U dobi od 16 godina Vladislav Rudenko zarobile su ruske snaga i devet mjeseci je držan u dječjim logorima na Krimu i Hersonu pod ruskom okupacijom.
Za razliku od oko 20.000 drugih ukrajinskih mladih, Rudenka je spasila nevladina organizacija Spasimo Ukrajinu i vratila ga na teritoriju pod ukrajinskom kontrolom nakon devet mjeseci zatočeništva.
Predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici kažu da su sada fokusirani na sudbinu hiljada ukrajinske djece koja su ostala u područjima pod ruskom okupacijom, u onome što Moskva naziva "centrima za rehabilitaciju".
- Ovaj zločin mora biti temeljito istražen, a odgovorni za to odgovorni - rekao je tokom vikenda ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga u sklopu pokretanja kampanje "ChildrenAreNonNegotiable" ("O djeci se ne može pregovarati").
Ističe da pravedan i trajan mir zahtijeva povratak sve te ukrajinske djece kući.
Američki predsjednik Donald Tramp proglasio je okončanje najdužeg sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata glavnim vanjskopolitičkim prioritetom otkako je preuzeo dužnost prije tri mjeseca.
Dok su se razgovori vrtjeli između nekoliko spornih pitanja, ukrajinski su zvaničnici repatrijaciju svih onih koji su odvedeni iz Ukrajine držali glavnom pregovaračkom točkom.
Ukrajinski zvaničnici optužili su Moskvu za orkestriranje onoga što su neke skupine nazvale "sistemskom deportacijom" djece iz Ukrajine u dijelove zemlje pod kontrolom Rusije, ili čak dalje u odredišta u Rusiji i njezinom savezniku, Bjelorusiji.
Dokazi koje je prošle godine prikupio Bjeloruski servis RSE i "Schemes", istraživačka jedinica ukrajinskog servisa RSE-a, pokazuju da su se kampovi koristili za podučavanje mladih Ukrajinaca da se identifikuju s konceptima koje promovišu i Moskva i Minsk.
To je uslijedilo nakon studije Laboratorija za humanitarna istraživanja Yale School of Public Health iz novembra 2023. koja je pokazala da su putovanja ukrajinske školske djece u Bjelorusiju s pratnjom koordinirala Bjelorusija i Rusija kao dio takozvane Zajedničke države dviju zemalja.
Studija kaže da proces uključuje "preodgoj", koji je definisan kao "promocija kulturnih, istorijskih, društvenih i patriotskih poruka ili ideja koje služe političkim interesima" oba režima.
Vojna obuka, uključujući trupe Ministarstva unutrašnjih poslova, odvijala se sa "najmanje šest grupa djece", prema izvještaju.
Rudenko je ranije ovog mjeseca za ukrajinski servis RSE rekao da je za vrijeme dok su ga držale ruske vlasti njegova dnevna rutina imala očitu orijentaciju.
- Budili smo se uz rusku himnu, podizali zastavu, radili vježbe. Nakon doručka su nam pričali šta se desilo u Rusiji preko noći. Doslovno. Onda smo gledali ruske filmove - rekao je, prisjećajući se svog vremena u kampovima.
Prema Laboratoriju za humanitarna istraživanja Yale, više od 8.400 djece iz Ukrajine sistematski je premješteno u najmanje 57 objekata: 13 objekata u Bjelorusiji i 43 objekta u Rusiji i na teritoriji pod ruskom okupacijom.
