Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je danas osudio Vrhovni sud Sjedinjenih Država nakon što je prošle sedmice presudio protiv njegovog sveobuhvatnog programa carina, poručivši da će se okrenuti drugim carinskim ovlašćenjima i licencama, ali bez iznošenja detalja.
- Sud je takođe odobrio sve ostale carine, kojih ima mnogo, i sve se mogu koristiti na mnogo snažniji i neprijatniji način, uz pravnu sigurnost, nego carine kako su prvobitno uvedene- napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama.
On je u subotu rekao da će privremenu carinu od 10 odsto na uvoz u SAD iz svih zemalja povećati na 15 odsto, što je najviši nivo dozvoljen zakonom, dan nakon što je sud presudio da je prekoračio svoja predsjednička ovlašćenja kada je, pozivajući se na zakon o vanrednim ekonomskim mjerama, uveo niz viših carinskih stopa.
U današnjoj objavi Tramp je ukazao i na mogućnost korišćenja licenci za vršenje pritiska na druge države, navodeći da „nerazumljivo, prema presudi, (ja) ne mogu da im naplatim licencnu taksu – A SVE LICENCE SE NAPLAĆUJU, zašto Sjedinjene Države to ne bi mogle? Licenca se izdaje da bi se naplatila taksa! U mišljenju suda to nije objašnjeno, ali ja znam odgovor“.
Terminski ugovori na Wall Streetu i dolar pali su rano jutros usljed neizvjesnosti oko trgovinske politike SAD, dok su cijene nafte u početku oslabile zbog zabrinutosti za globalni rast i tražnju za gorivom nakon najnovijeg povećanja carina, prije nego što su se stabilizovale nakon najava planiranih razgovora između SAD i Irana.
Odluka suda i Trampovi potezi koji su uslijedili već utiču na trgovinske sporazume koje je sklopio tokom protekle godine, pri čemu je Kina pozvala Vašington da ukine carinske mjere, Evropska unija je spremna da zamrzne svoj sporazum, a Indija odgađa planirane razgovore.Tramp je u objavi na društvenim mrežama ponovo napao sudije koje su presudile protiv njega, među kojima su bila i dvojica koje je naimenovao tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući.&nbsp;
U odluci koju je napisao konzervativni predsjednik suda Džon Roberts, sud je ponovo potvrdio svoje ovlašćenje da ograniči moć predsjednika.Tramp je takođe izrazio zabrinutost da bi najviši sud mogao presuditi protiv nastojanja njegove administracije da ograniči pravo na državljanstvo po rođenju u predstojećoj odluci u tom predmetu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp ponovo napao Vrhovni sud SAD, najavljuje druge carine i licence

Američki predsjednik Donald Tramp je na sastanku sa guvernerima u Bijeloj kući rekao da je današnja presuda Vrhovnog suda o ukidanju carina „sramotna“, prenosi CNN.
Prema riječima jednog učesnika tog sastanka, Tramp je kazao da za zadržavanje carina na snazi ima u vidu rezervni plan.
Zvaničnici unutar Trampove administracije spremali su se za poraz na Vrhovnom sudu, uvjeravajući predsjednika da će, ako sud ukine carine, postojati drugi načini da se one sprovedu, navodi CNN.

Tramp presudu Vrhovnog suda o ukidanju carina nazvao „sramotnom“

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu donio je danas odluku kojom poništava širok spektar globalnih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Sud je presudio da je Tramp prekoračio ovlašćenja kada je koristio zakon o saveznoj vanrednoj situaciji za uvođenje recipročnih carina širom svijeta, prenosi Blumberg.
Odluka se odnosi i na ciljane uvozne dažbine koje je administracija pravdala borbom protiv trgovine fentanilom.
Sudska odluka predstavlja ozbiljan udarac Trampovoj ekonomskoj politici, koja je bila zasnovana na agresivnom carinskom pristupu s ciljem zaštite američke industrije i trgovinskih interesa Vašingtona.
Očekuje se da će ova presuda imati široke implikacije na trgovinske sporazume i politike Sjedinjenih Američkih Država, ali i na globalna tržišta, prenose američki mediji.

