<p>Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2,59 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.</p>
<p>Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.</p>
<p>Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.</p>
<p>Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.</p>
<p>Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.</p>
<p>Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.</p>
<p>Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Auto-putem od početka godine prošlo 2,59 miliona vozila

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,43 miliona vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion.<br/>
<br/>
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).</p>
<p>Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Kroz Sozinu prošlo 3,43 miliona vozila

<p>U Crnoj Gori danas je počela primjena Naredbe o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila.&nbsp;</p>
<p>Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano je da od 15. novembra do 1. aprila sva vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati pneumatike za zimsku upotrebu.</p>
<p>Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra.</p>
<p>Za pojedine vrste i kategorije vozila na određenom putu ili dijelu puta, u određeno vrijeme, obaveza upotrebe pneumatika za zimsku upotrebu može se utvrditi bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.</p>
<p>Naime, kada se vozač kreće ne dijelu puta koji je obuhvaćen Naredbom, na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu, na svim točkovima, minimalne dubine šare četiri milimetra.</p>
<p>- Takođe, kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, na putu snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Ukoliko se vozač kreće putem ili dionicom puta koji nije obuhvaćena Naredbom, a nema zimskih uslova, na vozilu ne moraju biti zimski pneumatici.</p>
<p>Za lake i teške autobuse, srednja i teška teretna vozila obavezni dio zimske opreme je i lopata, osim za vozila koja učestvuju u javnom gradskom prevozu. Na vozilima se ne smiju postavljati pneumatici sa klinovima.</p>
<p>- Službenici saobraćajne policije će narednih dana, dok se meteo uslovi ne promijene, preventivnim aktivnostima upozoravati vozače na obavezu posjedovanja i korišćenja zimske opreme - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Iz policije su apelovali na sve učesnike u saobraćaju, da svoja vozila pripreme za vožnju u zimskim uslovima i na taj način, pored obaveze poštovanja Zakona, doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti saputnika i ostalih učesnika u saobraćaju.</p>