Prema službenom portalu ukrajinske vlade childrenofwar.gov.ua, mnogo veći broj - oko 20.000 - je odveden, a samo 1.300 djece je uspješno vraćeno.
- Podsjećamo svijet da se bez povratka djece koju je Rusija otela rat ne može smatrati završenim - navodi se u izjavi koju je ured Zelenskog objavio tokom Uskrsa.
Vašington je podržao Kijev po pitanju repatrijacije djece, rekavši prošlog mjeseca da ostaje posvećen podršci razmjeni ratnih zarobljenika, oslobađanju civilnih zatočenika i povratku prisilno premještene ukrajinske djece.
Međutim, ukrajinski zvaničnici zabrinuti su da bi nedavni potezi Trampove administracije za rezanje budžeta mogli značajno omesti istrage o tome gdje su djeca premještena i napore da se omogući njihov povratak.
U međuvremenu, Karolina Hird, zamjenica vođe tima i analitičarka na Institutu za proučavanje rata, američkoj neprofitnoj istraživačkoj grupi, upozorila je da bi se ukrajinski tinejdžeri prisiljeni prihvatiti rusko državljanstvo mogli suočiti sa regrutacijom u rusku vojsku i mogli bi biti prisiljeni boriti se protiv vlastitog naroda, što je kršenje međunarodnog prava.
- Pregovori i prekid borbi bez obzira na deportiranu djecu osnažiće Rusiju da nastavi činiti te zločine apsolutno nekažnjeno - napisala je Hird.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zelenski zahtijeva od Rusije da vrati ukrajinsku djecu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da i dalje ima visoku podršku stanovnika Ukrajine, a komentarišući izjave američkog predsjednika u vezi sa tim, rekao je da Donald Tramp "živi u prostoru ruskih dezinformacija".
On je na pres-konferenciji rekao da Ukrajina primjećuje brojne dezinformacije koje dolaze iz Rusije.
- Uz dužno poštovanje prema predsjedniku Donaldu Trampu kao lideru... on živi u tom prostoru dezinformacija - istakao je Zelenski.
Tramp je prethodno izjavio da je Zelenskom, koji je osvojio petogodišnji predsjednički mandat 2019. godine, a nije organizovao nove izbore, rejting pao na svega četiri posto.
Međutim, Zelenski tvrdi, citirajući jedno istraživanje, da 58 odsto ukrajinskog naroda ima povjerenja u njega kao lidera, prenosi BBC.
Dodao je dakle da, ako neko želi da ga sada zamijeni na mjestu lidera, to neće uspjeti, jer je njegov rejting visok.
Komentarišući dalje Trampov prijedlog da Sjedinjene Države dobiju procenat ukrajinskih vrijednih zemnih minerala, uključujući litijum i titanijum, rekao je da je to odbio, jer je prva ponuda bila da Ukrajina odobri SAD-u 50 odsto vlasništva, a da pritom nisu pominjane bezbjednosne garancije koje je Zelenski tražio.
- Štitim Ukrajinu, ne mogu da je prodam, ne mogu da prodam našu državu - poručio je on.
Zelenski je dodao da se Ukrajina nada "savezničkoj poziciji u Evropi, u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama, u ovom nepravednom ratu".

