Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore usvojilo je predlog Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 18. novembra 2025. godine i donijelo rješenje kojim se okrivljenom Lindgzimu Bislimaju produžava pritvor za dodatnih mjesec, odnosno do 29. decembra 2025. godine.
Pritvor je produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je okrivljeni počinio krivično djelo razbojništvo, kao i zbog opasnosti od bjekstva.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, L. B. se osnovano sumnjiči da je 8. marta 2025. godine u Podgorici, zajedno sa još tri lica, po prethodnom planu i dogovoru, uz upotrebu fizičke sile i prijetnju nožem, izvršio krivično djelo razbojništvo na štetu strane državljanke E. E. C. Tom prilikom oštećenoj su nanijete teške tjelesne povrede, a iz iznajmljenog stana otuđeni su 1.900 eura, dva mobilna telefona i dva zlatna prstena.
Sud je ocijenio da postoji realna opasnost od bjekstva okrivljenog, imajući u vidu da je državljanin Republike Kosovo, kao i da su ostali saizvršioci i dalje u bjekstvu. Dodatno, sud je cijenio i činjenicu da je L. B. prilikom kontrole na graničnom prelazu pokušao da pobjegne od policijskih službenika.
Okrivljenom je pritvor prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 1. jula, zatim produžen rješenjem Krivičnog vijeća od 24. jula i rješenjem Vrhovnog suda od 25. septembra. Po najnovijoj odluci, pritvor može trajati do 29. decembra 2025. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bislimaju produžen pritvor za još mjesec

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je, odlučujući o prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 18. novembra, donijelo rješenje kojim je Petru Peroviću, produžen pritvor tri mjeseca, do 22. februara 2026.godine.&nbsp;
Okrivljenom je pritvor produžen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta Perovićse sumnjiči da je 22. avgusta, na teritoriji opštine Bar, u vozilu marke „Golf“ držao 2.236,9 grama marihuane, upakovane u dvije PVC kese, a namijenjene daljoj prodaji.
Nakon što su ga policijski službenici zaustavili, okrivljeni je pobjegao i odbacio drogu pored puta, gdje je kasnije pronađena.
Prilikom pronalaska i hapšenja, od okrivljenog je oduzeta vaga za precizno mjerenje, novac u iznosu od 990 eura, dva mobilna telefona i vozilo kojim je upravljao.
Pritvor je okrivljenom produžen zbog opasnosti od bjekstva.&nbsp;
- Okrivljenom P.P. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 24. avgusta, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 18. septembra ove godine - saopšteno je iz Vrhovnog suda.

500x500

1250x600

1084x550

Peroviću produžen pritvor tri mjeseca

Obnavljanje povjerenja javnosti u rad sudova prioritetan zadatak pravosuđa i da sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na konferenciji koja je realizovana u saradnji Vrhovnog suda Crne Gore i AIRE Centra iz Londona, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici u okviru projekta Reforma pravosuđa i dijalog u podršci pristupanja EU.
Ova konferencija je okupila sudije i savjetnike Vrhovnog i Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici, kao i stručnjaka za odnose sa javnošću iz Ujedinjenog Kraljevstva, sa zajedničkim ciljem jačanja povjerenja javnosti u sudski sistem.
Pavličić je posebno istakla značaj novog vizuelnog identiteta Vrhovnog suda, kao simbola modernizacije i jačanja institucionalnog integriteta, te dodala da se povjerenje građana u pravosuđe ne gradi preko noći.
- Ono je rezultat dosljednosti, otvorenosti i predanog rada svakog od nas - naglasila je Pavličić.
Uz primjenu Komunikacione strategije za sudove i Sudski savjet, saradnja sudova i medija vidno je bolja. Odgovori na medijske upite pružaju se pravovremeno i jasno, u službi javnog interesa sudovi dostavljaju saopštenja, međutim, kako je istakla, na komunikaciji sa svim oblicima javnosti mora se još raditi.
Iskustva Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva u komunikaciji sa javnošću predstavio je šef Odjeljenja za spoljne poslove i komunikacije Džon Makmanus koji je ukazao na odgovornost institucija prema građanima.
- Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe, a transparentnost čuva nezavisnost i jača povjerenje javnosti - naveo je on.
Uoči konferencije, održan je sastanak predsjednice Pavličić i Makmanusa u Vrhovnom sudu, posvećen unapređenju komunikacije i transparentnosti u crnogorskom sudstvu.
U Vrhovnom sudu su kazali da je razgovarano o modalitetima koji će omogućiti neophodno jačanje povjerenje građana u rad sudova, posebno u predmetima koji su u fokusu javnosti uz obezbjeđivanje pravovremenih, tačnih i razumljivih informacija o radu sudova.
- Sagovornici su se saglasili da je izuzetno važno ulagati u edukaciju mladih o pravosuđu, te unaprijediti pristup profesionalnim komunikacionim kanalima i edukativnim video sadržajima - kazali su u Vrhovnom sudu.
Zaključeno je da dosljedna, otvorena i profesionalna komunikacija predstavlja uslov jačanja povjerenja i vjerodostojnosti sudske vlasti. Kako je poručeno, sudovi moraju biti razumljivi, pristupačni i vidljivi jer, povjerenje javnosti, najveća je presuda koju pravosuđe može da dobije.

