Između 100 i 150 vozača kamiona danas u podne započelo je protestnu vožnju podgoričkim ulicama jer su nezadovoljni položajem i stanjem u drumskom prevozu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9onM-N9QCPY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore je ovaj protest prijavilo Upravi policije navodeći da će početna i završna tačka biti Carinski terminal odakle su u pet minuta do 12 prevoznici krenuli ulicama Podgorice, a planirano je da protest traje do 15 sati. - Predložena ruta kretanja je Bulevar Šarla de Gola, Bracana Bracanovića, Bratstva i jedinstva, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, Bulevar Džordža Vašingtona, Cetinjski put, Bulevar Georgija Žukova, Josipa Sladea do Carinskog terminala - stoji u obavještenju koje je Udruženje uputilo Upravi policije. Naglašavaju da je riječ o mirnom javnom protestu, odnosno usporenoj vožnji uz poštovanje saobraćajnih propisa i uputstava policajaca. Ova protestna vožnja uslijedila je dva mjeseca nakon što je Udruženje održalo prvi protest ispred Ministarstva finansija (MF) kada su iznijeli više zahtjeva za koje do juče nije bilo povratnih informacija. Nedavno su, kako su Pobjedi kazali iz Udruženja, imali susret jedino sa predstavnicima Ministarstva saobraćaja kada im je obećano da će pokušati da organizuju sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija, Uprave carina i Poreske uprave, ali to toga nije došlo. - Ministarstvo saobraćaja, pod čijom je nadležnošću naša djelatnost, nas je jedino primilo na sastanak, od ostalih institucija nijesmo dobili odgovor. Još nijesmo odlučili koji će biti dalji koraci i da li će se ići u blokadu - kazali su prije mjesec Pobjedi iz Udruženja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FYFzWUbPm2u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h3>Dozvole za transport</h3> Na tom sastanku je, kako je rečeno, bilo govora o bilateralnim sporazumima koje Crna Gora ima sa drugim državama u vezi s dozvolama za transport, jer se dešavalo da vozači ostaju bez dozvola. Iz Ministarstva saobraćaja su kazali da će radi toga uspostaviti komunikaciju sa kolegama iz Hrvatske, ali i Mađarske i Austrije. Tada su iz Udruženja naveli da očekuju i promjenu statusa prilikom vožnji u inostranstvu, imajući u vidu da ih tretiraju kao turiste zbog čega im je boravak ograničen na 90 dana tokom pola godine. Sa protesta ispred Ministarstva finansija predstavnici Udruženja su zahtijevali povraćaj akciza na gorivo i PDV-a u zakonskom roku, duži rad inspekcija na granicama, te beneficirani radni staž. Tada je njihov predstavnik Đorđije Lješnjak poručio da nijesu konkurentni, jer im država po osnovu akcize od 44 centa vraća samo 11, ocjenjujući da je potrebno da im se vrati kompletan iznos. - Tražimo da se radno vrijeme na graničnim prelazima na kojima se sprovodi fito i veterinarska kontrola robe produži od sedam do 22 časa radnim danima, a subotom do 14 časova ili da se ide na model izdavanja elektronskog tranzitnog rješenja do odredišne carinarnice za ustaljene robe gdje će se obavljati detaljna kontrola i uzorkovanje kada je to potrebno - naveo je tada Lješnjak dodajući da traže i produženje radnog vremena za rascarinjenje robe na graničnim prelazima do 22 časa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251229121236_420025b97df41f75fc134d6cf8147d987fad8bf01de0587ec3fe4bf5be9cf929.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251229121236_420025b97df41f75fc134d6cf8147d987fad8bf01de0587ec3fe4bf5be9cf929" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest vozača kamiona"> </figure>  Udruženje okuplja 193 pravna lica i zapošljava oko 4.500 ljudi. Navode da su do sada institucije odbijale da čuju njihove probleme te da su dovedeni na rub egzistencije i strpljenja. Prevoznik Vesko Šljivančanin je kazao da će, ukoliko im se ne ispune zahtjevi, morati da gase preduzeća ili da gorivo sipaju u regionu gdje im je jeftinije. - Naša djelatnost je ugrožena jer smo nekonkurentni sa kolegama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Albanije - poručeno je sa tadašnjeg protesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(VIDEO) U toku protest vozača kamiona