Poništene Trampove carine

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je danas da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama svijeta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
- Vrhovni sud dobio je pogrešne brojke. U slučaju negativne odluke o carinama gubitak bi, uključujući investicije koje treba da se ulože i povraćaj sredstava, bio veći od tri biliona dolara, što nikada ne bismo mogli da nadoknadimo. To bi bila nenadoknadiva šteta za nacionalnu bezbjednost i imalo bi razarajuće posljedice po budućnost naše zemlje - neodrživo - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Sudski procesi su pokrenuti kada je više kompanija tužilo vladu zbog uvođenja carina, tvrdeći da su one nezakonite i da im nanose velike štete u poslovanju. Apelacioni sud okruga Kolumbija je 29. avgusta presudio da Tramp nema ovlašćenja da uvede neke carine koje je uveo, nakon čega se federalna administracija obratila Vrhovnom sudu.
Nakon prvog ročišta, koje je pred Vrhovnim sudom održano 5. novembra, neke sudije su izrazile sumnje u zakonitost carina.

Tramp upozorava Vrhovni sud: Ukidanje carina bi uništilo američku ekonomiju

Ključne sudije u konzervativnoj većini Vrhovnog suda SAD djelovale su skeptično prema tvrdnji predsjednika Donalda Trampa da ima ovlašćenje da uvodi carine na uvoznu robu.
To potencijalno ugrožava jednu od ključnih tačaka njegovog političkog programa i predstavlja do sada najveću pravnu probu njegovog drugog predsjedničkog mandata tokom kojeg preduzima postupke bez presedana.
Republikanska Trampova adminstracija pokušava da pred Vrhovnim sudom odbrani carine koje su centralni dio Trampove ekonomske politike. Niži sudovi su već utvrdili da Zakon o vanrednim ovlašćenjima na koji se Tramp poziva, ne daje gotovo neograničeno pravo da ustanovljava i mijenja namete na uvoznu robu.
Ustav SAD kaže da Kongres ima pravo da ustanovljava carine, ali Trampova administracija tvrdi da u vanrednim situacijama predsjednik ima pravo da sam reguliše uvoz – i da to uključuje carine.
Na izlaganju argumentacije juče, sutkinja Ejmi Koni Baret, za koju važi da je konzervativna, postavila je neprijatno pitanje predstavnicima savezne vlade: „Da li je ikada postojao drugi slučaj u kojem je neki pravni akt koristio takvu formulaciju da bi dodijelio takvo ovlašćenje?“.
Sudija Nil Gorsah, isto konzervativac, pitao je predstavnike vlade da li Trampov stav znači da se previše ovlašćenja Kongresa prenosi na predsjednika.
- Da li je na Ustavu zasnovano povjeravanje poreskih ovlašćenja Kongresu – ovlašćenja da se zadira u džep američkog naroda – drugačije (od ovoga sa carinama) - pitao je Gorsah i dodao: „Da li je ikada bilo drugačije otkako je osnovana ova država?“.
Tramp smatra da je slučaj koji je stigao pred Vrhovni sud, najvažniji u istoriji SAD i tvrdi da bi presuda protiv njega bila – katastrofalna za ekonomiju.
Oni koji osporavaju njegovu pravnu argumentaciju kažu da zakon iz 1977. godine koji reguliše ovlašćenja u vanrednim situacijama, a na koji se Tramp poziva, čak i ne pominje carine, i da nijedan drugi predsjednik prije njega nije koristio taj zakon da ih nameće.
Grupa malih preduzetnika ističe da carine guraju njihovo poslovanje ka bankrotstvu.
Predmet koji je iznijet pred Vrhovni sud odnosi se na dva carinska paketa. Jedan je iz februara, na čijoj meti su proizvodi iz Kanade, Kine i Meksika. Uveo ga je Tramp pošto je u zemlji zaveo vanredno stanje zbog krijumčarenja droge. Drugi paket sadrži „recipročne carine“ koje je Tramp u aprilu najavio za ogromnu većinu država svijeta.
Uslijedila je gomila tužbi protiv Trampove administracije, i od saveznih država sa administracijama opozicionih demokrata, i od malih preduzetnika zbog uvođenja carina na sve i svašta – od opreme za vodoinstalatere do higijenskih uložaka za žene.
Niži sudovi su oborili mnoge Trampove uredbe o carinama zbog ilegalnog korišćenja ovlašćenja u vanrednim situacijama. Vrhovni sud SAD bi, pak, cijelu stvar mogao vidjeti drugačije.
Upravo je Tramp u prvom predsjedničkom mandatu (2017-2021) doprinio stvaranju sadašnje konzervativne većine u Vrhovnom sudu pošto su neke sudije umrle, a neke otišle u penziju.
Novi sastav Vrhovnog sudija, sa šest konzervativnih i troje liberalnih sudija, dao je Trampu niz važnih pobjeda u situacijama kada je propisano da taj sud hitno postupa. Ali malo toga od Trampove konzervativne politike najšireg ranga je bilo iskušavano pred najvišom sudskom instancom SAD.
Vrhovni sud je bio skeptičan prema načinu na koji je bivši predsjednik, demokrata Džozef Bajden koristio svoja izvršna ovlašćenja, pa je neke od njegovih uredbi obarao, poput one o oprostu studentskih kredita u iznosu od ukupno 400 milijardi dolara.
Trampovi kritičari kažu da i Tramp mora imati isti tretman – tim prije što njegove politike imaju mnogo veći ekonomski uticaj od Bajdenovih.

