Na osnovu informacija Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), u narednih 7 do 8 dana očekuju se obilne padavine, praćene jakim, ponegdje i olujnim vjetrom južnog i jugoistočnog smjera. Zbog ovakvih meteoroloških uslova, postoji mogućnost pojave vremenskih nepogoda na pojedinim lokalitetima.
Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova obavještava javnost da ovakva situacija može značajno otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti i izazvati određene posljedice na terenu. Stoga se građanima i ustanovama savjetuje:
• &nbsp;Prilagodite aktivnosti trenutnim vremenskim uslovima i izbjegavajte boravak na otvorenom tokom najintenzivnijih padavina i udara vjetra.
• &nbsp;Pratite zvanična saopštenja i preporuke nadležnih službi putem medija i zvaničnih kanala komunikacije.
• &nbsp;Obratite posebnu pažnju na stanje vodotokova, atmosfersku odvodnju i stabilnost objekata, naročito na područjima sklonim poplavama i klizištima, kao i jakim talasima.
• &nbsp;Osigurajte slobodan pristup vatrogasnim i spasilačkim službama u slučaju intervencije.
&nbsp;Direktorat je proslijedio navedeno upozorenje svim subjektima u sistemu zaštite i spašavanja, uz preporuku za podizanje operativne spremnosti i pojačan monitoring situacije na terenu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MUP upozorava: Očekuju se jake padavine i olujni vjetar, prilagodite aktivnosti vremenskim uslovima

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno i nestabilno sa povremenom kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom, uglavnom u prvom dijelu dana.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode sa velikom količinom padavina u kratkom vremenskom intervalu. &nbsp;
U drugom dijelu dana se očekuje prestanak padavina i djelimično razvedravanje. &nbsp;&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru mjestimično pojačan, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha 14 do 22, a najviša dnevna od 18 do 28 stepeni.&nbsp;

500x500

1250x600

1084x550

Sjutra nestabilno, moguće vremenske nepogode

Duodrama “Đe si za Novu?”, nastala po motivima teksta “A Christmas tree” Norma Fostera, a u kojoj igraju Marija Đurić i Lazar Đurđević, biće izvedena u sali Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" u petak 26. decembra od 19 sati.
- Puna smijeha toplih trenutaka i malo praznične čarolije “Ðe si za Novu?” je priča o muško-ženskim odnosima i izuzetnim mjestima do kojih može dovesti slučajni susret. Jedan čovjek. Jedna žena. Jedna jelka. Jedna priča puna smijeha, osjećanja i toplog novogodišnjeg duha. U srcu užurbanog grada posljednjeg dana godine, sudbina plete veselu priču o dva stranca koji sve ostavljaju za zadnji čas - navodi se u najavi.&nbsp;
Pod novogodišnjim svjetlima i sa mirisom praznika u vazduhu, Sonja i Danijel, oboje bacaju oko na posljednju jelku koja je ostala u prodavnici novogodišnjih ukrasa.&nbsp;
- Ovi junaci će nas povesti na putovanje koje prevazilazi ukrase i šljokice. Zajedno će otkriti pravo značenje praznika, bliskosti i uspomena - istaknuto je u saopštenju.
Pokrovitelj događaja je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada, a ulaz je besplatan.

Duodrama "Đe si za Novu?" sjutra u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović"

25.12.
16:30h
Ljudi su ovdje zluradi. Galopiraju mi poruke po mobitelu jače nego što je to prerijom u filmovima Džona Forda, radio imenjak mu Vejn, ometajući me pritom da na miru čitam roman Srđana Valjarevića "Narator je konačno progovorio".
Raduju se nekoj Spajketovoj odluci oko Univerziteta Megatrend. Pa povezuju to sa pulenima mu iz Vlade. Znate ko su puleni.
To baš i nema veze sa diplomama i stečenim znanjem.
Evo, recimo:&nbsp;
B.Bogdanović je građansko-procesno pravo polagao kod Poznića. Kao i ja. Porodično kod Mladenovića, međunarodno-privatno pravo kod Paka, krivično kod Đorđevića, nasledno kod Blagojevića. Polagao je i kod akademika Radomira Lukića. Sve kao i ja.
I šta je sporno.
Uostalom, dovoljno je da usta otvori i to se odmah vidi.
Ta, svjetski priznata pravna imena učila su nas svemu onome što on demonstrira.
Posebno, kada kao pravnik priča o onome što o ljudima govore djelovi službe bezbjednosti.
To je tako etički.
Ti profesori su sve nade polagali u etiku. Upravo.
Što on, za razliku od mene, praktikuje.
Zato sam advokat mafije. Obaška, neobrazovan sam i prost.
I onda - šta fali Megatrendu.
Ništa, zato B.B. vedri, oblači. I hapsi.
I to kao političar.
Sve upravo onako kako su ga ovi velikani učili - praktikuje.
Zato svi ćute.
Zato se svi boje i slušaju. Onako - pravnički.
Ne bi on zaludu bio duhovni otac jednog vanraspravnog krivičnog vijeća jednog suda.
P.S: Što je raj, ne zna se, što je pakao, zna se, samo ne zna gdje se nalazi.
Inače bi ga Spajke locirao.
Ili čeka da Molje K. pohapsi sve tužioce.

