Povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope, Vojska Crne Gore izvršila je, po naredbi predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, počasnu artiljerijsku paljbu sa platoa brda Gorica u Podgorici.
- Pripadnici artiljerijske jedinice Prvog Pješadijskog bataljona, pod komandom poručnika Martina Pantovića, ispalili su 10 plotuna iz šest artiljerijskih oruđa - saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vojska Crne Gore ispalila počasnu artiljerijsku paljbu povodom 9. maja

Saradnja Vojske Crne Gore &nbsp;i oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država predstavlja primjer uspješnog savezništva unutar evroatlantske zajednice, poručeno je sa sastanka načelnika Generalštaba VCG Zorana Lazarevića sa zamjenikom načelnika Odjeljenja za partnerstvo, bezbjednosnu saradnju i oružje za masovno uništenje Komande američkih snaga u Evropi (USEUCOM), Krisom Mekinijem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. 
 
Iz crnogorskog Ministarstva odbrane je saopšteno da su tokom sastanka razmotrena aktuelna bezbjednosna pitanja, kao i mogućnosti za dalju saradnju između VCG i američkih snaga u Evropi. 
 
- Posebna pažnja posvećena je unapređenju interoperabilnosti i zajedničkim naporima u oblasti HBRNO i sajber bezbjednosti i odgovora na savremene prijetnje- navodi se u saopštenju. 
 
Lazarević je zahvalio na kontinuiranoj podršci koju SAD pružaju VCG. 
 
- Ova posjeta potvrđuje snažnu i stabilnu saradnju između naših oružanih snaga- istakao je Lazarević. 
 
Prema njegovim riječima, zajednički rad na jačanju kapaciteta i razmjena iskustava doprinose bezbjednosti i stabilnosti cijelog regiona. 
 
- Mekini je ocijenio saradnju sa VCG kao primjer uspješnog savezništva unutar evroatlantske zajednice- navodi se u saopštenju. 
 
VCG se, kako je kazao, pokazala kao pouzdan partner i saveznik. 
 
- Posvećenost modernizaciji i regionalnoj stabilnosti je evidentna, i ponosni smo što možemo doprinijeti njenom daljem razvoju- naglasio je Mekini. 
 
Iz Ministarstva su naveli da je, u okviru posjete, Odjeljenje za informaciono-komunikacione sisteme (J6) Generalštaba VCG predstavilo američkom generalu Cyber Fly Away Kit opremu, koju su SAD donirale crnogorskoj Vojsci. 
 
- Pored toga, prezentovana je i HBRNO oprema (hemijsko, biološko, radiološko, nuklearno i oprema za dekontaminaciju) i kapaciteti koje posjeduje VCG- kaže se u saopštenju.

Lazarević sa Mekinijem: Saradnja Vojske i oružanih snaga SAD-a primjer uspješnog savezništva

