Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković izdao je državnim tužilaštvima obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i predmetima formiranim za krivična djela učinjena iz mržnje (zločin iz mržnje).&nbsp;
Kako je saopšteno iz VDT-a, uputstvo je izdato sa ciljem da se osigura djelotvorno i jednoobrazno postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije.
Uputstvom se nadležna državna tužilaštva obavezuju na postupanje u skladu sa kriterijumima Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), Rabat akcionim planom Ujedinjenih nacija i indikatorima predrasuda.
- Prema odredbama uputstva, postupajući državni tužioci biće u obavezi da u predmetima sa elementima govora mržnje posebno cijene svako javno izražavanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj grupi ili pojedincu zbog nekog njenog određenja radi stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja. Takođe će se cijeniti da li je došlo do raspirivanja već postojeće mržnje, vodeći računa da li se mržnja putem javnog govora razvija, jača i produbljuje - navedeno je u saopštenju VDT-a.
U prijavljenim slučajevima sa elementima mržnje, u skladu sa obavezujućim uputstvom, državni tužioci će, kako se ističe, preduzimati sve razumne korake kako bi razotkrio bilo koji motiv, odnosno okolnost iz mržnje, koji bi mogli imati ulogu u događaju.&nbsp;
- U slučajevima krivičnih djela učinjenih putem interneta, tužilaštvo će u najkraćem roku, kada za to postoji potreba, koristiti međunarodnu pravnu pomoć, radi prikupljanja neophodnih podataka. U hitnim slučajevima, kada postoji uzajamnost, zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć biće dostavljene i posredstvom Nacionalnog centralnog biroa INTERPOL-a - naglašeno je u saopštenju.
Kako je pojašnjeno, prilikom postupanja, državni tužioci će aktivno sarađivati sa oštećenima i blagovremeno ih obavještavati o svim preduzetim radnjama.
U cilju efikasne primjene uputstva, VDT Marković je imenovao koordinatora koji će pratiti primjenu uputstva i sarađivati s relevantnim institucijama, međunarodnim organizacijama i nevladinim sektorom, o čemu će direktno izvještavati i odgovarati vrhovnom državnom tužiocu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković izdao uputstvo tužilaštvima: Jedinstveno postupanje u slučajevima govora i zločina iz mržnje

Braći Mirku i Petru Cicmilu iz Plužina odlukom vijeća Vrhovnog suda produžen je pritvor za tri mjeseca - odnosno do 9. jula.
Ova odluka je donijeta na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Cicmili se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje, a pritvor im je produžen zbog opasnosti od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka.
- Jer su u pitanju krivična djela za koja se po zakonu mogu izreći kazne zatvora od deset godina, odnosno teža kazna, a koja djela su posebno teška zbog načina izvršenja i posljedica - naglasili su u Vrhovnom sudu.
Cicmilima je pritvor odredila sudija za istragu Višeg suda Suzana Mugoša 29. decembra prošle godine, a produžen rješenjem vijeća tog suda 7. februara.
Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je 26. marta ove godine, u istom predmetu, produžilo pritvor i biznismenu Saši Pekiću, Srđanu Jokiću, Goranu Janketiću, Nikoli Glomaziću i policajcima Draganu Backoviću, Predragu Vučuroviću, Predragu Mijuškoviću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpekicu-i-ostalima-produzen-pritvor-za-jos-tri-mjeseca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Cicmilima produžen pritvor do 9. jula

Državno tužilaštvo Crne Gore opredjeljeno je da aktivno postupa u izvršenju odluka Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), saopštio je vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković tokom sastanka sa predsjednikom i potpredsjednicom Evropskog suda u Strazburu, Markom Bošnjakom i Ivanom Jelić.
- Neupitna je riješenost Državnog tužilaštva da primjenjuje standarde Evropskog suda za ljudska prava, kako kroz izvršenje odluka Suda koje se odnose na ranija postupanja Državnog tužilaštva, tako i kroz uspostavljanje standarda i jasnih procedura postupanja u svim budućim predmetima – istakao je VDT Marković, tokom sastanka koji je održan u Podgorici, u okviru zvanične posjete predsjednika Bošnjaka Crnoj Gori.
Bošnjak je pozdravio odlučnost vrhovnog državnog tužioca da kroz obavezujuća uputstva, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, podiže standarde državnih tužilaštava kada je riječ o djelotvornosti istraga i poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda, ističući da je ohrabren proaktivnošću VDT-a.
Vrhovni državni tužilac upoznao je sagovornike da je u Vrhovnom državnom tužilaštvu formiran Radni tim za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde. Na taj način stvoreni su uslovi da svi državni tužioci budu upoznati sa praksom Evropskog suda u Strazburu u cilju primjene definisanih standarda u postupanju i svakodnevnom radu.
Sastanku sa predsjednikom i potpredsjednicom Evropskog suda za ljudska prava prisustvovali su i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