Zelenski: Narod Ukrajine me podržava, Tramp živi u prostoru ruskih dezinformacija

Iako je Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore još 5. marta donijelo presudu kojom je odbijen zahtjev da se poništi kao nezakonita odluka Ministarstva prosvjete kojom je Vladimir Stanišić izabran za direktora Policijske akademije, resor ministarke Anđele Jakšić-Stojanović i dalje ne preduzima ništa kako bi se on vratio na dužnost sa koje je nezakonito razriješen, piše Portal Analitika.
U presudi, na koju nije moguće uložiti žalbu, navodi se da su nižestepeni sudovi prvobitnu presudu donijeli na osnovu pogrešne primjene materijalnog prava, te su je iz tog razloga preinačili.&nbsp;
Iz resora Jakšić-Stojanović nijesu odgovorili na pitanja Portala Analitika da li će postupiti po presudi Vrhovnog suda i Stanišića vratiti na funkciju.
<h2>Akademija bi mogla da postane politička ispostava vlasti</h2>
Bivši predavač na Akademiji i magistar bezbjednosti Ekan Jasavić za Portal Analitika ocijenio je da politička postavljenja i zapošljavanja ne po zaslugama u službi već na osnovu pripadnosti partijskim strukturama urušavaju kredibilitet Policijske akademije u Danilovgradu kao specijalizovane obrazovne ustanove.
. Akademija je obrazovna, stručna i bezbjedonosna institucija, koja vrši osnovnu policijsku obuku za kandidate koji žele postati policajci, ali i stručno osposobljavanje za specijalizovane oblasti kao što su borba protiv sajber prijetnji, nasilje nad ženama, obuke za komunalne policajce i službenike fizičko-tehničkog obezbjeđenja – tzv. zaštitare. Tehnički uslovi Akademije za obuku su zadovoljavajući, a infrastrukturni kapaciteti omogućavaju kvalitetno sprovođenje praktične nastave. Međutim, Akademiji je potrebna reforma u kadrovskom smislu, posebno u dijelu predavačkog sastava - ukazuje Jasavić.&nbsp;
Bez te reforme, kako ističe, Akademiji prijeti opasnost da postane politička ispostava partija koje vrše vlast.
- A svjedoci smo aktivnog neznanja u bezbjednosnom sektoru posljednjih par godina, koje je prijetnja bezbijednosti i sigurnosti svih građana - ističe Jasavić. &nbsp;
Podsjećajući da je zadatak Akademije da školuje visoko profesionalne kadrove koji su osposobljeni da štite pravni poredak, sigurnost i bezbjednost svih građana bez obzira na njihove političke ili bilo koje druge razlike što, kako dodaje, postaje upitno u posljednje vrijeme, sagvornik Analitike ističe da je tu lošu praksu potrebno mijenjati, radi bezbjednostisvih građana.
- Smatram da Akademija mora biti pod nadzorom i u okviru MUP-a, koje bi vršilo nadzor nad njenim radom, jer se radi o obrazovno-stručnoj, sui generis ustanovi, posebne vrste - kaže Jasavić.
<h2>Probematični kriterijumi zapošljavanja</h2>
Navodi da su posebno problematični kriterijumi za zapošljavanje kadra na Akademiji, što, kako tvrdi, ostavlja prostor za nepotizam I partijsko zapošljavanje.
- Naročito u dijelu nastavnog osoblja, kriterijumi djeluju previše fleksibilno i nedovoljno jasno definisano, što otvara prostor za subjektivne odluke i političke uticaje. Da bi se obezbijedio kvalitet i profesionalizam, neophodno je postaviti visoke i transparentne standarde za izbor predavača, instruktora i mentora - ističe Jasavić.
To, kaže, podrazumijeva jasno propisane uslove koje kandidat mora ispuniti – uključujući višegodišnje iskustvo u konkretnim policijskim poslovima, sertifikovane obuke i kompetencije iz oblasti pedagoškog rada.&nbsp;
- I proces izbora mora biti javno dostupan i podložan nezavisnoj kontroli, kako bi se eliminisala sumnja u političke i rodbinske uticaje. Na taj način se jača integritet same institucije i vraća povjerenje kadeta i građana u sistem policijske obuke - naglašava Jasavić.
Sagovornik Analitike smatra da je jedan od ključnih problemaupravo taj što su instruktori i predavačičesto u kumovsko-rođačkim vezama.&nbsp;