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin uhapsili su službenika Vojne policije Z. B. (38) iz Podgorice, koji je policijskim službenicima uputio ozbiljne prijetnje nakon što ga je saobraćajna patrola, kojoj je bježao svojim vozilom, sustigla i nakon što je utvrđeno da je upravljao vozilom u alkoholisanom stanju, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema saznanjima Televizije E, radi se o Zoranu Bakiću.
Utvrđeno je i da u tom trenutku, kako se navodi u saopštenju, Z. B. nije bio na dužnosti.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin su 16. aprila oko 16.30 sati u naselju Bakovići, na magistralnom putu Kolašin - Mojkovac, pokušali da zaustave vozilo „VW Golf V” danilovgradskih registarskih oznaka, koje se kretalo iz pravca Mojkovca u pravcu Kolašina. Vozač se, međutim, nije zaustavio na jasan znak koji su mu policijski službenici dali „stop” tablicom, već je nastavio kretanje vozilom. Policijski službenici su se odmah dali u potjeru za vozilom koristeći svjetlosnu i zvučnu signalizaciju, ali vozač se i dalje nije zaustavljao, već se isključio sa magistralnog puta ka selu Plana, u namjeri da pobjegne. Patrola policije ga je sustigla, zaustavila i pristupila kontroli - ističu iz Uprave policije.
Prilikom kontrole vozač Z. B. se policijskim službenicima legitimisao kao pripadnik Vojne policije Vojske Crne Gore, u pokušaju da izbjegne dalje policijske mjere i radnje.&nbsp;
- Kada njegov pokušaj nije urodio plodom i kada mu je postalo jasno da će biti lišen slobode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti u saobraćaju, što mu je i saopšteno jer je alkotestiranjem kojem se potom pristupilo utvrđeno da ima 1,74 g/kg alkohola u organizmu, Z. B. je prvo počeo da negoduje saopštavajući da policijski službenici nemaju pravo da ga kontrolišu, a potom i da im prijeti da će ih ostaviti bez posla i da se na ovome neće završiti, pozivajući ih na fizički obračun. Policijski službenici su zatim priveli Z. B. u Odjeljenje bezbjednosti Kolašin. On nije pružao otpor prilikom privođenja i prema njemu nijesu upotrijebljena sredstva prinude - kazali su iz Uprave policije.
O događaju je obaviještena i državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, koja se izjasnila da se u postupcima Z. B stiču bitni elementi krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i naložila policijskim službenicima da ga uhapse i da joj se uz krivičnu prijavu privede.
- Z. B. je istog dana priveden Područnom organu za prekršaje zbog prekršaja iz ZOBS-a u vezi sa upravljanjem vozilom u alkoholisanom stanju, a sudija je potvrdio postojanje prekršaja, dok je izjavio da će se o kazni naknadno izjasniti. Nadležnoj tužiteljki Z. B. je priveden 17. aprila, gdje ga je tužiteljka saslušala zbog sumnje da je počinio ovo krivično djelo na štetu policijskih službenika, nakon čega je pušten da se u daljem postupku brani sa slobode - rekli su iz Uprave policije.

Ivona Đokić

Uhapšen službenik Vojne policije pa pušten da se brani sa slobode: Bježao saobraćajnoj patroli, prijetio policajcima, vozio u alkoholisanom stanju

Učenici srednjih škola iz više crnogorskih gradova posjetili su danas kasarnu "Milovan Šaranović" u Danilovgradu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, 130 učenika Gimnazije "Slobodan Škerović" i Srednje ekonomske škole "Mirko Vešović" iz Podgorice, kao i gimnazija iz Nikšića i Danilovgrada, imalo je priliku da se upozna sa radom i karijernim mogućnostima u Vojsci Crne Gore (VCG).
- Domaćini iz Centra za obuku, 1. pješadijskog bataljona i drugih jedinica predstavili su mladima vojnu opremu i naoružanje, kao i svakodnevne zadatke i aktivnosti pripadnika VCG - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, tokom posjete, demonstrirana akcija helikopterskog spašavanja, prezentovane osnovne prva pomoć, organizovano nadmetanje u orijentiringu – vještini snalaženja u prirodi uz pomoć karte i kompasa.
Iz Ministarstva su rekli da su se učenici oprobali u sportskim aktivnostima,a posjeta je završena zajedničkim ručkom, gdje su srednjoškolci imali priliku da probaju tradicionalni vojnički pasulj.
Učenicima su, kako je saopšteno, predstavljeni i aktuelni konkursi za školovanje na vojnim akademijama u inostranstvu – u Austriji, Italiji, Turskoj i Sjevernoj Makedoniji.
Đacima su prezentovani oglasi i pružene osnovne informacije o uslovima, načinu prijavljivanja i prednostima obrazovanja na ovim prestižnim vojnim institucijama.