Ministarstvo javne uprave i Privredna komora Crne Gore potpisali su Sporazum o saradnji u oblasti digitalizacije, čime je potvrđena zajednička posvećenost unapređenju digitalnih usluga, jačanju elektronske uprave i stvaranju povoljnijeg ambijenta za razvoj privrede u Crnoj Gori, saopšteno je iz MJU.
Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, istakao je da potpisivanje Sporazuma predstavlja mnogo više od formalnog dokumenta, naglašavajući da je riječ o simbolu uspješnog partnerstva, uzajamnog povjerenja i zajedničke vizije Crne Gore kao modernog, sigurnog i prosperitetnog društva.
- Digitalizacija javne uprave nije cilj sama po sebi, već sredstvo za efikasnije, transparentnije i dostupnije usluge građanima i privredi. Ovim sporazumom stvaramo snažan okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta- kazao je Dukaj.
On je naglasio da Privredna komora Crne Gore, kao ključni predstavnik poslovne zajednice, ima nezamjenjivu ulogu u procesu digitalne transformacije, ističući dosadašnju uspješnu saradnju javnog i privatnog sektora, uključujući aktivno učešće predstavnika privrede u radnim tijelima Ministarstva javne uprave.
Sporazum obuhvata ključne stubove savremenog razvoja, među kojima su digitalna transformacija i infrastruktura, razvoj digitalnih vještina i kompetencija, sajber bezbjednost, interoperabilnost i vještačka inteligencija. Kroz ove oblasti biće postavljeni temelji društva spremnog za izazove globalne ekonomije, uz jačanje pozicije Crne Gore kao pouzdanog međunarodnog partnera.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić, naglasila je da je digitalna transformacija jedan od ključnih preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede.
- Privredna komora snažno podržava inicijative koje vode ka modernizaciji administrativnih procesa i smanjenju poslovnih barijera. Ovaj sporazum predstavlja važan okvir za konkretnu saradnju koja će omogućiti brže, jednostavnije i efikasnije usluge za privredne subjekte- kazala je Drakić.
Sporazum ima za cilj intenziviranje saradnje između javne uprave i privrednog sektora kroz razmjenu znanja i iskustava, razvoj digitalnih rješenja, podsticanje inovacija, implementaciju evropskih direktiva, promociju domaćih ICT kompanija, kao i zajedničke nastupe na međunarodnim sajmovima i forumima.
Poseban akcenat biće stavljen na digitalnu transformaciju usluga od značaja za privredu, unapređenje interoperabilnosti informacionih sistema i jačanje digitalnih kompetencija zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
Potpisnici Sporazuma saglasni su da digitalizacija predstavlja ključni faktor održivog ekonomskog razvoja i konkurentnosti, te da će zajedničkim aktivnostima doprinijeti stvaranju transparentnije, efikasnije i korisnički orijentisane javne uprave.
Ministarstvo javne uprave i Privredna komora Crne Gore nastaviće saradnju kroz konkretne projekte, inicijative i programe, s ciljem unapređenja digitalne transformacije Crne Gore i stvaranja uslova za snažniji razvoj domaće i strane privrede.

Dukaj i Drakić: Sporazum MJU i PKCG okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta

U skladu sa visokim očekivanjima građana i posjetilaca, Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva i na pragu 2026. godine nastavljaju sa organizacijom fantastičnih događaja, ovaj put praveći još jedan korak dalje. Sedam dana programa, sedam tematskih dana i večeri, neke od najvećih muzičkih zvijezda regiona, „drone show“, pirotehnički program svake večeri, program za djecu, tradicionalni koncert klasične muzike i jedinstveni ambijent na pjeni od mora, sasvim sigurno će okupiti hiljade ljudi iste energije i istih želja tokom predstojećih novogodišnjih praznika u Budvi!
Mirza Selimović, Boban Rajović, Jovana Pajić i Peđa Medenica, četvorka su koja otvara novogodišnji program u ponedjeljak, 29. decembra. Veče balada i najljepših emocija ujediniće sve prisutne koji će uživati u zvucima hitova poput „Dođeš mi u san“, „Mora da je ljubav“ i „Ludilo moje“.
Utorak, 30. decembar rezervisan je za pop-rok i dens hitove grupe Zana, naširoko omiljene grupe Tap 011 i Marka Luisa, jednog od najharizmatičnijih izvođača domaće muzičke scene. Publika će te večeri evocirati uspomene uz bezvremenske domaće hitove: „Dodirni mi kolena“, „Majstor za poljupce“, „Kapetan lađe“ i brojne druge. Istog dana, u okviru dnevnog dijela programa, na glavnom gradskom trgu nastupiće Gradska muzika Budve.
Pravi spektakl 31. decembra najavili su Teodora Šćepanović, mlada crnogorska zvijezda u usponu, Emina Jahović, dama divnog glasa i stasa, i zvijezda ovogodišnjeg dočeka Nove godine, legendarni Aco Pejović, uz kojeg je vrhunski provod u Budvi zagarantovan!
U četvrtak, 1. januara, tokom dnevnog dijela programa, posjetioci sofisticiranog muzičkog ukusa, uživaće u koncertu „Bokeljskog simfonijskog orkestra“. U pitanju je tradicionalni vid ulaska u Novu godinu, koji Turistička organizacija opštine Budva realizuje već više od 20 godina unazad.
U stilu pjesme „Bedem strasti“, u večernjim časovima istog dana, strastveno i emotivno veče ljubiteljima starih, dobrih ex-yu hitova prirediće crnogorska grupa „Perper“, zatim „Chegi“ bend i kultno „Bijelo dugme“.&nbsp;
Za vatromet strasti i dobre energije 2. januara zadužen je trio koji čine Breskvica, Relja Popović i Nikolija Jovanović. Hitovi poput „Nemoguća ljubav“, „Emotivno“ i „Plavo more“ dovešće atmosferu na trgu ispred Starog grada do usijanja jer se ovim koncertima najviše raduje mlađa budvanska publika.&nbsp;
Nešto svedeniju i dublju emociju u publici će sledeće večeri, 3. januara, probuditi „čovjek zvani ljubav“, Sergej Ćetković. Nakon njega, nastupiće energična Sara Jo i čuveni pop bend „Lexington“.&nbsp;
Novogodišnji program na budvanskom glavnom gradskom trgu završava se 4. januara nastupom tribute bendova – David Bowie, ABBA i AC/DC. Program posljednje večeri budi posebno interesovanje i uzbuđenje kod nešto starije publike, ali i kod svih ljubitelja kvalitetnog rok zvuka.
&nbsp;„Visit &amp; remember“ je slogan ovogodišnjeg programa dočeka Nove godine u metropoli crnogorskog turizma. Novim sloganom organizatori pozivaju ljude svih generacija i najrazličitijih muzičkih ukusa da posjete Budvu tokom novogodišnjih praznika, osjete specifičnu atmosferu proslave Nove godine na moru i ujedno poručuju da će to iskustvo biti jedinstveno i nezaboravno jer je Budva više od turističke destinacije, ona je doživljaj koji zauvijek ostaje u srcu.

Sedmodnevni novogodišnji spektakl u Budvi

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv Nikole Petrovića zbog ubistva Ivana Milačića i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 78.1528%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fubica-u-milacica-ispalio-hitac-pa-pucao-prema-njegovom-stolu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Optužnicom mu se na teret stavlja da je 19. juna ove godine na terasi ugostiteljskog objekta Taormina sa umišljajem ubio Milačića i doveo u opasnost živote S.R, K.R. i drugih.
- Na način što je prilazeći stolu na terasi ugostiteljskog objekta za kojim je sjedio I.M. sa oštećenim S.R., K.R. i dr., izvadio pištolj koji je neovlašćeno nosio bez prethodno izdate odgovarajuće isprave o oružju i iz istog ispalio više metaka u pravcu oštećenih I.M. koji je tom prilikom zadobio tjelesne povrede usljed kojih je kod istog nastupila smrt, dok je oštećeni S.R. zadobio tešku tjelesnu povredu, a oštećena K.R. laku tjelesnu povredu, kao i ugrozio živote i drugih oštećenih koji su se nalazili u neposrednoj blizini lica mjesta - navode u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu protiv Petrovića zbog ubistva Milačića

Kremlj jedanas saopštio da Ukrajina treba da povuče svoje vojnike iz djelova Donbasa koje i dalje kontroliše ukoliko želi mir, upozorivši da bi, u suprotnom, mogla izgubiti još teritorije ako se ne postigne dogovor.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Tramp razgovarali su juče, uoči Trampovog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je planiran još jedan telefonski razgovor u skorije vrijeme. Odbio je da komentariše ideju o slobodnoj ekonomskoj zoni u Donbasu ili sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, kojom upravlja Rusija, navodeći da Kremlj takve teme smatra neprimjerenim.
Rusija drži oko 90 odsto Donbasa
Na pitanje o izjavama Putinovog savjetnika za vanjsku politiku Jurija Ušakova, koji je rekao da Ukrajina treba da donese brzu odluku o teritoriji u Donbasu, Peskov je odgovorio da Kijev mora povući vojsku iz djelova regiona koje još drži pod kontrolom.
- Govorimo o povlačenju oružanih snaga režima iz Donbasa- kazao je Peskov. Na pitanje da li se to odnosi i na Zaporošku i Hersonsku oblast, odbio je da ulazi u detalje.
Prema ruskim procjenama, Rusija trenutno kontroliše oko petine teritorije Ukrajine, uključujući Krim, koji je anektirala 2014. godine, oko 90 odsto Donbasa, 75 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i manje djelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske oblasti. Moskva polaže pravo na Donbas, Zaporošku i Hersonsku oblast, iako su te regije međunarodno priznati dio Ukrajine.
Peskov je naveo i da se u ovom trenutku ne razmatra telefonski razgovor između Putina i Zelenskog.

