Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković i glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić potpisali su, u Sarajevu, Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama u krivičnim postupcima za ratne zločine.
Kako je precizirano u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva, potpisanim dokumentom predviđa se brža i efikasnija saradnja u predmetima ratnih zločina, kao i organizovanje svjedočenja i učešća u postupcima za svjedoke, žrtve i oštećene u predmetima za ratne zločine koji se procesuiraju u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, a u kojima učestvuju svjedoci i oštećeni koji žive i borave u drugoj državi.
- Tokom sastanka, u okviru kog je potpisan Sporazum, Marković i glavni tužilac Kajganić pozdravili su odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza pribavljenih u okviru kriptovanih aplikacija, kao bitan korak u borbi protiv organizovanog međunarodnog kriminala na području zemalja regiona i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković i Kajganić potpisali Sporazum za podršku žrtvama ratnih zločina

Zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je Vrhovno državno tužilaštvo podiglo protiv rješenja Višeg i Apelacionog suda u predmetu protiv okrivljenog Ljuba Milovića i Marka Novakovića, usvojen je presudom Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je utvrđeno da su nižestepeni sudovi, odlukom da nema mjesta optužbi protiv dvojice okrivljenih za krivično djelo ubistvo u pokušaju putem pomaganja, na štetu sada pokojnog Jovana Vukotića povrijedili zakon u korist okrivljenih.
To je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
- Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva dvojici okrivljenih (LJ.M. i M.N.) stavljeno je na teret da su, stvaranjem uslova i otklanjanjem prepreka, sa umišljejem pomogli organizatoru R.Z. i drugim pripadnicima kriminalne organizacije (okrivljenim S.K. i M.V.) u izvršenju krivičnog djela ubistvo u pokušaju, na štetu pripadnika suprotstavljene kriminalne grupe, oštećenog, sada pokojnog J.V. - navodi se u odluci.
Vrhovno državno tužilaštvo je, kako se navodi, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i Zakonika o krivičnom postupku, podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv Rješenja Višeg suda u Podgorici od 12.09. 2023. godine, u kojem se navodi da nema mjesta optužbi protiv okrivljenih da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju putem pomaganja, jer djelo koje je predmet optužbe nije krivično djelo, zbog čega je krivični postupak protiv dvojice okrivljenih za navedeno krivično djelo obustavljen.&nbsp;
Zahtjev je podignut i protiv odluke Apelacionog suda da se, kao neosnovana, odbije žalba Specijalnog državnog tužilaštva.
- Odlučujući o Zahtjevu za zaštitu zakonistosti Vrhovnog državnog tužilaštva, Vrhovni sud je utvrdio da je odlukama nižestepenih sudova počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka, jer su u njima dati potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni razlozi o odlučnim činjenicama - ističu u VDT.
Vrhovni sud je, navode, utvrdio da se u Zahtjevu za zaštitu zakonitosti VDT-a osnovano navodi da Apelacioni sud nije cijenio žalbene navode Specijalnog državnog tužilaštva izjavljene na Rješenje Višeg suda u Podgorici, niti je o njima dao pravilne i potpune činjenične i pravne zaključke.&nbsp;
- Time se, kako je utvrdio Vrhovni sud, pravosnažno rješenje zasniva na povredi Zakonika o krivičnom postupku kojim je propisano da je drugostepeni sud dužan da u obrazloženju presude ocijeni žalbene navode - ističe se u saopštenju.
Oni su napomenuli da je ovo drugi Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva koji je usvojen povodom istog događaja.
- Prethodno je usvojen Zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva povodom Rješenja Višeg suda u Podgorici da nema mjesta optužbi protiv tri pripadnika organizovane kriminalne grupe (R.Z., M.V.i S.K.) da su 2020.godine, kao saizvršioci, izvršili krivično djelo – ubistvo u pokušaju, na štetu pripadnika druge organizovane kriminalne grupe, sada pokojnog (J.V.), čime je obustavljen krivični postupak protiv trojice okrivljenih za navedeno krivično djelo - zaključili su u saopštenju.

