciju svih planova i aktivnosti MO i Vojske.
- U navedeni iznos budžeta MO, planirana su veoma mala sredstva za opremanje i modernizaciju vojske, negdje oko pet miliona EUR, od kojih će veliki dio već u startu „pojesti“ nezavršeni tenderi i prenesene obaveze iz prošle godine. Između ostalog i oko 1,2 miliona EUR za putničke automobile - naveo je Samardžić.
Kako je istakao, krucijalno za svaki vojni budžet su sredstva namjenjena opremanju i modernizaciji Vojske, jer to obezbjeđuje njen razvoj i dostizanje preuzetih NATO ciljeva sposobnosti.
Samardžić je rekao da je, pored tih pet miliona eura iz budžeta, predviđeno da MO može trošiti i sredstva od sopstvenih prihoda do visine od dva miliona eura.
- Najvažniji dio za ovu namjenu naveden je u članu 13 Zakona o budžetu, gdje se uočava da je za potrebe modernizacije Vojske predviđeno kreditno zaduženje do 125 miliona EUR, i to do 75 miliona EUR za potrebe finansiranja opreme i do 50 miliona EUR za finansiranja nabavke dva helikoptera - kazao je Samardžić.
On je rekao da je nejasno da li u ovih 75 miliona eura za opremu ulaze dosadašnja kreditna zaduženja za već realizovane nabavke, kao što su nadogradnja borbenih vozila OSHKOSH i vojne uniforme, kao i obaveze iz potpisanog ugovora za nabavku dva patrolna broda, niti je poznato koliko ona iznose.
- Valjda bi poslanici i javnost morali biti upoznati koliko je MO već sada kreditno zadužilo državu za ovu godinu - naveo je Samardžić.
On je dodao da prosto zvuči nevjerovatno da javnost još ne zna tačnu cifru koštanja dva patrolna broda, od koga je za tu namjenu uzet kredit i po kojim uslovima.
Prema riječima Samardžića, pravdanje ministra odbrane nekakvom vojnom ili poslovnom tajnom, u ovom dijelu nabavke, ne prolazi ni u jednoj demokratskoj državi.
- Dakle, iznos namijenjen za modernizaciju i opremanje Vojske, veoma je rastegljiv, i kreće se od pet do teoretski maksimalnih 132 miliona eura - kazao je Samardžić.
Kako je rekao, ukoliko se obezbijedi veći dio planiranih sredstava, biće to značajan pomak u modernizaciji VCG i unapređenju operativnih sposobnosti.
- A koliko će stvarno biti uloženo u novu opremu zavisiće od više faktora, pa ćemo pravi iznos saznati tek nakon izvještaja o realizaciji budžeta - dodao je Samardžić.

Samardžić: Ključni izazovi u sistemu odbrane bez adekvatnog odgovora

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da neusvajanje budžeta ne predstavlja izgovor da se svim pripadnicima VCG ne uvećaju zarade.
Samardžić je to naveo na mreži X, ističući da tu činjenicu zna i ministar odbrane Dragan Krapović.
- Prvo da pohvalimo Vladu zbog povećanja zarada Vojsci. Jedna dvanaestina budžeta u 2024 iznosila je 6,238 mil eura, a u 2025. - &nbsp;6,563 miliona eura. Za januar Ministartsvo odbrane će dobiti 325.000 eura manje od planiranog. Nema nikakvog razloga da svi pripadnici Vojske ne dobiju planiranu povišicu. To zna i ministar - poručio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1873069277286416851%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1873069277286416851%7Ctwgr%5E151161a7ff14d2842150aeb60dc39041f0aae942%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić: Nema razloga da pripadnici Vojske ne dobiju planiranu povišicu, to zna i Krapović

Zbog destruktivnog ponašanja opozicije koja nije dozvolila održavanje današnje sjednice Skupštine ista je morala biti zaključena bez izglasavanja zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu, saopštio je ministar odbrane Dragan Krapović.
- Pored svih problema koje neusvajanje budžeta nosi sa sobom, u obavezi sam da dodatno reagujem iz domena resora odbrane, jer je povećanje zarada pripadnicima Vojske Crne Gore upravo planirano od 1. janura naredne godine - saopštio je Krapović.
Neodgovorno ponašanje opozicije koja se do juče grlato zalagala za prosperitetnu i evropsku Crnu Goru upravo je, navodi Krapović, blokiranjem izglasavanja budžeta onemogućila građanima, a ujedno i nama u sistemu odbrane, napredak, a političke kalkulacije i opstrukcije postavila kao prioritet.
- Za sve dodatne probleme koje će prouzrokovati ovakvo ponašanje, među kojima je i uvećanje zarada onima koji stoje prvi na braniku naše države, odgovorni krivac je isključivo opozicija - zaključuje Krapović.

