Reforma pravosuđa i jačanje kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, teme su sastanka vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Vučković sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, održanog u Vrhovnom sudu. Sagovornici su podijelili stav o gorućoj potrebi za izborom predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore i okončanju VD stanja u što kraćem roku, kao i o podršci osnaživanja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, u cilju donošenja presuda u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije. - U kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, intenziviranje ispunjavanja preostalih mjera iz nadležnosti pravosuđa, tema je od posebnog značaja, imajući u vidu Plan rasta Evropske unije i nacionalni potencijal za pristupanje finansijskim sredstvima koja će biti dostupna građanima Crne Gore - saopšteno je iz Vrhovnog suda. Satler se sastao i sa predsjednik Sudskog savjeta Radojem Koraćom i članom Sudskog Savjeta sudijom Radom Ćetkovićem i tom prilikom je ukazao na potrebu hitnog imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, jačanja kapaciteta za donošenje presuda u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala, kao i izbora nedostajućeg člana Sudskog savjeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112121112_a58436b401efc77831f58184209d3bde3ba5ba0307ba25ac25027f66b267fc25.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112121112_a58436b401efc77831f58184209d3bde3ba5ba0307ba25ac25027f66b267fc25" data-rendition-name="original" width="4148" height="2630" loading="lazy" alt="Sa sastanka u Sudskom savjetu"> <figcaption>Sa sastanka u Sudskom savjetu(Photo: Sudski savjet)</figcaption> </figure>  Na sastanku je razgovarano o ključnim izazovima koji stoje pred crnogorskim pravosuđem, a naročito u realizaciji aktivnosti iz Poglavlja 23- Pravosuđe i vladina prava i Strategije reforme pravosuđa. - Sagovornici su razmijenili mišljenja o brojnim pitanjima koja se odnose na jačanje vladavine prava, povećanje povjerenja u pravosudni sistem, nezavisnost i profesionalizam nosilaca sudijskih funkcija, i naglašena je potreba za uključivanje svih grana vlasti u rješavanje ključne reforme iz evropske agende, naročito reforme u oblasti vladavine prava i sudstva posebno, i odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije - saopšteno je iz Sudskog savjeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Satler: Hitno imenovati predsjednika Vrhovnog suda

Zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je Vrhovno državno tužilaštvo podiglo protiv rješenja Višeg i Apelacionog suda u predmetu protiv okrivljenog Ljuba Milovića i Marka Novakovića, usvojen je presudom Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je utvrđeno da su nižestepeni sudovi, odlukom da nema mjesta optužbi protiv dvojice okrivljenih za krivično djelo ubistvo u pokušaju putem pomaganja, na štetu sada pokojnog Jovana Vukotića povrijedili zakon u korist okrivljenih.
To je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
- Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva dvojici okrivljenih (LJ.M. i M.N.) stavljeno je na teret da su, stvaranjem uslova i otklanjanjem prepreka, sa umišljejem pomogli organizatoru R.Z. i drugim pripadnicima kriminalne organizacije (okrivljenim S.K. i M.V.) u izvršenju krivičnog djela ubistvo u pokušaju, na štetu pripadnika suprotstavljene kriminalne grupe, oštećenog, sada pokojnog J.V. - navodi se u odluci.
Vrhovno državno tužilaštvo je, kako se navodi, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i Zakonika o krivičnom postupku, podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv Rješenja Višeg suda u Podgorici od 12.09. 2023. godine, u kojem se navodi da nema mjesta optužbi protiv okrivljenih da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju putem pomaganja, jer djelo koje je predmet optužbe nije krivično djelo, zbog čega je krivični postupak protiv dvojice okrivljenih za navedeno krivično djelo obustavljen.&nbsp;
Zahtjev je podignut i protiv odluke Apelacionog suda da se, kao neosnovana, odbije žalba Specijalnog državnog tužilaštva.
- Odlučujući o Zahtjevu za zaštitu zakonistosti Vrhovnog državnog tužilaštva, Vrhovni sud je utvrdio da je odlukama nižestepenih sudova počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka, jer su u njima dati potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni razlozi o odlučnim činjenicama - ističu u VDT.
Vrhovni sud je, navode, utvrdio da se u Zahtjevu za zaštitu zakonitosti VDT-a osnovano navodi da Apelacioni sud nije cijenio žalbene navode Specijalnog državnog tužilaštva izjavljene na Rješenje Višeg suda u Podgorici, niti je o njima dao pravilne i potpune činjenične i pravne zaključke.&nbsp;
- Time se, kako je utvrdio Vrhovni sud, pravosnažno rješenje zasniva na povredi Zakonika o krivičnom postupku kojim je propisano da je drugostepeni sud dužan da u obrazloženju presude ocijeni žalbene navode - ističe se u saopštenju.
Oni su napomenuli da je ovo drugi Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva koji je usvojen povodom istog događaja.
- Prethodno je usvojen Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva povodom Rješenja Višeg suda u Podgorici da nema mjesta optužbi protiv tri pripadnika organizovane kriminalne grupe (R.Z., M.V.i S.K.) da su 2020.godine, kao saizvršioci, izvršili krivično djelo – ubistvo u pokušaju, na štetu pripadnika druge organizovane kriminalne grupe, sada pokojnog (J.V.), čime je obustavljen krivični postupak protiv trojice okrivljenih za navedeno krivično djelo - zaključili su u saopštenju.

