Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić potpisao je danas u Berlinu, u ime Crne Gore, Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola, čime se rješava višedecenijski problem crnogorske dijaspore u Njemačkoj.
– Naše vozačke dozvole biće priznate u Njemačkoj. Velika mi je čast što sam u prilici da potpišem Deklaraciju o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola, kojom se rješava dugogodišnji problem. Zahvalan sam zvaničnom Berlinu što je u relativno kratkom periodu saradnje sa našom Vladom ovo pitanje stavljeno na dnevni red i što naši građani u Njemačkoj u novu godinu ulaze sa lijepim vijestima – poručio je Spajić.
On je ocijenio da je riječ o još jednom prijateljskom gestu Njemačke prema Crnoj Gori, koji potvrđuje snagu bilateralnih odnosa, ističući da se Njemačka u posljednje vrijeme pokazala kao snažan partner i pouzdan saveznik.
– Njemačka je više puta pokazala da je veliki prijatelj Crne Gore i lider na koga se zemlje poput naše mogu ugledati i osloniti se, posebno u procesu evropskih integracija, pod čijim snažnim vođstvom Crna Gora ispunjava uslove za punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine – kazao je predsjednik Vlade.
Deklaraciju je sa njemačke strane potpisao ministar saobraćaja Savezne Republike Njemačke Patrik Šnider, koji je istakao da potpisivanje ovog dokumenta predstavlja značajan trenutak za obje države, ali i za njihove građane.
– Ovaj sporazum je još jedan korak u jačanju našeg partnerstva i potvrda da možemo pronalaziti zajednička, pragmatična rješenja koja odgovaraju potrebama građana – poručio je Šnider.
Iako predstoji zakonodavni postupak koji će, kako je najavljeno, biti iniciran u prvom kvartalu naredne godine, sagovornici su izrazili očekivanje da će, na preporuku Ministarstva saobraćaja SR Njemačke, implementacija ove mjere u svim njemačkim pokrajinama stupiti na snagu u najkraćem mogućem roku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić u Berlinu: Crnogorske vozačke dozvole biće priznate u Njemačkoj

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić sa ministrom saobraćaja Savezne Republike Njemačke Patrikom Šnajderom danas će potpisati Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola, saopšteno je iz Vlade.
Potpisivanjem će, ističe se u saopštenju, nakon višegodišnjih pregovora, biti stvoreni uslovi za zamjenu crnogorskih vozačkih dozvola za njemačke, bez potrebe polaganja ispita za sticanje njemačke vozačke dozvole.
Finalizacijom ovog procesa Vlada će značajno olakšati rad i boravak državljanima Crne Gore koji privremeno borave u SR Njemačkoj.
- Tokom radne posjete Berlinu 17. i 18. decembra predsjednik Vlade Milojko Spajić će imati sastanke sa članovima Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu, državnim ministrom za Evropu Gunterom Krihbauom i savjetnikom njemačkog kancelara Fridriha Merca za evropska pitanja Mihealom Klausom- navode iz Vlade.
Planirano je i da u okviru posjete Njemačkoj premijer sa delegacijom posjeti i Fondaciju Konrad Adenauer.

Berlin: Spajić danas potpisuje Deklaraciju o priznavanju vozačkih dozvola u Njemačkoj

Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj oglasio se povodom medijskih napisa o procesu priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj, reagujući na pokušaje Bošnjačke stranke da sebi pripiše isključive zasluge za napredak u ovom postupku, ističući da je to zapravo rezultat dugogodišnjeg procesa.
Iz ovog &nbsp;Saveza podsjećaju da je riječ o dugogodišnjem i složenom procesu u kojem su brojni akteri — od više ministarstava i diplomatsko-konzularnih predstavništava do organizacija dijaspore — kontinuirano radili na postizanju međudržavnog sporazuma o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola.
U javnosti se, kako ističu, šire pogrešne interpretacije i politička svojatanja jednog dugotrajnog i tehnički zahtjevnog procesa.
- Potpisivanje Deklaracije nije automatsko priznavanje crnogorske vozačke dozvole. Ona predstavlja prvi korak, a ne završetak procedure. Poslije nje slijedi dug administrativni, tehnički i bezbjednosni proces, u kojem Njemačka primjenjuje stroge kriterijume – uključujući stalno praćenje broja saobraćajnih nezgoda, stepena saobraćajne kulture, kao i uvida u to koliko su naši vozači savjesni i poštuju propise - kazali su iz Saveza patriota.
Njemačka vlada je, kako pišu mediji već spremna da 19. decembra potpiše Deklaraciju, nakon čega će se ići u dalju proceduru.
- Sada je, međutim, važno i da naša administracija uradi svoj dio posla, kako bi se proces okončao i kako bi naši građani u Njemačkoj konačno dobili praktičnu korist, a ne samo naslove u medijima. Zbog toga je potpuno pogrešno predstavljati ovaj trenutak kao konačnu pobjedu ili pripisivati zasluge jednoj političkoj opciji. Ovaj proces se vodi godinama, uz rad više ministarstava, ekspertskih timova, diplomatskih kanala i organizacija dijaspore. Mnogi su učestvovali, mnogi su urgirali i mnogi su radili – i niko nema pravo da sada sve te napore predstavi kao sopstvenu, usamljenju zaslugu. Naši građani koji polažu preskupe ispite sa stotine teorijskih pitanja, dodatnim časovima i dugim procedurama, znaju koliko je ova tema ozbiljna i koliko je preuveličavanje opasno i neodgovorno - poručuju.
Iz Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj ističu da uvijek djeluju odgovorno, bez političkog marketinga i bez potrebe za prisvajanjem tuđeg rada.
- Nastavićemo da insistiramo na tačnim informacijama, transparentnosti i realnom napretku, jer samo tako štitimo interese naše zajednice u Njemačkoj- zaključuje se u saopštenju.

Savez patriota: Priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj je rezultat rada institucija, a ne uspjeh samo Bošnjačke stranke

Vlasnici automobila u Njemačkoj moći će saobraćajnu dozvolu koja je u obliku kartice zamijeniti aplikacijom na svom mobilnom telefonu, u planu da se to isto i sa vozačkom dozvolom.
Policija već prepoznaje digitalnu verziju, rekli su ministri saobraćaja i digitalne infrastrukture (BMVI) Patrik Šnajder i Karsten Vildberger na konferenciji za novinare s šefom Kancelarije za motorna vozila (KBA) Ričardom Daumom, prenose Nezavisne novine.
Od sada građani mogu prenijeti svoju potvrdu o registraciji vozila u aplikaciju na svom pametnom telefonu i praktično joj pristupiti u bilo kojem trenutku.
<h2>Pojednostavljuje svakodnevni život ljudi</h2>
S ovom inovacijom, potvrda o registraciji vozila više ne mora biti u papirnom obliku prilikom vožnje automobila ili motocikla.
Ova inovacija pojednostavljuje svakodnevni život ljudi i modernizuje administraciju dokumenata za vozilo.
Aplikaciju su razvili Savezna uprava za motorni saobraćaj i Bundesdruckerei GmbH u ime Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture.
Digitalizacija dozvole olakšava svakodnevni život vozačima i pojednostavljuje postupak za administraciju.
Za prelazak na digitalnu dozvolu korisnici treba da preuzmui aplikaciju i-Kfz na svoj uređaj.
Aplikacija je dostupna u iOS i Android verzijama.
<h2>Vozačke dozvole</h2>
Vlasnici vozila tada trebaju samo da ispune polja za registracijski broj vozila ili, još brže, skeniranjem QR koda na saobraćajnoj dozvoli, a zatim da potvrde svoj identitet skeniranjem ili brojem lične karte.
Savezno ministarstvo saobraćaja i digitalne infrastrukture intenzivno provodi digitalizaciju dokumenata vezanih za vozače i vozila.
Digitalizacija vozačkih dozvola je trenutno u toku.
- Plan je da se ponudi digitalna vozačka dozvola, takođe u obliku aplikacije, vjerovatno do kraja 2026. godine. Oba dokumenta (potvrda o registraciji vozila i vozačka dozvola) trebalo bi da budu dostupna u jednoj aplikaciji - navode iz Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture.

