Polaganje vozačkog ispita u Crnoj Gori postalo je značajna finansijska investicija, tvrde stručnjaci. Cijena obuke danas gotovo dostiže iznos prosječne plate u državi. I dok se mnogi pitaju da li je ovakav rast cijena opravdan, instruktori vožnje ističu da jeste jer nova ulaganja omogućavaju usklađivanje sa evropskim standardima i praksama. Međutim, pored pitanja koliko će modernizacija auto-škola doprinijeti kvalitetu obuke i vještinama budućih vozača, sve češće se postavlja i ono drugo, podjednako važno pitanje: koliko će budući vozači moći sebi da priušte takvo „modernizovano usavršavanje".
<h2>EVROPSKI STANDARDI, DOMAĆE CIJENE&nbsp;</h2>
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija izmijenili su i dopunili Pravilnik o načinu organizovanja i sprovođenja polaganja vozačkog ispita. Promjene se ne odnose samo na pravila, već i na cijene. Obuka za polaganje sada, u prosjeku, košta oko 900 eura. Stručnjaci upozoravaju da bi nova cijena mogla dodatno opteretiti građane.&nbsp;
- To znači da ćemo, ako je zaista postignut efekat, višom cijenom imati veći nivo kvaliteta i veći nivo bezbjednosti i tokom obuke i poslije, na osnovu znanja koje je stečeno u samom saobraćaju. U tom slučaju to je odlična vijest. Ali, ako se to uradilo zbog same inflacije, povećanja troškova života, goriva, troškovima obuke, odnosno održavanja osnovnih sredstava, onda je to već druga priča i bojim se da sami polaznici kurseva neće dobiti na kvalitetu - ocijenio je za Televiziju E Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Oni koji svakodnevno rade sa budućim vozačima ipak tvrde da je rast cijena opravdan.
- Posljednje promjene Ministarstva uticale su na to da naše dozvole budu priznate i u Njemačkoj, što u mnogome znači priznavanje našeg kvaliteta rada i naše opremljenosti. Mi ne možemo da upotrebljavamo sva sredstva i opremu koja su iz uvoza - gorivo, vozila, oprema i ostalo. Kada budemo morali da se digitalizujemo, da se opremimo savremenim kompjuterima, moraćemo da dobijemo nova vozila. Tu će biti vozila sa više npr. er begova itd. Sve to utiče na cijenu - kazao je za TV E instruktor vožnje Budo Nikolić.
Cijene obuke, kažu stručnjaci, sada su gotovo izjednačene sa evropskim standardima. Ipak, problem nastaje kada se one uporede sa prosječnim primanjima građana Crne Gore.
- U Crnoj Gori će iznos biti od 100 do 120 odsto ličnog dohotka, u drugim državama Evropske unije to je nekih 40 do 45 procenata njihovog ličnog dohotka. Znači, njima je prihvatljivije. U Sjedinjenim Državama, koje su često mjera nekog kvaliteta, cijena obuke u auto školama je do 13 odsto ličnog dohotka. Pričamo o prosječnim primanjima. E, to može malo da izazove problem samih polaznika kako će obezbijediti sredstva za polaganje. Za nekoga ko tek treba da uđe u svijet vožnje iznos od 1.000 do 1.200 eura, koliko to već može da košta, uz već neko ponavljanje testova, dodatih ispita, može da bude dodatno opterećenje - ocijenio je Rabrenović.
<h2>Dodatno opterećenje ili realna cijena</h2>
Instruktori vožnje tvrde da su obuke kod nas i dalje pristupačnije nego u većini zemalja regiona.
- Cijena je slična onima u okruženju, mada je i srazmjerno mnogo niža ako pogledamo prosječne cijene i zarade u regionu. U Crnoj Gori je oko 1.010 eura za avgust, a u Srbiji i Bosni je to negdje od 845 do 880 eura. Tamo cijena obuke prelazi preko te prosječne zarade. Znači, kod nas je cijena obuke i dalje ispod prosječne mjesečne zarade - kazao je instruktor Nikolić.
Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), u Crnoj Gori je tokom 2024. godine zabilježeno 6.649 saobraćajnih nezgoda. U njima je život izgubilo 75 osoba, dok je povrijeđeno više od tri hiljade ljudi.&nbsp;
Upravo zato, polaganje vozačkog ispita od sada podrazumijeva stroža i modernizovana pravila – više časova vožnje, više teorijske nastave, digitalizaciju auto škola i promjenjiva pitanja na ispitu. Cilj je jednostavan - kvalitetnije učenje i bezbjedniji saobraćaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vozački ispit značajna investicija: Mogu li budući vozači priuštiti „modernizovano usavršavanje"?