Srednjoškolci posjetili kasarnu u Danilovgradu

Akcija u kojoj je spašen poznati hrvatski sportista Ivica Kostelić potvrdila je požrtvovanost i sposobnost pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) da efikasno reaguju u situacijama od vitalnog značaja za spašavanje ljudskih života, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, Krapović se danas sastao sa komandantom Mornarice Milanom Jevtovićem i oficirom za operacije u Vazduhoplovstvu VCG Velimirom Zogovićem.
Iz tog resora su rekli da je na sastanku bilo riječi o nedavnoj združenoj spasilačkoj akciji pripadnika Vazduhoplovstva i Mornarice VCG, tokom koje je uspješno spašen Kostelić, u zahtjevnim meteorološkim i pomorskim uslovima u crnogorskom akvatorijumu.
- Krapović je zahvalio i čestitao svim učesnicima te akcije, istakavši da su pripadnici Vojske pokazali vrhunsku obučenost, požrtvovanost i visok nivo koordinacije, čime su potvrdili sposobnost da efikasno reaguju u situacijama od vitalnog značaja za spašavanje ljudskih života - navodi se u saopštenju.
Prema njegovim riječima, ta združena operacija pokazuje koliko je važno da različiti vidovi VCG djeluju kao jedinstven sistem.
- Ponosan sam na profesionalizam i brzinu reakcije naših mornara i pilota, koji su još jednom dokazali da su oslonac i sigurnost ne samo za naše građane, već i za sve one kojima je pomoć potrebna u našim vodama i prostoru odgovornosti - kazao je Krapović.
Iz Ministarstva su rekli da je na sastanku, takođe, bilo riječi o daljem unapređenju interoperabilnosti i koordinacije između Vazduhoplovstva i Mornarice, kroz zajedničke obuke, vježbe i tehničko unapređenje kapaciteta.
- Ministarstvo odbrane nastaviće da pruža snažnu institucionalnu podršku svim segmentima Vojske, kako bi bila još spremnija da odgovori na sve zadatke u zemlji i inostranstvu, u skladu sa svojim ustavnim i međunarodnim obavezama - navodi se u saopštenju.

Krapović: Pripadnici VCG pokazali vrhunsku obučenost i požrtvovanost

Vojno-medicinski centar Vojske Crne Gore nabavio je savremeno ambulantno vozilo, čime je dodatno unaprijeđena sposobnost pružanja hitne medicinske pomoći i medicinskog transporta, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. 
 
Iz tog resora su kazali da je novo ambulantno vozilo potpuno opremljeno i prilagođeno za višednevna putovanja, uz pratnju posebno obučenog medicinskog tima. 
 
- Oprema uključuje EKG monitor, sistem za kontinuirano praćenje krvnog pritiska i zasićenosti krvi kiseonikom pomoću pulsnog oksimetra, defibrilator, kiseonik sa maskom za neinvazivnu ventilaciju, aspirator i opremu za imobilizaciju- precizirali su iz Ministarstva. 
 
Kako su istakli, medicinski timovi koji prate pacijente su posebno obučeni za zbrinjavanje životno ugroženih i teško povrijeđenih osoba. 
 
- Medicinsko osoblje posjeduje međunarodne licence za Immediate Life Support (ILS) i Advanced Life Support (ALS), čime se garantuje vrhunska medicinska njega i sigurnost pacijenata tokom transporta- navodi se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva odbrane su kazali da nabavkom tog vozila potvrđuju svoju posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite i brige o pripadnicima Vojske i građanima Crne Gore.