Od danas obavezne zimske gume

<p>Suspendovani policajac <b>Predrag Milić </b>(45) i <b>Svetlana Roćenović </b>(54) pušteni su na slobodu, nakon što je sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici <b>Borko Lončar </b>utvrdio da ne postoji sumnja da su počinili krivično djelo prikrivanje, zbog čega su uhapšeni u policijskoj akciji 9. novembra.</p>
<p>Istovremeno, pritvor do 30 dana određen je<b> Đorđiju Đukiću</b> (25), <b>Božidaru Đukiću</b> (27) i <b>Aleksandru Vukićeviću</b> (35), koji su u bjekstvu, a sumnjiče se za kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa.</p>
<h2>Potraga za bjeguncima</h2>
<p>Podsjećamo, policijski službenici su u dvorištu porodične kuće Roćenović, koja je u rodbinskim vezana sa Milićem, pronašli dva ukradena vozila Polo i Renault Senic bez registarskih oznaka.</p>
<p>Postupajući prema naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici, policijski službenici su pretresom jednog vozila pronašli par registarskih oznaka za koje je ustanovljeno da su ukradene sa drugog automobila. Takođe, u gepeku Pola pronađena su dva veća bidona sa benzinom.&nbsp;</p>
<p>Đorđije Đukić sumnjiči se da je organizovao kriminalnu grupu i da je povezan sa krađom vozila, dok se njegovom bratu Božidaru i Aleksandru Vukićeviću stavlja na teret da su postali članovi te grupe i da su počinili krivično djelo prikrivanje.</p>
<p>Sumnje se temelje na prikupljenoj dokumentaciji, ali i odbrani Milića koji je kazao da je Đukiću za 1.000 eura iznajmio parking u dvorištu kuće Svetlane Roćenović na period od 10 mjeseci, što je potvrdila i vlasnica prostora.&nbsp;</p>
<p>- Za Božidara Đukića osnovana sumnja proizilazi iz činjenice što je došao na lice mjesta, nakon što su turski državljani pronašli ukradeno vozilo. U odnosu na osumnjičenog Aleksandra Vukićevića sumnja se bazina na analizi video nadzora iz kog proizilazi da je upravljao vozilom Passat, koje je imalo za cilj da omogući nesmetan prolaz do odredišta Polu - navedeno je u rješenju sudije Lončara u koje je Portal ETV imao uvid.</p>
<p>To što su njih trojica nedostupni državnim organima i što je za njima raspisana potraga još jedan je signal sudiji za istragu za određivanje pritvora sumnjivim bjeguncima.&nbsp;</p>
<p>- Nakon što osumnjičeni budu uhapšeni, sud će ih u roku od 48 sati saslušati o razlozima za određivanje pritvora nakon čega će donijeti odluku o ostvarivanju rješenja na snazi ili ukidanja pritvora - navedeno je u rješenju Lončara.</p>
<h2>Bez dokaza za prikrivanje</h2>
<p>Sa druge stane, Milić i Roćenović negiraju da su izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret, što proizilazi i iz zaključka sudije za istrage, a na osnovu iskaza i sadržine spisa predmeta, koji su formirani pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici.</p>
<p>Izjave osumnjičenih se podudaraju - Roćenović je izdala parking ispred svoje kuće preko Milića, nijesu znali da se radi o ukradenim vozilima, niti bilo kakve druge detalje vezano za ovaj slučaj.</p>
<p>Nema dokaza da je Milić postao pripadnik kriminalne grupe, ili da je povezan sa njom, niti da je znao za koje potrebe osumnjičeni Đorđije Đukić iznajmljuje parking prostor. Osim toga, Sud tumači da pronađeni bidoni sa gorivom u gepeku Pola ukazuju na potencijalno neko drugo krivično djelo, a ne na ono u okviru ovog kriminalnog udruživanja.</p>
<p>- U odnosu na krivično djelo prikrivanje, odbrane osumnjičenih Milić i Roćenović saglasne su da je osumnjičeni Milić samo bio posjednik u iznajmijivanju parking prostora od osumnjičene Roćenović, a zbog njihove rodbinske povezanosti, a nema dokaza iz kojih proizilazi da su i jedno i drugo bili upoznati sa tim da su vozila koja se nalaze parkirana u iznajmljenom dvorištu pribavljena krivičnim djelom. Svakako, nakon iznošenja odbrana preostalih osumnjičenih i saslušanja planiranih svjedoka, biće razjašnjeno činjenično stanje. Za sada po ocjeni sudije za istragu nema osnovane sumnje u pravcu izvršenja krivičnih djela koja se osumnjičenima Miliću i Roćenović stavljaju na teret - navedeno je u rješenju suda.</p>
<p>Lončar u rješenju konstatuje i da je Milić do sada neosuđivan i da on i Roćenović ne mogu uticati na svjedoke jer ih ne poznaju.</p>

Tamara Klikovac

Sud ocijenio da Milić nije znao da je iznajmio parking za ukradena vozila i da nema veze sa kriminalnom grupom

<p>Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2,49 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.</p>
<p>Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.</p>
<p>Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.</p>
<p>Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.</p>
<p>Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.</p>
<p>Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.</p>
<p>Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.</p>

Auto-putem od početka godine prošlo 2,49 miliona vozila

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,31 milion vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion.</p>
<p>Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).</p>
<p>Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Kroz Sozinu prošao 3,31 milion vozila

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,19 miliona vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion.</p>
<p>Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).</p>
<p>Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Tunel Sozina opslužio 3,19 miliona vozila

<p>Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo skoro 2,28 miliona vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 29. septembra do 5. oktobra iznosio 50,55 hiljada.</p>
<p>Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.</p>
<p>Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.</p>
<p>Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.</p>
<p>Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.</p>
<p>Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.</p>
<p>Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.</p>

Auto-putem od početka godine prošlo 2,28 miliona vozila

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,06 miliona vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Kroz Sozinu prošlo 3,06 miliona vozila

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,02 miliona vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion.<br/>
<br/>
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).<br/>
<br/>
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Kroz Sozinu prošlo 3,02 miliona vozila

