Tunel Sozina je od početka godine opslužio 271,03 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kroz tunel Sozina prošlo 271,03 hiljade vozila

Plan javnih nabavki Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za ovu godinu težak je 255.491.597 eura, dok je ukupna vrijednost PDV-a preko 53 miliona eura. Ovo preduzeće, osim nabavke hibridnih vozila, za koje planira da potroši preko milion eura, predviđa i troškove keteringa u koje je uračunat i duvan. Elektroprivreda će ove godine, kako je planirala, nabaviti deset električnih vozila više klase u vrijednosti od 400.000 eura, plus PDV 83.000, a isto toliko planira da nabavi električnih vozila niže klase za koje će da iskešira 350.000, plus PDV od 73.000 eura. Osim toga, planira da za još pet hibridnih vozila da 180.000 eura, a isto toliko novca bi trebalo da košta i električni autobus-kombi (19+1 sjednište). <h2>Za štampanje računa preko 200.000</h2> Provizija Pošte za distrubuciju računa za utrošenu električnu energiju ove godine iznosiće 930.000, plus 195.300 eura PDV, dok će za usluge štampanja računa – masovna štampa računa za utrošenu električnu energiju, dati preko 200.000 eura. Za punionice za elektrčna vozila i pilot-projekat (fotonaponski panel, baterija, punjač) – ključ u ruke, daće 300.000, plus 63.000 eura PDV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100120_498390d3ad8521b9fbc09cf13a9a74057643c87056b0b48a22f96d1dc9a40b8a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128100120_498390d3ad8521b9fbc09cf13a9a74057643c87056b0b48a22f96d1dc9a40b8a" data-rendition-name="original" width="972" height="1164" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  Kada je u pitanju ketering (roba za potrebe kafe-kuhinje) planiran je izdatak od 75.000 eura, a u njega je uračunata hrana, piće, duvan i povezani proizvodi. Za ketering ishranu zaposlenih u radničkim restoranima Termoelektrane Pljevlja, hidroelektrana "Piva" i "Perućica" otići će preko 280.000 eura, a takođe i taj trošak obuhvata hranu, piće i duvan, kao i "druge povezane proizvode". Za ketering CGES-a potrošiće preko 10.000 eura, a takođe i tu spadaju hrana, piće, duvan i drugi povezani proizvodi. Tekuće održavanje objekta Elektroprivrede Crne Gore koštaće 600.000 eura, dok su planirani i znatni izdaci za namještaj, odnosno preko 145.000 eura. Planirane su adaptacije poslovnih prostora. Kupovina i adaptacija poslovnog prostora u Podgorici koštaće milion, dok će adaptacija prostora u Herceg Novom iznositi pola miliona eura. Za kupovinu i adaptaciju poslovnog protora u Kolašinu daće 100.000 eura. Za kancelarijski namještaj za opremanje srednje lamale samačkog hotela u Plužinama trebalo bi da daju 120.000 eura. Planiran je izdatak i za izradu platforme za takmičenje u ribolovu koja će koštati 20.000 eura. Za hitne nabavke i intervencije (električni uređaji, aparati, oprema i potrošna roba) planiraju trošak od 60.000, plus 12.600 eura PDV. Prema planu javnih nabavki, održavanje voznog parka (usluge upravljanja, popravke i održavanja voznih parkova) otići će preko 160.000, a za registraciju automobila 73.000 eura.

Planom javnih nabavki EPCG osim za vozila izdvaja i za ketering: Uz hranu i piće, trguju i duvan

Policijski službenici Regionalnog centra granične policije ,,Centar" su sinoć, nakon izvršenih graničnih provjera, oduzeli dva vozila marke Audi koja se potražuju u Norveškoj i Austriji. Na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša, na ulazu u Crnu Goru, kontrolisan je crnogorski državljanin N.P. koji je upravljao vozilom marke Audi A4, crnogorskih registarskih oznaka, u vlasništvu druge osobe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122080144_a61add9776a57efae55dc07ecd7d5d2837a6678c0a6975e5dd75965e02014324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260122080144_a61add9776a57efae55dc07ecd7d5d2837a6678c0a6975e5dd75965e02014324" data-rendition-name="original" width="1280" height="1280" loading="lazy" alt="Oduzeta vozila"> <figcaption>Oduzeta vozila(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  - Provjerom podataka za navedeno vozilo utvrđeno je da se isto potražuje na međunarodnom nivou od strane NCB Interpola Norveške - saopšteno je iz Uprave policije. Nakon izvršenih provjera, vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić. Na graničnom prelazu Šćepan polje, na ulazu u Crnu Goru, policijski službenici su kontrolisali crnogorskog državljanina M.N. i izvršili pregled vozila marke Audi S6, podgoričkih registarskih oznaka, u vlasništvu jednog privrednog subjekta. - Provjerama je utvrđeno da se navedeno vozilo potražuje od strane NCB Interpola Austrije, nakon čega je isto oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima policije u Plužinama - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Granična policija zaplijenila dva Audija koja potražuju Norveška i Austrija