Pavličić: Sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima

Vrhovni sud Crne Gore je, odlučujući po tužbi za pravično zadovoljenje koju je podnijela T. D. iz Podgorice protiv Crne Gore, donio presudu kojom je njen zahtjev usvojen.&nbsp;
Sud je, kako se navodi u saopštenju, utvrdio da je u prekršajnom postupku vođenom pred Sudom za prekršaje u Podgorici došlo do povrede prava tužilje na suđenje u razumnom roku, te je obavezao državu da joj isplati 1.000 eura na ime nematerijalne štete, u roku od 15 dana od prijema presude.
- Sud za prekršaje u Podgorici vodio je predmet protiv B. R. zbog nasilja u porodici, koje je prijavila T. D. U presudi se navodi da su se u tom predmetu promijenile čak četiri sudije, da su se ročišta zakazivala i odlagala sa velikim vremenskim razmacima, i do šest mjeseci, pa sud nije postupao dovoljno ažurno, iako se radilo o slučaju nasilja u kojem je žrtvi potrebna hitna zaštita - istaknuto je u saopštenju.
Vrhovni sud je utvrdio da je postupak pokrenut 8. maja 2023. godine, a okončan rješenjem o obustavi zbog apsolutne zastare tek 9. januara 2025. godine, odnosno da je trajao skoro dvije godine.
- Vrhovni sud je u presudi naglasio da tužilja nije doprinijela kašnjenju, da je u postupku bilo ozbiljnih zastoja koji se mogu pripisati isključivo Sudu za prekršaje u Podgorici, da predmet nije bio složen, da se radilo se o nasilju i da je postupak trebalo voditi kao hitan. Pri tome je istaknuto da je tužilja bila izložena stresu i produženoj neizvjesnosti, zbog čega joj pripada pravična naknada - ocijenili su iz Vrhovnog suda.
Donoseći presudu sud se pozvao na član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima - pravo na odluku u razumnom roku, kao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, koja štiti pravo žrtava nasilja na brzu reakciju države. Sud je takođe ukazao da sporo postupanje pravosuđa može dovesti do gubitka povjerenja u sistem i osjećaja nepravde kod žrtve.
- Ova presuda šalje jasnu poruku da žrtve nasilja imaju pravo na brzu i efikasnu zaštitu države i da sudovi moraju hitno postupati kako bi se spriječila zastara i dodatna šteta. Vrhovni sud takođe naglašava i da svako odugovlačenje u ovakvim predmetima povećava osjećaj nesigurnosti i produžava traumu žrtve, te poručio institucijama da moraju raditi brže i odgovornije kako se slične situacije ne bi ponavljale - zaključili su u Vrhovnom sudu.