Krapović: Nema povećanja plata Vojsci zbog destruktivnog ponašanja opozicije

Pokazujući nevjerovatnu odlučnost, demokratski senator iz Nju Džersija Kori Buker proveo je duže od 25 sati za govornicom Senata i održao maratonski govorom koji je trajao cijelu noć u ponedjljeak i ušao u utorak veče, čime je postavio istorijski rekord kako bi pokazao otpor demokrata protiv poteza predsjednika Donalda Trampa.
Buker je izašao za govornicu Senata u ponedjeljak veče, rekavši da će ostati tamo dokle god bude „fizički sposoban“. Tek 25 sati i 5 minuta kasnije, 55-godišnji senator, bivši hvatač u američkom fudbalu, završio je govor i šepajući napustio pozornicu. Time je postavio rekord za najduži neprekidni govor u istoriji Senata. Bukeru su pomagale kolege demokrate koje su mu omogućile pauze tako što su mu postavljale pitanja.
Bio je to izvanredan pokazatelj izdržljivosti dok demokrate pokušavaju da pokažu svojim frustriranim pristalicama da čine sve što mogu da se suprotstave Trampovoj agendi. Ipak, Buker je takođe pružio istorijski trenutak utjehe stranci koja traži put naprijed: stojeći na podu Senata više od dana i noći i odbijajući da ode, oborio je rekord star 68 godina, koji je postavio tadašnji senator Strom Turmond iz Južne Karoline, segregacionista i južnjački demokrata, kako bi opstruirao donošenje Zakona o građanskim pravima 1957. godine.
- Ja sam ovdje uprkos njegovom govoru - rekao je Buker, koji je otvoreno govorio o svojim korijenima potomka i robova i robovlasnika. Dodao je: „Ja sam ovdje jer, koliko god on bio moćan, narod je moćniji“.
Lider demokrata u Predstavničkom domu, Hakim Džefris, prvi crni lider stranke u Kongresu, ušao je u Senat u utorak popodne da posmatra Bukera. Nazvao je to „nevjerovatno moćnim trenutkom“ jer je Buker oborio rekord segregacioniste i „bori se za očuvanje američkog načina života i naše demokratije“.
Ipak, Buker je svoj govor usmjerio na poziv svojoj stranci da pronađe odlučnost.
- Svi moramo pogledati u ogledalo i reći: ‘Bićemo bolji’. Ovo nisu normalna vremena u našoj naciji. I ne treba ih tretirati kao takva u Senatu Sjedinjenih Država. Prijetnje američkom narodu i američkoj demokratiji su ozbiljne i hitne, i svi moramo učiniti više da im se suprotstavimo - &nbsp;rekao je Buker na početku govora u ponedjeljak veče.
<h2>Buker upozorava na nadolazeću ustavnu krizu</h2>
Prebacujući težinu s noge na nogu, a zatim se oslanjajući na govornicu, Buker je satima govorio protiv rezova u kancelariji socijalnog osiguranja koje sprovodi Trampov savjetnik Ilon Mask u okviru Odjeljenja za efikasnost vlade (DOGE). Nabrojao je posljedice Trampovih ranih odluka i govorio o zabrinutosti da bi mogla uslijediti širi rezovi u mreži socijalnog staranja, iako republikanski zakonodavci tvrde da program neće biti diran.
Buker je takođe čitao ono za što je tvrdio da su pisma njegovih birača. Jedan o dnjih je izrazio zabrinutost zbog govora republikanskog predsjednika o aneksiji Grenlanda i Kanade i „nadolazećoj ustavnoj krizi“.
Tokom čitavog utorka, Buker je dobijao pomoć od demokratskih kolega, koji su mu postavljali pitanja kako bi mu omogućili kratke pauze. Buker je ustupao vrijeme za pitanja, ali je naglašavao da neće odustati od govornice. Čitao je tu izjavu s papira kako ne bi slučajno prekinuo govor. Ostao je na nogama kako bi poštovao pravila Senata.
