Ministar trgovine Kanade Domink Le Blank rekao je danas da je odluka Vrhovnog suda SAD o ukidanju carina koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kanadi i drugim zemljama, samo učvrstila stav njegove zemlje da su te carine bile "nepravedne", prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Međutim, Le Blank je dodao da ostaje da se radi na sektorskim carinama u sektoru kanadske automobilske industrije, i sektorskim carinama na čelik i alumunijum.
Prema njegovim riječima, te industrije trpe od ovih carina.
Vrhovni sud SAD ocijenio je danas da je Tramp uvođenjem carina na osnovu propisa o vanrednim situacijama iz 1977. godine prekoračio svoja ovlašćenja, jer carinska ovlašćenja potpadaju pod nadležnost američkog Kongresa.
Odlukom Vrhovnog suda SAD poništen je veći dio Trampovih carina, ali ne i sve koje je on uveo drugim zemljama.
Carine su jedno od ključnih oruđa Trampove ekonomske politike u njegovom drugom predsjedničkom mandatu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kanada: Vrhovni sud SAD potvrdio da su Trampove carine bile nepravedne

By analyzing indictments and orders to conduct investigations, ETV’s investigative team revealed disturbing irregularities in cases handled by the Special State Prosecutor’s Office more than a month ago, pointing to possible abuses. As reported by Television E and Portal ETV, as many as twelve SKY messages of identical content, date, and time were inserted into a case concerning cigarette smuggling through the Ecuadorian port of Guayaquil, while simultaneously appearing in an investigation into cocaine smuggling, also from Ecuador?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190232_e64d0cc2def2a2b91ae1ed3329c2892f6aca08b81420f8bf5d687fdd0cecbd26.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218190232_e64d0cc2def2a2b91ae1ed3329c2892f6aca08b81420f8bf5d687fdd0cecbd26" data-rendition-name="original" width="1632" height="1080" loading="lazy" alt="SUMNJA NA TUŽILAČKE MANIPULACIJE: Dvanaest istih rečenica u tri tužilačka akta i dvije istrage "><figcaption>SUSPICION OF PROSECUTORIAL MANIPULATION: Twelve identical sentences in three prosecutorial acts and two investigations(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  <h2>NO REACTION FROM THE SSPO</h2> Journalists from our media outlet also uncovered manipulation of the content of a Europol Intelligence Document delivered to Predrag Šuković, head of the Special Police Department, and from there forwarded to the head of the Special State Prosecutor’s Office Vladimir Novović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190228_5c0df89e1879ca62767f2aad2ee6f54a61386ab33874017a65d540a424532ed0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260218190228_5c0df89e1879ca62767f2aad2ee6f54a61386ab33874017a65d540a424532ed0" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="BEZ ODGOVORA: Vladimir novović, glavni specijalni tužilac "><figcaption>NO ANSWER: Vladimir novović, Chief Special Prosecutor(Photo: FOTO: SAVO PRELEVIC)prelevics@t-com.me</figcaption></figure>  What is particularly intriguing is that the original Europol documents do not mention the name of Podgorica businessman Aleksandar Mijajlović, nor the nickname „Aco“, which later mysteriously appears in prosecutorial files, replacing Europol’s information about a person nicknamed „Miki“ and „New Miki“ (translated from „Novi Miki“).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190232_dca24f3c0e07eea046161fa248c4130ebf699626652f27da389338de94f47965.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260218190232_dca24f3c0e07eea046161fa248c4130ebf699626652f27da389338de94f47965" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NA METI SDT-A: Biznismen Aleksandar Mijajlović"><figcaption>TARGETED BY THE SSPO: Businessman Aleksandar Mijajlović(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  All of this raises suspicion that someone - either within the Special Police Department or the Special State Prosecutor’s Office - subsequently altered or supplemented the original Europol data. However, apart from persistent silence lasting more than a month, there has been no reaction from the Special State Prosecutor’s Office to Television E’s questions. Nor did Supreme State Prosecutor Milorad Marković answer the key question: he responded to four questions with a single sentence.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190228_095225006df61443760e25e8eb49a816ad49cb44242b2cab6d702fe8c7aa8f7f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260218190228_095225006df61443760e25e8eb49a816ad49cb44242b2cab6d702fe8c7aa8f7f" data-rendition-name="original" width="843" height="527" loading="lazy" alt="JEDNA REČENICA ZA ČETIRI PITANJA: Milorad Marković, vrhovni državni tužilac "><figcaption>ONE SENTENCE FOR FOUR QUESTIONS: Milorad Marković, Supreme State Prosecutor(Photo: UGC )</figcaption></figure>  <h2> WHEN AN ANSWER IS NOT AN ANSWER</h2> - We remind you that the cases you mention in your questions are pending before the competent court. All proposed evidence, including the cited messages, will be assessed by the court in accordance with the law, and a decision will be made - the office of the Supreme State Prosecutor Marković replied. In reality: one bureaucratically worded sentence, devoid of substance! Even after a follow-up email - in which we reiterated that the same messages appear as evidence in multiple cases, one of which is still under investigation by the Special Prosecutor’s Office - no response was provided. While prosecutors largely remain silent, the President of the Supreme Court of Montenegro Valentina Pavličić submitted a detailed written response, citing the Constitution and laws. She recalled that judicial authority is independent, and that judges are autonomous in exercising their judicial function and rule exclusively on the basis of the Constitution and the law, which excludes any interference in judicial decision-making in specific cases.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190232_725909ed3b16afae9f7dc02777b55e69b264c9b7d8e9c548024ce2e9306ad1b1.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260218190232_725909ed3b16afae9f7dc02777b55e69b264c9b7d8e9c548024ce2e9306ad1b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="POŠTOVANJE USTAVA I ZAKONA: Valentina Pavličić, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore "><figcaption>RESPECT FOR THE CONSTITUTION AND THE LAW: Valentina Pavličić, President of the Supreme Court of Montenegro(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2> LACK OF JURISDICTION OF THE SUPREME COURT</h2> - The President of the Supreme Court of Montenegro has no authority to act or in any way influence individual cases pending before Montenegrin courts - Pavličić’s response states. She emphasized that, in order to preserve the integrity of proceedings and impartiality, she has no legal authority to comment on individual cases. - The President of the Supreme Court of Montenegro also has no legal authority to review confirmed indictments, analyze individual cases, or assess the admissibility of evidence in court proceedings before lower courts. The assessment of evidence and the rendering of decisions based on evidence presented in court proceedings fall exclusively within the jurisdiction of judicial panels before which the cases are pending - the response to Television E states. <h2>QUESTIONS BLOWN „INTO THE WIND“</h2> Will you request that the indictments in question be reviewed again? Do you believe that such conduct may have violated the defendants’ right to a fair trial, both by the Special State Prosecutor’s Office and by the judges who confirmed the indictments? To these questions from TV E, the President of the High Court in Podgorica Zoran Radović persistently avoided responding. Unlike Montenegrin institutions, which remain silent on questions about the misuse of SKY communications, lawyers across Europe have for years warned that SKY cannot serve as valid evidence if its authenticity is disputed.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218190236_7e57ab71347f7414294dab5c5879e462d39108ea8dd24fa124db4e829ea38a4e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260218190236_7e57ab71347f7414294dab5c5879e462d39108ea8dd24fa124db4e829ea38a4e" data-rendition-name="original" width="1406" height="1080" loading="lazy" alt="MORA POSTOJATI MOGUĆNOST ADVOKATA DA PROVJERE SKAJ DOKAZE: Justus Reizinger "><figcaption>DEFENSE LAWYERS MUST HAVE THE OPPORTUNITY TO VERIFY SKY EVIDENCE: Justus Reizinger(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  <h2>THE QUESTION OF TRIAL FAIRNESS</h2> Dutch lawyer Justus Reizinger emphasizes that the defense must have full opportunity to verify the legality of how such evidence was obtained. - As defense attorneys in criminal proceedings, we must be able not only to verify the reliability of incriminating evidence, but also to determine how it was obtained and processed, whether this was done in accordance with the law, and whether it constitutes lawful evidence at all - Reizinger said in a statement to ETV. He stresses that this must be assessed in accordance with the national legislation of the states from which the citizens indicted on the basis of SKY messages originate. - We must be able to examine legality in accordance with the national legislation of all states involved. If these questions of legality cannot be adequately reviewed, that means there is no possibility of a fair trial, and such evidence would have to be excluded - Reizinger concludes. While competent institutions shift responsibility among themselves, the key question remains unanswered: were the disputed evidence lawfully obtained and used? State silence and the absence of reaction call into question the defendants’ right to a fair trial, and at the same time undermine public trust in the judicial system.