Megatrend

Sudijama i tužiocima se pravo na dodatak na funkciju produžava do 31. decembra 2026. godine - predviđeno je izmjenama zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu koje je Vlada utvrdila na sjednici održanoj danas.
Izmjene ovih akata, kako navode, proizilazi iz načela da sudije i državni tužioci imaju pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije.&nbsp;
- Zarade sudija i tužilaca garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije - istaknuto je u saopštenju.
Vlada je utvrdila i izmjene i dopune Zakona o arbitraži, kojim će se stvoriti uslovi da arbitraža bude prepoznata kao važan instrument za rješavanje sporova ne samo kod privrednih subjekata u Crnoj Gori, već i kod stranih investitora.&nbsp;
- Većom zastupljenošću arbitraže u rješavanju sporova unaprijediće se poslovni ambijent i povećati pravna sigurnost za investiciona ulaganja u Crnoj Gori - ističu u saopštenju.
Cilj ovog zakona je, kako dodaju, i bolje pozicioniranje Crne Gore kao budućeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
- Pored ostalog, predloženim Zakonom je predviđena mogućnost osnivanja stalne arbitražne institucije koja obavlja poslove organizovanja arbitražnih postupaka, podobnost ugovaranja arbitraže za rješavanje sporova o pravima o kojima stranke slobodno raspolažu, osim onih za koje je propisana isključiva nadležnost sudova u Crnoj Gori, unapređenje arbitražnog postupaka, način izbora arbitara, kao i prepoznavanje svih nadležnosti i procesnih mogućnosti arbitražnog tribunala u rješavanju arbitražnih sporova - precizirano je u saopštenju.

Sudijama i tužiocima pravo na dodatak produžiti do 31. decembra iduće godine, utvrđene i izmjene Zakona o arbitraži