Saobraćajnu dozvolu u Njemačkoj zamijeniće aplikacija na mobilnom

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da će uskoro uskoro piti potpisan međunarodni sporazum o priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj.
- Srećan sam jer sam se deset godina interesovao za ovaj problem. Danas možemo reći da smo blizu potpisivanja međunarodnog sporazuma između dvije države što je značajno za naše ljude tamo - rekao je Ibrahimović, odgovarajući u parlamentu na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BSCG) Amera Smailovića.
Na državi je odgovornost, navodi on, da olakša našim građanima svoj privremeni boravak u toj zemlji.
- I danas šaljemo poruku građanima da brzo mogu da očekuju potpisivanje ugovora, a vjerujem i tokom dolaska mog kolege iz Njemačke Johana Vadefula i vjerujem da ćemo tada poslati snažnu poruku da je Vlada na zadatku kada je u pitanju briga o našim građanima i dijaspori i ljudima na privremenom radu - kazao je Ibrahimović.

Tamara Klikovac

Uskoro potpisivanje međunarodnog sporazuma o priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj

Lansiran je prvi crnogorsi satelit „Luča“. Satelit je lansiran iz kosmodroma Vastočni na istoku Rusije. Prvi crnogorski satelit u svemir je odnijela raketa Sojuz.&nbsp;
Kako su saopštili iz organizacije Montenegro Space Research (MRS), koja stoji iz ovog projekta, „Luča“ je lansiran u okviru sekundarnog tereta, zajedno sa emiratsko-kuvajtskim satelitom QMR-KWT 2, Katarskim TriSat-3 i više drugih međunarodnih satelita.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUAyXWiFN7rM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Satelit je opremljen kamerom, senzorima za mjerenje kosmičke radijacije, telekomunikacionim i telemetrijskim uređajima - kazali su oni.&nbsp;
Dodaju da je zvanični radio-pozivni znak satelita će biti 4O6MSR, a operater misije glavni inženjer Nikola Perović.
- Predviđeni radni vijek satelita iznosi otprilike tri godine, a nakon lansiranja biće potrebno 10 do 15 dana za uspostavljanje pune komunikacije - precizirali su iz MRS-a.

(VIDEO) Lansiran prvi crnogorski satelit „Luča“

Popravke dalekovoda u blizini Nuklearne elektrane Zaporožje započele su nakon novog lokalnog primirja, koje je omogućeno posredovanjem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), saopšteno je u nedjelju iz te institucije.
Radove nadgleda tim IAEA, a očekuje se da će trajati nekoliko dana. Cilj je smanjenje rizika od nuklearne nesreće u ratnim uslovima i obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja elektrane električnom energijom. Tokom izvođenja popravki predviđena je potpuna obustava vojnih aktivnosti u tom području kako bi se izbjeglo dodatno ugrožavanje postrojenja.
Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi, smještena je na jugoistoku Ukrajine i od marta 2022. godine nalazi se pod kontrolom ruskih snaga. Iako su svi reaktori trenutno u stanju hladnog gašenja, elektrana i dalje zavisi od pouzdanog spoljašnjeg izvora električne energije za hlađenje nuklearnog goriva i funkcionisanje bezbjednosnih sistema.
Tokom rata postrojenje je više puta ostajalo bez spoljašnjeg napajanja zbog oštećenja dalekovoda izazvanih granatiranjem i borbama u okolini. Takvi prekidi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni rizik, jer u slučaju potpunog nestanka električne energije elektrana mora koristiti rezervne dizel-generatore, što se smatra krajnjom i rizičnom mjerom.
IAEA je od 2022. godine stalno prisutna u Zaporožju putem svojih inspekcijskih timova, s ciljem praćenja bezbjednosne situacije i zalaganja za uspostavljanje demilitarizovane zone oko elektrane. Direktor Agencije Rafael Grosi više puta je upozoravao da je stanje na toj lokaciji nestabilno i potencijalno opasno, ističući da svaka vojna aktivnost u blizini nuklearnog objekta može imati posljedice koje prevazilaze granice Ukrajine.