1250x600

1084x550

VDT: Presudom Vrhovnog suda utvrđeno da su Viši i Apelacioni sud povrijedili zakon u korist Milovića i Novakovića

Ustupak koji je Evropska komisija napravila, kada je odlučila da niz propalih pokušaja imenovanja predsjednika Vrhovnog suda ne bude kočnica za usvajanje pozitivnog IBAR-a za Crnu Goru, po svemu sudeći neće se ponoviti kada je u pitanju isplata sredstava iz Plana rasta Evropske unije.
To proizilazi iz pregleda obaveza Crne Gore iz Reformske agende za period od 2024. do 2027. godine.
Naime, da bi Crnoj Gori do kraja ove godine bila isplaćena prva tranša od nepunih 30 miliona eura iz Plana rasta, neophodno je realizovati niz reformi, među kojima se kao najvažnija ističe imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu.
Da sa ovim, ali i sličnim pitanjima više neće biti kompromisa potvrđuje i napomena istaknuta u Reformskoj agendi.
- Važno je napomenuti da je Regulativom (EU) 2024/1449 o uspostavljanju Instrumenta EU za reforme i rast za Zapadni Balkan predviđen takozvani mehanizam fleksibilnosti. To podrazumijeva da se, u izuzetnom slučaju neispunjenosti, koraci kojima je rok dospijeća za implementaciju kraj 2024. godine mogu primijeniti tokom naredne dvije godine, a koraci planirani za svaki naredni polugodišnji period mogu implementirati sa dodatnih godinu dana produženog roka. Međutim, ovakva vrsta fleksibilnosti predviđa da se zahtjev za isplatu sredstava može podnijeti tek po ispunjenju koraka tokom ovog dodatnog perioda - piše u dokumentu Vlade.
Ovakav razvoj situacije u Akciji za ljudska prava (HRA) vide kao zabrinjavajući.
Direktorica te nevladine organizacije Tea Gorjanc-Prelević ističe kako se u pravilo pretvorilo ono što je smjelo da bude samo kratkoročno rješenje.
- Vrhovni sud Crne Gore je u v.d. stanju već četvrtu godinu, iako je Venecijanska komisija posebno naglasila Crnoj Gori da takvo stanje može da postoji sasvim izuzetno i kratkoročno, a ne kao pravilo, u što se kod nas pretvorilo. Osam puta su propali oglasi za izbor. Deveti oglas je raspisan u julu ove godine i od tada se glasanje za kandidate u Vrhovnom sudu proizvoljno odlaže. Ušli smo u novembar, a glasanje još nije zakazano. Izbor predsjednika Vrhovnog suda se izbjegava već godinama. Sada je ovaj proces pod velikom pažnjom javnosti, tako da očekujem da do tog izbora dođe u najkraćem mogućem roku - od nedjelju dana - kazala je Gorjanc Prelević za Pobjedu.
Kako je istakla, nova pravila o glasanju u Vrhovnom sudu sada omogućavaju da taj sud uputi adekvatne kandidate Sudskom savjetu koji u krajnjem obavlja izbor.
- Ako se to ponovo ne desi, moraćemo konstatovati da su opstrukcije grupe pojedinaca moćnije od državnog interesa. U tom slučaju bi se zakon morao hitno promijeniti i omogućiti da sam Sudski savjet sprovodi izbor predsjednika Vrhovnog suda. Istovremeno bi SDT morao da istraži kako i zašto su organizovane sve dosadašnje opstrukcije - istakla je ona.
Podsjećanja radi, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je nedavno kako će Crnoj Gori do kraja godine biti isplaćena prva tranša sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