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o slobodnim zonama kojim uspostavlja savremen i operativan regulatorni okvir za osnivanje, početak rada, upravljanje, nadzor i prestanak rada slobodnih zona u Crnoj Gori, navodi se u saopštenju.
Poseban akcenat, kako su kazali nakon održane sjednice na kojoj je prijedlog ovog akta usvojen, stavlja se na jačanje transparentnosti i carinskog nadzora nad robnim tokovima kroz obaveznu primjenu tehničkih i informacionih mjera (jedinstveni elektronski sistem upravljanja robom, video-nadzor i kontrolisani pristup), te jasnije razgraničenje odgovornosti osnivača, operatora i korisnika.
Fokus će biti i na unapređenju kaznene politike i međuinstitucionalne saradnje.
Konkretno, kako su precizirali, zakon obezbjeđuje veću transparentnost i kontrolu robnih tokova u slobodnim zonama kroz obaveznu digitalizaciju i video-nadzor.
- Uspostavlja se jasan institucionalni model odgovornosti osnivača, operatora i korisnika, uz preciznije procedure i nadzor.. Rješenja doprinose suzbijanju zloupotreba i nedozvoljene trgovine, uz istovremeno jačanje investicione predvidivosti. Regulativa se usklađuje sa relevantnim međunarodnim standardima i dobrim praksama (transparentnost, upravljanje rizicima, carinski nadzor) - ističu iz Vlade.
Cilj je da slobodne zone funkcionišu kao pouzdan i održiv razvojni instrument, koji doprinosi ekonomskom rastu, investicionoj sigurnosti i fiskalnoj stabilnosti, uz visok nivo transparentnosti i nadzora.
<h2>Program ekonomskih reformi do 2028.</h2>
Vlada je usvojila i Program ekonomskih reformi za Crnu Goru od 2026. do 2028.&nbsp;
- Radi se o najvažnijem dokumentu u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma u pristupnim pregovorima. S jedne strane predstavlja instrument za planiranje ekonomske politike zemlje i upravljanje reformama, koje imaju za cilj održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje međunarodne konkurentnosti i poboljšanje uslova za inkluzivni rast. S druge strane, ovaj program je osnovni element pristupa „fundamentalno kao prvo“ u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju EU, posebno u oblasti ispunjavanja kopenhaških ekonomskih kriterijuma - precizirano je u saopštenju.
Dokument se sastoji iz dva ključna poglavlja i to makroekonomski okvir i fiskalni okvir.&nbsp;
- Prema preliminarnim projekcijama Ministarstva finansija, crnogorska ekonomija će u srednjem roku ostvariti prosječan godišnji rast od 3,2 odsto, odnosno po godinama 3,2 odsto u 2026, 3,1 odsto 2027. i 3,2 odsto 2028 - precizirano je u dokumentu.&nbsp;
U narednom srednjoročnom periodu, Crna Gora će nastaviti sa sprovođenjem mjera iz Fiskalne strategije, fokusirajući se na dalje jačanje kontrole i racionalizaciju javne potrošnje, te unapređenje naplate prihoda kroz modernizaciju poreske administracije i borbu protiv neformalne ekonomije.
Nastaviće sa pažljivim upravljanjem i refinansiranjem javnog duga, davanjem prioriteta kapitalnim investicijama u projekte koji podstiču rast, kao i dalju konsolidaciju fiskalne discipline, koja je već značajno unaprijeđena u odnosu na period prije velikih poreskih reformi.&nbsp;
- U skladu sa fiskalnim okvirom za period od 2026. do 2028, projektovani javni prihodi kreću se od 3.506,1 miliona eura (40,9 odsto BDP-a) u 2026. godini do 3.727 miliona eura (39,7 odsto BDP-a) u 2028. godini. Očekivani rast javnih prihoda rezultat je povećane potrošnje, jačanja ekonomske aktivnosti i smanjenja obima sive ekonomije - ističu iz Vlade.
<h2>Zakon o poštanskim uslugama&nbsp;</h2>
Vlada je danas utvrdila i Prijedlog zakona o poštanskim uslugama, koji za cilj ima da uskladi svoje ciljeve i politiku zaštite slobode tržišnog nastupa, interese privrede, građana i korisnika poštanskih usluga, sa EU regulativom i EU standardima i obezbijedi dostupnost univerzalnih poštanskih usluga, kao i razvoj novih, savremenih poštanskih usluga.&nbsp;
- Unaprijediće se i regulativa u dijelu zaštite korisnika, izvršiće se i usklađivanje inspekcijskog nadzora u obavljanju poštanskih usluga, kroz jasno definisanje odgovornosti i obaveza inspektora za preduzimanje ili određivanje mjera ili radnji za obavljanje inspekcijskog nadzora - navodi se u saopštenju.
Zakon će obezbijediti i dostizanje višeg nivoa digitalinih i elektronskih poštanskih usluga u Crnoj Gori, kao i zaštitu korisnika u ovoj oblasti.&nbsp;
<h2>Kreditne institucije i zaštita potrošača</h2>
Vlada je utvrdila danas i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, kako bi se uskladila sa EU standardima.
- Pored postizanja cilja usklađenosti sa finalnim standardima, osigurava se i veća otpornost kreditnih institucija na ekonomske i finansijske šokove, a s obzirom na strože standarde za upravljačke strukture kreditnih institucija, uključujući pravila o nezavisnosti članova upravnih i nadzornih odbora, transparentnosti odlučivanja i upravljanju sukobom interesa unapređuje se kultura korporativnog upravljanja - precizirano je u saopštenju.
Prijedlogom zakona propisuje se dodatne obaveze za kreditne institucije u pogledu transparentnosti poslovanja, uključujući objavljivanje ključnih informacija o finansijskom stanju i rizicima, čime se jača povjerenje klijenata i investitora u sistem.
- Proširuje se i sistem upravljanja rizicima. Jača se supervizorski okvir kroz jačanje sistema prudencijalnog nadzora, uključujući saradnju sa nadležnim organima Evropske unije, čime se osigurava buduća usklađenost sa standardima Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i drugim međunarodnim obavezama - ističu iz Vlade.