Marković-Bošnjak: Neupitna riješenost Tužilaštva da primjenjuje standarde ESLJP

Institucionalni i sistemski pristup, kao i uspostavljanje kvalitetnog nivoa rodne ravnopravnosti, predstavljaju dvije neodvojive premise za suzbijanje i adekvatan odgovor na rodno zasnovano i nasilje u porodici, kako s institucionalnog, tako i sa aspekta društva u cjelini.&nbsp;
To je poručio vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković, tokom trećeg Foruma o rodnoj ravnopravnosti za Zapadni Balkan koji je organizovan u Skoplju, u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti u regionu i pravosudnog odgovora na rodno zasnovano nasilje.
Marković je govorio u dijelu posvećenom dobrim regionalnim praksama, za šta je kao primjer prepoznato obavezujuće uputstvo opšteg karaktera za postupanje državnih tužilaštava Crne Gore u slučajevima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, koje je vrhovni državni tužilac izdao u oktobru prošle godine.&nbsp;
- Uz uspostavljanje preciznih procedura za postupanje u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima, uputstvom se uspostavljaju jasne organizacione pretpostavke za stručno i efikasno postupanje, sa posebnim aspektom zaštite žrtve i postupanja u najboljem interesu djeteta, kao i mehanizmi za nadzor, praćenje i izvještavanje o primjeni samog uputstva - naglasio je Marković.
Vrhovni državni tužilac istakao je da je jedan od strateških ciljeva Državnog tužilaštva unapređenje principa rodne ravnopravnosti i uspostavljanje rodno osviješćene institucije koja će kontinuirano doprinositi uspostavljanju društva u kom se svakodnevno poštuju i štite osnovna ljudska prava žena i muškaraca.
Koordinatorka za primjenu obavezujućeg uputstva VDT-a, državna tužiteljka Ana Radović je tokom panela koji se odnosio na unapređenje odgovora pravosuđa na rodno zasnovano nasilje i femicid na Zapadnom Balkanu, predstavila rezultate rada državnotužilačke organizacije Crne Gore koji su ostvareni od početka primjene obavezujućeg uputstva.
Forum u Skoplju, koji je organizovao AIRE centar uz po podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, okupio je predstavnike i predstavnice Evropskog suda za ljudska prava, kao i regionalnih pravosudnih institucija. Skup je bio prilika da se razmijene stavovi o ulozi pravosuđa u unapređenju rodne ravnopravnosti, sa posebnim naglaskom na praksu Evropskog suda u Strazburu.

Marković: Sistemski pristup i uspostavljanje kvalitetnog nivoa rodne ravnopravnosti premise za suzbijanje nasilja u porodici