- Prisutna je i zastupljenost kadrova koji dolaze po političkoj liniji, odnosno kao pripadnici partija izvršne vlasti, a ne po osnovu stručnosti, znanja i iskustva koje bi mogli prenijeti budućim policijskim službenicima. To ima ozbiljne posljedice na kvalitet obuke - upozorava Jasavić.
Ukazuje da se dešava da stručne predmete predaju lica koja, kaže, nikada nisu radila u policiji – poput onih koji nikada nisu bili policajci, krim-tehničari, nijesu prošli pozorničko – patrolnu djelatnost, interventnu jedinicu, nijesu bili inspektori za suzbijanje kriminaliteta, rukovodioci bezbijedonosnog sektora, šefovi i načelnici Odjeljenja i Centara bezbjednosti, a ipak predaju upravo te teme.&nbsp;
- Od presudne je važnosti da stručne predmete predaju oni sa velikim i relevantnim radnim iskustvom iz prakse, kako bi to iskustvo mogli prenijeti kadetima na realan i upotrebljiv način - naglašava Jasavić.&nbsp;
Sagovornik Analitike posebno potencira pitanje kredibiliteta predavača na Akademiji, koji, ističe, moraju proći bezbjedonosne provjere koje se uobičajeno rade za rad u policiji, što mora biti i obaveza za predavače.&nbsp;
- Ovo pitanje je jako važno, da se ne bi u praksi dešavalo da neko ko ima bezbjednosne smetnje za rad u Upravi policije predaje na Akademiji mladim ljudima, kojima predavači po prirodi stvari moraju biti uzori. Ako se ovaj standard ne uvede kao obavezujući pri izboru predavača na Akademiji otvara se opasan bezbjednosni prostor za nedozvoljeno površan edukativni rad na Akademiji i postavlja se logičnopitanje njenog postojanja, jer, u tom slučaju, Akademijaviše nije stručno obrazovna ustanova sui generis, posebnevrste, kakva mora inače biti - kaže Jasavić.
On smatra da je takođe jako važno da obavezujuće na Akademiji bude anketiranje polaznika o kvalitetu predavača i prenošenja znanja i iskustva na iste, te shodno tome prioritet pri angažovanju moraju imati oni predavači koji su od polaznika najbolje ocijenjeni, a ne obrnuto”, dodaje on.
<h2>Neophodno i osavremenjavanje plana i programa rada</h2>
Prema njegovim riječima, reforma Akademije treba da bude kadrovski sveobuhvatna, a njen glavni cilj treba da bude unapređenje kvaliteta znanja koje budući policajci stiču tokom obuke.&nbsp;
- Prvi korak je osavremenjivanje nastavnog plana i programa u skladu sa aktuelnim bezbjednosnim izazovima, kao što su sajber kriminal, nasilje u porodici, rad sa marginalizovanim grupama i poštovanje ljudskih prava. Jednako važno je uključivanje ljudi sa konkretnim operativnim iskustvom u sistem predavača – posebno onih koji dolaze iz Uprave policije i koji su radili na pozicijama obuhvaćenim programom Akademije. Praksa mora postati centralni dio procesa obuke, kroz realne simulacije i učešće u terenskim aktivnostima, kako bi se kadeti što bolje pripremili za radne zadatke. Takođe, potrebno je pojačati mentorski rad i sistem praćenja napretka kadeta, kao i omogućiti im pristup savremenim edukativnim resursima i stručnjacima iz regiona i inostranstva - pojašnjava on.&nbsp;
<h2>Nepotizam i uticaj politike prisutan i kod izbora kandidata za policajce</h2>
Smatra i da nepotizam i partijsko zapošljavanje imaju izrazito negativan uticaj na izbor kandidata za buduće policajce.
- Kada se mladi ljudi primaju ne na osnovu zasluga, već na osnovu porodičnih veza, političke podobnosti ili ličnih poznanstava, dolazi do urušavanja sistema vrijednosti. Takav pristup direktno utiče na pad profesionalnih standarda, jer se često dešava da kompetentni i motivisani kandidati budu odbijeni u korist onih sa „vezama“, bez obzira na njihovu sposobnost - tvrdi Jasavić.&nbsp;
Na duži rok, upozorava, ovakva praksa vodi ka sve većem nepovjerenju građana u institucije, smanjenju efikasnosti policije i moralnom urušavanju samog sistema.
- Policijska služba mora da se zasniva na integritetu, stručnosti i odgovornosti, a to je moguće samo ako se svakom kandidatu pruži jednaka šansa, a uspjeh i napredovanje zavise isključivo od rada, znanja i rezultata. Borba protiv nepotizma mora da bude prioritet, ukoliko želimo snažnu, profesionalnu i modernu policiju u službi građana - zaključuje Jasavić.