Primirje Rusije i Ukrajine u Zaporožju kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa

Gost 71. emisije „Ne pričam ti o tome“ bio je ponovo Božidar Čiča Gagović, muzičar, kompozitor, vokal, aranžer, producent, već 15 godina na čelu barske rock grupe „AkademiA“.
U drugoj od tri emisije gostovanja ovog muzičara koji punih 37 godina živi od sviranja, kao osnovne djelatnosti (danas kao samostalni umjetnik), pri čemu je bio (ili je još) dio 11 bendova, bilo je riječi o vremenu provedenom u grupama “Bellmondo” i “Don Kihot”, te o nesvakidašnjoj avanturi nastupa po Crnoj Gori i Albaniji sa rock bandom “The Sexy Very Much”.&nbsp;
Kao neko ko više od tri decenije, nekoliko puta sedmično, svira u nekom od objekata, Gagović se osvrnuo na promjenu klijentele u njima, načinu slušanja i prijema muzike, kao i na činjenicu da se repertoar mora prilagođavati aktuelnom momentu.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“, 71. izdanje, možete pogledati večeras u 21 sati na Televiziji E.
Urednik i voditelj je Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOHKIB6imyNk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Božidar Čiča Gagović ponovo u „Ne pričam ti o tome“

Ministarstvo turizma tražilo je od Razvojne banke Crne Gore da taj resor informiše o stanju bezbjednosti dvosjedne žičare Savin kuk I na skijalištu Savin kuk i o mjerama koje su preduzete u vezi sa tim, kao i o nalazima nadležnih državnih organa i inspekcija.
Kako agencija Mina-business nezvanično saznaje, Ministarstvo je to tražilo zbog tragičnog događaja koji se dogodio 20. decembra na gornjoj dvosjednoj žičari Savin kuk II skijališta na Savinom kuku, a koji je ozbiljno poljuljao povjerenje u turističku ponudu i bezbjednost državnog skijališta na Durmitoru pred novogodišnje i božićne praznike i zimsku sezonu.
U Ministarstvu smatraju neophodnim hitno postupanje Razvojne banke, koja je osnivač i vlasnik kapitala Turističkog centra Durmitor, i vlasnik žičare, u cilju sprovođenja svih dodatnih mjera i aktivnosti vanrednog tehničkog pregleda dvosjedne žićare Savin kuk I, u koje bi bili uključeni svi nadležni državni organi i inspekcije.
Ministarstvo je tražilo da ga Razvojna banka o tome u najkraćem roku informiše.
Ministarstvo to zahtijeva u cilju ublažavanja negativnih posljedica nesrećnog događaja na turističku reputaciju skijališta u Crnoj Gori, kao i na ekonomiju kako Žabljaka i durmitorskog područja, tako i cijele Crne Gore.
Imajući u vidu da je bezbjednost posjetilaca i turista apsolutni prioritet i temelj turističke ponude i ugleda Crne Gore, u Ministarstvu smatraju da je neophodno da vlasnici turističkih kapaciteta, kao i nadležne institucije, budu maksimalno ažurni i preduzmu sve potrebne aktivnosti iz svojih nadležnosti.

Ministarstvo tražilo informacije o bezbjednosti žičare Savin kuk I

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Njujork i Nju Džersi zahvatila zimska oluja, otkazano 1.500 letova

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: vozacke-dozvole