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva oglasili su se danas podsjećajući da je zahtjev za zaštitu zakonitosti, koji su podigli protiv rješenja Apelacionog suda, u predmetu protiv okrivljenog B.B. zbog produženog krivičnog djela silovanje usvojen presudom Vrhovnog suda Crne Gore. Kako je saopšteno iz VDT-a, ovo je drugi zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva koji je usvojen od početka 2025.godine.
Ovom presudom je, kako objašnjavaju, utvrđeno da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog, odlukom da preinači prvostepenu presudu i okrivljenom umanji izrečenu kaznu od 15 godina zatvora na kaznu zatvora od osam godina.
- Tokom 2024. godine od 14 podignutih zahtjeva usvojeno njih 12, što ukazuje na trend rasta zahtieva za zaštitu zakonitosti zbog sudske povrede zakona u korist okrivljenih. Tokom 2023.godine usvojeno je osam zahtjeva, a tokom 2021. i 2022.godine po jedan - kazali su iz VDT-a.
Kako dalje navode, u konkretnom slučaju, imajući u vidu odredbu Krivičnog zakonika (čl.42 st1) koju je sud u obavezi da primijeni prilikom odmjeravanja kazne u granicama koje su propisane za određeno krivično djelo, proizilazi da je Apelacioni sud dao paušalne razloge prilikom ocjene otežavajućih okolnosti.
Smanjenjem kazne je, kako su rekli u VDT-u, beneficirao okrivljenog budući da izrečena kazna zatvora nije srazmjerna težini krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog zbog čega, kako se osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti, ne može predstavljati mjeru koja je neophodno potrebna za postizanje svrhe kažnjavanja (čl.32. Krivičnog zakonika).
Utvrđeno je da Apelacioni sud nije dao konkretne razloge za zaključak o postizanju svrhe kažnjavanja, u pogledu izražavanja društvene osude za krivično djelo i obaveze poštovanja zakona, niti u pogledu jačanja morala i uticaja na razvijanje društvene odgovornosti, posebno imajući u vidu da je krivično djelo učinjeno prema maloljetnoj osobi. Mora se voditi računa, napominje se, o okolnosti unapređenja prava maloljetnih lica koja treba da uživaju najveću podršku i najvišu zaštitu u društvu kada je riječ o djelima nasilja nad njima, a posebno kada je riječ o djelima protiv polne slobode. 
- Postupajući na navedeni način Apelacioni sud, ne samo da nije dao valjane razloge o odlučnim činjenicama, od kojih zavisi odluka o kazni, već su i dati navodi potpuno proizvoljni i paušalni na koji način je Apelacioni sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, kako se to osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva, navodi se u presudi Vrhovnog suda - navedeno je u saopštenju VDT-a.

VDT: Raste broj zahtjeva za zaštitu zakonitosti zbog povrede zakona u korist okrivljenih

Državna užiteljka za vezu Crne Gore sa EORUJUST-om i zamjenica vrhovnog državnog tužioca, Jelena Đaletić, učestvuje na konferenciji koja se održava u Limi u Peruu u cilju unapređenja međunarodne saradnje između država Zapadnog Balkana i Južne Amerike u predmetima protiv organizovanog kriminala, saopšteno je iz Vrhovnod državnog tužilaštva.
- Događaj, koji su organizovali Projekat krivičnog pravosuđa u zemljama Zapadnog Balkana (WB Criminal Justice) i EL PACCTO 2.0, usmjeren je na rešavanje izazova u borbi protiv organizovanog kriminala u kontekstu jačanja kapaciteta tužilaštava za efikasnu borbu protiv transnacionalnog kriminala- navodi se u saopštenju.
Kako ističu iz tužilaštva, tužiteljka Đaletić održala je bilateralne sastanke sa tužiocima iz Perua, Brazila, Kolumbije, Ekvadora, Argentine i Čilea na kojima su razmatrane konkretne aktivnosti i buduće inicijative koje će biti usmerene na uspostavljanje neposredne saradnje između Državnog tužilaštva Crne Gore i tužilaštava zemalja Južne Amerike.
Konferenciji prisustvuje i Branimir Janjević, savjetnik u Vrhovnom državnom tužilaštvu

Lima: Tužiteljka Đaletić na konferenciji o unapređenju saradnje u oblasti organizovanog kriminala

Sudstvo i Državno tužilaštvo moraju da daju maksimalan doprinos pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji, saglasili su se predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, tokom sastanka koji je organizovan u Vrhovnom sudu, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
- Svjesni trenutka i problema sa kojima se suočavamo, izuzetno cijenim činjenicu da dijelimo mišljenje o ovom prioritetnom nacionalnom zadatku - ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda.
Dodaju da je Marković čestitao Pavličić na izboru za predsjednicu Vrhovnog suda i ukazao da sudstvo i tužilaštvo moraju predstavljati temelj uspostavljanja i jačanja vladavine prava, iz čega proizilazi obaveza pune primjene evropskih standarda u pravosuđu Crne Gore.
- Na sastanku je razgovarano o aktuelnim pitanjima koja se odnose na unapređenje rada i reforme u pravosuđu, kao i poboljšanje uslova rada i zaposlenih u sudstvu i tužilaštvu. Izražena su očekivanja od zakonodavne i izvršne vlasti da se stvore uslovi za nesmetano funkcionisanje pravosuđa u Crnoj Gori - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Pavličić i Marković: Doprinos sudstva i tužilaštva ključan u procesu evropskih integracija