Jasavić: Nepotizam i partijsko zapošljavanje urušavaju kredibilitet Policijske akademije

Kandidati za nasljednika pape Franje dolaze sa svih kontinenata. Oni kojima se pripisuju najveće šanse potiču iz Azije, Afrike, Sjeverne Amerike i Evrope.
Pape se biraju u tajanstvenom i strogo ritualizovanom procesu zvanom konklava, koja se održava u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu.
Pravo glasa imaju samo kardinali mlađi od 80 godina, a u glasanju učestvuje oko 120 kardinala.
Evo nekih od najozbiljnijih kandidata:
<h2>Kardinal Luis Antonio Tagle (67, Filipini, načelnik vatikanske kancelarije za evangelizaciju)</h2>
Nazivan je „azijskim Franjom“ zbog svog fokusa na socijalnu pravdu, Tagle se u nekim krugovima smatra favoritom i mogao bi postati prvi papa iz Azije - kao što je Franjo bio prvi papa iz Amerike. Na papiru, Tagle ima sve kvalifikacije za papu.
Ipak, njegove šanse mogle bi biti umanjene zbog optužbi za nasilničko ponašanje u organizaciji Karitas internacionalis, globalnoj katoličkoj humanitarnoj mreži, kojom je rukovodio godinama. Sveta stolica ga je smijenila sa te funkcije 2022. godine.
<h2>Kardinal Pjetro Parolin (70, Italija, državni sekretar Vatikana)</h2>
Potencijalni most između različitih frakcija u Crkvi, Parolin je Franjin državni sekretar od 2013. godine i jedan je od vodećih kandidata za papu. Njegova funkcija je druga po rangu u hijerarhiji, odmah poslije pape. Konzervativci su ga kritikovali zbog uloge koju je imao u sklapanju sporazuma s Pekingom o imenovanju biskupa u komunističkoj Kini. Njegov izbor vratio bi papstvo Italiji, nakon tri pape koji nisu bili Italijani.
<h2>Kardinal Piter Turkson (76, Gana, vatikanski zvaničnik i diplomata)</h2>
Potencijalno prvi papa iz subsaharske Afrike. Turkson radi u Gani kao pastor, ali ima i diplomatske vještine i iskustvo u rukovođenju unutar Vatikana. Papa Franja ga je slao u Južni Sudan kao specijalnog izaslanika za mir. Njegova spretnost u komunikaciji, kao i činjenica da dolazi iz regiona gdje crkva ima najveći porast članstva, dok u Evropi blijedi, dodatno pojačavaju njegov profil.
<h2>Kardinal Mark Uele (79, Kanada, bivši načelnik vatikanske biskupske kancelarije)</h2>
Kao veteran vatikanskih struktura sa međunarodnim iskustvom, Uele se dugo smatra jednim od glavnih kandidata za papu. Teološki je konzervativan i zato ga tradicionalisti posebno cijene. Posljednjih godina našao se na meti optužbi za nedolično ponašanje, ali su one odbačene.
<h2>Kardinal Fridolin Ambongo Besungu (65, Kongo, nadbiskup Kinšase)</h2>
Nova zvijezda iz Afrike. Ambongo kombinuje čvrste tradicionalne stavove sa zalaganjem za socijalnu pravdu. On je važan glas afričke crkve u snažnom usponu. Njegovo otvoreno protivljenje blagosiljanju istopolnih parova podiglo je njegov međunarodni ugled među konzervativcima.
<h2>Mateo Cupi (69, Italija, nadbiskup Bolonje)</h2>
