Iz kompanije Monteput saopštili su da je 2025. bila rekordna godina po obimu saobraćaja, te da je više od 7.3 miliona vozila prošlo auto-putem i tunelom Sozina.
- Kompanija Monteput ostvarila je rekordne rezultate u protekloj godini, kada je riječ o prometu vozila na infrastrukturnim objektima kojima upravlja. To potvrđuje rastuću ulogu savremene putne infrastrukture u unapređenju mobilnosti, bezbjednosti saobraćaja i ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore - naveli su oni.
Prema njihovim riječima, prioritetnom dionicom auto-puta „Princeza Ksenija“, od Smokovca do Mateševa, tokom prošle godine prošlo je ukupno 3.212.608 vozila.
- Što predstavlja do sada najveći zabilježeni godišnji promet na ovoj saobraćajnici. U strukturi saobraćaja dominiraju putnička vozila, kojih je evidentirano 2,83 miliona, što potvrđuje značaj auto-puta za svakodnevna i turistička putovanja. Znatan udio čine i vozila privrede i javnog prevoza - registrovano je 176.460 lakih teretnih, 121.658 srednjih teretnih, te 67.430 autobusa i teških teretnih vozila - naveli su u Monteputu.
Tunel Sozina je, kažu, i u prošloj godini potvrdio status jedne od najfrekventnijih saobraćajnica u državi.
- Kroz tunel je prošlo ukupno 4.152.305 vozila, pri čemu su putnička vozila najzastupljenija sa 3,64 miliona prolazaka. Kada je riječ o teretnom i autobuskom saobraćaju, zabilježeno je 203.741 lakih teretnih, 137.680 srednjih teretnih, kao i 136.055 autobusa i teških teretnih vozila - kazali su oni.
Monteput, poručuju oni, i u narednom periodu ostaje snažan partner državi u razvoju moderne putne infrastrukture.
- Sa jasnim ciljem da doprinese boljoj povezanosti regiona, razvoju turizma i jačanju ukupne ekonomske aktivnosti Crne Gore - zaključili su u Monteputu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Monteput: Rekordna godina po obimu saobraćaja - više od 7,3 miliona vozila na auto-putu i tunelu Sozina

Operativni budžet Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada iznosiće 2.519.300 eura u 2026, dok je kapitalni za nabavku vozila i opreme povećan na 1.720.000 eura, skoro duplo više u odnosu na 2025. godinu. Time su, kako je za Portal ETV kazao komandir Službe Nikola Bojanović, obezbijeđeni stabilni uslovi za njihovo nesmetano funkcionisanje. - Podgorica u 2026. godinu ulazi sa snažno ojačanom i modernizovanom Službom zaštite i spašavanja, koja danas predstavlja jedan od najorganizovanijih i najopremljenijih sistema zaštite u Crnoj Gori. Značajno povećanje kapitalnog budžeta za nabavku opreme i vozila potvrđuje jasno strateško opredjeljenje Glavnog grada da bezbjednost građana bude jedan od njegovih ključnih prioriteta - istakao je Bojanović. Osvrćući se na godinu na izmaku, Bojanović je podsjetio da je prema Odluci o budžetu Glavnog grada za 2025. godinu, za potrebe Službe zaštite i spašavanja opredijeljeno 2.174.000 eura za operativne troškove i 972.900 eura kapitalnog budžeta, koji je isključivo namijenjen nabavci vozila i savremene opreme. - Nakon dodatnog usmjeravanja sredstava tokom godine, operativni budžet je povećan na 2.445.900 eura, čime su obezbijeđeni stabilni uslovi za nesmetano funkcionisanje službe - kazao nam je Bojanović. <h2>Niz značajnih nabavki</h2> On je rekao da je tokom ove godine realizovan niz značajnih kapitalnih nabavki, zahvaljujući kojima je dodatno unaprijeđena operativna spremnost vatrogasaca.&nbsp; - Nabavljena su specijalizovana vatrogasna vozila, spasilačka i komunikaciona oprema, oprema za tehničke intervencije, kao i savremeni uređaji neophodni za reagovanje u najzahtjevnijim situacijama saopštio je Bojanović. Dodaje da je procedura nabavke auto-ljestve u potpunosti završena, te da će ovo izuzetno važno vozilo biti biti opretaitvno odmah nakon Nove godine.&nbsp; - Riječ je o prvom vozilu te vrste koje je stiglo u Crnu Goru, čime je Podgorica postavila nove standarde u oblasti zaštite i spašavanja. Ovom nabavkom Glavni grad je još jednom pokazao spremnost da podgoričkim vatrogascima obezbijedi najbolju moguću opremu, zbog čega se Služba zaštite i spašavanja danas s pravom smatra najopremljenijom službom u državi, kojoj po nivou tehničke opremljenosti, organizacije i spremnosti mogu da pozavide i znatno veći sistemi, uključujući i pojedine službe u zemljama Evropske unije - ističe Bojanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226011228_1eb9c31b00321111a93f1367d70482400a9f846d3c9354dac146b42c202ea934.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226011228_1eb9c31b00321111a93f1367d70482400a9f846d3c9354dac146b42c202ea934" data-rendition-name="original" width="789" height="1160" loading="lazy" alt="Nikola Bojanović"> <figcaption>Nikola Bojanović(Photo: Služba zaštite i spašavanja)</figcaption> </figure>  Uporedo sa tim, u toku su, kaže on, procedure za nabavku dodatnog vatrogasnog vozila i uniformi za intervencije tokom šumskih požara, dok će u narednom periodu biti pokrenuta i nabavka vozila za tehničke intervencije, čime se nastavlja kontinuirano jačanje kapaciteta službe. Bojanović je istakao da su rezultati višegodišnjeg sistemskog rada danas jasno vidljivi na terenu. - Od trenutka kada sam preuzeo rukovođenje Službom, pokrenut je snažan investicioni i reformski ciklus koji je obuhvatio nabavku opreme i vozila, rekonstrukciju objekata, intenzivne obuke vatrogasaca, prijem novih pripadnika i proširenje sistematizacije u cilju jačanja kapaciteta. Služba je doživjela potpuni preporod i danas predstavlja vodeći sistem zaštite i spašavanja u svakom smislu te riječi. To je na najbolji način potvrđeno tokom požarne sezone 2025. godine, koja je bila najteža od njenog osnivanja, a na koju smo odgovorili odlučno, organizovano i efikasno - naglasio je Bojanović. <h2>Jačanje kapaciteta</h2> I iz Glavnog grada su poručili da će i u narednom periodu nastaviti snažna ulaganja u modernizaciju i jačanje kapaciteta Službe zaštite i spašavanja, sa ciljem da Podgorica zadrži i dodatno učvrsti poziciju grada sa najjačim i najmodernijim sistemom zaštite i spašavanja u Crnoj Gori, ali i šire u regionu. &nbsp;Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je da su snažna, moderno opremljena i dobro organizovana Služba zaštite i spašavanja temelj bezbjednosti svakog grada.&nbsp; - Glavni grad je prepoznao značaj kontinuiranih ulaganja u ljude, opremu i infrastrukturu, zbog čega danas s ponosom možemo reći da Podgorica ima najopremljeniju i najspremniju vatrogasno-spasilačku službu u Crnoj Gori. Nastavićemo sa ovakvim odgovornim pristupom, jer je sigurnost građana naš apsolutni prioritet - zaključio je Mujović.