Na pitanje Portala ETV vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću da li je praksa da istražne radnje u predmetima govora mržnje traju duže od dva mjeseca, kao što je to slučaj sa istragom pokrenutom u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju protiv Bjelopoljca Petra Kljajevića juče nam je odgovoreno da se o konkretnim razlozima koji utiču na trajanje postupka u ovom slučaju direktno informišemo kod tog tužilaštva, ali i najavljeno da vrhovni tužilac priprema obavezujuće uputstvo za hitno postupanje. &nbsp;Kako smo juče objavili, iz bjelopoljskog Višeg tužilaštva saopšteno nam je da ćemo biti obaviješteni kada bude donešena odluka u tom predmetu. Protiv Petra Kljajevića 19. novembra prošle godine podnijeta je krivična prijava zbog poruka mržnje koje je odaslao sa skupa mještana Vraneške doline dan ranije. Iako je Kljajević odmah saslušan u policiji bjelopoljsko tužilaštvo do danas nije donijelo odluku u ovom predmetu. Na pitanje Markoviću da li smatra da u ovakvim slučajevima treba postupati u hitnoj proceduri, jer protokom vremena i eventualno pokretanje postupka gubi smisao, Portalu ETV je odgovoreno da on priprema obavezujuće uputstvo tužiocima za postupanje u tim predmetima. - Imajući na umu značaj efikasnog postupanja državnih tužilaštava u predmetima koji se odnose na slučajeve govora mržnje, vrhovni državni tužilac priprema obavezujuće uputstvo za postupanje za sva nadležna državna tužilaštva kojim će biti propisano hitno intenziviranje rada u predmetima formiranim povodom slučajeva u kojima postoji sumnja da je riječ o govoru mržnje – piše u odgovoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122080152_18054e5f793417ef5a869bdda6e9820e001942870570d073edb7edb5ff579233.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122080152_18054e5f793417ef5a869bdda6e9820e001942870570d073edb7edb5ff579233" data-rendition-name="original" width="768" height="511" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> </figure>  Mještani Vraneške doline 18. novembra prošle godine organizovali su protest nezadovoljnih što policija do tada nije uhapsila Aliju Balijagića, dvostrukog ubicu, a Kljajević je u obraćanju medijima, pored ostalog, ovaj zločin tada sa „islamskim fundamentalizmom“ i zaprijetio Muslimanima/Bošnjacima da im neće biti dozvolejna gradnja džamije u ovom gradu, niti da klanjaju. - Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma – rekao je on tada. Bjelopoljski odbor Stranke pravde i pomirenja (SPP), protiv njega je sjutradan podnio krivičnu prijavu zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i istakli su da to nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, te da to čini još od 1992. godine. Kljajević je, kako smo pisali, i na saslušanju u policiji ponovio slične poruke onima koje je odaslao sa skupa, ali se pravdao kako nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, već je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori i da se mora zaustaviti. Balijagić, koji je u selu Sokolac, u Vraneškoj dolini, 25. oktobra prošle godine ubio Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući, u međuvremenu je 21. novembra pronađen i uhapšen u Republici Srbiji u selu Pribojska Goleša. Slučaj govora mržnje Bjelopoljca Petra Kljajevića nije jedini predmet u kojem crnogorsko tužilaštvo pokazuje nespremnost da hitno i adekvatno reaguje, ali, svakako je najeklatantniji primjer napada na regionalno poznatu graađansku aktivistkinju iz Pljevalja Sabinu Talović kada je tužilaštvo tek pod pritiscima NVO Akcija za ljudska prava reagovalo i optužilo Pljevljaka Zorislava Lekovića za napad iz mržnje – odnosno za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Leković, samozvani propagator četništva, fizički jee nasrnuo na Talović u centru grada i počeo da je davi, a u pomoć joj je pritekao sugrađanin Belis Pojatić. U blizini se zatekao i policajac koji je odmah intervenisao, a tužilaštvo je tada ovaj slučaj kvalifikovalo kao napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122080152_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122080152_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"> </figure>  Tek nakon oštre reakcije čelnice HRA Tee Gorjanc Prelević Vrhovno državno tužilaštvo tada je naložilo Višem tužilaštvu u Bijelom Polju da se izjasni da li u slučaju napada na Sabinu Talović i Belisa Pojatića ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Da bjelopoljski pravosudni organi nijesu voljni da adekvatno postupaju u predmetima govora mržnje pokazao je i slučaj dvojice Pljevljaka – oca i sina Nurije i Emira Pilava. Sudija Višeg suda u Bijelom Polju dva puta je izrekao oslobađajuću presudu Goranu Kneževiću, sugrađaninu Pilava, kojem se sudilo za govor mržnje. Na kraju je Apelacioni sud, u aprilu prošle godine presudio i osudio Kneževića na osam mjeseci zatvora. Knežević je sa sinom i sinovcem 31. avgusta 2020. godine, slaveći pobjedu kleronacionalističkih, proruskih političkih snaga na parlamentarnim izborima dan ranije, u jednoj kafani fizički nasrnuo na Pilave uz prijetnju: „Selićete se, neće vas više biti ovdje“.