- Tvoja snaga, tvoja istrajnost, tvoja jasnoća su jednostavno nevjerovatni i cijela Amerika obraća pažnju na ono što govoriš.. Cijela Amerika treba da zna za mnoge probleme, katastrofalne poteze ove administracije - rekao je lider demokrata u Senatu Čak Šumer dok je postavljao pitanje Bukeru.
Dok je Buker satima stajao, izgledalo je da se održava samo uz nekoliko čaša vode. Kasnije je novinarima rekao da je postio nekoliko dana prije govora i da je prestao piti tečnost noć prije.
Kako je dan odmicao, trpio je grčeve, rekao je. Ipak, njegov glas je jačao od emocija dok se govor nastavljao uveče, a članovi Kongresnog crnačkog kokusa stajali su na ivici poda Senata u znak podrške.
- Trenuci poput ovih zahtijevaju od nas da budemo kreativniji, maštovitiji, ili jednostavno uporniji i odlučniji - rekao je Buker.
<h2>Njegov govor u Senatu oborio je Turmondov rekord</h2>
Još satima udaljen od obaranja Turmondovog rekorda, Buker je u utorak popodne primijetio: „Nemam baš mnogo goriva u rezervoaru“.
Ipak, dok se u Kapitolu širila očekivanja da će nadmašiti Turmonda, koji je preminuo 2003. godine, demokratski senatori su ispunili salu da ga slušaju, a galerija Senata se napunila posmatračima. Sala je eksplodirala aplauzom kada je Šumer objavio da je Buker oborio rekord.
Buker je kasnije rekao novinarima da je mislio na Turmondov govor otkako je stigao u Senat, nazivajući ga „čudnom sjenkom koja visi nad ovom institucijom“.
Tokom svoje odlučne izvedbe, Buker je u više navrata pominjao lidera borbe za građanska prava Džona Luisa iz Džordžije, tvrdeći da je za prevazilaženje protivnika poput Turmonda potrebno više od samog govora.
- Mislite da smo dobili građanska prava zato što je Strom Turmond — nakon što je filibusterisao 24 sata — došao u Senat i rekao: ‘Vidim svjetlost’?. Ne, dobili smo građanska prava zato što su ljudi marširali za njih, znojili se za njih i Džon Luis je krvario za njih - rekao je Buker.
Bukerov govor nije bio filibuster, što je govor koji ima za cilj da zaustavi određeni zakon. Umjesto toga, Bukerova izvedba bila je šira kritika Trampove agende, sa ciljem da se uspori rad Senata i skrene pažnja na to što demokrate rade da se suprotstave predsjedniku. Bez većine u bilo kojem domu Kongresa, demokrate su gotovo potpuno isključene iz zakonodavne moći, ali koriste proceduralne manevre u pokušaju da osujete republikance.
<h2>Može li njegov govor pokrenuti otpor protiv Trampa?</h2>
Buker, koji služi svoj drugi mandat u Senatu, bio je predsjednički kandidat 2020. godine, kada je svoju kampanju započeo na stepenicama svog doma u Njuarku. Odustao je nakon što nije uspio da se izbori za mjesto na prepunoj političkoj pozornici, ne ispunivši prag za učešće u debati u januaru 2020.
Ali, dok demokrate traže novu generaciju lidera, frustrirani starim vođstvom na vrhu, Bukerov govor mogao bi učvrstiti njegov status kao istaknute figure u stranci.
U utorak popodne, desetine hiljada ljudi pratilo je Bukerov govor na njegovom YouTube kanalu iz Senata, kao i putem drugih prenosa uživo. Mala grupa ljudi okupila se ispred Kapitola kako bi mu pružila podršku.
Buker je rekao da na kraju poziva sve Amerikance ne samo da se odupru Trampovim potezima, već i da pokažu ljubaznost i velikodušnost prema ljudima u svojim zajednicama.
- Možda se bojim - možda mi glas podrhtava - ali ću još glasnije govoriti – poručio je Buker.