Često zvan „italijanski Bergoljo“ zbog sličnosti sa papom Franjom, Cupi je „sveštenik sa ulice“ koji se zalaže za siromašne i migrante i izbkegava luksuz - ponekad koristi bicikl umkesto službenog automobila. Konzervativne crkvene struje ga možda neće podržati jer je poznat po progresivnim stavovima.
<h2>Žan-Mark Avelin (66, Francuska, nadbiskup Marselja)</h2>
Poznat je po smislu za humor i bliskom odnosu sa Franjom, naročito u vezi sa imigracijom i muslimansko-hrišćanskim odnosima. Ako bude izabran, Avelin bi bio prvi francuski papa još od 14. vijeka i najmlađi nakon Jovana Pavla II. Razume italijanski, ali ga ne govori tečno - što može predstavljati problem jer bi ujedno bio i biskup Rima.
<h2>Kardinal Peter Erdo (72, Mađarska, nadbiskup Estergom-Budimpešte)</h2>
Snažan zagovornik tradicionalnog katoličkog učenja, koji je ipak uspio da izgradi mostove sa Franjinim progresivnim okruženjem. Bio je jedan od kandidata i tokom konklave 2013. godine. Govori više jezika, uključujući italijanski, iako ga ne smatraju naročito harizmatičnim, mogao bi privući one koji žele stabilno papstvo.
<h2>Kardinal Mario Grek (68, Malta, generalni sekretar Biskupskog sinoda)</h2>
Na početku karijere bio je konzervativac, a potom je postao vodeći zagovornik Franjinih reformi. Još 2014. godine pozvao je na tolerantniji stav prema LGBTQ+ katolicima - u poznatom govoru koji je i papa pohvalio. Njegova visoka pozicija u Vatikanu i dobre veze sa različitim strujama čine ga ozbiljnim kandidatom.
<h2>Kardinal Huan Hose Omelja (79, Španija, nadbiskup Barselone)</h2>
Blizak papi Franji, Omelja vodi skroman život uprkos visokoj crkvenoj funkciji. Postao je kardinal 2016. godine, a 2023. se pridružio devetočlanom savjetodavnom tijelu pape. Njegova bliskost s Franjom može biti prepreka ukoliko konklava poželi promjenu pravca.
<h2>Kardinal Džozef Tobin (72, SAD, nadbiskup Njuarka)</h2>
Iako je malo vjerovatno da će papa biti iz SAD, Tobin je najrealniji kandidat među Amerikancima. Rođen u Detroitu, tečno govori italijanski, španski, francuski i portugalski. Hvaljen je zbog načina na koji je upravljao ozbiljnim skandalom sa seksualnim zlostavljanjem. Poznat je i po otvorenosti prema LGBTQ+ osobama.
<h2>Kardinal Anđelo Skola (83, Italija, bivši nadbiskup Milana)</h2>
U konklavi 2013. godine, Skola je bio jedan od favorita. Njegove pristalice hvale njegovu teološku oštrinu i dobar ugled među onima koji se zalažu za centralizovaniju crkvu. Međutim, on je premašio gornju starosnu granicu od 80 godina za glasanje u konklavi. Iako je tehnički moguće izabrati papu van izbornog tijela, to je rijetkost u modernom dobu.
Ne treba zaboraviti ni staru izreku: „Mladi kardinali biraju stare pape.“
Taj cinični aforizam odražava tradicionalni obrazac u konklavama, sugeriše da mlađi, ambiciozni kardinali radije biraju starijeg papu, nekoga čija vladavina neće trajati predugo.