<p>Najnovija procjena pokrivenosti signalom mobilnih mreža, koju je uradila Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), pokazala je visok stepen pokrivenosti signalom po svim tehnologijama koje su u upotrebi.<br/>
<br/>
Iz EKIP-a su rekli da to crnogorsko tržište mobilnih elektronskih komunikacionih mreža pozicionira među najrazvijenjije države po tom pitanju.<br/>
<br/>
Signalom druge (2G-GSM) i četvrte generacije (4G-LTE) mobilne telefonije pokriveno je preko 98 odsto stanovništva.<br/>
<br/>
- Signalom treće generacije (3G-UMTS) pokriveno je preko 97 odsto stanovništva i pored svjetske tendencije napuštanja ove tehnologije i činjenice da je Crnogorski Telekom već u potpunosti ugasio 3G mrežu - navodi se u saopštenju.<br/>
<br/>
Procjena je pokazala da je sa petom generacijom mobilne telefonije dostignuta visoka pokrivenost stanovništva od preko 91 odsto i pored kratkog perioda od početka njene implementacije u Crnoj Gori, jer je se sa komercijalnim pružanjem 5G usluga u Crnoj Gori počelo u martu 2022. godine.<br/>
<br/>
EKIP sprovodi kontinuiranu provjeru ispunjenosti uslova iz odobrenja za korišćenje radio-frekvencija dodijeljenih na eskluzivnoj osnovi koje se dobijaju procesom predikcije nivoa signala korišćenjem softvera koje posjeduje, a odnose se na pokrivenost signalom mobilnih mreža u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
- Procjena se realizuje na osnovu modelovanja distribucije prijemog polja na mjestu prijema, uz veliki broj aproksimacija i primjenu generalizovanih parametara, te sama predikcija snage primljenog signala ima ograničenu tačnost. Stoga i dobijene rezultate treba tumačiti imajući u vidu tu činjenicu - dodaje se u saopštenju.<br/>
<br/>
Detaljnije rezultate procjene pokrivenosti po operatorima, statističke podatke o angažovanim infrastrukturnim, tehnološkim i radio-frekvencijskim resursima, kao i prikaze pokrivenosti, na digitalim mapama, po raznim kategorijama, mogu se pronaći na internet adresi: https://pokrivenost.ekip.me.</p>

Visok stepen pokrivenosti signalom mobilnih mreža

<p>Jaka kiša i olujni vjetar napravili su jutros haos i na području Cetinja. Jedna montažna kućića je pala i to u naselju Grude, a postoji rizik i da padne trafostanica.</p> <p>"Pao je montažni objekat u Grudama. Riječ je o objektu pored temelja jednog temelja, gdje je počela gradnja zgrade. Nakrivila se i trafostanica na toj lokaciji. Radimo sve što možemo", kazao je za komandir cetinjske Službe zaštite i spašavanja, Miloš Ćećanović.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122121132_2ec19b8331319cd762d09b93c7f62bedf3e52be81b2ba9a4498efe1be27fcdf0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241122121132_2ec19b8331319cd762d09b93c7f62bedf3e52be81b2ba9a4498efe1be27fcdf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Služba zaštite i spašavanja Cetinje"></figure>  <p>Obilne padavine i jak vjetar prave velike probleme danas na Cetinju, pa za vatrogasce predaha nema. </p> <p>"Od ranih jutarnjih sati smo na više lokacija u gradu i intervenišemo. Voda pričinjava velike probleme u naseljima Grude, Donje polje, Mostić, Novi Ponor, Stari Ponor. Novi Ponor dosta dobro funkcioniše, vuče vodu, međutim velika je količina i stvara nam dosta problerma. Kiša je padala čitavu noć i još ne staje. Duva jak vjetar. Sve jedinice su u stanju pripravnosti, svi smo ne terenu. Pomažemo koliko možemo, ali više od ovoga ne možemo da uradimo", poručuje Ćećanović. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122121132_e762f97ee0ee4a724ec27c1549ed26d49b44679263525c532afdf39267f496f0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241122121132_e762f97ee0ee4a724ec27c1549ed26d49b44679263525c532afdf39267f496f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Služba zaštite i spašavanja Cetinje"></figure>  <p>Kaže da su ugrožene i kuće. </p> <p>"Kritične su kuće Mirkovića, Đurovića, Latkovića, Lompara, Džakovića. To su kuće koje se nalaze u donjem dijelu grada, gdje je najniža tačka i to je višedecenijski problem", napominje Ćećanović. </p> <p>Dodaje da na više lokacija ispumpavaju vodu. </p> <p>"Ispumpavamo vodu iz objekata, ali što se tiče donjih djelova grada đe je najniža tačka, tu ne možemo ništa da uradimo", kaže Ćećanović. </p> <p>Poplavljene su i brojne ulice, pa se zbog toga teže saobraća. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122121132_6cac024f44a7fee6f520f5d6057b2552cb39496263e444beea8d00fe8eef9f3c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241122121132_6cac024f44a7fee6f520f5d6057b2552cb39496263e444beea8d00fe8eef9f3c" data-rendition-name="original" width="1900" height="1280" loading="lazy" alt="Služba zaštite i spašavanja Cetinje"></figure>