Vojno-medicinski centar Vojske Crne Gore nabavio savremeno ambulantno vozilo

Oficiri Vojske Crne Gore i predstavnici Ministarstva odbrane posjetili su srednje škole u više crnogorskih gradova kako bi đacima predstavili mogućnosti školovanja na renomiranim vojnim akademijama širom svijeta.
Oni su posjetili mojkovačku Srednju mješovitu školu „Vuksan Đukić“, Gimnaziju „Stojan Cerović“ i Srednju ekonomsko-ugostiteljsku školu u Nikšiću, beranske škole SSŠ „Vukadin Vukadinović“ i Gimnaziju „Panto Mališić“, Gimnaziju „Tanasije Pejatović“, Srednju stručnu školu u Pljevljima, kao i podgoričku Srednju ekonomsku školu „Mirko Vešović“ i Gimnaziju „Slobodan Škerović“.
- Oficiri su učenicima prenijeli svoja lična iskustva sa školovanja na prestižnim akademijama i objasnili koji su benefiti takvog obrazovanja – saopšteno je iz Ministarstva odbrane u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Objasnili su, kako su naglasili, da vojno školovanje pruža - ne samo vrhunsko akademsko znanje i fizičku spremnost, već i da razvija liderske vještine, odgovornost i predstavlja čast zbog služenja svojoj državi.
- Mogućnost školovanja na vojnim akademijama garantuje siguran posao i otvara vrata za profesionalni razvoj u Vojsci Crne Gore, ali i pruža priliku za dalja školovanja i usavršavanja, kako u zemlji, tako i u inostranstvu – istakli su oni.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdefence_mne%2Fstatus%2F1903815393866559964&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Oficiri i predstavnici MOD posjetili brojne srednje škole: Vojnim školovanjem do vrhunskog znanja, fizičke spremnosti, liderskih vještina i časti

Pripadnici Vojske Crne Gore dnevno će za učešće u NATO i EU misijama primati 115 eura, dok će oni u UN misijama primati između 70 i 115 eura, zavisno od dužnosti koju obavljaju.
To je navedeno u Odluci o utvrđivanju visine novčane naknade pripadniku/ci Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u međunarodnim snagama u okviru misija, operacija i drugih aktivnosti Sjevernoatlantskog saveza, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Visina novčane naknade pripadniku Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u međunarodnim snagama, trenutno je propisana posebnim odlukama za svaku misiju pojedinačno.
Kako je pojašnjeno iz Vlade, ovakav pristup nije u cjelosti uzimao u obzir sličnost dužnosti i uslova pod kojim se te dužnosti vrše u misijama, što je dovelo do nepotrebno velikog broja propisa koji uređuju istu oblast. 
Takođe, kako kažu, bilo je neophodno unificirati visinu novčane naknade, uzimajući u obzir sličnost dužnosti i uslova pod kojim se one vrše.
- Uzimajući u obzir navedeno, činjenicu da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećanja troškova života u državama gdje se pripadnici Vojske upućuju u sastav međunarodnih snaga, kao i bezbjednosne i geografske uslove u kojima se sprovode ove aktivnosti, predloženo je da novčana naknada za učešće u NATO i EU misijama bude neto 115 eura dnevno, a u UN misijama neto 70 eura dnevno za dužnost vojnog posmatrača, odnosno neto 115 eura dnevno za dužnost štabnog oficira/podoficira - ističe se u saopštenju Vlade.
Sredstva za sprovođenje ove odluke planirana su budžetom za 2025. godinu.