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

Skoro duplo veći budžet za podgoričke vatrogasce: 1,72 miliona eura za nova vozila i opremu

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,02 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.&nbsp;
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 3,02 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,76 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Kroz Sozinu prošlo 3,76 miliona vozila

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je javni oglas za nabavku osam službenih vozila, procijenjene ukupne vrijednosti 100.000 eura sa uračunatim PDV-om.&nbsp;
Vozila će služiti za aktivnosti preduzeća na terenu, a specifikacije pokazuju da se traže modeli različitih klasa.
Prema dokumentaciji, preduzeće namjerava da kupi kombi proizvedeno 2020. ili mlađe, sa minimalno osam sjedišta, dizel motorom od najmanje 100 kW i bogatom opremom, uključujući krovnu klimu i klizna vrata sa obje strane, te dva SUV modela (2020. i 2021. godište ili mlađi), oba sa dizel motorima jačine 70 kW i 80 kW, crne boje, sa naprednim bezbjednosnim sistemima poput prepoznavanja trake i saobraćajnih znakova, navigacijom, kamerama i virtualnim instrument tablama.
Takođe, planirana je nabavka tri votila karoserije limuzina različitih godišta (2019, 2018, 2017 i 2021. ili mlađe), bijele ili sive boje, sa dizel motorima jačine od 55 do 75 kW, opremljene standardnim bezbjednosnim sistemima kao što su ABS, ESP, airbagovi, kao i klima uređajem, senzorima i navigacijom i pick-up vozila (2018. godište ili mlađe), bijele boje, sa dizel motorom i pet sjedišta.
Svi modeli moraju biti dizel pogona, većinom sa manuelnim mjenjačem (izuzetak je jedno vozilo sa automatskim), uz strogo definisane granice starosti i kilometraže - od maksimalnih 160.000 do 220.000 pređenih kilometara, zavisno od kategorije.
Ponude se podnose elektronski najkasnije do 26. novembra, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Kombi, SUV, pick-up: Morsko dobro kupuje osam vozila vrijednih 100.000 eura

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,58 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 3,58 miliona vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,36 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 3,36 miliona vozila

Auto-putem Princeza Ksenija od početka ove godine prošlo je 2,38 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 2,38 miliona vozila

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo skoro 2,15 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 2,15 miliona vozila

Službenici Regionalnog centra granične policije “Centar” su na graničnom prelazu Božaj oduzeli dva vozila sa međunarodnih potjernica Italije. Policijski službenici su kontrolisali državljanina Albanije K.M. (33) koji je upravljao vozilom marke Daimler Chrysler sa priključnim vozilom na kojem se nalazilo vozilo marke BMW X3, italijanskih registarskih oznaka. Provjerom podataka je utvrđeno da je za vozilom BMW X3 NCB Interpol Italije raspisao međunarodnu potragu 20. jula 2020. godine. Na istom graničnom prelazu, na ulazu u Crnu Goru, kontrolisan je albanski državljanin B.K. (57) koji je upravljao Mercedesom E klase, italijanskih registarskih oznaka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130832_cc1e6dfef68740c01b5de2f136258b1afe59458cc5a74e2b1f437b7214317b3e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824130832_cc1e6dfef68740c01b5de2f136258b1afe59458cc5a74e2b1f437b7214317b3e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Oduzeta vozila "> </figure>  Provjerom putničkog motornog vozila utvrđeno je da se onopotražuje na međunarodnom nivou po potjernici NCB Interpola Italije od 4. juna 2025. godine.&nbsp; - Predmetna vozila su oduzeta i predata na dalju nadležnost službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica - Jedinici kriminalističke policije za suzbijanje krivičnih djela u vezi sa motornim vozilima - navedeno je u saopštenju policije.

GP Božaj: Albanskim državljanima oduzeti BMW i Mercedes za kojima traga Italija

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Tag: vozila