VDT: Presudom Vrhovnog suda utvrđeno da su Viši i Apelacioni sud povrijedili zakon u korist Milovića i Novakovića

Vrhovni sud Crne Gore usvojio je zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je Vrhovno državno tužilaštvo podiglo protiv rješenja Višeg i Apelacionog suda u predmetu protiv optuženog V. R. i drugih zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su kazali da je odlukom Vrhovnog suda utvrđeno da su Viši sud u Podgorici i Apelacioni sud Crne Gore povrijedili zakon u korist okrivljenih.
- Vrhovno državno tužilaštvo je zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda u Podgorici da je zapisnik o pretresanju školskog broda "Jadran" i fotodokumentacija, koja čini njegov sastavni dio, pravno nevaljan dokaz. Zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut je i protiv odluke Apelacionog suda da se, kao neosnovana, odbije žalba Specijalnog državnog tužilaštva na rješenje Višeg suda u Podgorici - navodi se u saopštenju.
Vrhovni sud je u presudi o usvajanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti VDT-a, kako je precizirano, konstatovao da se odredba Zakona o krivičnom postupku (čl. 81 stav 3) da pretresanju prisustvuju svjedoci ne odnosi na pretresanje broda i da su nejasni razlozi nižestepenih sudova da je ta odredba prekršena prilikom pretresanja školskog broda "Jadran" 19. aprila 2019.
- Vrhovni sud je utvrdio da su nižestepeni sudovi svoje odluke temeljili na tome da je pretresanje školskog broda "Jadran" izvršeno bez prisustva dva svjedoka, gubeći pri tom iz vida odredbu ZKP-a (član 81 st. 6), kao odredbu lex specialis za pretresanje koje se vrši na brodu, u kom slučaju zakonodavac ne normira neophodnost da pretresanju prisustvuju svjedoci (iz čl. 81 st. 3 ZKP-a), već samo insistira na neophodnosti da se naredba o pretresanju preda zapovjedniku broda, te da zapovjednik broda ili lice koje on odredi prisustvuje pretresanju - ističu iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Zahtjev za zaštitu zakonitosti, u skladu sa zakonom, VDT podiže protiv pravosnažnih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravosnažnim odlukama ako je povrijeđen zakon.

Vrhovni sud usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti VDT-a za pretresanje školskog broda "Jadran"