Cetinje: Srušio se pomoćni objekat, ugrožene kuće, rizik da padne i trafostanica...

<p>Umjesto da imamo strategiju razvoja privrede i turizma mi kao da imamo strategiju bacanja crnogorskog turizma na koljena, poručio je &nbsp;predstavnik Evropskog saveza i generalni sekretar Socijaldemokrata Crne Gore (SD), <b>Miloš Čelanović.</b>&nbsp;</p>
<p>- Privreda Crne Gore strateški je oslonjena na tri privredne grane: energetiku, turizam i poljoprivredu - kazao je on.</p>
<p>Nakon, kako navodi Čelanović, urušavanja energetskog sektora, nestručnog rukovođenja poljoprivredom na red je došao i turizam.&nbsp;</p>
<p>- Naime, prvi put od obnove nezavisnosti (izuzimajući godine korone) imamo negativne parametre u ovoj privrednoj grani, koji se ogledaju u padu broja noćenja od preko 5% i padu ukupnih prihoda od turizma od 4 odsto - ističe Čelanović.&nbsp;</p>

Čelanović: Oslobodioci će nas “osloboditi” i turizma

<p>Važni društveno-politički događaji u Crnoj Gori, regionu, kao i na globalnom nivou služe kao okidač za koordinisanu kampanju različitih aktera s ciljem diskreditacije pojedinaca, stvaranja nepovjerenja prema institucijama i u konačnom plasiranja suptilne propagande koja glorifikuje regionalnu politiku vlasti u Beogradu. Proruski i prosrpski mediji u kontinuitetu plasiraju teze i narative koji dijele i destabilizuju crnogorsko društvo. AntiNATO i antizapadna agenda sadržana je u većem broju naslova i tekstova na portalima Borba, IN4S i Aloonline.me.</p> <p>Pomenuti portali su ključni medijski kanali za širenje proruskih i prosrpskih narativa i manipulacija informacijama u medijskom prostoru Crne Gore. Njihovo djelovanje često se oslanja na neobjektivno i pristrasno izvještavanje i diskreditaciju organizacija, institucija i pojedinaca koji ne dijele stavove i vrijednosti uredništva tih medija.</p> <p>Na pomenutim portalima su najčešće plasirani antizapadni narativi i propaganda usmjereni protiv NATO, Evropske unije i političkog zapada.&nbsp;</p> <p>Tendenciozno se nameću tvrdnje da je Crna Gora <i>ugurana</i> u NATO protiv volje naroda, te da je članstvo u tom savezu dovelo do gubitka njenog suvereniteta. Istovremeno, portali promovišu narative kojima se pravda ruska agresija na Ukrajinu i veličaju ruski zvaničnici. Digitalni forenzički centar (DFC) je u ranijim analizama identifikovao intenziviranje manipulacija i dezinformacija tokom društveno-političkih procesa, posebno izbora, te kontinuirano plasiranje senzacionalističkih vijesti usmjerenih protiv prozapadnih aktera i institucija.&nbsp;</p> <p>Najnoviji primjer je kritički intoniran komentar o <b>Radmili Šekerinskoj</b>, novoizabranoj zamjenici generalnog sekretara NATO <b>Marka Rutea</b> i bivšoj političarki iz Sjeverne Makedonije, objavljen na portalu Borba 19. novembra 2024. Cilj teksta je da se diskredituje njeno imenovanje na visoku poziciju u NATO, ali i kompletna Alijansa. U članku su iznesene tvrdnje o njenoj navodnoj povezanosti sa korupcijom i kriminalom, političkim incidentima i kontroverznim izjavama, ali bez argumenata ili kredibilnih izvora koji bi &nbsp;podržali te insinuacije. Prikazana je jednostrana slika karijere Šekerinske, s fokusom na teško provjerljive negativne aspekte njenog ranijeg angažmana, bez objektivnog i izbalansiranog uvida u njeno djelovanje.