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 121,7 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 121,7 hiljada vozila

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.&nbsp;
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su - Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 70,18 hiljada vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 62,15 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 62,15 hiljada vozila

Iz kompanije Monteput saopštili su da je 2025. bila rekordna godina po obimu saobraćaja, te da je više od 7.3 miliona vozila prošlo auto-putem i tunelom Sozina.
- Kompanija Monteput ostvarila je rekordne rezultate u protekloj godini, kada je riječ o prometu vozila na infrastrukturnim objektima kojima upravlja. To potvrđuje rastuću ulogu savremene putne infrastrukture u unapređenju mobilnosti, bezbjednosti saobraćaja i ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore - naveli su oni.
Prema njihovim riječima, prioritetnom dionicom auto-puta „Princeza Ksenija“, od Smokovca do Mateševa, tokom prošle godine prošlo je ukupno 3.212.608 vozila.
- Što predstavlja do sada najveći zabilježeni godišnji promet na ovoj saobraćajnici. U strukturi saobraćaja dominiraju putnička vozila, kojih je evidentirano 2,83 miliona, što potvrđuje značaj auto-puta za svakodnevna i turistička putovanja. Znatan udio čine i vozila privrede i javnog prevoza - registrovano je 176.460 lakih teretnih, 121.658 srednjih teretnih, te 67.430 autobusa i teških teretnih vozila - naveli su u Monteputu.
Tunel Sozina je, kažu, i u prošloj godini potvrdio status jedne od najfrekventnijih saobraćajnica u državi.
- Kroz tunel je prošlo ukupno 4.152.305 vozila, pri čemu su putnička vozila najzastupljenija sa 3,64 miliona prolazaka. Kada je riječ o teretnom i autobuskom saobraćaju, zabilježeno je 203.741 lakih teretnih, 137.680 srednjih teretnih, kao i 136.055 autobusa i teških teretnih vozila - kazali su oni.
Monteput, poručuju oni, i u narednom periodu ostaje snažan partner državi u razvoju moderne putne infrastrukture.
- Sa jasnim ciljem da doprinese boljoj povezanosti regiona, razvoju turizma i jačanju ukupne ekonomske aktivnosti Crne Gore - zaključili su u Monteputu.

Monteput: Rekordna godina po obimu saobraćaja - više od 7,3 miliona vozila na auto-putu i tunelu Sozina