Pripadnicima Vojske dnevno 115 eura za NATO i EU misije

Crna Gora će učestvovati na sastanku najviših vojnih zvaničnika u Parizu,na kojem će razgovarati o međunarodnim naporima podrške Ukrajini - potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović.
- Kao članica NATO-a, naša država će nastaviti da učestvuje u relevantnim formatima koji doprinose stabilnosti i jačanju bezbjednosne arhitekture evropskog kontinenta - rekao je Goranović.
Tema sastanka u francuskoj prijestonici je stvaranje međunarodnih snaga za odvraćanje buduće ruske agresije na Ukrajinu nakon uspostavljanja primirja. Oni uključuju razgovore o veličini snaga, lokacijama i najvažnije, vojnim opcijama u slučaju kršenja primirja, navodi novinska agencija AP.
Prethodno je izvor novinske agencije AP naveo da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO koje su, iako pozvane, odbile dolazak na sastanak u Pariz. Nakon nekoliko sati, tekst AP-a je ažuriran i navedeno je da će doći skoro sve članice NATO, osim SAD-a koje, prema navodima neimenovanog francuskog izvora, nijesu pozvane.
Portal ETV je sinoć uputio pitanja na adrese Vlade, Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Crne Gore, odnosno interesovalo nas je da li je naša država dobila poziv da prisustvuje, ko će nas predstavljati u Parizu, te da, u slučaju da smo pozvani a da niko ne ide, objasne zbog čega je to tako. Odgovore nijesmo dobili.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-parizu-sjutra-razgovori-o-formiranju-bezbjednosnih-snaga-za-ukrajinu-crna-gora-hrvatska-i-sad-nece-ucestovati-iako-su-pozvani&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Savjetnik premijera je za Radio Slobodna Evropa kazao da je poziv upućen Generalštabu Vojske Crne Gore.
Međutim, dodao je, načelnik Generalštaba Zoran Lazarević se nalazi u službenoj posjeti Bugarskoj, pa će sastanku u francuskoj prijestonici prisustvovati zamjenik vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO-u.
Na sastanak, prema izvorima AP-a, nisu pozvane Sjedinjene Američke Države, jer evropske države žele da pokažu da mogu preuzeti odgovornost za veliki dio bezbjednosnog okvira za Ukrajinu poslije uspostavljanja primirja.
Ruska invazija na Ukrajinu počela je prije tri godine, krajem februara 2022.

Crna Gora potvrdila učešće na sastanku vojnih zvaničnika u Parizu

Ministarstvo odbrane raspisalo je oglas za prijem 22 osobe u službu u Vojsci Crne Gore (VCG), u svojstvu oficira, podoficira i civilnih lica, na neodređeno vrijeme, poručili su iz ovog Vladinog resora. 
 
Iz Ministarstva je saopšteno da je otvoreno 12 formacijskih mjesta u VCG i deset radnih mjesta za civilna lica. 
 
- Centru za obuku u Danilovgradu potreban je jedan štabni oficir ili oficirka istruktor/ka, a Četi vojne policije, sa službovanjem u Podgorici, vojni policajac, ili policajka- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da Vojnomedicinski centar (VMC) u Podgorici zapošljava jednog medicinskog tehničara ili tehničarku, a Pješadijski bataljon u Danilovgradu jednog komandira ili komandirku. 
 
Muzička gardijska četa, kako su rekli iz Ministarstva odbrane, traži tri izvršioca, muzičara ili muzičarke, sa mjestom službovanja u Podgorici. 
 
- Četa za vezu i elektronsko ratovanje, sa mjestom službovanja u Zeti, traži jednog poslužitelja ili poslužiteljku IKS, a Bataljon za podršku, sa mjestom službovanja u Danilovgradu, jednog tehničara ili tehničarku- kaže se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva su naveli da bataljon za podršku, sa mjestom službovanja u Podgorici, traži jednog rukovaoca dizalicom. 
 
- &nbsp;Vazduhoplovstvo VCG, sa mjestom službovanja u Zeti, traži jednog tehničara ili tehničarku i jednog tehničara ili tehničarku za vazduhoplov i motor- kaže se u saopštenju. 
 
Za civilna lica, kako su rekli iz Ministarstva odbrane, otvoreno je jedno mjesto samostalnog savjetnika u Generalštabu, sa mjestom službovanja u Podgorici, dok Vojnomedicinski centar traži jednog referenta ili referentkinju. 
 
- Takođe, u VMC-u je otvoreno mjesto načelnika ili načelnice VMC-a, potom za jednog izabranog doktora ili doktorku, jednog višeg medicinskog tehničara ili medicinsku sestru, kao i jednog medicinskog tehničara ili sestru, svi sa mjestom službovanja u Podgorici- kazali su iz tog resora. 
 
Kako su naveli, jedan medicinski tehničar ili sestra potrebni su VMC-u sa mjestom službovanja u Zeti. 
 
- Bataljon za podršku, sa mjestom službovanja u Danilovgradu, traži jednog zidara ili zidarku i jednog kuvara ili kuvaricu, dok je Odredu za posebne namjene (Pomorski odred), takođe sa mjestom službovanja u Danilovgradu, potrebna servirka- kaže se u saopštenju. 
 