Kaćuša Krsmanović

Marković će zahtijevati hitno intenziviranje rada u predmetima govora mržnje

Rezultati istraživanja o percepciji Državnog tužilaštva pokazuju da je tokom 2024. godine ostvaren rast povjerenja u državna tužilaštva na svim nivoima i značajan napredak u više ključnih aspekata, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Istraživanje o percepciji Državnog tužilaštva, koje je podržala Misija OEBS-a u Crnoj Gori, sprovedeno je tokom oktobra i novembra 2024. godine na, kako je saopšteno, reprezentativnom uzorku od 1.005 građana.
- U Vrhovno državno tužilaštvo povjerenje ima 64,1odsto građana, što predstavlja rast od 14,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, Specijalnom državnom tužlaštvu vjeruje 64,8 odsto građana, što je rast od 9,7 odsto u odnosu na 2023. godinu. Više od polovine građana, njih 57,4% odsto, ima povjerenja u Više državno tužilaštvo u Podgorici, što je 10,8 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Rast povjerenja od 5,1 odsto u odnosu na prošlogodišnje istraživanje bilježi i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, u koje povjerenje ima 46,5 odsto. U osnovna državna tužilaštva vjeruje 60 odsto građana, što predstavlja rast od 14,4 odsto u odnosu na 2023. godinu - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Zabilježen je, kako kažu, i značajan porast povjerenja građana u rad Tužilaštva kada je u pitanju borba protiv korupcije. Više od polovine građana, 53 odsto, smatra da se Tužilaštvo uspješno bori sa ovim izazovom, što predstavlja rast od 11,8 odsto u odnosu na 2023. godinu.
- Skoro dvije trećina građana (61,4 odsto) percipira Državno tužilaštvo kao nezavisnu i nepristrasnu instituciju koja jača temelje pravne države, što predstavlja rast od 12,6 odsto u odnosu na prošlu godinu i sugeriše da građani sve više prepoznaju doprinos Državnog tužilaštva vladavini prava – navodi se u istraživanju. Zabilježen je i porast od 11,9 odsto kada su u pitanju stavovi građana koji smatraju da Državno tužilaštvo djeluje u javnom interesu, u skladu sa zakonima i profesionalnim standardima (58,3 odsto) - navedeno je u saopštenju.
U porastu je, tvrde, i broj građana koji smatra da je Državno tužilaštvo efikasno u svom radu. 
- Više od polovine građana (51,1 odsto) smatra da je Državno tužilaštvo efikasno, što predstavlja rast od 4,9 odstou odnosu na prošlogodišnje istraživanje - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Istraživanje pokazuje, kažu u VDT-u, značajan rast podrške u čelnika državnotužilačke organizacije.
- Više od polovine ispitanika/ca (51,5 odsto) podržava rad vrhovnog državnog tužioca (VDT) Milorada Markovića, što predstavlja rast od 13,9 odsto u odnosu na istraživanje iz 2023. godine, kada je nešto više od jedne trećine građana podržavalo rad u to vrijeme v.d. VDT-a. Zadržan je trend rasta podrške rada glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, čiji rad podržava 57,6 odsto građana, što predstavlja rast od 2,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu - zaključeno je u saopštenju.