Država mora nadoknaditi štetu jer žrtva nasilja nije dobila zaštitu na vrijeme

Vrhovni sud Crne Gore djelimično je uvažio zahtjev sedam članova porodice Vratnica iz Podgorice, utvrdivši da je država prekršila njihovo pravo na suđenje u razumnom roku u postupku povraćaja imovine koji traje još od 2004. godine.&nbsp;
Sud je, kako se navodi u saopštenju, zaključio da su upravni organi svojim dugotrajnim i neefikasnim postupanjem prouzrokovali višegodišnju neizvjesnost i štetu tužiocima.
- Tužbu je podnijelo sedam članova ove porodice, pravni nasljednici imovine koja je njihovom porodičnom prethodniku oduzeta 1952. godine eksproprijacijom. Vrhovni sud je utvrdio da je do povrede prava na suđenje u razumnom roku došlo zbog neefikasnog postupanja upravnih organa države - navodi se u saopštenju.
Prije svega, Komisija za povraćaj i obeštećenje Podgorica je, iako je postupak pokrenut još 2004. godine, tek 2012. donijela prvo rješenje, a zatim je tokom godina donosila odluke koje su više puta poništavane, uz višegodišnje zastoje i nepoštovanje zakonskih rokova.&nbsp;
- Ocijenjeno je i da je i Komisija za žalbe u postupku za povraćaj imovinskog prava i obeštećenje doprinijela produžavanju postupka stalnim vraćanjem predmeta u ponovni postupak, bez obezbjeđivanja njegovog pravovremenog okončanja.
- Sud je zaključio da članovi porodice Vratnica nijesu doprinijeli odugovlačenju postupka, već da su naprotiv, više puta podnosili pravne ljekove zbog „ćutanja administracije“, ali su ipak bili prinuđeni da godinama čekaju na rješenje o svojim pravima - ističu u saopštenju.
Vrhovni sud je odlučio da je država Crna Gora dužna da svakom od tužilaca na ime naknade nematerijalne štete isplati po 2.000 eura zbog dugog čekanja i neizvjesnosti.&nbsp;
- Uz to, mora isplatiti zakonsku zateznu kamatu od 484 eura na ime troškova postupka, dok je zahtjev da se dosudi još po 2.000 eura odbijen kao previsoko postavljen - dodaju u saopštenju.
Vrhovni sud je posebno naglasio da su ovim ponašanjem nadležnih organa povrijeđena prava garantovana članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima, odnosno pravo na odlučivanje u razumnom roku.&nbsp;
- Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da i upravni postupci poput ovoga moraju biti okončani bez nepotrebnog odlaganja, posebno kada utiču na imovinska prava građana - zaključili su u saopštenju.

Vrhovni sud djelimično uvažio zahtjev porodice Vratnica zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku

Vrhovni sud formirao je Upravni odbor za unapređenje sistema sudske prakse.
- Cilj sastanka bio je zajedničko razmatranje i definisanje mjera za razvoj jedinstvenog, funkcionalnog i digitalno podržanog sistema sudske prakse, kojim se jača vladavina prava i unapređuje institucionalna saradnja među sudovima u Crnoj Gori - kazali su iz Vrhovnog suda.
Upravni odbor je formiran na inicijativu Vrhovnog suda Crne Gore, a uz podršku Evropske unije, kako bi se osnažio princip pravne sigurnosti u Crnoj Gori, kao važnog atributa vladavine prava, a u okviru projekta EUROL 4 – Podrška Evropske unije vladavini prava u Crnoj Gori.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da njegovo formiranje predstavlja važan korak ka jačanju jedinstvene sudske prakse i unapređenju kvaliteta sudskog odlučivanja.&nbsp;
- Kroz zajednički rad sudova i institucionalnu saradnju biće stvoreni uslovi za efikasniji, transparentniji i savremeniji pravosudni sistem u skladu sa evropskim standardima - istakla je ona.
Članovi Upravnog odbora su predstavnici Vrhovnog i Apelacionog suda Crne Gore, Sudskog savjeta, viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju, Privrednog, Upravnog i Višeg suda za prekršaje Crne Gore, te Osnovnog suda u Podgorici.
- Formiranjem Upravnog odbora postavljeni su temelji za modernizaciju i unaprjeđenje sistema sudske prakse, uz podršku Evropske unije i aktivno učešće svih sudova u Crnoj Gori - kazali su iz Vrhovnog suda.