Oglas će, kako su naveli iz Ministarstva odbrane, trajati do 20. marta. 
 
Tekst javnog oglasa, sa navedenom potrebnom dokumentacijom, opštim i posebnim uslovima, načinom prijavljivanja, metodologijom sprovođenja procesa selekcije, kao i prijavni obrazac su na linku: 
https://www.gov.me/clanak/javni-oglas-za-prijem-22-lica-u-sluzbu-u-vojsci-crne-gore 
 
Iz Ministarstva su rekli da se zainteresovani mogu informisati i na telefon 020 483 166, radnim danima od devet do 14 sati.

MO: Raspisan oglas za prijem 22 osobe u službu u Vojsku Crne Gore

NVO Centar za građanska prava i građani koji blokiraju Kruševo ždrijelo predvođeni porodicama žrtava masakara na Cetinju, podnijeli su večeras krivičnu prijavu protiv dva lica koja su provocirala okupljene građane i izazvala incident.
Krivičnu prijavu podnijela je &nbsp;Ivana Pajović, u ime NVO Centar za građanska prava i građana koji su prisustvovali incidentu na Kruševom ždrijelu.
- Oko 19:20 časova ja i grupa građana uočili smo dva NN muška lica koja su se u jednom trenutku nalazila iza građanke Pejović Vesne, koja je inače ujedno i majka i baba žrtava tragedije koja se desila u mjestu Medovina. U jednom trenutku ova dva lica &nbsp;fotografišu jedan drugog dižući tri prsta prema okupljenim građanima što je aludiralo na sami čin provokacije, na podsticanje na sukob, nacionalnu netrpeljivost i mržnju i širenje govora mržnje samim tim činom- navodi se u prijavi.
Takođe, u prijavi su istakli da se grupa građana, kada je uočila provokaciju, uputila ka ovim NN licima zahtijevajući da obrišu fotografije i snimke koje su napravili.
- Razlog zbog kojeg je grupa građana tražila da se obrišu sporni snimci i fotografije jesto to kako isti ne bi završili u medijima i bili podsticaj na dalji govor mržnje, kao i omalovažavanje žrtava ubijenih u gore navedenim tragedijama. U jednom trenutku prilaze policijski službenici koji su se nalazili u neposrednoj blizini, izdvajaju ta dva NN lica i iste službenim vozilom dovode u prostorije policije Cetinje- navodi se dalje u prijavi.
Kako su im iz policije kazali, predmetni snimci će biti obrisani.
Naime, građani Cetinja su i večeras blokirali magistralni put Cetinje-Podgorica, na Kruševom ždrijelu, kada je došlo do incidenta u kojem su dva lica prišla okupljenima, jedan je pokazivao tri prsta, dok je drugi snimao. Obojica su privedeni u cetinjsku policiju.
Ispred policije se trenutno nalaze ljudi koji su bili na blokadi, među njima i predstavnici NVO CGP, kao i Vesna Pejović, majka stradale Nataše i baba Marka i Mašana stradalih u zločinu u Medovini.
- Sve što budu više udarali, ja ću viša stijena biti. To neka zapamte! Ja na ovu moju muku i današnji rođendan moje Nataše. Sram ih bilo i neka ih stid bude! Ako mi nijesmo bili korektni da svako dijete i svakog bolesnog propustimo, ne počivali mi oni gore. A ove časne ljude, kojima nimalo nije lako i gledajući nas i radeći svoj posao, odajem im ja priznanje- kazala je Pejović.
Pejović je poručila da će ona staviti tačku na njen slučaj.&nbsp;
- Ovo je provokacija. Nikad nijesam gledala na nacionalnost, samo da je čovjek. Ovo nije bilo primjereno. Bila je juče jedna provokacija, danas ova. Hoće od nas da naprave nasilnike, e dabogda se svi bavili politikom kojom se Vesna Pejović bavi- poručila je ona.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FJzUBDojxYyo%3Ffeature%3Dshare%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

NVO Centar za građanska prava i grupa građana predvođena porodicama žrtava cetinjskih masakara podnijeli krivičnu prijavu protiv lica koja su provocirala okupljene

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo, uz rijetku pojavu kratkotrajno slabe kiše, &nbsp;saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Više uslova za kišu biće u noćnim satima na jugoistoku. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, u sjevernim predjelima, a krajem dana i na primorju, mjestimično pojačan, južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od nula do 12, najviša dnevna od 11 do 23 stepena.