Svetlana Đokić

Siniša Adamović

Draško Đuranović

A wall of state silence over manipulations of SKY evidence

Crna Gora nastavlja reformu pravosuđa u skladu sa evropskim standardima, uz fokus na efikasnost sudova, smanjenje broja zaostalih predmeta i očuvanje nezavisnosti sudske vlasti, poručeno je sa sastanka predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić i predsjednika Sudskog savjeta Radoja Koraća sa komesarom Evropske unije za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majklom Mekgratom.
Tokom razgovora razmotreni su ključni izazovi i prioriteti u procesu reforme crnogorskog pravosuđa u kontekstu evropskih integracija. Poseban akcenat stavljen je na unapređenje efikasnosti sudova i smanjenje broja starih predmeta.
Predsjednica Vrhovnog suda upoznala je sagovornike sa rezultatima Jedinstvenog programa za rješavanje starih predmeta, navodeći da je Vrhovni sud ostvario najbolje rezultate u posljednjih nekoliko godina, te da se program dosljedno primjenjuje na svim nivoima sudske vlasti. Najavljeno je i unapređenje smjernica za postupanje u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, uz podršku međunarodnih partnera, s ciljem skraćivanja trajanja postupaka i jačanja pravne sigurnosti.
Razgovarano je i o izazovima u vezi sa evaluacijom sudija, posebno sudija Vrhovnog suda, u svjetlu reformi iz 2024. godine i velikog broja novoizabranih sudija u sistemu. Ukazano je na potrebu pronalaženja rješenja koje će obezbijediti kontinuitet rada Vrhovnog suda i nižestepenih sudova, uz puno poštovanje Ustava, važećih zakona i evropskih standarda, u stalnom dijalogu sa evropskim institucijama.
U tom kontekstu otvoreno je i pitanje starosne granice za odlazak sudija Vrhovnog suda u penziju, kao urgentnog pitanja za očuvanje kvaliteta rada sudskog sistema i sprečavanje stvaranja novih zaostataka.
Predsjednik Sudskog savjeta ukazao je na aktuelna ustavna rješenja u vezi sa sastavom tog tijela, podsjećajući da ministar pravde duži period ne učestvuje u njegovom radu, u skladu sa standardima Evropske unije, te da je u skupštinskoj proceduri predlog izmjena koji se odnosi na to pitanje, kao i na način izbora članova Sudskog savjeta.
Tema sastanka bila je i saradnja sudske vlasti sa bezbjednosnim strukturama. Istaknuto je da sudovi postupaju nezavisno i u skladu sa zakonom, te da se odluke donose isključivo na osnovu činjenica i dokaza izvedenih u postupku. Naglašeno je da je institucionalna saradnja funkcionalna, uz puno poštovanje ustavne uloge i principa podjele vlasti.
Učesnici su ukazali na značaj očuvanja nezavisnosti sudstva, naročito u predmetima od posebnog javnog interesa, kao ključnog preduslova za jačanje vladavine prava i povjerenja građana u pravosudni sistem.
Komesar Mekgrat ocijenio je da su Vrhovni sud i Sudski savjet ključne institucije za jačanje vladavine prava i sprovođenje reformi, te da Evropska unija prepoznaje napredak Crne Gore u toj oblasti. On je naglasio da su vidljivi pozitivni pomaci, ali i da je neophodno nastaviti sa dodatnim naporima kako bi sva pregovaračka poglavlja bila zatvorena do kraja 2026. godine.
Sagovornici su potvrdili posvećenost daljem jačanju nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti sudske vlasti, kao i spremnost za nastavak bliske saradnje sa institucijama Evropske unije, sa ciljem izgradnje snažnog, profesionalnog i evropski usklađenog pravosudnog sistema u Crnoj Gori.