VDT: Rast povjerenja u državna tužilaštva

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković mora da ispita da li u radnjama predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko i predsjednice Ustavnog odbora Jelene Božović ima elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. To je gostujući u centralnoj informativnoj emsiji "24 Sata" na Televiziji E, kazala advokatica Azra Jasavić.
- Ukoliko se ne pozabavi ovim pitanjem ozbiljno onda se dovodi u pitanje i njegov kredibilitet i kredibilitet Tužilaštva. To je jasna poruka i zbog toga sam večeras tu - kazala je Jasavić.
Tužilaštvo, kako je navela, mora da bude proaktivno u ovoj situaciji, što znači da treba da ispita da li u radnjama predsjednice Ustavnog suda i predsjednice Ustavnog odbora ima elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Jer zloupotreba službenog položaja podrazumijeva da službeno lice protivpravno zloupotrebljava svoj službeni položaj prekoračivši granice svojih ovlašćenja i na taj način nanosi štetu ili vrijeđa pravo drugih lica. U ovom slučaju, mišljenja sam, da su ti elementi bića krivičnog djela ispunjeni i poziv za Vrhovnog državnog tužioca gospodina Markovića da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavi – rekla je Jasavić.
Dodala je da je situacija u kojoj je Ustavni odbor blokirao i preuzeo nadležnosti Ustavnog suda nedopustiva i sa stanovišta Ustava i Zakona o Ustavnom sudu.
- Nažalost imamo situaciju da se primjenjuju različiti aršini u različitim situacijama. Ono na šta se moramo fokusirati jeste da Ustavni sud mora imati identičnu praksu kada je u pitanju penzionisanje svih sudija. Šest decenija se sve sudije penzionišu prema Zakonu o radu i nema razloga da se to ne učini i u slučajevima troje sudija o kojima se govori - Desanku Lopićić, Draganu Đuranović i Budimira Šćepanovića – navela je Jasavić.
Objasnila je, zbog, kako kaže crnogorske javnosti i njene blagovremene i valjane informisanosti da oni po Zakonu o penzijsko invalidskom mogu poći ako žele u penziju sa 65 godina, a po sili zakona idu sa 66 godina.
- Tako da oni imaju potpuno pravo još godinu dana da rade ukoliko žele, a to da li su se stekli uslovi za njihovu penziju i da li su prestali razlozi za obavljanje njihove funkcije nikako ne može da utvrđuje Ustavni odbor već isključivo po Ustavu i Zakonu o Ustavnom sudu to radi Ustavni sud. Tako da smo došli u situaciju gdje se bukvalno derogira i Ustav i Zakon o Ustavnom sudu i urušava se ustavni poredak i to zamislite od Ustavnog odbora, predsjednice Ustavnog odbora, od Skupštine i od predsjednice Ustavnog suda to je nedopustivo – oscijenila je Jasavić.
Ovo što se dogodilo, dodaje ona, znači da je predsjednica Ustavnog suda dozvolila da bude politički instrumentalizovana i da ne postupa u skladu sa onim što su odredbe Ustava i Zakona o Ustavnom sudu i Poslovnika o radu Ustavnog suda.
- Svi pozivaju na dijalog i red je da se dijalogom pokuša izaći iz ove situacije, ali u ovakvim okolnostima ukoliko opozicija, a mora imati svoje donje granice, za taj dijalog ne bude naišla na razumijevanje za legitimne zahtjeve koje ima onda su logični i vaniistitucionalni oblici borbe – zaključila je Jasavić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxzfIshUHLM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jasavić: VDT mora da ispita radnje predsjednice Ustavnog odbora i predsjednice Ustavnog suda

Na portalu E-uprave dostupne su nove usluge namijenjene nevladinim organizacijama (NVO), koje će doprinijeti većoj efikasnosti, dostupnosti i transparentnosti u radu civilnog sektora u Crnoj Gori - saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
On je rekao da će od sada NVO potpuno digitalno i bez odlaska na šalter moći da podnesu zahtjev za upis u Registar udruženja, fondacija i predstavništava stranih NVO, kao i za promjenu podataka i brisanje iz Registra.
- Ove usluge doprinose većoj efikasnosti, dostupnosti i transparentnosti u radu NVO sektora - kazao je Dukaj.
On je rekao da je Ministarstvo javne uprave (MJU) nove e-usluge uvelo kroz realizaciju projekta "E-usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na Covid-19", koji su sproveli sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i uz finansijsku podršku Evropske unije (EU).
- U narednom periodu predstavićemo nove e-usluge koje će dodatno unaprijediti efikasnost i dostupnost naših servisa - istakao je Dukaj.
Kako je rekao, MJU nastavlja da gradi javnu upravu po mjeri građana i privrede.
- Djela i rezultati umjesto najava i obećanja - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Nove usluge na ePortalu