Vrhovni sud formirao Upravni odbor za unapređenje sudske prakse

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić očekuje da uskoro očekuje istrage i presude u slučajevima visoke korupcije, kao i da će u skorije vrijeme biti okončano suđenje bivšoj predsjednici najviše sudske instance Vesni Medenici.
- Ta struktura predmeta se odvija. Iz javnih saopštenja i izvještaja za postupanja mi se čini da se dokazni postupak u slučaju Medenice približava kraju, a kada će predmet sazreti za pozivanje na završne riječi je isključiva nadležnost sudećeg vijeća. U svakom slučaju, očekujemo da to bude u kratkom vremenskog periodu koji može biti prihvatljiv. Prema stanju iz izvještaja, nadam se da ćemo do kraja godine imati završne riječi i da će se u skorom vremenu donositi prvostepene odluke - rekla je Pavličić u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Pavličić je istakla i da u Izvještaju Evropske komisije (EK) u odnosu na pravosuđe i poglavlja 23 i 24 nije konstatovano ništa novo, te da je toga kao čelnica sudske grane vlasti svjesna, kao i svi sistemu.
Ona je rekla da su to naslijeđeni i nagomilani problemi, ali i da su u periodu od deset mjeseci pokazali ozbiljnost u radu i dali sve što su mogli.&nbsp;
Pavličić upozorava na hronični nedostatak sudija, ali i na činjenicu da je njihov broj uvećan u Specijalnom odjeljenju Višeg suda koje se bavi najloženijim predmetima.
- Sudije su preduzele sve što je u granicama prostornih i ljudskih kapaciteta. Međutim, da bi efikasnost sudova bila na onom nivou koji je zadovoljavajući za cjelokupan sistem - sudstvo ne može samo. Postoji obaveza izvršne i zakonodavne vlasti u dijelu izmjena zakona, kada je neophodno dejstvo sve tri grane vlasti kako bi se zajednički sagledalo da li smo spremni da u prostorijama u kojima se sudilo prije 20,30, 50 godina, radimo po optuženjima najozbiljnijim kriminalnim grupama - poručila je Pavličić.
T.K.

Pavličić: Suđenje Medenici se bliži kraju, očekujem završne riječi do kraja godine

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je za tri mjeseca pritvor osumnjičenom za nedozvoljenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija M. M. i to zbog opasnosti od bjekstva.
Kako se navodi u saopštenju, odlučivali su o prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 7. novembra, a produženje pritvora traje do 16. februara iduće godine.
- Okrivljen je, prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, osnovano sumnjiv da je 16. avgusta ove godine u naselju Dajbabe u Podgorici neovlašćeno - radi prodaje - držao opojnu drogu kokain, konoplju i džoint sa marihuanom, a kod sebe je imao i vagu za precizno mjerenje. Osnovano je sumnjiv da je na javnom mjestu neovlašćeno nosio vatreno oružje - pištolj nepoznate marke i kalibra, sa uklonjenim fabričkim brojem i osam metaka, bez odgovarajuće dozvole, što je sve utvrđeno prilikom policijske kontrole - navodi se u saopštenju Vrhovnog suda.
Okrivljenom M. M. je pritvor, kako podsjećaju, prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 18. avgusta, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 15. septembra ove godine.&nbsp;

Produžen pritvor osumnjičenom za "dilovanje" droge i nedozvoljeno držanje oružja zbog opasnosti od bjekstva

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Valentina Pavličić, sastala se sa zamjenikom tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma Ujedinjenih nacija za krivične sudove (IRMCT) Kevinom Hjuzom.
Na sastanku je razgovarano o radu crnogorskog pravosuđa u predmetima ratnih zločina, izazovima u njihovom procesuiranju, kao i o značaju međunarodne saradnje u obezbjeđivanju pravičnih i efikasnih sudskih postupaka.
Predsjednica Pavličić upoznala je sagovornika sa aktivnostima Vrhovnog suda i nadležnih sudova, naglasivši da predmeti ratnih zločina imaju prioritetan značaj i da se u njihovom vođenju dosljedno primjenjuju međunarodni standardi.
- Naš je cilj da obezbijedimo pravično suđenje u razumnom roku, zaštitu prava žrtava i dosljednu primjenu zakona - poručila je Pavličić.
Sagovornici su posebno istakli važnost zaštite identiteta žrtava, naročito u predmetima seksualnog nasilja, što crnogorski sudovi već primjenjuju u praksi, kao i potrebu da se imovinsko-pravni zahtjevi žrtava rješavaju u okviru istog krivičnog postupka, čime bi se spriječila njihova dodatna viktimizacija.
Zamjenik tužioca Hjuz izrazio je poštovanje prema nezavisnosti crnogorskih sudova i tužilaštava, podsjetivši da je IRMCT dostavio crnogorskim organima obimnu dokumentaciju o ratnim zločinima, uključujući i dokaze o 18 osoba iz Crne Gore povezanih sa zločinima počinjenim u Sarajevu.
- Naš cilj je da podržimo crnogorsko pravosuđe kako bi se postupci vodili efikasno i nepristrasno, uz puno poštovanje principa vladavine prava - &nbsp;naglasio je Hjuz.
Sagovornici su se saglasili o važnosti dalje saradnje između crnogorskih sudija i sudija Haškog tribunala, kroz razmjenu iskustava i praksi u predmetima ratnih zločina, u cilju jačanja stručnih kapaciteta i ujednačene primjene međunarodnih standarda.
Predsjednica Pavličić istakla je spremnost Vrhovnog suda da, kroz stručnu i međunarodnu saradnju, doprinese jačanju pravosudnog sistema i zaštiti žrtava, naglasivši da je zajednički cilj ostvarenje pravde i očuvanje ljudskog dostojanstva.
- Zadatak suda je da pravo pretvori u djelotvornu zaštitu, a pravdu u stvarnu satisfakciju za svaku žrtvu - poručila je Pavličić.
Međunarodni rezidualni mehanizam Ujedinjenih nacija za krivične sudove (IRMCT) osnovan je 22. decembra 2010. godine, s ciljem da nastavi ključne funkcije bivšeg Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (ICTR) – uključujući gonjenje preostalih bjegunaca, vođenje žalbenih postupaka, nadgledanje izvršenja kazni i čuvanje arhiva ovih međunarodnih sudova.