</p> <p>Sa druge strane, pomenuti portali su izrazito naklonjeni promovisanju politike režima u Srbiji i predsjednika Aleksandra Vučića što se ogleda u čestom preuzimanju sadržaja iz tabloida koji su pod kontrolom režima u Beogradu. Takođe, nerijetko se preuzimaju sadržaji sa RT Balkan i Sputnik Srbija (filijala ruskih medija koji su pod sankcijama Evropske unije, a kojima se pridružila i Crna Gora). Njihovi tekstovi uglavnom sadrže narative kojima se veliča kult ličnosti Aleksandra Vučića, navodeći ga kao lidera u regionu, garanta mira. Portal Borba je 20. novembra 2024. objavio tekst pod naslovom <i>Vučić održao masterklas o ratu u svijetu, strategiji Srbije, ali i kukavicama iz svojih redova</i> koji je preuzet iz srpskog tabloida Kurir. Tekst je primjer snažno pristrasnog diskursa i političke propagande s ciljem veličanja lika i djela Aleksandra Vučića i diskreditacije njegovih političkih protivnika. Metaforama se nastoji Vučić predstaviti kao vješt i neustrašiv lider koji upravlja Srbijom tokom teških vremena.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122121120_8df162796e7fcf73c182ead968cde1d8a20d0a3c7373bab934670b6c03de6cda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241122121120_8df162796e7fcf73c182ead968cde1d8a20d0a3c7373bab934670b6c03de6cda" data-rendition-name="original" width="619" height="282" loading="lazy" alt="Kurir Borba"> </figure>  <p>Propaganda prosrpskih struktura je višekanalna, odnosno bazira se na velikom broju tekstova sa proruskih medija koji se preko srodnih portala i medija plasiraju u Crnoj Gori. Nakon što je američka administracija odlučila da odobri Ukrajini gađanje ciljeva u Rusiji sa američkim raketama uslijedila je koordinisana kampanja ruskih medija i političkih aktera. Ruski državni mediji i provladini tablodi u Srbiji, kao i prosrpski portali u Crnoj Gori sinhronizovano su širili prokremaljske narative koji izazivaju strah od sukoba NATO i Rusije, istovremeno prikazujući stvarnog agresora Rusiju kao žrtvu zapadne politike. Narativ o nuklearnom sukobu i broju potencijalnih skloništa u Srbiji<a href="https://www.euronews.rs/srbija/politika/146072/vucic-o-ratu-u-ukrajini-svaki-sledeci-korak-nas-vodi-do-nuklearnog-sukoba-putin-se-nece-dvoumiti-ni-casa/vest"> </a>plasirao<u> </u>je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 19. novembra 2024. godine, naglašavajući da <i>svaki sledeći korak vodi do nuklearnog sukoba</i>, te <i>da se Putin neće dvoumiti ni časa ako bude sateran u ćošak.</i> Širenje straha i bojazni od sukoba, kao i veličanje ruske tvrde moći preuzeli su provladini mediji u Srbiji, kao i prosrpski portali Borba i IN4S u Crnoj Gori. Dezinformacioni narativ o trećem svjetskom ratu<a href="https://borba.me/knezevic-bajden-nas-u-pampers-pelenama-gura-u-treci-svjetski-rat/"> </a>kanalisao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, navodeći da odlazeći predsjednik SAD svojim odlukama gura svijet u treći svjetski rat. Apokaliptične tvrdje koje suštinski predstavljaju antiNATO propagandu sadržane su u obmanjujućem<a href="https://www.alo.rs/vesti/ukrajina/984532/ruske-nuklearke-padaju-na-podgoricu-ovo-je-kljuc-nove-putinove-doktrine-a-osveta-je-vec-pocela/vest"> </a>naslovu teksta na Alo.rs - <i>Ruske Nuklearke padaju na Podgoricu! Ovo je ključ nove Putinove doktrine, a osveta je već počela</i>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122121124_39cf226b9dead0ac22ae62d2d257394f7c81b003cbbdbd60e7d543f988edf5ec.