Isplatu 29,5 miliona eura najavio je, nakon usaglašavanja Reformske agende sa EU, i Bojan Vujović direktor Direktorata za Evropske fondove, rekavši da pomenuti iznos čini sedam odsto ukupnog iznosa novca koji je Evropska komisija opredijelila za našu zemlju.
<h2>OPSTRUKCIJE OČIGLEDNE, UPITAN ZAVRŠETAK PROCESA</h2>
Sudije Vrhovnog suda izmijenile su 18. oktobra Poslovnik o radu Opšte sjednice. Time je regulisano da ako se za izbor predsjednika prijavi i kandidat koji nije sudija Vrhovnog suda, što je sada ponovo slučaj, onda kandidat koji je sudija Vrhovnog suda ne učestvuje u glasanju, a ukupan broj sudija od kojeg se računa većina se umanjuje za glas tog sudije.
- Međutim, zadržan je stav da se kao ukupan broj glasova računa broj sistematizovanih sudijskih mjesta u Vrhovnom sudu, a ne faktički broj sudija kojih tamo ima, a koji je za dva manji, tako da je ponovo otežano postizanje potrebne većine - objašnjava Tea Gorjanc-Prelević.
Pravnik Veselin Radulović ovakav potez vidi kao potrebu za prolongiranjem procesa od strane sudija Vrhovnog suda koji, kako kaže, od samog početka svjesno opstruiraju čitav proces.
- U junu se čekalo da se izmijeni Zakon o sudskom savjetu i sudijama. Sada su isti oni zbog kojih se zakon mijenjao tražili izmjenu poslovnika o radu. Njima očigledno ne odgovara da neko pokrene reforme u Vrhovnom sudu - ocijenio je Radulović za Pobjedu.
On kaže da je sasvim siguran da će i dalje grupa sudija opstruirati izbor čelne osobe crnogorskog pravosuđa.
- Oni koji opstruiraju izbog predsjednika ulaze u zonu krivične odgovornosti. Nažalost mi nemamo institucije da reaguju na to. Zato i imamo ovakve procese i dešava nam se sve ovo. Pravosuđe je očigledno pod kontrolom nekih kadrova koji su ga i doveli u ovakvo stanje i sada pokušavaju spriječiti reforme - smatra Radulović.
Kako je kazao da bi bilo dobro da se čitav proces završi do kraja godine, ali i dodaje da postoje strepnje da li će se to i dogoditi.
<h2>NOVI NEUSPJEH PONIZIO BI DRŽAVU</h2>
Da su opstrukcije neupitne, saglasna je i Gorjanc-Prelević koja kaže da na to jasno ukazuje odbijanje čak petoro sudija da glasaju za ponuđene kandidate koji su ispunjavali uslove.
Za nju to nije iznenađenje, pogotovo kada se, kako kaže, uzme u obzir da je sudstvo generalno pod sumnjom o protivpravnim uticajima posebno jer je bivša, veoma uticajna trinaestogodišnja predsjednica Vrhovnog suda za to i optužena.
- Ipak se nadam da će nedavne izmjene zakona (koje su uvele prostu umjesto dvotrećinske većine i glasanje u drugom krugu), i pomenute izmjene Poslovnika pomoći da se negativan uticaj nekako prevaziđe, jer se sam od sebe neće povući. Propast i devetog pokušaja izbora bi svakako značio dalje ponižavanje države i opšteg interesa da se sudski sistem normalizuje - smatra Gorjanc-Prelević.
Napominje i da bi takav slijed događaja izazvao veliku pažnju država članica EU.
- One će na kraju glasati o tome da li jednu takvu državu žele kao ravnopravnu članicu u svom društvu. Sprovođenje pravde je jedna od osnovnih funkcija države, koja se u Crnoj Gori nalazi u ozbiljnoj krizi prije svega jer još nema osobe na čelu Vrhovnog suda koja bi sudstvu mogla da vrati i ažurnost i povjerenje - zaključila je ona.