Pavličić i Mekgrat: Reforma pravosuđa prioritet, EU prepoznaje napredak Crne Gore

Državno tužilaštvo Crne Gore ostaje snažna i stabilna institucija, čvrsto opredijeljena da predvodi reformske procese u okviru evropskih integracija - poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na sastanku sa komesarom Evropske unije za demokratiju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majklom Mekgratom.
Sastanak je, kako se navodi u saopštenju, održan u okviru dijaloga na visokom nivou posvećenog daljem unapređenju vladavine prava i jačanju nezavisnosti tužilaštva u Crnoj Gori.
- Nezavisnost, profesionalnost i odgovornost su temelj efikasne borbe protiv kriminala, a svaki oblik neprimjerenog uticaja na državne tužioce, kao i pokušaji institucionalne diskreditacije, predstavljaju ozbiljan izazov za vladavinu prava koji zahtijeva jasan i odlučan institucionalni odgovor - naveo je Marković.
Mekgrat je naglasio da Evropska unija snažno podržava nezavisnost i integritet Državnog tužilaštva Crne Gore.&nbsp;
- Posebno je istakao da je svaki vid neprimjerenog uticaja na tužioce neprihvatljiv i da u državi vladavine prava nema mjesta takvim pritiscima. Komesar je izrazio punu podršku Tužilaštvu da nastavi svoj rad u skladu sa principima nezavisnosti i profesionalnosti, ističući da su postignuti konkretni i vidljivi rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i zaštiti temeljnih prava od suštinskog značaja za napredak u pregovaračkom procesu - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Ohrabrio je nastavak reformskih aktivnosti i potvrdio spremnost Evropske unije da nastavi pružati ekspertsku i institucionalnu podršku jačanju kapaciteta tužilačke organizacije.
- Posebna pažnja posvećena je ostvarenim rezultatima Tužilačkog savjeta na polju izbora, ocjenjivanja i integriteta državnih tužilaca. Sagovornici su se saglasili da je dalja kadrovska i stručna konsolidacija, uz jačanje administrativne i tehničke podrške, ključna za efikasno procesuiranje složenih predmeta. Komesar je posebno istakao značaj jačanja međunarodne saradnje i efikasne razmjene podataka sa državama članicama EU, dok je VDT potvrdio da je razvoj kapaciteta za međunarodnu pravnu pomoć i direktnu saradnju jedan od strateških prioriteta Tužilaštva - piše u saopštenju.
Dodaju da sastanak sa komesarom Mekgratom potvrđuje snažnu podršku evropskih institucija daljem jačanju nezavisnosti, profesionalnosti i efikasnosti tužilačke organizacije u Crnoj Gori, uz jasnu poruku da su borba protiv kriminala, zaštita integriteta institucija i dosljedna primjena zakona prioriteti od kojih nema odstupanja.

Marković sa Mekgratom: Tužilaštvo ostaje snažna i stabilna institucija, čvrsto opredijeljena da predvodi reformske procese

Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu kompanije „Sveti Stefan Hoteli“ AD Budva i ukinuo rješenje Vrhovnog suda kojim je potvrđena nenadležnost domaćih sudova u sporu sa kompanijom Adriatic Properties AD Budva, u vezi sa izvršavanjem obaveza iz Ugovora o zakupu za hotele Kraljičina plaža i Miločer - Sveti Stefan, jer je proizvoljno zaključio da u ovom sporu nijesu nadležni domaći sudovi već međunarodna arbitraža.
Odlukom Ustavnog suda utvrđeno je da su sudovi propustili da ispitaju suštinsko pitanje, da li se radi o sporu u kojem je predviđena isključiva nadležnost crnogorskog pravosuđa, imajući u vidu da se predmet spora odnosi na zakup nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Crne Gore.
Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore oglasili su se nenadležnim u sporu neizvršavanja obaveza iz Ugovora o zakupu, tvrdeći da je riječ o sporu sa elementom inostranosti, odnosno jer jednu ugovornu stranu čini više pravnih lica sa sjedištem u inostranstvu, navodeći da je Ugovorom o zakupu iz 2007. godine definisano da će se svaki spor koji ne bude riješen međusobnim dogovorom, rješavati pred Londonskim sudom za međunarodnu arbitražu.
Ustavni sud je utvrdio da je ustavnopravno neprihvatljiv stav Privrednog, Apelacionog i Vrhovnog suda da nema osnova za tvrdnju da se radi o predmetu koji se ne može rješavati pred domaćim sudovima, što su temeljili na tumačenju Zakona o parničnom postupku, zanemarajući prelazne i završne odredbe ovog zakona, selektivno se pozivajući na odredbe Zakona o arbitraži, ali i u potpunosti ignorišući relevantne odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji predstavlja zakon koji posebno propisuje slučajeve isključive nadležnosti domaćih sudova.
- Ključno pitanje u ovom predmetu je da li je spor podoban da bude podvrgnut arbitraži, što su sudovi propustili da ispitaju u suštini, u smislu ocjene da li je makar jedna od stranaka arbitražnog sporazuma fizičko ili pravno lice sa prebivalištem/sjedištem u inostranstvu, iako je podnosilac ustavne žalbe upravo na tu činjenicu ukazivao tokom sudskog postupka - navode u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je posebno ukazao da sudovi nijesu cijenili činjenicu da su kao ugovorne strane Ugovora o zakupu isključivo navedene Hotelska grupa Budvanska rivijera AD Budva, kao zakupodavac, i Adriatic Properties doo Budva, kao zakupac, koji su pritom domaća pravna lica sa sjedištem registrovanim u Crnoj Gori.
Kažu da je umjesto toga Vrhovni sud samo konstatovao da “na strani zakupca postoji više pravnih lica, od kojih dva strana pravna lica…”, iako su Ugovor o zakupu zaključila domaća pravna lica sa registrovanim sjedištem u Crnoj Gori kao zakupac i zakupodavac, dok je pravno lice Aidway Investments Limited, registrovan na Britanskim Djevičanim ostrvima, u ugovoru označen kao garant.&nbsp;
Ustavni sud u odluci navodi da Vrhovni sud nije napravio razliku između stranaka u zakupnom odnosu od ugovora o jemstvu koji predstavlja sporedni ugovor i koji ne opredjeljuje niti remeti položaj ugovornih strana u Ugovoru o zakupu.
- Vrhovni sud je, potvrđivanjem stava nižestepenih sudova, i samim navođenjem garanta u Ugovoru o zakupu kao ugovorne strane iako nije ni zakupac ni zakupodavac, zapravo implicitno omogućio da se bez potrebne analize, u potpunosti izbjegnu stroga pravila u pogledu nadležnosti države koja je Zakonom o međunarodnom privatnom pravu izričito propisana u slučaja zakupa na nepokretnosti - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Dodaju da Vrhovni sud nije cijenio sadržinu Ugovora o zakupu polazeći od osnovnih pravila ugovornog prava, u smislu da takav ugovor stvara prava i obaveze za te ugovorne strane, a propustio je da ispita položaj garanta.
- Zakonom o međunarodnom privatnom pravu propisana je isključiva nadležnost pravosuđa Crne Gore kada su u pitanju sporovi povodom zakupa nepokretnosti koje se nalaze u Crnoj Gori. Na to ukazuje i praksa Vrhovnog suda koji je u jednom revizijskom predmetu iz maja 2024. godine naveo da postoji isključiva nadležnost suda Crne Gore u odnosu na stvarna prava i prava iz zakupa nepokretnosti koja se nalazi u Crnoj Gori. Kako je Vrhovni sud cijenio samo zakonske odredbe koje su išle u korist Adriatic Properties doo Budva, čime su izostali jasni odgovori na tvrdnje podnosioca ustavne žalbe, te nedostatak odgovarajućeg obrazloženja i nejasnoće u tumačenju odredbi Zakona o arbitraži i Zakona o međunarodnom privatnom pravu, Ustavni sud zaključuje da predmet nije bio razmotren u skladu sa zahtjevima pravičnog suđenja - navode u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ukinuo rješenje Vrhovnog suda i vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje, u skladu sa pravnim stavovima izraženim u odluci.