Vrhovni sud SAD ne vjeruje da je Tramp imao ovlašćenje da nameće carine

Vrhovni sud SAD-a počinje svoj novi mandat, a već je prepun potencijalno značajnih slučajeva koji bi mogli definisati opseg predsjedničkih ovlašćenja Donalda Trampa i izglede za još više takvih predmeta.
U osam mjeseci, koliko ima da se Tramp vratio u Bijelu kuću, testirao je granice izvršne vlasti, jednostrano implementirajući nove politike, smanjujući savezne budžete i radnu snagu, te pokušavajući da prethodno nezavisne agencije i institucije stavi direktnije pod svoju kontrolu.
Najnovija pravna bitka koja se zahuktava dolazi od predsjednikovih pokušaja da preuzme kontrolu nad jedinicama državne Nacionalne garde i rasporedi ih u gradove u kojima, kako tvrdi, postoje javni nemiri i rašireni kriminal uprkos protivljenju lokalnih i državnih zvaničnika.
U Oregonu je savezni sudija izdao naredbe kojima se blokira Trampovo slanje trupa u Portland. Apelacioni sud će u narednim danima preispitati taj potez.
- Ovo je nacija ustavnog prava, a ne ratnog stanja ... Optuženi su iznijeli niz argumenata koji, ako se prihvate, riskiraju da zamagle granicu između civilne i vojne federalne vlasti - na štetu ove nacije - napisala je u svom mišljenju sutkinja Karin Imergut, koju je Tramp imenovao na tu poziciju u svom prvom mandatu.
Nakon što apelacioni sud kaže svoje, Vrhovni sud bi mogao intervenisati putem svog takozvanog "sjenke", donoseći presudu koja bi mogla ograničiti Trampovu mogućnost korištenja vojske na tlu SAD-a - ili mu dati odriješene ruke, barem privremeno.
Takve revizije su u posljednje vrijeme postale rutinska pojava, budući da je većina sudija Vrhovnog suda, kao odgovor na hitne peticije Trampove administracije, uglavnom dozvolila da se predsjednikove akcije nastave dok se pravni izazovi rješavaju.
- Natezanje konopa između Vrhovnog suda i nižih saveznih sudova biće pokretačka snaga u narednom mandatu - rekao je profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Čilagu Semjuel Brej.
Oslanjanje suda na "sjenke" kritikovali su lijevo orijentisani pravni stručnjaci i političari kao nepravilnu upotrebu sudskog autoriteta. Njegove odluke su obično bile kratke, nudeći ograničeno pravno obrazloženje i ostavljajući sudije nižeg nivoa s minimalnim smjernicama.
Sud je već trebalo razmotriti da li savezni zakoni koji zabranjuju predsjedniku da smjenjuje članove agencija koje je Kongres osnovao da budu nezavisne od predsjedničkog uticaja, zadire u izvršnu vlast.
Sudije će takođe saslušati argumente u ubrzanom postupku preispitivanja Trampovog pokušaja da otpusti Lisu Kuk s mjesta guvernerke uticajnog Odbora Federalnih rezervi - slučaja koji bi mogao dramatično povećati predsjednikovu moć nad američkom ekonomskom politikom.
Američka i globalna ekonomija takođe su u prvom planu jer će sudije Vrhovnog suda imati priliku odlučiti imaju li mnoge Trampove jednostrano nametnute carine na uvoz robe odgovarajuću pravnu osnovu ili ih treba poništiti.
Sudije bi takođe mogle preispitati Trampove pokušaje jednostranog smanjenja savezne potrošnje i otpuštanja nižih državnih službenika, kao i njegovu agresivnu imigracijsku i deportacijsku politiku.
Iako sud još nije pristao razmotriti Trampov pokušaj ukidanja automatskog državljanstva za one rođene na američkom tlu, mogao bi to učiniti u narednim mjesecima.
Sud je koristio svoju novoosnovanu "doktrinu glavnih pitanja" kako bi osujetio napore prethodnog predsjednika SAD Džoa Bajdena u pogledu oprosta studentskih kredita i propisa o zaštiti okoline, smatrajući da mu Kongres nije dao eksplicitno ovlašćenje za to.
Predsjednička moć je centralni fokus ovogodišnjeg mandata Vrhovnog suda, ali slučajevi koji uključuju nekoliko vrućih političkih i kulturnih kontroverzi takođe su zakazani za naredne mjesece.
Sud će preispitati da li zabrana konverzivne terapije u Koloradu – kontroverzne prakse koja pokušava koristiti savjetovanje za promjenu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta osobe – krši ustavnu zaštitu slobode govora.
Takođe, na spisku su dva slučaja koja se odnose na državne zabrane transrodnim sportistima učešća u međuškolskim sportskim takmičenjima.
Tokom proteklih nekoliko godina, ovaj Vrhovni sud, u kojem dominiraju konzervativci, pokazao je spremnost da donese nove, značajne presude koje su dramatično promijenile američki pravni pejzaž.
U temama poput prava na abortus, federalnih regulatornih ovlašćenja i razmatranja rase prilikom prijema na fakultet, sud je poništio višedecenijsko postojanje presedana.