Bez predsjednika Vrhovnog suda nema ni 30 miliona iz EU

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da se apsolutno moraju napraviti dodatni napori da se poboljšaju odnosi sa Hrvatskom, navodeći da Crna Gora već sada mora baviti sa određenim otvorenim pitanjima koja ima sa tom zemljom.
- Hrvatska je ozbiljan partner, ne samo kada su u pitanju evropske integracije, nego i u dijelu dobrosusjedskih odnosa. Do sada smo imali sajne odnose, sigurna sam da ćemo nesuglasice rješavati. Hrvatska nam je prethodnih 12 godina slala ekspertsku pomoć u integracijama koja nam je značlila, ali moramo pokazati spremnost sa naše strane - postoje određena otvorena pitanja kojima se moramo baviti već sada - rekla je Gorčević u Centralnom dnevniku na TV Nova M, nakon predstavljanja posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore.
Ona je rekla da je Izvještaj EK najbolji do sada i u Vladi su, kako je rekla, izuzetno zadovoljni njegovim sadržajem.
- Ovo je napredak koji se ocjenjuje kao dobar. Sve ono što smo obećali prije samo godinu dana, ovaj izvještaj je pokazao i da postoje reforme, napredak i rezultati - navela je Gorčević.
Komentarišući reformu izbornog zakonodavstva na koju poziva EK, Gorčević je rekla da od strane Vlade postoji volja da zakonodavstvo i prijedlozi zakona idu u pravcu stabilizacije izbornog zakonodavstva, ali da su određene procedure u rukama Odbora za svaobuhvatnu izbornu reformu.&nbsp;
Očekuje i da će se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ubrzo naći u proceduri.
- Ali moramo podsjetiti da je za ovu vrstu izbornog zakonodavstva potrebna dvotrećinska većina. Ozbiljne preporuke moraju doći i od Skupštine i da shvatimo zašto je bitno izborno zakopnodavstvo, ne samo zbog preporuka Evropske komisije, već rješavanja izborne krize u više opština - navela je Gorčević.
Takođe, Gorčević očekuje i da će do kraja godine Vrhovni sud izaći iz v.d. stanja, te da će biti izabran predsjednik te institucije u punom kapacitetu.
- To više nije sada u nadležnosti Vlade, već Sudskog savjeta, ali to je obaveza koju moramo da ispunimo kao država. Što je bilo do Vlade mi smo ispoštovali. Nadamo se da će se taj izbor desiti do kraja godine, na zadovoljstvo svih - naglasila je Gorčević.
Prema njenim riječima, plan da Crna Gora do 2026. godine zatvori sva poglavlja, a da do 2028. postane članica Evropske unije je ambiciozan, ali izvodljiv.
- Po prvi put imamo jasan plan kada ćemo zatvoriti koje poglavlja. Ako postoji politička stabilnost, sigurna sam da je to izvodljivo. Izvještaj predstavlja ono što je suština - a to je da su evropske integracije bile prioritet Vlade i da će to biti do kraja mandata - istakla je ministarka.
Ona je istakla da će Vlada Izvještaj EK korititi mapu puta za dalji napredak ka Evropskoj uniji.
- Jedna tačka koja nas uvijek spaja su evropske integracije. Nadam se da će nas spajati i ubuduće - zaključila je Gorčević.

Tamara Klikovac

Gorčević: Već sada se moramo baviti otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, predsjednika Vrhovnog suda izabrati do kraja godine

Ministarstvo pravde je tek danas obaviješteno od Ustavnog suda Crne Gore da su punomoćnici Kvon Do Hieonga 25. septembra ove godine podnijeli ustavnu žalbu protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore sa zahtjevom da Ustavni sud donese rješenje o obustavi izvršenja pravosnažne presude, obustavi sprovođenja administrativnog postupka pred ministrom pravde i obustavi radnje izručenja do donošenja odluke po ustavnoj žalbi - navodi se iz resora na čijem je čelu Bojan Božović.
Ustavni sud ih je, dodaju, u daljoj korespodenciji informisao da je na današnjoj sjednici usvojen zahtjev punomoćnika Kvon Do Hieonga i da se obustavlja izvršenje presude Vrhovnog suda Crne Gore, kao i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
- Imajući u vidu složenost predmeta, kao i veliki interes javnosti za ovaj slučaj, smatramo da je dobra i pravovremena komunikacija između grana vlasti i institucija od ključnog značaja za donošenje valjanih i na Ustavu i zakonu utemeljenih odluka. Zato molimo da u ovom slučaju Ustavni sud postupi u najkraćem roku i da nas ubuduće bez odlaganja o tome obavještava, kako bismo nastavili započete aktivnosti u konkretnom predmetu. S obzirom da pisani otpravak ovog rješenja još uvijek nije dostavljen Ministarstvu pravde, o detaljima daljeg postupanja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - navode Ministarstva pravde.&nbsp;