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241122121124_39cf226b9dead0ac22ae62d2d257394f7c81b003cbbdbd60e7d543f988edf5ec" data-rendition-name="original" width="1333" height="725" loading="lazy" alt="Nuklearke na Podgoricu"> </figure>  <p>Korišćenje kriznih situacija za promovisanje dezinformacionih narativa uža je specijalnost prosrpskih portala i tabloida. Takođe, situacija sa odbjeglim ubicom Alijom Balijagićem eklatantan je primjer metoda koordinisane hibridne aktivnosti s ciljem izazivanja nepovjerenja u državne institucije, kao i stvaranja vjerske i nacionalne netrpeljivosti među građanima Crne Gore. Netačnu informaciju da se odbjegli Balijagić nalazio u kampu za obuku islamista<a href="https://informer.rs/hronika/vesti/958857/alija-balijagic-islamski-kamp-ubica"> </a>plasirao je portal Informer 4. novembra 2024. godine. Istog dana, predsjednik Vučić je u emisiji Ćirilica,<a href="https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/937906/vucic-o-potrazi-za-ubicom-balijagicem-u-zatvoru-je-postao-radikalni-islamista-sati-su-mu-odbrojani"> </a>izjavio da je Balijagić <i>u zatvoru postao radikalni islamista, </i>te da te podatke ima iz obavještajnih <i>veza iz Crne Gore</i>. Brojni srpski analitičari iz oblasti bezbjednosti<a href="https://www.kurir.rs/crna-hronika/9487222/strucnjaci-izneli-do-sada-najzanimljiviju-analizu-slucaja-alije-balijagica-ovo-je-neizbezan-ishod"> </a>uvezali su narativ o Balijagiću kao islamisti sa njegovim navodnim pokušajem bjekstva na Kosovu, kako bi tu državu predstavili kao utočiše za radikalne vjerske ekstremiste.</p> <p>Propagandni portali koriste medijske kampanje za mobilizaciju podrške građana putem emotivne manipulacije i podsticanja polarizacije. One predstavljaju dio hibridnih aktivnosti kojima se pokušava stvoriti animozitet prema NATO i EU kod crnogorskih građana, a samim tim i dovesti u pitanje evroatlantska budućnost Crne Gore. Trenutno takve kampanje služe i za skretanje pažnje javnosti sa unutrašnjih problema sa kojima se suočava režim Aleksandra Vučića. Intenzivirano djelovanje regionalnih medija i portala, kao i propagandnih glasila iz Crne Gore ukazuje na sve veću težnju režima u Beogradu za kontrolom društveno-političkih procesa u Crnoj Gori. Portali Borba i IN4S glavni su alati prosrpskih struktura u kanalisanju antizapadnih i antiNATO narativa. Nesmetano širenje govora mržnje, diskreditacije politički nepodobnih aktera i predstavnika NVO sektora svrstava ih u glavne oslonce autoritarnog režima u Beogradu. Sinergija ruskih, regionalnih i prosrpskih portala i medija u kriznim situacijama omogućava brzo širenje dezinformacija i propagande s ciljem destabilizacije društva i slabljenja povjerenja u institucije i demokratske procese na putu evropskih integracija Crne Gore. Ta koordinisana mreža konstantno koristi manipulativne tehnike poput selektivnog predstavljanja informacija, lažnih vijesti i senzacionalističkih naslova kako bi polarizovala javno mnjenje i podržala političke agende koje su u skladu sa trenutnim interesima režima Aleksandra Vučića.</p>

Medijski front podjela: Pokušaji oblikovanja političke stvarnosti Crne Gore

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: vozila