Crnogorski paraolimpijac Filip Radović ostvario je polovičan učinak, dok je Luka Bakić upisao poraz prvog takmičarskog dana međunarodnog stonoteniskog Elit turnira u slovenačkom Laškom.
Radović je na startu takmičenja u kategoriji deset poražen od Čileanca Manuela Felipea Ečavegurina 3:0 (11:9, 11:5 i 12:10).
U drugom kolu prve grupe slavio je protiv Poljaka Pavela Vlodike 3:0 (11:9, 11:7 i 11:3).
Konačan plasman u grupi dva biće poznat nakon sjutrašnjeg duela Ečavegurina i Vlodike.
Bakić je, uprkos dobroj igri, poražen od Francuza Matea Bohasa nakon pet odigranih setova 3:2 (11:9, 6:11, 1:11, 11:5 i 11:6).
Sjutra u devet sati očekuje duel sa Tajpežaninom Sian Jin Suom.

Polovičan učinak Radovića, Bakić startovao porazom

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori se još suočavaju sa sistemskim preprekama, jer u čak devet opština nedostaju usluge i stručna podrška koja im je svakodnevno potrebna, ocijenjeno je na konferenciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Sa konferencije je poručeno da je u ostalim opštinama neophodno unaprijediti te usluge kako bi se poboljšao njihov kvalitet i kako bi one postale dostupne svakoj porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju.
Kako su saopštili iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, u tom cilju su Ženski parlamentarni klub, Međunarodni ženski klub i Fondacija HEMIIAS prošle godine zajednički organizovali donatorsku akciju.
Oni su kazali da je prikupljeno više od 167 hiljada eura, zahvaljujući kojim je UNICEF obezbijedio potrebnu opremu i didaktičke materijale za 17 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori.
Iz UNICEF-a su rekli da više od 400 djece i mladih sa smetnjama u razvoju koriste usluge dnevnih centara.
- Danas im je, zahvaljujući donacijama obezbijeđenim kroz javno-privatno partnerstvo, na raspolaganju nova, raznovrsna oprema – asistivna tehnologija i IT oprema, uređaji i materijali za senzornu stimulaciju, oprema za fizioterapiju i rehabilitaciju, kao i didaktički i edukativni materijali prilagođeni individualnim potrebama djece - navodi se u saopštenju.
Jelena Kovačević, majka djevojčice Nikoline, korisnice bjelopoljskog Dnevnog centra „Tisa“, potvrdila je da podrška koju dnevni centri pružaju djeci sa smetnjama u razvoju ima ogroman značaj za porodice.
U saopštenju se navodi da je bjelopoljski dnevni centar prvi u Crnoj Gori otvoren prije 21 godinu, uz podršku UNICEF-a, kao dio reforme sistema socijalne i dječje zaštite.
Kovačević je rekla da roditelj ne može sve sam i da je njena ćerka u Dnevnom centru naučila da vjeruje u sebe.
- Tu koriste asistivnu tehnologiju, Montessori materijale, terapijski bazen, senzornu sobu, ali ono što najviše znači je to što je gledaju očima koje vide vrijednost, a ne prepreku - navela je Kovačević.
Ona je zahvalila svima koji su vjerovali da takvo mjesto treba da postoji i istakla da svako dijete zaslužuje šansu.
Kako se navodi u saopštenju, da bi usluge bile dostupnije, potrebno je više ulaganja, kao i planski razvoj ljudskih resursa – specijalizovanih stručnjaka u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei naglasio je da je donatorska inicijativa dobar primjer kako se zajedničkim naporima institucija, privatnog sektora i međunarodnih partnera mogu unaprijediti prava djece, posebno najranjivije grupe, među kojima su svakako djeca sa smetnjama u razvoju.
- Potreban nam je nastavak i kontinuitet ulaganja, jer u devet opština u Crnoj Gori još ne postoji usluga dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice - istakao je Servadei.
Kako je poručio, da bi postigli jednaka prava i mogućnosti djece sa smetnjama u razvoju potrebna im je podrška cijelog društva – Vlade, Skupštine, lokalnih samouprava i privatnog sektora.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić poručio je da svako dijete treba da odrasta u porodici i bude dio zajednice koja toj porodici pruža podršku.
- Da bi to bilo moguće, važno je da svi akteri – od lokalnih samouprava do državnih institucija, preuzmu odgovornost za obezbjeđivanje neophodnih usluga - rekao je Gutić.
Prema njegovim riječima, Vlada treba da obezbijedi da sektori zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i finansija rade usklađeno i pravovremeno planiraju sredstva.
- Jer je samo koordinisanom akcijom moguće obezbijediti da djeca i njihove porodice dobiju podršku u okviru zajednice kojoj pripadaju i onda kad im je najpotrebnija - istakao je Gutić.
Osnivačica i članica Borda Međunarodnog kluba žena Crne Gore Zorica Mišković Pavićević smatra da je donatorskom akcijom poslata jasna poruka – da ne zaboravljaju najranjivije.
- Snaga društva ne leži samo u ekonomiji i institucijama, već i u tome kako tretiramo one koji su drugačiji, ali jednako vrijedni. Vjerujem da je ovo početak još dublje saradnje i inspiracija da ne stanemo, jer svako dijete zaslužuje priliku, podršku i osmijeh - poručila je ona.
U saopštenju se navodi da dnevni boravci omogućavaju djeci da ostanu u svom porodičnom okruženju i istovremeno imaju pristup kvalitetnim uslugama.
- Zato je važno stvarati uslove da u svakoj opštini svaka porodica koja odgaja djecu sa smetnjama u razvoju dobije potrebnu podršku - ističe se u saopštenju.
Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Zdenka Popović rekla je da donatorska inicijativa ima duboko značenje, jer je posvećena djeci sa smetnjama u razvoju, koja često ostaju nevidljiva u crnogorskom društvu.
Ona je navela da su, kroz zajedničke napore, uspjeli da osiguraju sredstva i obezbijede neophodnu opremu dnevnim centrima širom Crne Gore.
Time su, kako je dodala Popović, unaprijedili kvalitet rada tih centara pružajući djeci sa smetnjama u razvoju šansu da se razvijaju, napreduju i budu ravnopravni članovi crnogorskog društva.
- Danas zajedno slavimo razumijevanje, solidarnost i odgovornost prema našoj djeci - rekla je Popović.