Novi mandat Vrhovnog suda SAD-a će preoblikovati Trampova ovlašćenja

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa zatražila je danas od Vrhovnog suda te zemlje da donese hitnu odluku prema kojoj bi milijarde dolara namijenjene stranoj pomoći ostale zamrznute, a nakon dvije odluke saveznog suda da je to zamrzavanje ilegalno.
U žiži ovog problema je pomoć u vrijednosti od gotovo pet milijardi dolara koje je odobrio američki Kongres. Međutim, Tramp je prošlog mjeseca, sa namjerom da uskrati tu pomoć, posegao za spornim predsjedničkim manevrom zaobilaženja Kongresa koje je posljednji put neki predsjednik koristio prije pedesetak godina.
Manevar se zove „ukidanje džepa“, a sastoji se u tome da predsjednik pri kraju tekuće budžetske godine šalje Kongresu zahtjev da se kongresno odobreni novac ne troši. Ovako kasno obavještavanje dovodi do onemogućavanja zakonodavnog tijela da se izjasni po zahtjevu u zakonskom roku od 45 dana, i onda taj novac ne biva potrošen, tj. ne može da se koristi za svrhu za koju je namijenjen.
Tramp je 28. avgusta obavijesti šefa Predstavničkog doma Kongresa Majka Džonsona da nema namjeru da dozvoli trošenje 4,9 milijardi dolara opredijeljenih za inostranu pomoć.
Međutim, američki okružni sudija je, po tužbi neprofitnih organizacija, utvrdio da je ovaj manevar republikanske administracije po svoj prilici nezakonit i da je na Kongresu da odobri eventualno povlačenje novca.
Sudija je napisao da je zakon „izričit u tome“ da je nadležnost za povlačenje na Kongresu i da se to ne može činiti „predsjednikovim prenošenjem specijalne poruke“.
Potom je federalno sudstvo u višem stepenu potvrdilo odluku prvostepenog sudije.
Naposljetku se republikanska adminstracija obratila Vrhovnom sudu radi izdavanja hitne odluke da kongresna sredstva ne budu potrošena.