Vrhovni sud Crne Gore i IRMCT: Zajednički rad na jačanju pravde i zaštiti žrtava ratnih zločina

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor za još mjesec T.M, E.C. i A.K. koji se terete da su 6. juna u Ulcinju, zajedno i po prethodnom dogovoru, pokušali da ubiju državljane Azerbejdžana A.X. i M.A.
Oni su ih napali noževima i nanijeli im više ubodnih rana u predjelu grudnog koša, pri čemu su A.X. i M.A. zadobili povrede opasne po život.
Pritvor im je, kako su naglasili u Vrhovnom sudu, produžen zbog opasnosti od bjekstva.
- Vrhovni sud je, donoseći rješenje o produženju pritvora, imao u vidu težinu krivičnog djela i visinu zaprijećene kazne, činjenicu da su okrivljeni državljani Srbije, mlađe osobe i nezaposleni, kao i to da nemaju čvrste i trajne veze sa Crnom Gorom, što upućuje na zaključak da imaju razvijene kontakte u inostranstvu, od kojih mogu zatražiti i dobiti pomoć u bjekstvu i skrivanju - naveli su u Vrhovnom sudu.
T. M., E. C. i A. K. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 8. juna, zatim produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 4. jula, te rješenjem Vrhovnog suda od 2. septembra, tako da. Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 7. decembra.

Za mjesec produžen pritvor osumnjičenima za pokušaj ubistva državljana Azerbejdžana u Ulcinju

Red je, ako ljudi čitaju, i žele to, povijesne izvore i istorijsku literaturu, temeljno analizirati, pored ostaloga, i uzeti u obzir ono što je bitno. Zapravo, &nbsp;ono što kompetentni relavantni isti o tome svjedoče , savremenici, izvori i dobro upućeni, vremena toga, kad je Crna Gora bila već dugo, žrtva nasilne aneksije, odnosno, prisajedinejnja Crne Gore Srbiji od 1918. godine.
&nbsp;O tome je, pored ostalih, pisao je i znameniti komunista, hrvatski revolucionar, &nbsp;književnik, publicista, novinar i pisac, rodjen u Trstu, &nbsp;Otokar Keršovani, u knjizi "Povijest Hrvata", koju je pisao na političkoj robiji, na izdržavanju političke kazne od deset godina robije u Sremskoj Mitrovici, a koga su kao ponovnog robijaša ubile, zlikovački, zbog odmazde besmislene, Pavelićeve &nbsp;ustaše 1941.godine.&nbsp;
Otokar Keršovani, hrvatski intelekektualac je, a to se u Crnoj Gori slabo zna, jasno je napisao u zatvoru dok je bio, da je Crna Gora bila prisajedninjena, nasilno 1918 Kraljevini &nbsp;Srbiji ,potom &nbsp;SHS (nikakvog dobrovoljnog ujedinjenja tada bilo nije) i on jasno govori da su "omladinci", predvodjeni Markom Dakovićem i ostalima, kao prosta agentura srpske vlade i poslanici tzv. PODGORICKE SKUPSTINE uradili, bespravno i likvidirali državni suverenitet i nezavisnost Crne Gore.&nbsp;
Znameniti Otokar Keršovani u knjizi" Povijest Hrvata" (posthumno objavljena u Rijeci, 1972), kazuje da je velikosrpska hegemonistička klika pobijedila 1918., i da je žrtva te imperijalne politike bila i Crna Gora.
O tome,na strani 102, navedene knjige, znameniti Otokar Keršovani, navodi da je bjelaška omladina., odnosno, kako on piše 1918. godine, "tzv. omladina (s direktnim agentima Srbije) nasilno je i protiv volje većine crnogoskog &nbsp;naroda provela prisajedinjenje Crne Gore Srbiji".&nbsp;
Elem. Jasno, Keršovani piše, navodi, između dva svjetska rata, očiglednu činjenicu, da je Crna Gora bila žrtva nasilne aneksije od stane Srbije. To je činjenica, a Keršovani, kao savremenik i &nbsp;svjedok, znalac tog vremena, svjedoči o tome uvjerljivo tačnom istorijskom konstatacijom.&nbsp;
Zato, apeluem da se ne mijenja odredba člana 1 o statusu potomaka dinastije Petrovic Njegoš. Jer je to lažiranje istorije. I pozivam konvertita nažalost poslanika PES-a, bivšeg službenika vlada ranijih Crne Gore gospodina Gordana Stojovića da se očita. Jedno je nekad tvrdio - a danas suprotno tome. Jednom je morao pričati neistinu, prije ili sada, a danas je priča zbog ličnog profita.