Ministarstvo pravde: Tek danas smo obaviješteni da su advokati Do Kvona podnijeli žalbu protiv presude Vrhovnog suda

Ustavni sud Crne Gore, na danas održanoj sjednici jednoglasno je donio Rješenje kojom se obustavlja izvršenje presude Vrhovnog suda od 19. septembra 2024. godine i postupak odlučivanja o dozvoli izručenja Hejonga Do Kvona odgađa do donošenja konačne odluke Ustavog suda, saznaje Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018151052_1fcf88449f7d7fe49129bf24bda187a79a6a9897fd38b9d293599afdfee2939a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241018151052_1fcf88449f7d7fe49129bf24bda187a79a6a9897fd38b9d293599afdfee2939a" data-rendition-name="original" width="738" height="1072" loading="lazy" alt="Saopštenje Ustavnog suda"> </figure>  Vrhovni sud Crne Gore, odlučujući o Zahtjevu za zaštitu zakonitosti u predmetu poznatom koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, donio je 19. septemba, nakon tajnog vijećanja i glasanja, presudu, kojom je usvojio Zahtjev za zaštitu zakonitosti i preinačio Rješenja Višeg suda u Podgorici od 28. juna 2024. godine i Apelacionog suda Crne Gore od 30. jula 2024. godine. Vrhovni sud je Presudom utvrdio da su ispunjeni uslovi za izručenje Do Kvona državama moliljama - Republici Koreji, po molbi Ministarstva pravde Republike Koreje i Sjedinjenim Američkim Državama, po molbi Ministarstva vanjskih poslova te države, kao i molbi ambade SAD-a za hapšenjem zbog ekstradicije, a radi vođenja krivičnog postupka. Istom presudom Vrhovni sud je odlučio da se spisi predmeta dostave ministru pravde Crne Gore Bojanu Božoviću radi odlučivanja o dozvoli izručenja. Današnja odluka Ustavnog suda znači novo odgađanje konačne odluke o izručenju Južnokorejanca kojeg potražuju Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države zbog prevare sa trgovinom kriptovalutama u vrijednosti od 40 milijardi dolara. &nbsp;

Draško Đuranović

Odgađa se izručenje Do Kvona!

Dojave o navodno postavljenim bombama u više sudova na teritoriji Podgorice, Bara i Ulcinja, kao i u sjedištu Sudskog savjeta su lažne - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Podsjećamo, ranije su evakuisane zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Viši i Apelacioni u Podgorici, kao i Privredni sud, te osnovni sudovi u Baru i Ulcinju, a nakon što su pristigle dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama.
Kako nam je potvrđeno iz Uprave policije, nije ništa pronađeno.
Agencija Mina je ranije navela da u poruci koja je stigla na adresu Vrhovnog suda piše da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama.
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

Jasmina Beharovic

Lažne dojave o bombama u sudovima u Podgorici, Baru i Ulcinju

U Privredni sud i Viši sud u Podgorici, kao i Osnovni sud u Baru pristigle su dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV iz Uprave policije.
Kako nam je saopšteno, policija preduzima aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Kako nam je potvrđeno, dojave o navodno postavljen bombama stigle su i na adrese Sudskog savjeta i Osnovnog suda u Ulcinju.
Agencija Mina piše da je zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Apelacioni i Viši sud u Podgorici evakuisana jutros, nakon što je stigla prijetnja o postavljenoj bombi na mejl Vrhovnog suda.
Na terenu su policija i vatrogasci. 
 
U poruci koja je stigla navodi se da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama. 
 
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

Dojave o bombama u više sudova u Podgorici, Baru i Ulcinju, aktivnosti policije u toku

Neću tražiti ko je utulio šteriku. Nego drugu šteriku. 

18.09. 

12:01h
 
Dobio sam rešenje o odbacaju krivične prijave protiv sudija Vrhovnog suda. 

Ana Vuković kaže u rešenju o produženju pritvora Lazoviću, da je, pazite, opšte poznato kako su beogradski kriminalci ubili crnogorske državljane nakon što ih je ovaj pustio u Crnu Goru, a tužilac u odbačaju prijave protiv nje i još dvoje sudija Vrhovnog suda, piše da je to očigledna greška.
Eto, dešava se. 