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija donijelo je novi Pravilnik o načinu organizovanja i sprovođenja polaganja vozačkog ispita.
- Pravilnikom je propisano da se polaganja organizuju posljednjeg vikenda u mjesecu, dok su ranije polaganja bila organizovana svake treće nedjelje, što nije davalo dovoljno vremena auto-školama da kvalitetno organizuju obuke kandidata. Takođe, uvedena su i pravila koja se odnose na ponašanje kako kandidata, tako i članova ispitnih komisija, tokom realizacije ispita - naveli su u MPNI.
Iz tog resora resora je saopšteno da je pravilnik usvojen sa ciljem povećanja kvaliteta u organizaciji i realizaciji vozačkih ispita, a samim tim i unapređenja kvaliteta bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Na izmjenama pravilnika radila je radna grupa sastavljena od predstavnika Ministarstva, Uprave policije, Mašinskog fakulteta i auto-škola.
Pored toga, kako navode, ukoliko se kandidat ne ponaša u skladu sa pravilima, odnosno ometa održavanje ispita, može biti sankcionisan i može mu se zabraniti polaganje u tri naredna ispitna roka. Po prvi put kandidati će imati mogućnost prigovora na odluku Ispitne komisije, o kome će odlučivati komisija koju formira Ministarstvo.
- Što se tiče samih radnji tokom polaganja vozackog ispita, novine se odnose na polaganje za E kategoriju motornih vozila, gdje je uvedena nova poligonska radnja - parkiranje skupa vozila pod pravim uglom. Kod B kategorije motornih vozila, koja se i najviše polaze, novina je da je kandidatima omogućeno, da prilikom postavljanja vozila za ulazak u jednu od garaza, mogu izvršiti korekciju položaja vozila - dodaje se.
Ministarstvo će, poručuju, nastaviti sa daljim unapređenjem stanja u oblasti rada auto škola i vozačkih ispita, pa su tako u toku i izmjene programa obrazovanja kojima je regulisana obuka kandidata za vozače i obuka instruktora vožnje, kao i izmjene ostalih pravilnika koji regulišu ovu oblast. 
- Takođe, kako smo ranije i najavili, počele su i obuke za ovlašćene ispitivače u ispitnim komsijama, gdje će uskoro biti organizovani i prvi ispiti za iste. Sve ovo, sigurni smo, doprinosi većem kvalitetu rada svih uključenih u proces rada auto škola i samih vozačkih ispita - dodali su u saopštenju.

Polaganja vozačkog ispita od sad posljednjeg vikenda u mjesecu

Službenici Uprave policije su, u okviru akcije “Petarda”, tokom jučerašnjeg dana zaplijenili 46.893 komada pirotehničkih sredstava. Saobraćajna patrola nikšićke policije na magistralnom putu Nikšić - Podgorica u mjestu Paprati zaustavila teretno motorno vozilo nikšićkih registarskih oznaka u kojem je suvozač bilo operativno interesantno lice L.M. Prilikom detaljne kontrole i pregleda tovarnog prostora pronađeno je pet paketa sa 25.000 komada petardi. - Ova pirotehnička sredstva su oduzeta i sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će se o kvalifikaciji djela izjasniti nakon odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru - navedeno je u saopštenju Uprave policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228121216_cf41760b63c945f4039fda7d970bb600efd637d74d9257345ef302246e198db4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228121216_cf41760b63c945f4039fda7d970bb600efd637d74d9257345ef302246e198db4" data-rendition-name="original" width="878" height="850" loading="lazy" alt="Pirotehnička sredstva"></figure>  Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Centar”, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica juče su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi B.R. gdje je pronađeno i oduzeto 19.532 komada petardi i 70 vatrometa različitih vrsta. - Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu B.R. lišena slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - dodaje se u saopštenju. Osim toga, službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug” su u naselju Polje kontrolisali vozilo kojim je upravljao E.L. iz Bara. Pregledom vozila pronađeno je 726 komada petardi, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji će se naknadno izjasniti o eventualnom postojanju krivičnog djela ili prekršaja. Takođe, u Baru je kontrolisan i S.D. iz Podgorice kada je kod njega pronađeno 1.560 komada petardi i pet vatrometa. I u ovom slučaju tužilac će izvršiti naknadnu kvalifikaciju djela. - Policijski službenici će i dalje, tokom trajanja akcije, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i inspekcijskim službama, sprovoditi pojačane kontrole, prikupljati operativna saznanja i obilaziti lokacije na kojima postoji mogućnost nedozvoljene prodaje pirotehničkih sredstava, te preduzimati zakonom predviđene mjere i sankcije prema licima koja prekrše propise - poručeno je iz Uprave policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228121216_f8dc188a31b2f44817df9e5882d15f523fef5b3f40fee8a8c1ed9b9cc1b31770.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251228121216_f8dc188a31b2f44817df9e5882d15f523fef5b3f40fee8a8c1ed9b9cc1b31770" data-rendition-name="original" width="1280" height="912" loading="lazy" alt="Pirotehnička sredstva"></figure>  Takođe, u policiji kažu da će i tokom predstojećih praznika nastaviti sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima u cilju očuvanja bezbjednosti građana. - Tim povodom, upućujemo apel roditeljima i starateljima da vode računa o zloupotrebi petardi i vatrometa od strane djece i da im ova pirotehnička sredstva ne čine dostupnim. Njihova upotreba može dovesti do ozbiljnih i trajnih posljedica po život i zdravlje djece, drugih građana, kao i životinja - poručuju u policiji.