Tramp od Vrhovnog suda traži da zamrzne sredstva za stranu pomoć

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u petak je zadržao svoju blokadu predsjednikovih deportacija venecuelskih migranata prema zakonu iz 1798. koji se istorijski koristio samo u ratno vrijeme, okrivljujući administraciju Donalda Trampa za pokušaj njihove deportacije bez odgovarajućeg pravnog postupka.
Sudije su u kratkom i nepotpisanom mišljenju odobrili zahtjev advokata Američke unije za građanske slobode, koji zastupaju migrante, da se zasad zadrži obustava deportacija.
Sud je 19. aprila naredio privremenu obustavu deportacija desetaka migranata koji su bili zatočeni u pritvorskom centru u Teksasu od Trampove administracije.
Deportacije su dio imigracijske represije republikanskog predsjednika otkako se vratio na dužnost u januaru.
Advokati ACLU-a zatražili su od Vrhovnog suda da interveniše nakon što su 18. aprila izvijestili da će Trampova administracija uskoro deportovati migrante bez potrebne obavijesti ili mogućnosti osporavanja deportacija. Sudije su u petak postigle saglasnost.
- U ovim okolnostima, obavijest otprilike 24 sata prije deportacije, bez informacija o tome kako ostvariti prava na pravičan postupak za osporavanje deportacije, sigurno ne prolazi - napisao je sud u svojoj presudi.&nbsp;
Pravičan postupak oupšteno zahtijeva od vlade da dostavi obavijest i priliku za saslušanje prije poduzimanja određenih negativnih radnji.
Tramp je kritikovao postupak Vrhovnog suda napisavši na društvenim mrežama: "Ovo je loš i opasan dan za Ameriku!".
Predsjednik SAD-a izrazio je i žaljenje što se prema presudi ilegalni imigranti za koje je rekao da su počinili zločine "ne smiju prisilno izbaciti bez prolaska kroz dug, razvučen i skup pravni postupak koji bi mogao trajati godinama. Presuda, dodao je Tramp, takođe će podstaknuti druge kriminalce da ilegalno uđu u zemlju.
Konzervativne sudije Samuel Alito i Klarens Tomas nisu se složili s odlukom Vrhovnog suda. Alito je u mišljenju napisao da ne misli da Vrhovni sud ima ovlasti da se izjasni u ovoj fazi slučaja i doveo je u pitanje je li pružanje pomoći pritvorenicima kao grupi bilo legalno.

Vrhovni sud SAD-a zadržao blokadu Trampovih deportacija

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država (SAD) danas je tijesnom većinom od 5:4 odbacio zahtjev administracije republikanskog predsjednika države Donalda Trampa da se zamrznu sredstva za međunarodnu pomoć koja je već odobrio američki Kongres, javlja CNN.
Sud, međutim nije odmah saopštio kada novac mora biti oslobođen, što Bijeloj kući omogućava da po nižim sudovima nastavi borbu za očuvanje zamrznutog stanja ovih sredstava.
Sredstva su zamrznuta otkako je Tramp ubrzo po inauguraciji u januaru naredio tromjesečno obustavljanje isplata. Radi se o oko dvije milijarde dolara.
Sredstva za međunarodnu pomoć dodjeljuje Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kojoj u sklopu kresanja rashoda savezne vlade Trampova administracija nastoji da ukine status nezavisne federalne agencije.

Vrhovni sud SAD odbacio Trampov zahtjev za zamrzavanje američke pomoći svijetu

Donald Tramp pozvao je Vrhovni sud SAD da obustavi primjenu saveznog zakona o TikToku koji bi doveo do zabrane popularne društvene mreže ili prisilne prodaje, i poručio da će kao predsjednik tražiti "političko rešenje" tog pitanja.
TikTok i njegov vlasnik ByteDance bore se kako bi zadržali popularnu aplikaciju dostupnom u SAD-u nakon što je Kongres u aprilu izglasao njenu zabranu osim ako kineska matična kompanija ne proda TikTok do 19. januara.
Tražili su ukidanje tog zakona, a Vrhovni sud je pristao da istraži slučaj.
Međutim, ako sud ne presudi u korist ByteDancea, a ne dođe do prodaje, aplikacija bi mogla biti zabranjena u SAD-u 19. januara, dan prije nego što Tramp preuzme dužnost.
- Ovaj slučaj predstavlja neviđenu, novu i složenu napetost između prava na slobodu govora, s jedne strane, i zabrinutosti za spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost, s druge strane - rekao je Tramp u petak.
Tramp je ranije ove nedjelje naznačio da podržava dozvolu TikToku da nastavi da funkcioniše u SAD-u barem neko vrijeme, istakavši da je tokom svoje predsjedničke kampanje imao milijarde pregleda na toj društvenoj mreži.
Američko ministarstvo pravosuđa tvrdi da kineska kontrola nad TikTokom predstavlja trajnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.
TikTok tvrdi da je ministarstvo pravosuđa netačno predstavilo veze te društvene mreže s Kinom, argumentirajući da se njen algoritam za preporuke sadržaja i korisnički podaci pohranjuju u SAD-u na cloud serverima kojima upravlja Oracle, dok se odluke o moderiranju sadržaja koji utiču na američke korisnike donose takođe u SAD-u.