Prijedlogom zakona o zaštiti potrošača predviđa prioritetno dalje usaglašavanje sa najnovijom potrošačkom pravnom tekovinom EU iz 2019. godine, što je i preduslov za privremeno zatvaranje poglavlja 28.
- Prijedlog zakona omogućava preuzimanje najnovije tri potrošačke direktiva iz 2019. godine koje su preostale kao obaveza u okviru intenziviranog procesa pregovora sa Evropskom komisijom (EK) u okviru PP 28 (Zaštita potrošača i javnog zdravlja), a u smislu zvanično prihvaćenog zahtjeva Crne Gore za njegovo privremeno zatvaranje (Operativni zaključci EK iz 2020. godine). Stoga ovaj Prijedlog zakona treba razumjeti kao završni i ključni korak četvorogodišnjeg procesa koji je počeo 5. decembra 2019. godine - kazali su iz Vlade.
<h2>Uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda</h2>
Vlada je utvrdila i izmjene i dopune Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, a cilj je usklađivanje sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije i sastavni je dio obaveza koje je Crna Gora morala ispuniti u procesu usklađvanja sa evropskim zakonodavstvom, kao jednim od početnih mjerila za otvaranje Pregovaračkog poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj.&nbsp;
- Izmjene koje su uslijedile u zakonodavstvu Evropske unije od 2019. godine uslovile su, između ostalog, i izmjene ovog zakona koji predstavlja nastavak usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije u ovoj oblasti - objasnili su iz Vlade.&nbsp;
Pored toga, određene odredbe u prethodnom zakonskom rješenju nijesu bile u potpunosti prenesene, pa je zakon bio djelimično usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije koje uređuje ovu oblast.&nbsp;
- Izmjenama se stvara jak osnov za donošenje podzakonskih akata kojima će se nastaviti usklađivanje i omogućiti puna primjena odredaba Zakona, usklađena sa primjenom propisanih odredaba u državama članicama Evropske unije - navodi se u saopštenju.
<h2>Slobodno ribarstvo</h2>
Donijet je i Prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu, koji je proistekao iz potrebe usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU.
- Posebno u dijelu izrade nacionalnog plana upravljanja, procesa autorizacije za ribolov jegulje, ograničenja koja se odnose na ribolov jegulje (uvođenje lovostaja i zabrana sportsko-rekreativnog ribolova) - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Ovaj zakon osigurava prikupljanje podataka o jegulji radi sprovođenja nacionalnog plana prikupljanja podataka te obaveza iskrcaja na iskrcajnim mjestima.&nbsp;
- S obzirom da se dio koji se odnosi na sljedljivost i prvu prodaju odnosi na sve proizvode ribarstva, uključujući i one koji proizilaze iz slatkovodnog ribolova, ovim je zakonom osigurana usklađenost sa evropskim pravilima - ističu iz Vlade.
<h2>Prekogranični energetski infrastrukturni projekti</h2>
Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o prekograničnim energetskim infrastrukturnim projektima.
- Crna Gora kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji ima obavezu usaglašavanja zakonodavstva sa propisima Evropske unije u dijelu koji se odnosi na pitanja iz oblasti energetike. Jedna od tih obaveza je transponovanje Regulative EU o smjernicama za trans-evropsku energetsku infrastrukturu kojom je ukinuta ranija Regulativa iz 2013. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ovim zakonom uređuju se postupak, uslovi i način realizacije prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata od posebnog značaja za Crnu Goru, prekogranična raspodjela troškova i podsticaji koji se dodjeljuju za ove projekte, kao i druga pitanja od značaja za realizaciju ovih projekata.&nbsp;
- Novi zakon će doprinijeti uspostavljanju adekvatnih uslova za uspješnu i blagovremenu realizaciju prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata, privlačenje potencijalnih investicija, ubrzanje ekonomskog razvoja, kao i ostvarivanja ciljeva u oblasti zaštite životne sredine - ističu u Vladi.&nbsp;
Na ovaj način se omogućava sveukupni razvoj Crne Gore, regionalno i međunarodno povezivanje i uticaj, energetska sigurnost, tržišna i sistemska integracija, konkurencija i pristupačnost cijena energije, radi ublažavanja klimatskih promjena, postizanja energetskih i klimatskih ciljeva, kao i klimatske neutralnosti.
<h2>Linije u javnom interesu</h2>
Vlada je donijela i izmjene Uredbe o bližim uslovima za proglašenje linije u javnom interesu i načinu obavljanja prevoza na liniji od javnog interesa.&nbsp;
. Razlozi za izmjene i dopune ove uredbe odnose se na preciznije definisanje kategorije razumne dobiti, koja je predmet regulative Evropskog parlamenta i Savjeta (EZ) od 24. septembra 2008. godine o zajedničkim pravilima za obavljanje vazdušnog saobraćaja, kao i na usklađivanje sa komentarima Agencije za zaštitu konkurencije - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Prijedlog uredbe ne uređuje pitanja dodjele državne pomoći, u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći.&nbsp;
- Imajući u vidu da postupak proglašenja određenih avio-linija u javnom interesu treba da bude okončan u što kraćem vremenskom periodu, a poželjno do početka ljetnje IATA sezone 2026. godine (kraj marta 2026. godine), a sve kako bi se Crna Gora kao evropska turistička destinacija učinila dostupnijom i konkurentnijom - ističu iz Vlade.
<h2> </h2>