Ustavni sud vratio spor oko Svetog Stefana pred domaće pravosuđe

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić razgovarala je sa programskom koordinatorkom Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) Nihal Ersoj o uspostavljanju i unapređenju saradnje u oblasti jačanja crnogorskog sudskog sistema.
Kako se navodi u saopštenju, dogovorena je saradnja i na unapređenju prostornih kapaciteta u zgradi Vrhovnog suda, sa posebnim fokusom na poboljšanje uslova rada u sudnicama.
Na sastanku je bilo riječi o mogućnostima daljeg jačanja institucionalne saradnje, naročito kroz razmjenu iskustava sa sudovima u Turskoj, organizaciju seminara i konferencija, kao i realizaciju budućih projekata od značaja za pravosuđe.
Programska koordinatorka TIKA-e podsjetila je da je ova organizacija prisutna u Crnoj Gori od obnove njene nezavisnosti i da je do sada realizovala 540 projekata u različitim oblastima.
Istakla je i spremnost TIKA-e da, u skladu sa potrebama sudova, a posebno Vrhovnog suda, nastavi da pruža podršku kroz nove projekte i regionalne inicijative usmjerene na unapređenje sudskog sistema.

Saradnja Vrhovnog suda i TIKA-e u cilju jačanja crnogorskog sudskog sistema

Ustavni sud Crne Gore ukinuo je presudu Vrhovnog suda iz februara 2023. godine u predmetu bivše viceguvernerke Irene Radović utvrdivši da joj u postupcima pred redovnim sudovima za mobing nije pružena djelotvorna sudska zaštita, u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. Predmet je vraćen Vrhovnom sudu na ponovno odlučivanje.
Osnovni i Viši sud u Podgorici, a potom i Vrhovni sud, presudili su da Radović nije učinila vjerovatnim da je od oktobra 2017. do jula 2018. godine, bila zlostavljana na radu, odnosno da je prema njoj diskriminatorski postupano jer je žena. Ustavni sud je ocijenio da sudovi, prilikom utvrđenja postojanja mobinga i diskriminacije nijesu na adekvatan način cijenili nalaz i mišljenje neuropsihijatra, koji je utvrdio da je Radović usljed konfliktnih odnosa na radnom mjestu, bila liječena i ispoljavala simptome posttraumatskog stresnog poremećaja.
- Takav nalaz je obavezivao sudove da ispitaju da li su konkretne radnje posmatrane pojedinačno i u zbiru mogle predstavljati zadiranje u psihički integritet Radović bez obzira na to da li bi svaka od tih radnji, sagledana izolovano, formalno bila dopuštena - navodi se u odluci Ustavnog suda.
U odluci Ustavnog suda se dalje navodi da je izostala suštinska analiza činjenica da su diskreciona ovlašćenja tadašnjeg guvernera primjenjivana selektivno, jer su nadležnosti kontinuirano smanjivane samo Radović dok prema drugoj dvojici viceguvernera takve mjere nijesu preduzimane.
Za Ustavni sud je sporno i to što redovni sudovi nijesu adekvatno cijenili činjenicu da je Centralna banka protiv Radović podnijela krivičnu prijavu nakon što se ona žalila na mobing. Iako je prijava kasnije odbačena, sudovi nijesu razmotrili da li je takvo postupanje poslodavca moglo imati negativan efekat na njen profesionalni ugled.
Takođe, u postupku utvrđenja mobinga sudovi nijesu cijenili ni činjenicu da je Radović smijenjena prije isteka mandata i u toku sudskog postupka za zaštitu od mobinga.
Vijeće Ustavnog suda je ukazalo da je suprotno praksi Evropskog suda i to što sudovi nijesu adekvatno cijenili dokument kojim je Radović optužena za nemoralno ponašanje, odnosno sveli su ovo na pitanje da li je formalno distribuiran među zaposlenima, bez razmatranja sadržine informacije kojom se zadire u privatni život.
- Sudovi su bili dužni da razmotre cjelokupni činjenični i pravni kontekst predmeta i da sagledaju kumulativni efekat svih prethodno navedenih okolnosti, uključujući i pokretanje krivičnog postupka, koje su u konkretnom slučaju rezultirale razrješenjem podnositeljke sa javne funkcije. Propuštanjem takve sveobuhvatne analize, sudovi nijesu ocijenili posljedice koje su navedene okolnosti imale na profesionalni ugled, lično dostojanstvo i psihički integritet podnositeljke - naveli su u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je naglasio i da ovom odlukom ne prejudicira ishod ponovnog postupka o tome da li su događaji na radnom mjestu zaista predstavljali mobing, ali da način na koji su sudovi sagledali te događaje ne ispunjava standarde djelotvorne zaštita u smislu prakse i standarda Evropskog suda za ljudska prava, zbog čega je bilo nužno ukinuti osporenu presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje Vrhovnom sudu.&nbsp;

Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog: Radović nije pružena djelotvorna sudska zaštita

Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu i ukinuo presudu Vrhovnog suda, ocijenivši da nije dovoljno samo utvrditi povredu prava na suđenje u razumnom roku, bez dosuđivanja zakonom propisane novčane naknade i bez jasnog obrazloženja zašto bi takva konstatacija bila dovoljna.
Podnosilac ustavne žalbe D.M. je 2023. godine podnio Vrhovnom sudu tužbu za pravično zadovoljenje, tražeći da mu država na ime nematerijalne štete isplati 5.000 eura, zbog dugotrajnog postupka pred podgoričkim Osnovnim sudom.
Vrhovni sud je utvrdio da mu je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, ali je odbio zahtjev za isplatu novčane naknade, cijeneći da je postupak u međuvremenu pravosnažno okončan, da je trajao manje od četiri godine, i da nije postojao njegov poseban interes za hitnim okončanjem postupka.
Ustavni sud je ocijenio da se takva odluka, s aspekta prakse Evropskog suda za ljudska prava, može podvesti pod „očigledno proizvoljnu“ jer Vrhovni sud nije obrazložio zbog čega je u konkretnom slučaju primijenio izuzetak koji je propisan Zakonom, koji omogućava da se povreda prava utvrdi bez dosuđivanja naknade na ime pravičnog zadovoljenja.
Kako su rekli u Ustavnom sudu, ovakva odluka je donijeta naročito imajući u vidu da stranka u postupku po Zakonu prvo mora da podnese kontrolni zahtjev kojim se ubrzava postupak, a tek potom tužbu Vrhovnom sudu, koja je kompenzacione prirode.
- Dakle, imajući u vidu suštinu tužbe za pravično zadovoljenje, odnosno da to nije sredstvo za ubrzanje postupka, već naknadna zaštita - kompenzacija za učinjenu povredu, sud mora dati konkretne, detaljne i izričite argumente zbog čega je samo utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku, bez obavezivanja tužene države da naknadi nematerijalnu štetu, i zbog čega to za podnosioca predstavlja dovoljnu satisfakciju - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Ustavni sud je predmet vratio Vrhovnom sudu na ponovni postupak kako bi ga sproveo u skladu sa standardima Evropskog suda, jer je došlo do povrede prava na pravično suđenje.

Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog: Mora se obrazložiti zašto nema naknade zbog dugog trajanja postupka

The resignation of Judge Vesna Moštrokol will have no impact on the duration of the proceedings in the case concerning the attempted terrorism on the day of the parliamentary elections, October 16th of 2016 – said the President of the Supreme Court of Montenegro Valentina Pavličić responding to journalists’ questions at today’s press conference, <a href="https://www.antenam.net/clanak/pavlicic-ostavka-sutkinje-mostrokol-nece-uticati-na-predmet-pokusaja-terorizma-2016">Antena M reports</a>.
Pavličić stated that, as a member of the Judicial Council, she was informed that Judge Moštrokol had submitted a request for termination of her judicial office without stating reasons, along with a request to exercise her right to a one-year compensation in the amount of her last salary, in accordance with the law.
- The resignation of Judge Moštrokol will not affect the length of the proceedings in the case you are showing interest in - Pavličić said, adding that the judge herself had informed her, in a collegial conversation, that she had completed all obligations in the cases she had handled, including those of special public interest.
When asked whether the panel that decided the 2016 attempted terrorism case had completed its work before Judge Moštrokol’s resignation, Pavličić did not respond directly, but emphasized that her statements lead to a „clear conclusion“ that the resignation will not cause any procedural consequences nor require the proceedings to start over.
Denial of speculation about the reasons for the resignation
The President of the Supreme Court dismissed speculation that the reason for Judge Moštrokol’s resignation was her dissatisfaction with the alleged lack of meritocracy in the selection of Supreme Court judges.
She confirmed that Judge Moštrokol had been a candidate for the Supreme Court, but stressed that no appointment, neither to the Supreme Court nor to any other court, had been carried out outside merit-based criteria.
- If she had believed that the selection was not based on meritocracy, such a decision would be subject to review. I do not believe that this is the reason for her resignation - Pavličić said, adding that the request for termination of office had surprised her, given Judge Moštrokol’s long-standing professional integrity.
Pavličić noted that she had collegially invited Judge Moštrokol to address the Judicial Council before a decision was made on her request, but that she had been assured that „no other reasons“ lay behind the resignation.
Without prejudging evidence and judicial practice
Speaking about issues related to the evidentiary value of SKY communications, Pavličić stated that it would be irresponsible for the President of the Supreme Court to express positions in advance that could prejudice future judicial decisions.
- Something may be evidence in one case, and not in another - Pavličić said, emphasizing that the Supreme Court does not issue guidelines to judges outside specific proceedings and that positions are formed exclusively through decision-making in individual cases.
Pavličić stated that the Supreme Court „does not shy away from professional, responsible, or lawful decision-making“ and that its practice, through concrete rulings, will influence the harmonization of judicial practice in lower courts.