Operativni budžet Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada iznosiće 2.519.300 eura u 2026, dok je kapitalni za nabavku vozila i opreme povećan na 1.720.000 eura, skoro duplo više u odnosu na 2025. godinu. Time su, kako je za Portal ETV kazao komandir Službe Nikola Bojanović, obezbijeđeni stabilni uslovi za njihovo nesmetano funkcionisanje. - Podgorica u 2026. godinu ulazi sa snažno ojačanom i modernizovanom Službom zaštite i spašavanja, koja danas predstavlja jedan od najorganizovanijih i najopremljenijih sistema zaštite u Crnoj Gori. Značajno povećanje kapitalnog budžeta za nabavku opreme i vozila potvrđuje jasno strateško opredjeljenje Glavnog grada da bezbjednost građana bude jedan od njegovih ključnih prioriteta - istakao je Bojanović. Osvrćući se na godinu na izmaku, Bojanović je podsjetio da je prema Odluci o budžetu Glavnog grada za 2025. godinu, za potrebe Službe zaštite i spašavanja opredijeljeno 2.174.000 eura za operativne troškove i 972.900 eura kapitalnog budžeta, koji je isključivo namijenjen nabavci vozila i savremene opreme. - Nakon dodatnog usmjeravanja sredstava tokom godine, operativni budžet je povećan na 2.445.900 eura, čime su obezbijeđeni stabilni uslovi za nesmetano funkcionisanje službe - kazao nam je Bojanović. <h2>Niz značajnih nabavki</h2> On je rekao da je tokom ove godine realizovan niz značajnih kapitalnih nabavki, zahvaljujući kojima je dodatno unaprijeđena operativna spremnost vatrogasaca.&nbsp; - Nabavljena su specijalizovana vatrogasna vozila, spasilačka i komunikaciona oprema, oprema za tehničke intervencije, kao i savremeni uređaji neophodni za reagovanje u najzahtjevnijim situacijama saopštio je Bojanović. Dodaje da je procedura nabavke auto-ljestve u potpunosti završena, te da će ovo izuzetno važno vozilo biti biti opretaitvno odmah nakon Nove godine.&nbsp; - Riječ je o prvom vozilu te vrste koje je stiglo u Crnu Goru, čime je Podgorica postavila nove standarde u oblasti zaštite i spašavanja. Ovom nabavkom Glavni grad je još jednom pokazao spremnost da podgoričkim vatrogascima obezbijedi najbolju moguću opremu, zbog čega se Služba zaštite i spašavanja danas s pravom smatra najopremljenijom službom u državi, kojoj po nivou tehničke opremljenosti, organizacije i spremnosti mogu da pozavide i znatno veći sistemi, uključujući i pojedine službe u zemljama Evropske unije - ističe Bojanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226011228_1eb9c31b00321111a93f1367d70482400a9f846d3c9354dac146b42c202ea934.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226011228_1eb9c31b00321111a93f1367d70482400a9f846d3c9354dac146b42c202ea934" data-rendition-name="original" width="789" height="1160" loading="lazy" alt="Nikola Bojanović"> <figcaption>Nikola Bojanović(Photo: Služba zaštite i spašavanja)</figcaption> </figure>  Uporedo sa tim, u toku su, kaže on, procedure za nabavku dodatnog vatrogasnog vozila i uniformi za intervencije tokom šumskih požara, dok će u narednom periodu biti pokrenuta i nabavka vozila za tehničke intervencije, čime se nastavlja kontinuirano jačanje kapaciteta službe. Bojanović je istakao da su rezultati višegodišnjeg sistemskog rada danas jasno vidljivi na terenu. - Od trenutka kada sam preuzeo rukovođenje Službom, pokrenut je snažan investicioni i reformski ciklus koji je obuhvatio nabavku opreme i vozila, rekonstrukciju objekata, intenzivne obuke vatrogasaca, prijem novih pripadnika i proširenje sistematizacije u cilju jačanja kapaciteta. Služba je doživjela potpuni preporod i danas predstavlja vodeći sistem zaštite i spašavanja u svakom smislu te riječi. To je na najbolji način potvrđeno tokom požarne sezone 2025. godine, koja je bila najteža od njenog osnivanja, a na koju smo odgovorili odlučno, organizovano i efikasno - naglasio je Bojanović. <h2>Jačanje kapaciteta</h2> I iz Glavnog grada su poručili da će i u narednom periodu nastaviti snažna ulaganja u modernizaciju i jačanje kapaciteta Službe zaštite i spašavanja, sa ciljem da Podgorica zadrži i dodatno učvrsti poziciju grada sa najjačim i najmodernijim sistemom zaštite i spašavanja u Crnoj Gori, ali i šire u regionu. &nbsp;Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je da su snažna, moderno opremljena i dobro organizovana Služba zaštite i spašavanja temelj bezbjednosti svakog grada.&nbsp; - Glavni grad je prepoznao značaj kontinuiranih ulaganja u ljude, opremu i infrastrukturu, zbog čega danas s ponosom možemo reći da Podgorica ima najopremljeniju i najspremniju vatrogasno-spasilačku službu u Crnoj Gori. Nastavićemo sa ovakvim odgovornim pristupom, jer je sigurnost građana naš apsolutni prioritet - zaključio je Mujović.

Tamara Klikovac

Skoro duplo veći budžet za podgoričke vatrogasce: 1,72 miliona eura za nova vozila i opremu

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,02 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.&nbsp;
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 3,02 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,76 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Kroz Sozinu prošlo 3,76 miliona vozila

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: vozila