Senator Kori Buker oborio rekord maratonskim govorom u Senatu

Privredna komora Crne Gore od 2. aprila organizuje nagradnu igru “kupujmo naše”. Ova nagradna igra, koja će se odvijati u tri kola do 1. jula, a za, kako je saopšteno iz PKCG, ima da podrži domaće proizvođače i kod građana podigne svijest o značaju kupovine domaćih proizvoda, saopšteno je iz PKCG.
Pravo učešća u nagradnoj igri imaće svi građani koji prilikom trgovine u bilo kojem prodajnom objektu u Crnoj Gori, na fiskalnom računu budu imali najmanje tri proizvoda crnogorskih proizvođača.&nbsp;
- Bogat nagradni fond, takođe podržava našu privredu. Tako će u svakom kolu biti dodijeljene usluge u vrijednosti od po 1.000 eura u pet malih, porodičnih hotela, 20 poklon paketa domaćih proizvoda u vrijednosti od 200 eura, 20 paketa porodičnih godišnjih ulaznica (4 ulaznice u paketu) za nacionalne parkove, i 10 paketa ulaznica (u paketu četiri ulaznice) za vožnju žičarom Kotor - Lovćen. Ukupno, u tri kola, dodijeliće se 165 nagrada - navode iz PKCG.&nbsp;
Hoteli u kojima će se realizovati nagrade su u prvom kolu Hotel "Poseidon", Budva (Jaz), Mali hotel "Capitano" Kamenari (Herceg Novi), Mali hotel "Palata Venezia", Ulcinj, Hotel "Monte Rosa", Ivanova korita (Cetinje) i Mali hotel "SOA", Žabljak. U drugom kolu to su hoteli: hotel "Eleven", Budva (Petrovac), Mali hotel ''Conte'' sa depadansom, Perast (Kotor), Mali hotel HELADA, Tivat, Hotel "LOVELIVE", Sutomore (Bar) i Garni hotel "Dream House", Kolašin. Dobitnici trećeg kola nagradu će koristiti u hotelima: Hotel "Perla", Herceg Novi, Hotel "Kalamper Hotel &amp; Spa" sa depadansom, Veliki pijesak (Bar), Hotel "Halibas", Velika plaža (Ulcinj), Mali hotel "Porto Tara", Žabljak i Garni hotel „Zvjezdana dolina“, Andrijevica.
U nagradnoj igri pravo učešća imaće svi potrošači na teritoriji Crne Gore koji na fiskalnom računu budu imali najmanje tri proizvoda domaćih proizvođača.
Potrebno je da na poleđini računa upišu čitko svoje ime i prezime, adresu stanovanja i broj telefona, i račun ubace u namjenske kutije koji se nalaze na lokacijama širom Crne Gore (u trgovinskim lancima VOLI, IDEA, AROMA i HDL), čiji se spisak može pogledati u Pravilima nagradne igre na sajtu PKCG.
Pored ubacivanja računa u za to namjenski postavljene kutije, računi se mogu u zatvorenoj koverti poslati poštom, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, 81000 Podgorica, ili dostaviti kovertirano direktno u poslovnu zgradu Privredne komore koja se nalazi na navedenoj adresi.
Potrošač može neograničeni broj puta učestvovati u nagradnoj igri.
Javno izvlačenje dobitnika odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u Privrednoj komori, 6. maja u 11h za prvo kolo, 5. juna u 11h za drugo kolo i 4. jula u 11h za treće kolo.
Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom fizičkog izvlačenja računa iz kutije u kojoj su prikupljeni svi računi za određeno kolo. Imena dobitnika nagrada će biti objavljena na web sajtu i u dnevnim novinama, dan nakon izvlačenja svakog kola, tj. 7. maja, 6. juna i 5. jula.&nbsp;
Izvlačenje nagrada sva tri kola obaviće tročlana Komisija, koja će pratiti regularnost toka izvlačenja dobitnika.
- Za naš razvoj, kupujmo naše! Snaga je u svima nama! - poručuju iz PKCG.&nbsp;