Ko će biti sljedeći papa: 12 najozbiljnijih kandidata

Iako im ništa nije jasno, iako ne umiju da čitaju zakone i sudske presude, a kod tužilaštva uglavnom ćute, Raonićevi članovi Savjeta pod krivičnom prijavom hrle u nove poduhvate. Sad je na redu podjela stanova. Uobičajeno, sa administrativnim brljotinama i uz kršenje zakona.
Dugo su pripremali pravilnik o podjeli stanova koji u sebi sadrži niz nelogičnosti, profesionalnog derogiranja najiskusnijih profesionalaca, a i kršenja zakona.
Kako nije mogao da se dokopa pravila da ima diskreciono pravo da podijeli desetak stanova za posebne, njemu odane, &nbsp;kadrove, Raonić je sa Drljevićem počeo da zapošljava nezakonito, otpušta nezakonito, a da dugogodišnje profesionalce kojima se nije svidjela njegova nelegalnost &nbsp;spušta na početnička radna mjesta, čime je prekršio Zakon o radu koji zabranjuje posrednu i &nbsp;neposrednu diskriminaciju ( čl. 7 i 8). Tako je usvojeno da se koeficijent podaren od nelegalnog Raonića boduje četiri puta više od radnog staža. &nbsp;
I stanove su dobili ljudi koji su RTCG došli prije nepune četiri godine skupa &nbsp;sa nelegalnim Raonićem ili su se dokazali u podršci Drljevićevim i Raonicevim građevinskim i uredničkim radovima i stupidnim FB objavama, đe se zida , ruži, ruši, laže i solariše.&nbsp;
Na rang listu, koja je bila poluprazna ili đe su se isto sabirala prazna polja i nule, uloženo je 45 žalbi. Na sve njih je istovjetno, saopštenjem, &nbsp;odgovorio predsjednik Savjeta, docent &nbsp;Drljević, uprkos dvije krivične prijave koje pod duboku sumnju stavljaju njegovu sposobnost da vodi &nbsp;ozbiljne javne poslove. Istina, iz saopštenja koje je očigledno sastavljao advokat sa pompezno praznoslovnim stilom, &nbsp;Savjet je zaključio da bi bilo "krajnje neodgovorno i potpuno neprofesionalno da se predmetnom odlučivanju ne &nbsp;pristupi inkluzivno, sveobuhvatno, krajnje temeljito i pravno analitično’".
Bravo, majstori. Još kad bi vam išta vjerovali.
<h2>Svetinja ćutologa</h2>
Tako je, naprimjer, na vrhu liste Milan Knežević, dugogodišnji činovnik Rudnika i urednik RTV Pljevlja , profesor književnosti koji je sad direktor TVCG, milošću Drljevića i visokog dužnosnika zainteresovanog za uređivacku politiku i kadrovanje u RTCG.. &nbsp;Raonić dobro zna da je politički kontekst majka uhljebljenja, pa se nije mnogo protivio da ga prvo ubači u Radio, a potom poslije gostovanja spikera u decembru 2023. i za direktora TVCG. Nelegalni generalni je nelegalnog direktora postavio u skraćenoj nelegalnoj proceduri jer nijesu ni formalno sačekali da dodju sve prijave.
Knežević, javnosti nepoznat osim po jednom patetičnom članku đe je branio svetinje, a valjda kao smjerni hrišćanin i svjedočio istinu, po hodnicima RTCG hoda i niko ne primjećuje da se išta pita.
Kad sa njim razgovarate prenosi vam misli, ideje, zapisnike i mišljenja Raonića ,a kad god mu se postavi nezgodno pitanje gleda prema stropu, tj. u smjeru Raonićevih i Drljevićevih odaja. Valjda je to medijski Pavlovljev refleks.
Tek, tako, bez znanja , stava i legalnih bodova Knežević vrhuni na rang listi za raspodjelu stanova.
<h2>Elaborat – fenomenalan</h2>
Korporativni direktor, nekad ugledni opštinski činovnik, takođe &nbsp;je na spisku srećnih dobitnika stanova. On je imao razumijevanja za viziju Raonića i pomoćnika za tehnologiju da se kupi oprema od 700 hiljada eura i po toj stavci finansijski plan za 2023. probija za više od 300 posto. Rabat - neprimijećen, cijena maksimalna. Investiciono tehnički elaborat, predstavljen na Zoom sjednici pet članova Savjeta, sastojao se od rečenice da su povratne informacije o kupovini prvog pedestala "fenomenalne’". Izvor povratnih informacija je nepoznat, a finansijskog izvještaja za 2023. i 2024. nema na &nbsp;Portalu RTCG.