U više crnogorskih gradova zaplijenjeno 47.000 komada pirotehničkih sredstava

U Institutu za bolesti djece prethodnih dana je podnijeto šest zahtjeva za prekid radnog odnosa. Mi danas nemamo rješenje za tu ustanovu, mora se promptno reagovati, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nermin Abdić.
Abdić je, na današnjoj sjednici Skupštine, konstatovao da se niko iz vlasti ne oglašava povodom ostavke doktora Velibora Majića na mjesto direktora Instituta za bolesti djece koji se suočava sa ozbiljnim kadrovskim izazovima.
- Oostavku je dao prvi čovjek Instituta za boilesti djece Velibor Majić - niko ni riječi, kao da se ništa tamo ne dešava, kao da najveća zdravstvena istitucija u Crnoj Gori za zaštitu djece ne postoji. Niko ni abera. Znajući ga kao vrhunskog profesionalca i čovjeka od moralnog integriteta, siguran sam da je rekao: "Gospodo, iznio sam probleme, nećete da ih rješavate..." Uvažili su ga toliko da ga nijesu ni pozivali na sastanke u Ministarstvu zdravlja. I što očekivati drugo bez da sa toliko godina iskustva digne ruke i kaže: "Evo snalazite" - istakao je Abdić.
Crna Gora je danas, ističe on, u društvu Nepala i Gvatemale.
- Imamo 23 odsto vakcinisane djece. To je sve loša strategija i komunikacija sa građanima, a, smatram, i nepovjerenje prema zdravstvenim vlastima u Crnoj Gori. Mi danas nemamo rješenje za Institut za bolesti djece, promptno se mora reagovati. Osipa se kadar, prije par dana u toj ustanovi došao je zahtjev za šest prekida radnog odnosa. Ljudi idu u drugu zdravstvenu ustanovu - naglasio je on.
On je saopštio i da je glavna sestra jedne zdravstvene ustanove prije nekoliko dana uputila dopis svim organizacionim jedinima u kojem je poručila zaposlenima da budu spremni na dopunski rad zbog nedostatka kadra.
- Ovo boba ne valja, ovo je haos. Neko svjesno urušava javno zdravstvo, a sve na štetu građana. Ako ne nađemo način da nešto učinimo, zalud nam je stotinu zakona, mi ćemo zdravstvo urušiti da će nam i Nepal biti nedostižan, a kamoli neki drugi zdravstveni sistem. Posljednja je ura da se nešto uradi - zaključio je Abdić.