Pavličić: The resignation of Judge Moštrokol will not affect the 2016 attempted terrorism case

Ostavka sutkinje Vesne Moštrokol neće imati nikakav uticaj na trajanje postupka u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, odgovarajući na pitanja novinara tokom današnje konferencije za medije,<a href="https://www.antenam.net/clanak/pavlicic-ostavka-sutkinje-mostrokol-nece-uticati-na-predmet-pokusaja-terorizma-2016"> prenosi Antena M</a>.
Pavličić je kazala da je, kao članica Sudskog savjeta, obaviještena da je sutkinja Moštrokol podnijela zahtjev za prestanak sudijske funkcije bez navođenja razloga, uz zahtjev za ostvarivanje prava na jednogodišnu naknadu u visini posljednje zarade, u skladu sa zakonom.
- Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na dužinu trajanja postupka u predmetu za koji pokazujete interesovanje - navela je Pavličić, dodajući da ju je sama sutkinja u kolegijalnom razgovoru informisala da je završila sve obaveze u predmetima u kojima je postupala, uključujući i one od posebnog interesa javnosti.
Na pitanje da li je vijeće koje je odlučivalo u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine okončalo svoj posao prije ostavke sutkinje Moštrokol, Pavličić nije direktno odgovorila, ali je naglasila da iz njenih navoda „proizlazi jasan zaključak“ da ostavka neće izazvati procesne posljedice niti vraćanje postupka na početak.
<h2>Demanti spekulacija o razlozima ostavke</h2>
Predsjednica Vrhovnog suda odbacila je spekulacije da je razlog ostavke sutkinje Moštrokol njeno nezadovoljstvo navodnim izostankom meritokratije prilikom izbora sudija Vrhovnog suda.
Potvrdila je da je sutkinja Moštrokol bila kandidatkinja za Vrhovni sud, ali je naglasila da nijedan izbor, ni u Vrhovni ni u bilo koji drugi sud, nije sproveden mimo meritokratskih kriterijuma.
- Da je smatrala da iza izbora ne stoji meritokratija, takva odluka je podložna provjeri. Ne smatram da je to razlog njene ostavke - kazala je Pavličić, dodajući da ju je zahtjev za prestanak funkcije iznenadio, imajući u vidu dugogodišnji profesionalni integritet sutkinje Moštrokol.
Pavličić je istakla da je kolegijalno pozvala sutkinju Moštrokol da se obrati Sudskom savjetu prije odlučivanja o njenom zahtjevu, ali da je dobila uvjeravanje da za ostavku „ne stoje nikakvi drugi razlozi“.
<h2>Bez prejudiciranja dokaza i sudske prakse</h2>
Govoreći o pitanjima koja se tiču dokazne vrijednosti SKY komunikacija, Pavličić je poručila da bi bilo neodgovorno da predsjednica Vrhovnog suda unaprijed iznosi stavove koji bi mogli prejudicirati buduće odluke sudija.
- Nešto može biti dokaz u jednom predmetu, a u drugom ne - kazala je Pavličić, naglašavajući da Vrhovni sud ne daje smjernice sudijama van konkretnih postupaka i da se stavovi formiraju isključivo kroz odlučivanje u pojedinačnim predmetima.
Pavličić je poručila da Vrhovni sud „ne bježi ni od stručnog, ni od odgovornog, ni od zakonitog odlučivanja“, te da će njegova praksa, kroz konkretne odluke, uticati na ujednačavanje sudske prakse nižestepenih sudova.

Pavličić: Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na predmet pokušaja terorizma 2016.

Nekadašnjoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić juče je ukinut pritvor, a već u ponedjeljak biće joj ukinuta mjera zabrane napuštanja stana i skinuta nanogica ukoliko se tog dana prema planu Specijalnog tužilaštva saslušaju sva tri svjedoka u okviru ove istrage, kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vesni-bratic-vec-u-ponedjeljak-skidaju-nanogicu">Pobjedu </a>advokat Mitar Šušić.
- U istrazi su predviđena saslušanja tri svjedoka – Milice Kadović, Dejana Dašića i Jovane Mijović – nakon čega će, praktično, prestati razlozi za trajanje mjere zabrane napuštanja stana – precizirao je advokat Šušić.
Slučaj Vesne Bratić dobio je novi obrt nakon što joj je Viši sud u Podgorici u petak ukinuo pritvor i odredio blaže mjere nadzora: zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor i zabranu kontakta sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara.
Odluka je uslijedila nakon što je vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo žalbe odbrane advokata Mitra Šušića, Aleksandra Rmuša i Aleksandra Delevića i preinačilo rješenje sutkinje za istragu Suzane Mugoše od 17. februara, odbijajući prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za određivanje pritvora.
Vanraspravno vijeće Višeg suda je konstatovalo da u ovom trenutku postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.
Ključna pravna dilema u ovoj fazi postupka nije bila da li postoji osnovana sumnja, već da li su ispunjeni uslovi za pritvor.
Za razliku od sutkinje Mugoše, vanraspravno vijeće Višeg suda ocijenilo je da, kad je u pitanju Bratić, ne postoji opasnost da će pobjeći, dok je eventualni rizik od uticaja na svjedoke moguće u potpunosti neutralisati blažim mjerama nadzora.
Bratić je tako, umjesto pritvora, dobila nanogicu i kućni nadzor, uz upozorenje da bi kršenje mjera moglo rezultirati ponovnim određivanjem pritvora.
- Mjere će trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka – precizirali su iz Višeg suda i dodali da će nadzor nad sprovođenjem ovih mjera izvršavati Uprava policije – Centar bezbjednosti Podgorica.
Advokat Šušić je za Pobjedu kazao da je odbrana zadovoljna odlukom vijeća da ukine pritvor Bratić, barem kada su u pitanju pritvorski razlozi, odnosno samo postojanje pritvora.
Time su, kako navodi, potvrđene teze koje je odbrana iznosila od samog početka postupka i u žalbama – da ne postoje razlozi za pritvor, niti opasnost od bjekstva, niti opasnost od uticaja na svjedoke.
- Opasnost od bjekstva je u potpunosti odbačena kao osnov za određivanje mjere. Mjera zabrane napuštanja stana izrečena je isključivo kao mjera obezbjeđenja u odnosu na navodnu opasnost od uticaja na svjedoke, a ne zbog bjekstva – precizirao je Šušić.
On je kazao da, iako je zadovoljan ukidanjem pritvora, nije saglasan sa ocjenom da postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila krivično djelo.
- Smatram da, čak i kada bi se dokazalo da je tačno ono što joj se stavlja na teret, u tim radnjama nema elemenata krivičnog djela. Samim tim, ne može postojati ni osnovana sumnja u bilo kojoj fazi postupka - naveo je on.
<h2>Hapšenje</h2>
Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić uhapšena je u ponedjeljak po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u okviru istrage koja se odnosi na način na koji su tokom 2021. godine vršena razrješenja i imenovanja direktora obrazovnih ustanova.
Prema navodima iz istrage, Bratić se sumnjiči za selektivnu primjenu zakonskih ovlašćenja: razriješila je osam direktora za koje su sudovi kasnije utvrdili da su nezakonito smijenjeni, dok istovremeno nije razriješila oko četrdeset direktora koji, prema dokumentaciji tužilaštva, nijesu ispunjavali zakonske uslove za ostanak na funkciji.
Zanimljivo je da fokus SDT-a nije primarno na nezakonitim smjenama osam direktora, koje su već dobile sudski epilog u parničnim postupcima, već na navodnom nepostupanju, odnosno propuštanju da se razriješi veći broj direktora. Upravo ta razlika između građanskopravne odgovornosti (naknade štete zbog nezakonite smjene) i eventualne krivične odgovornosti zbog nečinjenja otvorila je brojna pitanja o osnovu ove istrage Specijalnog tužilaštva.
Slučaj tako ima dvostruki karakter: parnični, u kojem su pojedini direktori dobili sporove protiv države i dosuđene su im odštete, i krivični, koji tek ulazi u fazu ispitivanja osnovanosti optužbi.
Hapšenje bivše ministarke izazvalo je snažne političke reakcije.
Dio političkih subjekata ocijenio je hapšenje kao politički progon, dok su drugi tvrdili da je riječ o zakasnjelom, ali nužnom procesuiranju.
U javnu raspravu uključio se i predsjednik države Jakov Milatović, koji je, nakon apela sestre Vesne Bratić, Slavice, zatražio izjašnjenje Ministarstva pravde u vezi s mogućim pomilovanjem.
Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da neće preporučiti pomilovanje.
Milatović je potom naglasio da je postupao isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, ističući da ne može niti želi da utiče na stav Ministarstva, te poručio da „selektivna pravda može biti gora od najveće nepravde“.
Paralelno sa raspravom Milatovića i Božovića, iz Demokratske Crne Gore poručeno je da je mjera kućnog nadzora u slučaju Bratić pokazala da se ista takva mjera mogla primijeniti i u drugim predmetima, konkretno u slučaju Miloša Medenice.
Poslanik Momčilo Leković problematizovao je različit pristup u određivanju pritvora i mjera nadzora, otvarajući pitanje dosljednosti pravosudne prakse.
On je podsjetio da se ni nakon više od 20 dana od zahtjeva tužilaštva, Vesni Medenici ne određuje pritvor, već joj je izrečena mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta.
„Pobijedila je pravda, slava i hvala Gospodu na svemu!“
Bivša ministarka Vesna Bratić nakon ukidanja pritvora zahvalila je na podršci koju je dobila. Prokomentarisala je i oslobađajuću presudu protiv optuženih u slučaju „državni udar“ riječima da je pravda povrijedila.
- Slava i hvala Gospodu na svemu! Volim vas i hvala vam do neba! - poručila je Bratić na društvenoj mreži X.
Na objavi iznad postavljene fotografije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića napisala je:,, Pobijedila je pravda“.
Bratić se juče nakon izlaska iz Istražnog zatvora u Spužu javila u Centar bezbjednosti Podgorica, a zatim otišla kući gdje joj je određena mjera nadzora.
Joanikije: Nadam se da će nastavak postupka biti pravičan
Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije izrazio je zabrinutost zbog načina pritvaranja bivše ministarke Vesne Bratić, ocjenjujući da takvo postupanje ne doprinosi jačanju povjerenja u vladavinu prava, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
On je, nakon što je Bratić ukinut pritvor i određena mjera zabrane napuštanja stana, posjetio bivšu ministarku i istakao da, kao i dio javnosti, dijeli zabrinutost zbog načina na koji je sprovedena mjera lišenja slobode i ukupne atmosfere koja je pratila taj slučaj.
Iz Mitropolije su naveli da nije dobra poruka ako se univerzitetska profesorka, koju nadležni organi ne terete za pribavljanje lične koristi na štetu države ili naroda, tretira na način koji ostavlja utisak nesrazmjernosti. Naglašeno je i da takav pristup može dovesti do „osude prije presude“, što ne bi smjelo biti cilj društva koje nastoji da jača institucije i pravnu sigurnost.
Mitropolit Joanikije izrazio je nadu da će nastavak postupka biti pravičan, te da će se kroz dostojanstven i zakonit proces u najkraćem roku utvrditi istina. Bratić je, kako se navodi, zahvalila na posjeti i poručila da su za svakog čovjeka najvažniji čista savjest, strpljenje i dostojanstvo pred Bogom i ljudima.