<h2>Portal, ratište , šuma , Vlada…..</h2>
Jedno mjesto na rang listi zauzima i čuveni reporter sa ratišta, stratišta i zgarišta, koji kad nije u opisanim zonama rizika &nbsp;"drži" Raonićev privatizovani &nbsp;portal đe odapinje članke put onih koji Raonića smatraju nelegalnim, objavljuje neprovjerene informacije sa Raonićevog privatnog FB, drži slovo na Parlamentarnom, a ponekad odigra i dupli pas sa svojim matičnim Pressom i Gradskom đe tezgari. Sve po potrebi službe.
Sve to uz masakr akcenata i pitanje koje leluja u etru da li je za nastup na TV potreban elementarni audio vizuelni test. Ali ako ostvari projekat sa ministrom poljoprivrede i spriječi dronovima međede i šumokradice da nam uništavaju šume - neka je stan sretan. &nbsp;&nbsp;
<h2>Sindikalna solidarnost</h2>
Ova rang lista puna devijacija je, i to treba reći, plod rada komisije uglavnom potpuno administrativno nesposobnih pojedinaca koji sa Raonićem ostvaruju plodnu saradnju i što bi se reklo - koegzistencijalno razumijevanje.
Iz komisije su, bez odgovarajuće odluke, izbačeni članovi Sindikalne organizacije JRDS RTCG koja nije po volji Raoniću. Tome je prethodila akcija ukidanja reprezentativnosti Sindikalne organizacije koju je inicirala &nbsp;šefica Sindikata zaposlenih. Ona se lagano usaglašava sa Raonićevim enormnim koeficijentima i kikiriki koeficijentima koji se po milosti dijele njenim kolegama. Tako da menadžment i neki "egzistencijalno ugroženi’" dobitnici stanova imaju plate veće od ministarskih, a novinari i inženjeri su ispod državnog prosjeka.
<h2>Posao za tužioca</h2>
Komisija je obavila fantastičan posao, trampovski je povikao Raonić &nbsp;&nbsp;pozvao da se prijave svi koji su falsifikovali dokumenta. Nije rekao da li se akcija odnosi na njega i Savjet.
Dobro….. M.J. pomoćnik šefa Marketinga sa šestim stepenom stručne spreme (<a href="https://rtcg.me/rtcg/slobodan_pristup_informacijama/slobodanpristupinformacijama.html">spisak zaposlenih - stručna sprema</a>) pokriva mjesto koje je u sistematizaciji predviđeno za sedmi stepen. Stigao je u RTCG 2023, da u tridesetoj odradi pripravnički staž. Na sjednici Savjeta u aprilu 2024. za njegovo projektovano mjesto, za koje se obučavao (po riječima I. V. još jedne Raonićeve marionete) uslov je spušten sa tri na jednu godinu radnog staža. Dakle, nelegalni generalni iz pripravničkog vas, nizom neregularnosti, useljava u stan. Uz pomoć standardno neobaviještenih, neznavenih članova Savjeta i sramnu šutnju pravne službe.
Zaključak: Inkluzija - loša, pravna analitičnost - smiješna, temeljitost - groteskna.
Zato u RTCG ne bi trebalo da dođe tužilac koji će sporadično da izvrši uviđaj. Treba neko ozbiljan da bar mjesec posadi čador na petom i šestom spratu RTCG, sa ekipom finansijskih forenzičara, psihijatara… i da se direktno prenosi Mehanizam. O primjerima koji obmanama izazivaju ljudi sa "bijelim kragnama’". I đon obrazom.
Čestitam kolegama koji su dobili stan časno i profesionalno služeći RTCG i građanima Crne Gore.
(Tekst je nastao kao izraz elementarne građanske i profesionalne odgovornosti, oslanja se na članove 385 i 386 KZCG i fact checking)

Raonićevi ćaciji u akciji - dioba stanova: I po babu i po nelegalnom

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: volodmir-zelenski

Zelenski zahtijeva od Rusije da vrati ukrajinsku djecu

Zelenski: Narod Ukrajine me podržava, Tramp živi u prostoru ruskih dezinformacija

Zelenski zahtijeva od Rusije da vrati ukrajinsku djecu

Jasavić: Nepotizam i partijsko zapošljavanje urušavaju kredibilitet Policijske akademije

Ko će biti sljedeći papa: 12 najozbiljnijih kandidata

Raonićevi ćaciji u akciji - dioba stanova: I po babu i po nelegalnom

PRATITE TVe UŽIVO