Abdić pozvao na hitnu reakciju: Institutu za bolesti djece stiglo šest zahtjeva za prekid radnog odnosa, u društvu smo Nepala i Gvatemale

Visoka inflacija i nizak privredni rast dodatno će dovesti do pada životnog standarda u Velikoj Britaniji, potiskujući je iza njenih ekonomskih konkurenata, predviđa Centar za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR).
Prognoza, iznesena u godišnjoj tabeli Svjetske ekonomske lige CEBR-a, predviđa da će Velika Britanija pasti sa 19. na 22. mjesto na globalnoj rang-listi BDP-a po stanovniku do 2030. godine, a da će je prestići Hong Kong, Finska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Očekuje se da će životni standard Velike Britanije pasti iza standarda bivše kolonije Malte do 2035. godine, prenosi Capital.ba.
BDP se u dolarima po stanovniku u Velikoj Britaniji prognozira na 58,78 hiljada USD za narednu godinu.
Prema ovom izvještaju, rast BDP-a po stanovniku u Velikoj Britaniji biće drugi najslabiji u G7 u narednih pet godina, odmah iza Japana.
U izvještaju se podsjeća da je ova godina bila prva puna godina na vlasti za laburističku vladu.
- Pošto su izabrani na platformi za podsticanje rasta, postignut je samo veoma ograničen uspjeh - navodi se u izvještaju.
Ekonomista CEBR-a, Pušpin Sing, rekao je da se Velika Britanija suočava sa trostrukim izazovom, odnosno visokom inflacijom, velikim dugom i niskim privrednim rastom.
Zvanični podaci pokazuju da su britanska domaćinstva i dalje siromašnija nego prije pandemije virusa korona, a realni raspoloživi dohodak po stanovniku još se nije oporavio na nivo iz 2019. godine, usljed produžene krize troškova života.

Britanci sve siromašniji

Naučnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović, učestvuju u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku, usmjerenoj na ispitivanje prisustva mikroplastike i stanja morskih ekosistema.
Dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović stigli su na Antarktik, u stanicu Bugarskog instituta za polarna istraživanja, gdje će, zajedno sa još 33 kolege iz inostranstva, boraviti do 20. februara 2026. godine. Istraživanja počinju naredne sedmice.
Naučnici iz Crne Gore će zajedno sa kolegama iz Bugarske, Grčke, Japana i Saudijske Arabije, boraviti na naučno-istraživačkom brodu RSV421. Njihov istraživački fokus usmjeren na proučavanje mora, dok će dio međunarodnog tima biti smješten u kopnenoj istraživačkoj stanici.
Nakon desetodnevne plovidbe bugarskim naučno-istraživačkim brodom „Sveti Kirilo i Metodije“ dr Aleksandar Joksimović za TVCG je kazao da su u toku pripreme, te da istraživanja počinju naredne sedmice.
- Nadamo se da 2. januara krenemo sa našim istraživanjima, uzorkovanjem mikroplastike, sedimenta, vode, nekih organizama, prilepaka sa obale. U ovoj ekspediciji učestvujemo dr Vesna Mačić i ja, zajedno sa još 33 naučnika iz Bugarske, Saudijske Arabije, Grčke i Japana. Većina njih će se iskrcati u baznoj stanici, dok ćemo mi ostati na brodu i sve vrijeme boraviti na njemu, a gumenjakom odlaziti do obale radi uzorkovanja potrebnog materijala, nakon čega ćemo se uvijek vraćati na brod - kazao je Joksimović.
Na povratku sa Antarktika planirano je da brod 8. i 9. aprila boravi u Kotoru, kada će biti organizovana konferencija za medije i predstavljeni rezultati zajedničkih istraživanja.
Ekspedicija se realizuje u okviru međunarodne saradnje sa Institutom za antarktička istraživanja Bugarske (Bulgarian Antarctic Institute), čija se istraživačka stanica „Sv. Kliment Ohridski“ nalazi na ostrvu Livingston, u sastavu Južnih Šetlandskih ostrva. Institut za biologiju mora UCG i Institut za antarktička istraživanja Bugarske potpisali su Sporazum o saradnji ovog proljeća, a učešće i put crnogorskih naučnika finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica, a sve veći je i broj turista koji ga posjećuju.
- Istraživačke aktivnosti obuhvatiće ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima s akcentom na zagađenje obalnih područja, gdje je već ranije zabilježeno prisustvo čvrstog otpada, naročito plastike, čak i u ovom udaljenom i osjetljivom ekosistemu. Učešće u antarktičkim ekspedicijama nastalo je u okviru saradnje predsjednika balkanskih zemalja a planirano je i u narednom periodu, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta naučnih istraživanja, jačanja saradnje i afirmacije Unicerziteta Crne Gore i države Crne Gore u oblasti polarnih istraživanja - naveli su iz Instituta za biologiju mora.

Naučnici iz Crne Gore u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.