Sjutra promjenljivo, temperatura do 23 stepena

Ministarstvo kulture i medija Crne Gore &nbsp;i Opština Kotor tokom dvodnevnog stručnog skupa &nbsp;održanog u Kotoru zvanično su preuzeli, u naredne dvije godine, predsjedavanje transnacionalnom mrežom &nbsp;„Venecijanska utvrđenja 16. i 17. vijeka“, upisanom na UNESCO listu svjetske baštine &nbsp;u Krakovu &nbsp;2017. godine.
Kako se navodi u saopštenju, predstavnici ministarstava kulture Republike Italije, Republike Hrvatske i Crne Gore, kao i gradova &nbsp;na čijim teritorijama se nalaze utvrđenja, &nbsp;Bergama, Palmanove, Peschiera del Garda, Zadra, Šibenika i Kotora, &nbsp;imali su priliku razmijeniti iskustva, primjere pozitivnih praksi, podjednako kao i izazove sa kojima se susreću u procesu zaštite, očuvanja, stavljanja u funkciju održivog korišćenja, ali I valorizacije univerzalnih vrijednosti bogatog kulturnog nasljeđa tri države sa posebnim akcentom na zajedničko dobro - Venecijanske fortifikacije, upisane na UNESCO Listu svjetske baštine.
&nbsp;- Da upravljanje ovako osjetljivim i složenim strukturama kao što su fortifikacije, zahtjeva kompleksan rad, multidisciplinarni pristup kao I saradnju svih i nivoa, vlasti, počev od nacionanog I lokalnog, te &nbsp;uključivanje &nbsp;stručne, i lokalne zajednice, zajednički je zaključak svih učesnika- saopšteno je iz Kancelarije za komunikacije iz PR Kotora.
&nbsp;Skup je otvorio predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, dok je generalna direktorica Direktorata za kulturnu Dobrila Vlahović, u ime Ministartva kulture i medija pozdravila prisutrne, I upoznala sa &nbsp;dosadašnjim aktivnostima, i &nbsp;planovima &nbsp;koje Ministarstvo sprovodi u saradnji sa Opštinom Kotor, kada je &nbsp;u pitanju rad na strateškom dokmentu, planu upravljanja &nbsp;Kotorskom tvrđavom, &nbsp;kao I aktivnosti koje se realizuju kada je u pitanju ekstenzija Tvrđave Forte Mare, ovom transacionalnom dobru svjetske baštine, navodi se u saopštenju i dodaje da su moderatori &nbsp;bili Dobrila Vlahović, generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija i Jelena Franović, sekretartka Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora u Opštini Kotor.

MKM i Opština Kotor u preuzeli predsjedavanje transnacionalnom mrežom Venecijanska utvrđenja 16. i 17. vijeka