Pa i kandidati za predsjednika Vrhovnog suda pogriješe. I da čineći tu grešku, usput, govore o "neljudskim" osobinama tog čovjeka.
Čitam i ne vjerujem. 

Tužilac ne saslušava prijavljene, sam sve zaključuje, govori o dokazima kojih nema i o nekom naknadnom rešenju toga suda koja nikada nijesam dobio.
Ali, kako će se pred Demokratama, PES-om, UROM i ostalim poslaničkim benama. 

Ovako može neko vrijeme. Ne može sve vrijeme. Hajka prema pojedincu (niko je kao ja nije osjetio) ima rok trajanja. Pa kad je i krvožedni mediji i još krvožedniji političari čija je jedina vrlina da ne znaju ništa osim da mrze i guraju tu mržnju.
Pitanje pritvora Lazovića - pitanje je opstanka ove vlasti.
I da im poručim.
Sram vas bilo.
Radije bi ostavili Lazovića u pritvoru, nego završili auto-put.
Srećniji bi, sram vas bilo, bili da pustite da se on otud ne vadi, nego da smanjite nezaposlenost.
Milije bi vam bilo da tamo čami 100 godina, nego da nema siromaštva u Crnoj Gori. 

Lazović je, stidite se, izlaznica za svu vašu tupavu nekompetentnost, slučajnost koja bjelodano otkriva marginalnu, poluobrazovanu i nepismenu strukturu ličnosti. Vaše. 

Stvorili ste ambijent u kojem, Ana Vuković i ini svu otvorenu mržnju prema ljudima od prije 30. avgusta, mogu da saspu na papir.
I tako, ah, njene decidne tvrdnje postanu, opet ah, greške. Po stavu tužioca.
Bez da je ona rekla da je greška. Jer nije saslušana.
Je li greškom rekla da ta ubistva oslikavaju karakter Lazovića?
Ovo znači da je sve rečeno i to ono bitno greškom, samo ocjena profila ličnosti Lazovića nije greška.
A sudije nisu ni psiholozi ni antropolozi.
Greška ili ne greška, na tog čovjeka, grešno se krenulo. 

I to ću dokazati. Osim ako i ja greškom ne završim u Spužu. Neće biti prvi put. 

Prošao sam sve u tužilaštvu. Učio zanatu generacije pravnika. I sada vidim da su oni taj zanat izučavali kod ajvana, koji ne prati trendove.
P.S. Kad je neko ogorčen sobom najgore je kad to ogorlenje prenosi na neke koji to plaćaju pritvorom. 

P.S.2 Posle čitanja odbačaja prijave ostao sam u mraku.
I neću tražiti ko je utulio šteriku.
Nego drugu šteriku.