Tramp traži obustavu zakona koji bi mogao zabraniti TikTok

Veoma je upitno da li Crna Gora u ovom trenutku ima dovoljno snage i političke volje da se izbori sa uticajima Srbije i Rusije koje, kako je na to nedavno ukazao predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) Dejvid Mekalister, koriste medijske i vjerske kanale za jačanje pro-srpskih i pro-ruskih pozicija u našoj državi, ocijenio je u <a href="https://www.antenam.net/clanak/petrovic-u-drv-upitno-da-li-crna-gora-moze-sama-da-se-odupre-uticajima-beograda-i-moskve-vaznu-ulogu-mora-odigrati-eu">Drugačijoj radio vezi Antene M </a>Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
- Posebno ako uzmem u obzir činjenicu da taj uticaj Moskve prije svega nije direktan, nego ide preko Beograda, a opet uticaj Beograda u Crnoj Gori ide preko pojedinih političkih partija koje između ostalog učestuju i u Vladi, a ide i preko Srpske pravoslavne crkve. I političke partije, a još više i Srpska pravoslavna crkva, imaju veoma jako uporište među građanima Crne Gore, tako da je ta situacija veoma kompleksna i komplikovana, pa bi bilo kakva direktnija i odlučnija akcija u suzbijanju takvog uticaja mogla dovesti do dodatne polarizacije i konflikata među građanima, što bi, opet, veoma odgovaralo sadašnjim vlastima u Beogradu i onima koje sjede u Moskvi - kazao je Petrović.
On je ocijenio da borbu protiv štetnog uticaja Beograda i Moskve vlasti u Crnoj Gori teško mogu samostalno da izvedu, te da u toj borbi važnu ulogu mora da odigra Evropska unija.
- To je jako važno da postoji na nivou cjelokupne EU i na nivou svih individualnih članica, što čini mi se da danas nije u velikoj mjeri situacija. Postoje pojedine članice Evropske unije kojima nije u interesu u ovom momentu proširenje. Na tom planu bi Crna Gora trebala poprilično da uradi kako bi razuvjerila te skeptične članice - kazao je Petrović.
Prema njegovim riječima, bilo bi veoma važno, ukoliko se želi suzbiti štetan uticaj Beograda prema Crnoj Gori, da EU mnogo ozbiljije pristupi prema režimu Aleksandra Vučića. Govoreći o navodnim tajnim sastancima nekadašnjeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića i šefa operative BIA-e Marka Parezanovića, Petrović navodi da osim što je to bilo neprimjereno, oni mogu ukazivati da je Vučićev režim preko Bezbjednosne informativne agencije pokušavao da ostvari uticaj na politička dešavanja u Crnoj Gori.
- Vučić se uvijek oslanja na ljude koji mu obavljaju određene poslove. Nebitno koju oni trenutno funkciju obavljaju. Dakle, on nije poslao nekoga ko obavlja funkciju sličnu Dritanu Abazoviću u tom momentu, nego je poslao čovjeka koji je zadužen za pitanje Crne Gore, a to je Marko Parezanović bio u tom momentu - rekao je Petrović.
On je ukazao i na ulogu Vladimira Mandića, nekadašnjeg rukometaša, koji je u Crnoj Gori privođen tokom kampanje za lokalne izbore u Nikšiću, sa još osam osoba, među kojima je bila i „bezbjednosno interesantna osoba“ iz Beograda, takođe bivši rukometaš, Dane Šijan.
- Mandić je zadužen za specijalne operacije sadašnjeg režima. Mogli smo da ga vidimo i ovdje u Beogradu kako organizuje batinaše kako bi tukli građane. On je važan izvršilac takve vrste operacija, ali nije neko ko osmišljava i planira - već izvršava naređenja koje dolaze iz Vučićevog okruženja - kazao je Petrović.