Hrvatski rodoljub, revolucionar i komunista Otokar Keršovani tvrdio je da je Crna Gora 1918. bila žrtva nasilne aneksije

Protiv Ž.Đ. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao vozač zdravstvene ustanove tokom točenja goriva u službena kola dio sredstava sa računa zadržao za sebe.
Njemu se na teret stavlja pronevjera.
- Ovo krivično djelo na teret se stavlja Ž.Đ. iz Nikšića koje je, kako se sumnja, izvršio tako što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici u Nikšiću tokom točenja pogonskog goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe - saopšteno je iz Uprave policije.
Na taj način je, ističu oni, pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove, te je protiv njega podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Nikšić: Vozaču zdravstvene ustanove krivična prijava zbog sumnje da je tokom točenja goriva dio novca zadržao za sebe

Radnici španske modne kompanije Zara iz sedam evropskih zemalja najavili su proteste za Crni petak, koji ove godine pada 28. novembra.
Oni zahtijevaju da firma Inditex, vlasnik Zare, ponovo uvede ukinutu šemu podjele profita, prenosi Capital.ba.
Proteste koordinira španski sindikat CCOO zajedno sa sindikatima u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Luksemburgu i Portugaliji, a biće održani ispred najvećih prodavnica Zare u evropskim metropolama.
Predstavnica CCOO, Roza Galan, navela je da je Inditex imao šemu podjele profita prije pandemije, ali da je ona ukinuta uprkos tome što kompanija danas bilježi izuzetno visoke prihode, a vrijednost njenih akcija se udvostručila u protekle tri godine.
Crni petak je ključni dio maloprodajne sezone u kome trgovci nastoje da privuku kupce i isprazne starije zalihe.
Radnici u maloprodaji tradicionalno koriste taj period da istaknu svoje zahtjeve.
U Španiji je 2022. godine takođe održan protest zaposlenih u Inditexu, nakon koga je firma povećala prosječne plate radnika u španskim prodavnicama 20 odsto.

Radnici Zare najavili proteste na Crni petak širom Evrope

Protiv dvije sedamnaestogodišnjakinje iz Tivta podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su sa skrivenog broja telefona pozvale vršnjakinju i rekle da će u javnost pustiti snimak eksplicitne sadržine na kojem se nalazi ako im ne da novac.
One se terete za krivično djelo iznuda u pokušaju.
- Policija preduzela intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja identiteta ovih lica i došla do saznanja da je riječ o dvije maloljetnice stare 17 godina iz Tivta. Od njih su u prisustvu roditelja prikupljena obavještenja na zapisnik nakon čega je sa cjelokupnim događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo iznuda u pokušaju - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv dvije osumnjičene maloljetnice krivična prijava je podnijeta u redovnom postupku.

Sedamnaestogodišnjakinjama krivična prijava zbog sumnje da su vršnjakinji rekle da će objaviti eksplicitni snimak ako im ne da novac

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: vrhovni-sud