PKCG organizuje nagradnu igru “kupujmo naše”: Obezbijeđene vrijedne nagrade

Danas je Svjetski dan osoba s autizmom – datum koji nas podsjeća na važnost razumijevanja, prihvatanja i podrške osobama s autizmom i njihovim porodicama. Nažalost, i pored svih apela i inicijativa, sistemska podrška ovoj ranjivoj grupi je u Crnoj Gori i dalje nedovoljna - poručilasa je ljekarka i odbornica Stranke evropskog progresa u Skupštini Glavnog grada, Jelena Knežević. &nbsp;
Roditelji i staratelji svakodnevno se, ističe Knežević, suočavaju s kašnjenjem u dijagnostici, nedostatkom stručnog kadra i adekvatnih terapija, do gotovo potpune nemogućnosti liječenja u našoj zemlji.
- Umjesto da im se pruži neophodna podrška u okviru crnogorskog zdravstvenog sistema, roditelji su primorani da svoju djecu vode u druge zemlje regiona i dalje, često o sopstvenom trošku. Sve ovo dodatno otežava već izazovnu svakodnevicu porodica koje žive i koje se bore s autizmom - navodi Knežević.&nbsp;
Posebno, kako ističe Knežević, zabrinjava činjenica da roditelji djece s autizmom nemaju adekvatnu psihološku podršku.
- Njihova borba nije samo finansijska i administrativna, već i emotivna - ističe Knežević.&nbsp;
Suočavaju se, ističe Knežević, s nesigurnošću, strahom za budućnost svoje djece, a sistem često ignoriše njihovu potrebu za stručnom pomoći i psihološkom podrškom.
- Pozivamo nadležne institucije Crne Gore da: obezbijede adekvatne dijagnostičke i terapijske centre u Crnoj Gori, kako bi osobe s autizmom imale pristup pravovremenom liječenju i podršci u svojoj zemlji, uvedu sistemsku psihološku podršku za roditelje i staratelje, kroz dostupne besplatne savjetodavne centre i grupe za podršku, povećaju ulaganja u obrazovne i rehabilitacione programe, kako bi se osobama s autizmom omogućio kvalitetniji život i veće šanse za socijalnu inkluziju, bezbijede bolju obuku i zapošljavanje stručnjaka iz oblasti autizma - navodi Knežević.&nbsp;
Ne smijemo, poručuje Knežević, dozvoliti da osobe s autizmom ostanu prepuštene same sebi
- Vrijeme je da Crna Gora preuzme odgovornost, iskorači ka vrjednostima društva humanosti i učini konkretne korake kako bi se unaprijedio kvalitet života osoba s autizmom i njihovih porodica. Nemojmo ih ostaviti u tišini. Njihova borba je i naša borba! - zaključila je odbornica SEP-a.

Knežević: Zabrinjava činjenica da roditelji djece s autizmom nemaju adekvatnu psihološku podršku

Novi veliki izazov i nova velika šansa za crnogorskog profesionalnog boksera za povratak na najveću svjetsku scenu - Dilan Prašović će se 11. aprila na Kubi boriti protiv legende kubanskog boksa Hulija Cezara La Kruza u eliminacionom meču za svjetsku titulu u WBA verziji kategorije "bridger weight", do 101 kg. Našeg borca očekuje težak posao u glavnoj borbi velikog spektakla u gradu Varadero, jer je La Kruz, uz legendarne Teofila Stivensona i Feliksa Savona najbolji kubanski bokser svih vremena – dva puta je bio olimpijski šampion (2016. i 2020), čak pet puta svjetski šampion (2011. 2013, 2015, 2017. i 2021.) i četiri puta šampion Panameričkih igara (2011, 2015, 2019. i 2023.). Ima impresivnu amatersku karijeru, u kojoj je zabilježio čak 385 pobjeda i samo 15 poraza. Zbog zabrane profesionalnog sporta na Kubi nakon revolucije, La Kruz je tek nedavno prešao na profi ring, na kojem je do sada ostvario stopostotan učinak.
Priliku da se bori u eliminacionom meču za titulu WBA u "bridger weight" kategoriji, Dilan je dobio zahvaljujući velikom angažovanju, prodornosti i odličnim konekcijama njegovog menadžera Todora Zečevića. On je nedavno uspješno završio dvomjesečne pregovore sa poznatim promoterom Flaviom Oleagom Mirabalom, koji između ostalih zastupa i interese braće Alvarez – legendarnog Kanela, Ramona i Rikarda. Ramon i Rikardo će nastupiti u dvije glavne uvodne borbe spektakla u Varaderu.
-Odluka našeg štaba da Dilan početkom ove godine iz superteške predje u novu kategoriju - "bridger weight", do 101 kilograma se pokazala kao pun pogodak. Zahvaljujući sjajnoj profi karijeri i borbama sa najjačim bokserima u superteškoj kategoriji, sa nekoliko njih iz "Top 10", Dilan se dobro kotira, jer se borio za WBO svjetsku titulu, za WBC silver svjetski pojas... tako da je na rang listi "bridger weight-a" na drugom mjestu, upravo iza La Kruza. Preko mojih poznanstava i konekcija sam prije više od dva mjeseca ušao u pregovore sa poznatim njemačkim promoterom Flaviom Oleagom Mirabalom. Pregovori su bili dugi i nisu bili ni malo jednostavni, ali smo uspjeli da postignemo dogovor na obostrano zadovoljstvo. Dogovorili smo da se na Kubi 11. aprila održi finalna eliminaciona borba u WBA verziji, čiji će pobjednik imati pravo da se bori za titulu protiv šampiona, Rusa Muslima Gadžhimagomedova, a steći će i uslov za borbu protiv Kevina Lerena, šampiona WBC, IBF i WBO u kategoriji "bridger weight" - kazao je Todor Zečević, menadžer Dilana Prašovića.

Dilan Prašović 11. aprila na Kubi protiv La Kruza

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: vojska-crne-gore