Petrović u DRV: Upitno da li Crna Gora može sama da se odupre uticajima Beograda i Moskve, važnu ulogu mora odigrati EU

Umjesto da se traže modaliteti za saniranje nepovoljne demografske slike, i za podsticanje nataliteta - Vlada eksperimentiše kroz promjenu sistema porodiljskog odsustva za majku na štetu majke - poručili su u Stranci evropskog progresa (SEP) nakon što je Vlada usvojila prijedlog izmjena Zakona o radu koji predviđa da majke umjesto dosadašnjih 12 imaju pravo na 10 mjeseci porodiljskog odsustva.
U SEP-u su istakli da demografski problemi ugrožavaju Crnu Goru, ekonomsko socijalni izazovi podstiču iseljavanje, a inflacija građane postepeno vodi ka sve težem materijalnom statusu i siromaštvu.
- U jeku ovih pojava, dolazi predlog zakona kojim bi se skraćivao period porodiljskog odsustva za majke, a sve sa ciljem da se smanje izdaci iz budzeta po ovom osnovu - naveli su oni.
Pozvali su Vladu da zaustavi ovakav, pogrešan, model socijalne politike.
- Naprotiv, odgovorna vlast sve resurse treba da usmjeri na podsticanje nataliteta kroz porodičnu sigurnost odsustva majke radi podizanja djeteta. Ako se to ne dogodi, potrebna je široka društvena akcija koja će skrenuti pažnju sa kratkoročnih budžetskih benefita na trajnu potrebu svih majki i svih porodica u Crnoj Gori - naglasili su u SEP-u.
Naša budućnost je, kažu oni, u rađanju i podmlađivanju nacije.
- A ne u štednji na onim izdvajanjima koja su zapravo ulaganje u građanina i ne mogu biti trošak za državu - zaključili su u SEP-u.

SEP: Još jedan korak nazad u pogledu brige za porodicu, Vlada da zaustavi pogrešan model socijalne politike

U padu bolničkog aviona u indijskoj državi Džarkand sedam osoba je poginulo, saopštile su danas indijske vlasti.
U nesreći, koja se dogodila u ponedjeljak, poginula su dvojica članova posade, pacijent i četvoro članova njegove porodice, javlja Rojters.
Avion “Bičkraft C90” je sa pacijentom povrijeđenim u požaru letio iz grada Rančija prema Nju Delhiju, ali je ubrzo zatražio promjenu putanje zbog oluje, a zatim je nestao sa radara.
Olupina aviona je pronađena u oblasti Čatra, prenosi N1.

U padu bolničkog aviona u Indiji poginulo sedam osoba

Mještani Mjesne zajednice Bar V u Tuđemilima i dijela Mjesne zajednice Crmnica već mjesecima su odsječeni od putnog pravca prema Baru i svakodnevno strahuju za svoju bezbjednost i život - ukazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Opštine Bar Emir Peričić pozivajući državne organe da hitno saniraju put preko Sutormana.
On je istakao da je klizište na lokalitetu Crni Potok zatrpalo zemljom regionalni put R-28 preko Sutormana, te da sada prijeti i da ga potpuno odsiječe.
- Da problem bude još veći, aktiviralo se i klizište na samom ulazu u naselje Tuđemili, pa je prolaz nemoguć ni za đačke autobuse, kola Hitne pomoći ili Službe zaštite i spašavanja, te nam ostaje samo da se nadamo da se nikakva vanredna situacija neće desiti u naselju, jer bismo bili prepušteni sami sebi i odsječeni od svijeta - rekao je Peričić.
Na sve to, kaže on, Vlada i nadležni državni organi koji gazduju ovim putem ne reaguju još od decembra 2024. godine, kada je put zatrpan klizištem.
- Umjesto toga, nadležni svojim saopštenjima apeluju na nadležne da se problem hitno riješi, i to tek juče, nakon protesta mještana. Ostaje samo pitanje od koga to očekuju da će riješiti problem koji je obaveza njihovih organa vlasti, pa umjesto da upozoravaju sami sebe, mi mještani zahtijevamo od Vlade Crne Gore da hitno pokrene postupak sanacije ovog poteza, ali i kompletnog puta R-28 preko Sutormana, koji je jedina alternativna veza Bara sa ostatkom države - naglasio je odbornik DPS-a.
Kako Vlada nije uradila ništa, on je podsjetio da je Opština Bar, iako nenadležna, kako bi ubrzala rješavanje problematike, uradila glavni revidovani projekat rekonstrukcije ovog putnog pravca, vrijedan oko 300.000 eura, i dostavila Vladi projekat spreman za realizaciju.
- Umjesto „apela“, neka resorno ministarstvo i nadležni državni organi izvade iz svojih fioka taj glavni revidovani projekat koji tamo drže gotovo tri godine i konačno počnu rješavati ovo pitanje - zaključio je Peričić.

Tag: vrhovni-sud-sad