Kremlj poručuje: Ukrajina mora povući vojsku iz Donbasa ako želi mir

Studenti u blokadi danas organizuju širom Srbije akciju pod sloganom „Raspiši pobjedu“ tokom koje će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a građani će tu inicijativu moći da podrže u više od sto opština i gradova, na skoro 500 štandova.
Prema posljednjim dostupnim podacima, potpisi će se prikupljati u 113 mjesta na 491 štandu.&nbsp;
Pored većih gradova, poput Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca, na spisku su i brojna manja mjesta od sjevera do juga zemlje.
- Dođi da zajedno raspišemo pobjedu! Potpiši odluku! Ostavi nam kontakt, a mi ćemo ti redovno slati obavještenja o našem djelovanju i uputiti te kako možeš da postaneš aktivni učesnik ove borbe. Budi kontrolor. Učestvuj u podizanju svijesti u svojoj okolini. Od nedjelje nastavljamo zajedno - poručii su studenti.
U Beogradu je od 10 sati na Sudentskom trgu najavljen i "Novogodišnji bazar" sa programom za djecu i štandovima za donacije, koji će biti otvoreni do 20 sati, a građani su pozvani da donesu ukrase za kićenje zajedničke jelke, ali i poklone - slatkiše, grickalice i igračke, koje će studenti dijeliti potom širom Srbije.

Srpski studenti u akciji "Raspiši pobjedu": Građani daju potpise za izbore na skoro 500 lokacija

Eagle Hills udružio je snage sa italijanskom Coimom kako bi bivše kasarne Guido Reni pretvorili u živahni urbani centar, koji će kombinovati stanovanje, studentski život, luksuzne hotele i javne prostore za zajednicu. Prema izvještaju Arabian Gulf Business Insight, projekt revitalizacije bivših kasarna Guido Reni obuhvata pet hektara i 23 nekadašnja industrijska objekta. Planirana investicija iznosi 400 miliona eura (oko 463,3 miliona dolara) i predviđa razvoj stambenih jedinica, studentskog doma, hotelskih sadržaja, trgovina, kao i javnih prostora za zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820" data-rendition-name="original" width="1536" height="814" loading="lazy" alt="Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni"> <figcaption>Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni(Photo: COIMA)</figcaption> </figure>  Projekat u Rimu nadovezuje se na postojeću saradnju Eagle Hillsa i Coime na restauraciji čuvenog hotela Des Bains u Veneciji, vrijednoj oko 200 miliona eura. Eagle Hills je u maju 2024. godine najavio i investiciju od tri milijarde eura u Rigi, glavnom gradu Letonije, gdje planira razvoj velikog projekta na obali sa oko 8.000 luksuznih stambenih jedinica. Iako datum početka i završetka radova još nije objavljen, ovaj potez dolazi nakon što Eagle Hills i Coima realizuju luksuznu restauraciju hotela Des Bains u Veneciji vrijednu 200 miliona eura. <h2>EAGLE HILLS I MOHAMED ALABBAR</h2> Osnivač Eagle Hills-a, Mohamed Alabbar, decenijama stoji iza nekih od najprepoznatljivijih razvojnih projekata na Bliskom istoku i u Evropi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3" data-rendition-name="original" width="940" height="630" loading="lazy" alt="alabar"> </figure>  Poznat je po kreiranju Downtown Dubai i zajednice oko Burj Khalife, te po investicijama u luksuzne hotele i mješovite urbane projekte u 14 zemalja. Njegov pristup urbanom razvoju kombinuje luksuz, turizam i regeneraciju zapuštenih gradskih područja, s ciljem stvaranja projekata koji su istovremeno komercijalno uspješni i društveno korisni.

Eagle Hills mijenja lice Rima: Bivša kasarna postaje luksuzni urbani centar

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.

Tag: vozaci-kamiona

(VIDEO) U toku protest vozača kamiona

Dukaj i Drakić: Sporazum MJU i PKCG okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta

Sedmodnevni novogodišnji spektakl u Budvi

VDT podiglo optužnicu protiv Petrovića zbog ubistva Milačića

Kremlj poručuje: Ukrajina mora povući vojsku iz Donbasa ako želi mir

PRATITE TVe UŽIVO