Vesni Bratić već u ponedjeljak skidaju nanogicu

Izmjene Ustava koje predlaže Vlada, u dijelu koji se odnosi na Tužilački savjet ne rješavaju ključni sukob interesa i neprimjerene koncentracije moći u funkciji Vrhovnog državnog tužioca koji po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, a uvođenjem kvalifikovane većine neopravdano otežavaju izbor netužilačkih članova Tužilačkog savjeta u Skupštini, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Vlada predlaže da se uvede dvotrećinska odnosno tropetinska većina glasova poslanika kao neophodna za izbor članova Tužilačkog savjeta, stavljajući tako još jednu pravnu, a tešku političku prepreku, što izvjesno može dovesti do toga da Tužilački savjet mjesecima ili godinama bude bez članova koji nisu državni tužioci.&nbsp;
Iskustva Skupštine, kako se navodi u saopštenju Instituta Alternativa, u naporima da postigne navedene većine su upozoravajuća.&nbsp;
- Naš predlog je bio da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju apsolutnom (natpolovičnom) većinom poslanika u Skupštini, za razliku od sada dovoljne obične većine (većine od prisutnih poslanika). Vladini predlozi ne nude objašnjenje ni opravdanje da &nbsp;Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, a Tužilačkim savjetom Vrhovni državni tužilac. Predlozima Vlade se ne obezbjeđuje ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude "nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predloženim izmjenama Ustava, kako pojašnjavaju, ne mijenja se sastav Tužilačkog savjeta, kako bi se to moglo zaključiti iz nekih medijskih naslova, jer sastav Tužilačkog savjeta nije upisan u Ustavu.&nbsp;
- Riječ je o tome da se vladinim predlogom sastav Tužilačkog savjeta propisan Zakonom iz 2024.godine prepisuje u Ustav, a da se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021.godine - izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu. Ustavom Crne Gore predviđeno je da Vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku. Navedeno rješenje uvedeno je u Ustav, amandmanima iz 2013. godine. Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći, te kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Tužilačkog savjeta - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Nije moguće, podvlače, da Vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran "za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva", a s druge strane da kao Predsjednik Tužilačkog savjeta traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja Tužilačkom savjetu.&nbsp;
- Suštinska nespojivost funkcije VDT i predsjednika Tužilačkog savjeta, potvrđena je kada su neke pozitivne kontrolne prakse, ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja Vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024.godine. Podsjećamo da Venecijanska komisija, u mišljenju iz 2007.godine, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi "bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od „autokratskog upravljanja“ pravosuđem." Iako je ova preporuka usvojena za Sudski, nije za Tužilački savjet, iako bi po logici da je sud nezavisan, a tužilaštvo samostalno, prije trebala da bude usvojena u slučaju Tužilačkog savjeta. U mišljenju Venecijanske komisije se takođe ističe da "Postoji rizik da bi, kao članovi tužilačkog vijeća, tužioci glasali u bloku, slijedeći uputstva (formalna ili neformalna) svojih nadređenih. Tužilački savjet koji nema jaku i istinski nezavisnu komponentu neće biti efektivna kontrola ovlašćenja viših tužilaca, a posebno glavnog tužioca - objasnili su iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Prethodno navedena zabrinutost, kako kažu, nažalost je dobila svoju potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova Tužilačkog savjeta, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije.&nbsp;
- Korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora. U suprotnom, postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti - ističu.&nbsp;
U tom smislu, dodaju, neophodno je razmotriti da se umjesto ustavnog propisivanja strukture Tužilačkog savjeta iz aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu, ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Mi razumijemo, čitajući preporuke Venecijanske komisije, da sastav Tužilačkog &nbsp;savjeta &nbsp;nije bio sporan prije izmjena iz 2024.godine, već je bilo sporno što je Skupština mogla da izabere člana Tužilačkog savjeta prostom većinom glasova poslanika. - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Predložene izmjene Ustava neće unaprijediti ustavnu ulogu Tužilačkog savjeta

Bračni par, državljani Kraljevine Švedske (63 i 53 godine), uhapšeni su u Baru zbog sumnje da su u Švedskoj oteli svoje maloljetno dijete i protivzakonito ga odveli u inostranstvo.
Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), oni su uhapšeni postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpol Štokholm.
Oni se, kako se dodaje, potražuju radi privođenja nadležnom sudu zbog vođenja krivičnog postupka u Švedskoj, a zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo otmica djeteta, teško krivično djelo iz Krivičnog zakonika Švedske, za koje je zaprijećena maksimalna kazna zatvora u trajanju od četiri godine.
- Oni su osumnjičeni da su u Švedskoj, na dan donošenja zakonske odluke kojom se njihovo maloljetno dijete povjerava na starateljstvo trećem licu, svoje dijete protivzakonito odveli iz tog okruženja u kojem je dijete počev od tog dana trebalo da se nalazi, te da je majka djeteta, u dosluhu sa ocem djeteta, dijete potom odvela u inostranstvo - navodi se u saopštenju UP. 
Njih dvoje su privedeni nadležnom sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici, radi određivanja ekstradicionog pritvora.
- Slijedi komunikacija između nadležnih organa Crne Gore i Švedske u vezi sa izručenjem ovih lica Švedskoj - zaključuje se u saopštenju.

U Baru uhapšen bračni par iz Švedske: Osumnjičeni da su protivzakonito odveli svoje dijete

Službenici policije obezbjeđivaće i snimati utakmicu između fudbalskih klubova Budućnost i Sutjeska, koja će biti odigrana danas od 14 sati na gradskom stadionu "Pod Goricom" u Podgorici, saopštili su iz Uprave policije, dodajući da će za saobraćaj biti zatvoren Bulevar Ivana Crnojevića.
Navodi se da je Fudbalski savez Crne Gore utakmicu proglasio događajem povećanog bezbjednosnog rizika i da će ga policija snimati od 12 sati do završetka.
- Policijski službenici će biti prisutni na ključnim tačkama sportskog objekta, u njegovoj neposrednoj okolini, kao i na pravcima kretanja navijača, kako bi se sportska priredba realizovala u bezbjednoj, fer i sportskoj atmosferi - kaže se u saopštenju policije.
Dodaje se da će policija, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, događaj snimati od 12 sati do završetka utakmice, odnosno do 16 sati, kao i da se snimanje po potrebi može produžiti.
- Za sve kategorije vozila, danas u istom periodu, od 12 sati do završetka utakmice, za saobraćaj biti zatvoren Bulevar Ivana Crnojevića, i to u potezu od raskrnice sa Bulevarom Stanka Dragojevića do ulice Marka Miljanova, a za saobraćaj će biti zatvorene i ulice koje gravitiraju ka Bulevaru Ivana Crnojevića odnosno koje se nalaze u neposrednoj blizini Stadiona - kaže se u saopštenju.

Tag: vrhovni-sud