Hajka prema pojedincu ima rok trajanja

Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.
Zaključak da su sudije Vrhovnog suda krivotvorili podatke - koji je poražavajući za aktuelno crnogorsko pravosuđe - neumitno proizilazi iz uporedne analize dva dokumenta: Prijedloga za produženje pritvora za Katnića i Lazovića koji je sačinio 9. jula specijalni tužilac Miloš Šoškić i Rješenja Vijeća Vrhovnog suda od 12. jula.
<h2>Krivične prijave protiv tri sutkinje</h2>
Upravo je skandalozna odluka Vijeća Vrhovnog suda bila osnov pravnom zastupniku Zorana Lazovića, advokatu Zoranu Piperoviću, da Specijalnom državnom tužilaštvu 13. avgusta podnese krivične prijave protiv predsjednice sudskog vijeća Vesne Vučković, te članica Ane Vuković i Marijane Pavićević.
„Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile da odrede pritvor Lazoviću, povezujući ga sa ubistvom iz Spuža iz 2020, iako im je bilo jasno da su Veljko Belivuk i Marko Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine“, obrazložio je Piperović motive za podnošenje krivične prijave, naglašavajući da je riječ o „do sada neviđenim stvarima u pravosuđu“.
Dokumentacija koju posjeduje Portal ETV potvrđuje riječi advokata Piperovića.
<h2>„Putovanje kroz vrijeme“</h2>
„Da je okrivljeni Zoran Lazović organizator kriminalne organizacije proizilazi iz činjenica da on donosi odluke od značaja za funkcionisanje kriminalne organizacije i to da se omogući Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću da uđu u Crnu Goru i ostvare neposredni kontakt sa Radojem Zvicerom“, piše, između ostalog, u prijedlogu za produženje pritvora koji potpisuje specijalni tužilac Šoškić.
Iako specijalni tužilac ni jednim dokazom ne potkrepljuje svoju tvrdnju, u priču o skidanju zabrane dvojici mafijaških vođa iz Beograda ubačen je i bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je, tvrdi specijalni tužilac, skupa sa Lazovićem „obmanjivao javnost oko skidanja zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“.
Priča o famoznom skidanju zabrane je samo dio 140 strana obimnog prijedloga SDT kojim se traži produženje pritvora za Katnića i Lazovića. I premda je materijal specijalnog tužilaštva vrlo sporan, jer sadrži i skandalozne optužbe protiv šestoro istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca, čak ni specijalni tužilac Šoškić nije otišao tako daleko da Katnića i Lazovića optuži da su saučesnici u zločinu koji su počinili Belivuk i Miljković tokom boravka u Crnoj Gori.
Za razliku od Šoškića, sutkinje Vrhovnog suda Vučković, Vuković i Pavićević upravo su napravile taj skandalozni čin – optužile su Katnića i Lazovića da su bili saučesnici Belivuku i Miljkoviću prilikom likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu!
<h2>Kad sudije postanu i tužioci i presuditelji</h2>
I sve je to „dokumentovano“ u Rješenju o produženju pritvora od 12. jula, konkretno za Zorana Lazovića.
„Ne preduzimajući krivično gonjenje protiv istaknutih članova kriminalne organizacije Radoja Zvicera, kao i njegovih pripadnika sa kojima je blisko sarađivao, te da je pripadnicima druge kriminalne organizacije iz republike Srbije omogućio nesmetan ulazak u Crnu Goru i boravak na teritoriji Crne Gore, gdje su potom, od pojedinih pripadnika te organizacije na brutalan način izvršena teška krivična djela, sa posljedicom nevinih žrtava crnogorskih državljana, što je opšte poznato i o čemu je javnost svakodnevno obavještavana putem medija“, zaključuje Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore.
Nije poznato kojim se pravnim, ali i etičkim, normana i standardima rukovodilo troje sudija kada je pisalo ovakvo neistinito obrazloženja. Ili nijesu uopšte pročitali prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora Katniću i Lazoviću ili su – što je još gore - odlučili na svoju ruku da okrivljenima na teret stave i zločine koji nijesu počinjeni u tom periodu. &nbsp;
<h2>Povratak u budućnost</h2>
Postupak Vučković, Vuković i Pavićević jeste presedan u crnogorskom pravosuđu: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“.
Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.
Da su htjele da budu elementarno informisane, sutkinje Vrhovnog suda su morale da znaju da je Viši sud potvrdio optužnicu protiv grupe odbjeglog Kotoranina Radoja Zvicera, koja se tereti za likvidaciju Damira Hodžića i Adisa Spahića sredinom oktobra 2020. godine u Spužu.
„Radoje Zvicer je kao organizator, u vremenu između kraja jula i druge polovine avgusta 2020. godine, okrivljenima Radoju Živkoviću, Milanu Vujotiću, Draganu Kneževiću, Marku Miljkoviću i Veljku Belivuku, naredio da se pronađu i u pogodnoj prilici otmu, a zatim na podmukao način, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda - netrpeljivosti i mržnje i radi uspostavljanja prevlasti, liše života pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije“, navodi se u optužnici koju je potvrdio Viši sud.
Dakle: izvjesno je da su dvojica članova škaljarskog kriminalnog klana likvidirana četiri mjeseca prije nego što su Belivuk i Miljković, nakon što im je ukinuta zabrana ulaska, redovnom linijom Beograd-Tivat, došli u Crnu Goru.
Zato je i nemoguće saučesništvo u zločinu koji se desio u drugoj polovini jula ili u avgustu 2020. godine pripisati Katniću i Lazoviću.
Prema operativnim podacima, kako saznaje Portal ETV, Belivuk i Miljković su sredinom 2020. godine ilegalno, uhodanim kriminalnim kanalima, prešli crnogorsku granicu i sasvim je moguće da su upravo oni bili organizatori monstruoznog ubistva Hodžića i Spahića.
Ali, to ne može da opravda postupanje sutkinja Vrhovnog suda koje su se - zloupotrebljavajući pravo, bez elementarnih dokaza, čak i bez indicija i uz lažne vremenske odrednice - usudile da osumnjiče Lazovića i Katnića za saučesništvo u zločinu.
I na taj način, između ostalog, opravdale odluku o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru.
Prema ovako obrazloženom rješenju Vrhovnog suda, pritvor okrivljenom Milivoju Katniću može trajati do 14. oktobra 2024. godine do 06:06 sati, a Zoranu Lazoviću do 14. oktobra 2024. godine do 06:10 sati.
Naravno, ukoliko neko od sudija ne odluči da ponovo putuje kroz vrijeme.

Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!

Crnogorski fudbaleri večeras su pobijedili Tursku na utakmici u Nikšiću i to rezultatom 3:1.
U posljednjem kolu Lige nacija, Nikola Krstović dao je sva tri gola.
Meč je počeo u 20 sati i 45 minuta.

Velika pobjeda Crne Gore i het-trik Nikole Krstovića protiv Turske

U podgoričkom naselju Masline, u autobusu na liniji L1 danas je bačen suzavac - saopšteno je iz gradskog preduzeća Putevi.
Iz ovog preduzeća su saopštili da će stoga sjutra na liniji L1 saobraćati jedno vozilo manje.
- Termini koji neće biti realizovani su: Botun: 06.00, 08.00, 10.00, 12.00, 14.00, 16.00, 18.00, 20.00, 22.00; Masline: 07.00, 09.00, 11.00, 13.00, 15.00, 17.00, 19.00, 21.00 - zaključuje se u saopštenju Puteva.

Suzavac u autobusu u Maslinama, sjutra neće saobraćati

Budžet se nije predstavljao juče, jer nije bio prezentovan i pitanje je, šta je Vlada usvojila u petak 15. novembra, jer je budžet postao javno dostupan 18. novembra, poslije 17 sati - što je, suprotno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti - poručila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, podvukla da o budžetu ne može da se priča neozbiljno.
- Ako premijer Spajić neće da služi građanima Crne Gore, posebno poreskim obveznicima, onda neka se igra keksićima jer o budžetu Crne Gore ne može da se priča na neozbiljan način. Analizu je ubila 44. Vlada, odnosno gospodin Spajić i njegovo neistinovanje javnosti Crne Gore. Ako je trebalo da prozove koga da mu izađe na crtu, onda ću ja njega da pitam itekako ,,Đe si ti bio dječače nezreli?” Jer ima nas dobrano koji smo uložili svoju struku, svoje znanje i svoj integritet, kako u sve što se dešavalo do 30.avgusta, tako i u sve što se dešavalo posle 30. avgusta - rekla je Kasalica.
BDP je, ističe ona, rastao zbog potrošnje - i to lične potrošnje građana, a ne zato što su se, kako je kazala, donosile neke izuzetne ekonomske mjere.
- Dug od 105 posto BDP-a je napravio Spajić, i sad je to svedeno na 62, tako što smo iz onoga što se zadužio obveznicom od 750 miliona 2020. godine, pola je vraćeno duga, a onda je pola vraćano 2022, 2023. i 2024. godine, odnosno smanjivao se dug, a rastao je bruto društveni proizvod, koji je rastao zbog potrošnje, lične potrošnje, a ne zato što su se donosile neke izuzetne ekonomske mjere. Mi smo ušli u osjetljivost kriznih razmjera, jer naša lična potrošnja na nivou makro parametara ušla u procente preko 93, 94, a investiciona pala skoro na pet procenata do sedam, ukupnog bruto društvenog proizvoda. Tako se ne obnavlja investicioni ciklus, tako se ne mogu razmišljati i promišljati održivosti javnih finansija - zaključila je Kasalica.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Kasalica: Spajić je prekršio zakon o budžetu, on je neozbiljan i neodgovoran premijer

Policija traga za muškarcem iz Podgorice za kojeg, na osnovu do sada prikupljenih dokaza, vjeruju da je sinoć ubio Goricu Medojević (39).
To je Televiziji E potvrđeno iz Uprave policije.
Medojević je sinoć, pola sata nakon ponoći, ubijena u dvorištu porodične kuće na Zabjelu. Više državno tužilaštvo (VDT) danas je formiralo predmet i naložilo obdukciju tijela.
Uprava policije kasnije danas je demantovala navode pojedinih medija da se bivši suprug Medojević sumnjiči za ubistvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fup-nije-tacno-da-se-za-ubistvo-medojevic-sumnjici-njen-bivsi-suprug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija na tragu ubici Gorice Medojević

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: vrhovni-sud