Danas je na atletskoj stazi SC “Topolica” u Baru u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore , a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, održan prvi dan 32. Pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe juniore i mlađe juniorke, saopšteno je iz Atletskog saveza Crne Gore.
Na prvenstvu je nastupilo preko 130 atletičara iz &nbsp;atletskih klubova: Podgorica, Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Milenijum, Lovćen, Cetinje, Zeta 2012, Dionis i Nikšić. Van konkurencije nastupili su takmičari AK “Vojvodina” iz Novog Sada.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Atletskog saveza, takmičenju su ispred ASCG prisustvavali:generalni &nbsp;sekretar Milan Madžgalj, selektor reprezentacije Osman Erović i članovi stručnog štaba reprezentacije: Marko Ristić, Drago Musić, Danijela Vojinović, Ivan Popović, Branislav Maslovarić i Budimir Jestrović.&nbsp;
Najviše medalja osvojili su atletičari &nbsp;AK ”Sanja” sa 11 medalja, ispred atletičara AK “Rudar” iz Pljevalja sa 8 i atletičara AK “Mornar” iz Bara sa 7 medalja.
Na takmičenju je Matija Vojvodić, član AK “Mornar” iz Bara postavio bolji rezultat od rekorda Crne Gore za juniore na 110m prepone od 14,42 sekunde
&nbsp;Pobjednici po disciplinama: - MLAĐI JUNIORI: 100m: 1. Uroš Kotlaja (Rudar) 11,61, 2. Sergej Martinović (Cetinje) 11,78, 3. Ilija Ćuzović (Rudar) 11,87; 400m: 1. Uroš Kotlaja (Rudar) 53,20, 2. Andrej Đukanović (Mornar) 54,57, 3. Vasilije Mušikić (nikšić) 57,96; 3000m: 1. Boban Madžgalj (Orion) 9:55,45, 2. Enes Erović (Jedinstvo) 10:21,97, 3. Dejan Scurati (Lovćen) 10:48,73; 110m prepone: 1. Stefan Džaković (Rudar) 16,06, 2. Andrej Đukanović (Mornar) 17,14, 3. Jovan Uskoković (24,60; 4x100 m: 1. Rudar (Pljevlja) 46,37, 2. Mornar I (Bar) 50,46, 3. Mornar II (Bar) 57,73; &nbsp;Skok u vis: 1. Radovan Sošić (Tara) 180, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 160, 3. Danilo Scurati (Lovćen) 155; Skok u dalj: 1. Stefan Džaković (Rudar) 5,91, 2. Sergej Martinović (Cetinje) 5,55, 3. Nemanja Madžgalj (Orion) 5,31; Bacanje kugle (5 kg): 1. Almin Ajdarpašić (Lim) 13,71, 2. Matija Damjanović (Tara) 12,12, 3. Nikola Ivanović (Rudar) 11,18; Bacanje koplja (700 gr): 1. Mikhail Kuzmov (Podgorica) 53,23, 2. Elzin Guberinić (Orion) 45,38, 3. Nemanja Madžgalj (Orion) 39,31; MLAĐE JUNIORKE – 100m: 1. Amra Hubanić (Jedinstvo) 13,27, 2. Mina Lukolić (Sanja) 13,35, 3. Dalila Šukurica (Sanja) 13,48; 400m: 1. Mina Lukolić (Sanja) 1:02,37, 2. Aleksandra Madžgalj (Jedinstvo) 1:03,70, 3. Dejla Šukurica (Sanja) 1:04,31; 1500m: 1. Emilija Kovačević (Nikšić) 5:39,35, 2. Ena Kovačević (Mornar) 5:53,42, 3. Nikoleta Vukojičić (Jedinstvo) 6:01,49; 100m prepone: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 15,65, 2. Anja Novaković (Sanja) 16,85, &nbsp;3. Anđela Stanišić (Sanja) 17,40; &nbsp;4x100m: 1. Sanja I (Bar) 54,32, 2. Mornar I (Bar) 54,95, 3. Sanja II (Bar) 55,70; Troskok: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 11,14, 2. Lara Bubanja (Rudar) 10,79, 3. Anja Novaković (Sanja) 10,07; Bacanje diska (1kg): 1. Olja Simićević (Tara) 36,76, 2. Anđelina Lašić (Tara) 35,19, 3. Mare Martinović (Cetinje) 31,64; Bacanje kladiva (3kg): 1. Lara Radulović (Podgorica) 37,69, 2. Nikolina Marović (Orion) 31,03, 3. Nada Pejović (Podgorica) 29,41.

Pojedinačno prvenstvo CG u atletici za mlađe junior-ke: Najviše medalja za AK” Sanja” iz Bara

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: vojska-crne-gore