Utvrđen Prijedlog zakona o slobodnim zonama, usvojen i Program ekonomskih reformi

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Udruženje nestalih beba Vojvodine i Savez kršćana Hrvatske organizovali su još jednu međunarodnu konferenciju posvećenu rasvjetljavanju sudbina nestalih beba na prostoru bivše Jugoslavije, ovoga puta u Sarajevu.&nbsp;
Kako su istakli u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, međunarodna konferencija pod nazivom „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“, okupila je majke, porodice, aktiviste, stručnjake i ljude savjesti iz cijelog regiona ujedinjene u boli.
- Ko može bolje razumjeti majke nestale djece od ranjenog Sarajeva? Grada koji je preživio opsadu, grad u kojem su ulice natopljene suzama majki koje su u posljednjem ratu izgubile djecu. Sarajevo zna što znači čekati, nadati se, tražiti istinu među ruševinama sistema i ljudskosti. Sarajevo zna što znači kada institucije ćute, a bol ne prestaje – piše u saopštenju.
Ključna pitanja i na ovoj konferenciji bila su - zašto odgovorni ćute, zašto se arhive zatvaraju, zašto pravda još nije stigla, zašto djeca nemaju ime?
- Posebno snažan utisak ostavila je Ana Pejić, čiji je dugogodišnji rad dao tračak nade majkama koje su godinama gurane na margine društva, proglašavane preosjetljivima, sumnjičavima ili čak ludima jer nijesu pristajale na zvanične verzije. Njena poruka bila je jasna: upornost je jedino što sistem ne može da slomi – naglasili su u saopštenju.
Profesor Kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog tima koji istražuje slučaj nestalih beba, na konferenciji je govorio o načinima krađe beba, modusu operandi koji su koristili počinitelji, perfidnosti zloupotrebe postporodiljskog stanja i šoka majke, kako bi se djeca proglašavala mrtvom, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potkrijepio takve tvrdnje.&nbsp;
Predstavio je i dio rezultata istraživanja sprovedenog na području Srbije, a koje je obuhvatilo 33 porodice. Objasnio je da će rezultati istraživanja do kraja godine biti upućeni jednom od najprestižnijih kriminoloških časopisa na recenziju.
- Nadamo se da će recenzije biti pozitivne i da će od strane eminentnih profesora rad biti prihvaćen za objavljivanje – rekao je on, uz konstataciju da će ovim fenomen ukradenih beba prvi put biti dio naučog opusa.
Generalni zaključak konferencije, kazao je Dizdarević, jeste da „entuzijazam pojedinaca ili grupa u zaštiti žrtava, a osobito djece i maloljetnika mora dobiti institucionalnu dinamiku“.
- Uloga i značaj međunarodnih organizacija za zaštitu djece, čini se više nego neophodna – kategoričan je on.
Na konferenciji se, dodaje se u saopštenju, bez uvijanja govorilo o sumnjama na organizovanu trgovinu bebama, o nestalim dokumentima, o porodilištima kao posljednjim mjestima gdje su roditelji viđeli svoju djecu, o potpisima koji nikada nijesu objašnjeni i o smrtnim listovima bez tijela.&nbsp;
- Govorilo se i o tome da iza svega ne stoje „greške sistema“, već sistem sam. Kako je istaknuto, iza ove tragedije stoje strukture koje su se nekada nazivale „službama državne sigurnosti“, a danas se kriju iza demokratskih fasada, procedura i sporih sudova. Zato se ćuti. Zato se u nekim državama regiona rezolucije o zločinima nad djecom odbacuju ili obesmišljavaju. Zato se apelima roditelja odgovara formalno, hladno ili nikako. Jer država ne može priznati ono što zna – jer bi tada morala priznati i sopstvenu saučesničku ulogu – kategorični su u saopštenju, uz konstataciju da „istina, koliko god bila strašna, ima jednu osobinu – ne može zauvijek ostati skrivena“.
U novembru je domaćin međunarodne konferencije o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ bio Zagreb kada je naglašeno da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, te da je to pitanje savjesti čitavog društva.
U Londonu je 29. oktobra predstavljen naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije.
Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus.
Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.
Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Službe sigurnosti bile dio lanca trgovine đecom