Usluge dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju nema devet opština

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) dodijelilo je dva miliona eura za istraživačke grantove za šest naučnoistraživačkih timova iz Crne Gore, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz MPNI su rekli da je taj novac dodijeljen u okviru Konkursa za dodjelu istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti.
Oni su kazali da su, kroz snažno konkurentski proces selekcije, evaluatori prepoznali i nagradili projekte koji kombinuju naučnu izvrsnost, interdisciplinarni pristup i međunarodnu saradnju.
- Ova inicijativa predstavlja važan iskorak ka jačanju istraživačkih kapaciteta, povezivanju crnogorskih institucija sa partnerima iz inostranstva i stvaranju znanja primjenjivog u praksi, uključujući i u privredi - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su grantovi dodijeljeni za projekte Matematička analiza, optimizacija i mašinsko učenje – profesor David Kalaj, Skalabilno praćenje podvodne životne sredine akustičnim mrežama: napredni distribuirani senzorski nadzor za procjenu stanja vodenih ekosistema – profesor Igor Radusinović.
Iz MPNI su rekli da su grantovi dodijeljeni i za projekte Povezanost mikrobioma digestivnog trakta i prehrambenih navika u cilju razvoja personalizovane ishrane za populaciju u Crnoj Gori – NutriBioMe – profesor Aleksandra Martinović i Optički prijemnik sa lavinskom foto-diodom za 3D kamere za primjene u robotima koji beru voće – profesor Nikša Tadić.
Kako su naveli iz tog resora, grantovi su dodijeljeni i za projekte Molekularno profilisanje slobodne cirkulišuće RNK za otkrivanje biomarkera i preciznu medicinu kod kolorektalnog karcinoma – doktor Maša Ždralević i Istraživanje uticaja primjene ESG standarda na finansijske performanse preduzeća – profesor Igor Lukšić.
Iz MPNI su kazali da ukupna vrijednost iznosi dva miliona eura, dok će se za prvu godinu realizacije obezbijediti 900 hiljada eura.
- Sredstva se dodjeljuju na period od tri do četiri godine, sa ciljem da ti projekti postanu nosioci budućih centara izvrsnosti i referentne tačke regionalne i evropske saradnje - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kako su naveli iz Ministarstva, ovim potvrđuje posvećenost razvoju nauke zasnovane na znanju, inovacijama i održivom razvoju.
Iz MPNI su čestitali dobitnicima i zahvalili svim učesnicima koji su predlozima doprinijeli jačanju naučnoistraživačke zajednice.

Dodijeljena dva miliona eura za istraživačke grantove

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Tag: vrhovno-drzavno-tuzilastvo