Budvanska policija provjerava da li je kasno sinoć, u tom gradu, došlo do upotrebe vatrenog oružja, pišu Vijesti pozivajući se na nezvanična saznanja iz policije.
Nekoliko policijskih patrola uputilo na lice mjesta, nakon što im je prijavljen incident.
Prema istim informacijama, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih.

Pucnjava u Budvi, nema povrijeđenih

Dva ključna elementa koja su potrebna za ekološko saniranje Termoelektrane nijesu urađena kako treba, ili nijesu uopšte urađena. Pitanje je da li su sistemi za odsumporavanje uključeni. U rekonstrukciju je uloženo 75 miliona eura i zbog želje da nadoknadi ekstreman minus koji je napravljen u toku ove godine zanemareni su zdravlje i životi građana Pljevalja, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Za stanje u Pljevljima, kaže Stanić, odgovorni su Vlada i resorni ministri jersu dozvolili da ih rukovodsko Elektroprivrede prevari da je uspješno sprovedena rekonstrukcija Termoelektrane i da se bez ispunjenih ekoloških uslova dovedu u opasnost životi i zdravlje desetine hiljada ljudi.&nbsp;
- Vazduh koji su udisali građani Pljevalja tokom proteklih 10-15 dana kako je ona puštena u rad je opasan po život. Imate situaciju da postoji vrlo realna mogućnost da neko od građana tuži državu zbog toga što je imao zdravstvene probleme. To bi se na zapadu ili nekoj sređenoj državi svakako desilo. Imate situaciju da rukovodstvo Elektroprivrede, predvođeno glavnim kadrovima Nove srpske demokratije, u toku same rekonstrukcije koja je koštala Elektroprivredu 75 miliona eura tvrdi da su sve neophodne provjere za funkcionisanje Termoelektrane i sve probne varijante urađene tokom same rekonstrukcije. Predstavnici Elektroprivrede i Termoelektrane, kao i izvođača radova garantovali su da su radovi sprovedeni u potpunosti u skladu sa onim što je bio zadatak - rekao je Stanić.
Stanić ističe da su prošlogodišnja prekoračenja PM čestica bila dvostruko veća, navodeći da se ti podaci lako mogu naći i uporediti sa istim periodom od prošle godine, uz atmosferske uslove i ložišta iz domaćinstava.
- Po zvaničnim podacima mjernih jedinica koje se nalaze i u centru Pljevalja, ali i u samoj Termoelektrani, zagađenje koje se proizvodi danas veće je nego zagađenje koje se proizvodilo istog dana prošle godine… Građanima ne trebaju nikakvi mjerni instrumenti pored sopstvenog razuma. Mogli ste 25. novembra sasvim slobodno da šetate, da pustite djecu da se igraju napolju bez opasnosti da će završiti na nekom inhalatoru. Danas to ne možete, očigledno je da je do promjene došlo time što je uključena Termoelektrana. Imate činjenicu da je Agencija za zaštitu životne sredine izdala upozorenje da vazduh uopšte nije zdrav i da se ljudi zatvore u kuće - zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXDD8rHKYULo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>