Bivši direktor Policijske akademije u Danilovgradu Boban Šaranović pisao je vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću od koga traži preduzimanje hitnih koraka u cilju rješavanja slučaja iz juna 2023. godina kada su ga metalnim šipkama napali osumnjičeni Savo Nikitović i Radovan Popara i nanijeli mu teške tjelesne povrede.
Šaranović smatra da mu je život u opasnosti, pa je uputio i urgenciju ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću pozivajući ga da preduzme adekvatne mjere u odnosu na utvrđeni stepen ugroženosti njegove bezbjednosti.
<h2>Predugo vještačenje telefona</h2>
Šaranović je 1. juna 2023. godine napadnut u Bulevaru Džordža Vašingtona, dok je ulazio u svoj automobil. &nbsp;Teže posljedice spriječili su policajci u civilu, koju su pritrčali Šaranoviću, a potom i sustigli jednog od napadača - Savu Nikitovića, i uhapsili ga. Popara je bio u bjekstvu, a lisice na ruke su mu stavljene 19. jula prošle godine.
Njima se na teret stavlja &nbsp;izvršenje teškog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Suđenje napadačima je u toku pred sudskim vijećem Višeg suda u Podgorici.
Šaranović je danas obavijestio Markovića da i dalje postoji visok stepen ugroženosti njegove bezbjednosti i to iz više razloga. U urgenciji je iznio dio podataka izvještaja Agencije za nacionalnu bezbjenost (ANB)i dopisa Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).&nbsp;
- Dakle, lica koja navodno pripadaju tzv. "škaljarskom klanu” angažovana su kako bi počinili krivično djelo upereno protiv mog života i tijela. U dopisu UIKS-a se navodi i ime pripadnika škaljarskog klana — nikšićkog ogranka, A.M. koji se tada nalazio u pritvoru i koji je angažovao dva lica. Interesantan podatak je da je sa A.M. u pritvoru bio i rođeni brat Save Nikitovića, koji je osumnjičen da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju na štetu moje malenkosti. Podaci ANB, kao i navedene činjenice u dopisu UIKS-a, eksplicitno navode da mi je bezbjednost i dalje ugroženał odnosno da ova lica i dalje planiraju da završe ono što su započeli – naglasio je Šaranović.
On je napomenuo da je okrivljenima, nakon 10 mjeseci, ukinut pritvor i da su pušteni da se brane sa slobode, uz zabranu napuštanja prebivališta (teritorija opštine Nikšić).&nbsp;
- Koliko su okrivljeni doživjeli ozbiljno sudsko vijeće i izrečenu mjeru, najbolje dokazuje podatak da je okrivljeni Sava Nikitović, 14. juna 2024. godine, uhapšen u Podgorici zbog posjedovanja opojne droge – naveo je Šaranović.
Kao razlog obraćanja navodi to što je jedan od dokaza — oduzeti telefon od okrivljenog Nikitovića, još na vještačenju.&nbsp;
- Dakle, prošlo je više od 17 mjeseci od trenutka oduzimanja predmetnog telefona i prosto je nevjerovatno da vještačenje nije završeno, odnosno da telefon nije ”otvoren". Ova činjenica postaje još bitnija jer je okrivljeni Nikitović Sava imao taj telefon u trenutku izvršenja krivičnog djela, te je jasan motiv bio da nakon izvršenog djela obavijesti nalogodavce o ostvarenom naumu kao i da postoji realna mogućnost da se u telefonu nalaze i poruke ili kontakti Nikitovića prije izvršenja predmetnog djela sa određenim licima. Osim toga, činjenica da i dalje postoji visok rizik ugroženosti moje bezbjednosti sama po sebi govori da je neophodno urgentno preduzeti sve potrebne korake u rješavanju ovog predmeta. Stoga, ovim putem Vas molim da svojim autoritetom obezbijedite sprovodenje vještačenja predmetnog telefona, a sve u cilju rasvjetljavanja izvršenog krivičnog djela – poručio je Šaranović u obraćanju Markoviću.
<h2>Neozbiljan odnos MUP i UP</h2>
U obraćanju ministru Šaranoviću, bivši director Policijske akademije takođe ističe da mu je ugrožena bezbjednost, pozivajući se na podatke ANB-a i UIKS-a.
- Nažalost, MUP i Uprava policije, bez obzira na sve ove navedene činjenice, nije ozbiljno shvatila situaciju, te je predložila mjeru kojom će spriječiti ugroženost — a to je ta da, inspektori u civilu, s vremena na vrijeme prolaze ispred ulaza u kojem stanujem. Osim što se ova mjera i ne primjenjuje u praksi, ona, pri tome, uopšte nije cjelishodna, odnosno, nema smisao. Ovakva mjera i njena primjena jedino mogu umiriti kriminalce i nalogodavca da još jednom pokušaju dovršiti krivično djelo, tj. da me liše života – stave je Šaranović.
On tvrdi da je ovakav neprofesionalan odnos MUP-a i UP trajao u kontinuitetu, odnosno od samog trenutka izvršenja krivičnog djela.&nbsp;
- Tadašnji ministar (Filip Adžić) je u jednoj tv emisiji, samo par sati nakon što su okrivljeni pokušali krivično djelo protiv mog života i tijela, izjavio da je napad na mene uzrokovan ličnim nesuglasicama sa napadačima. Koliko je bilo istine u riječima Adžića, dovoljno govori optužnica nadležnog tužilaštva kao i sprovedeni dokazi (izjave svjedoka i video zapisi) čime je nepobitno utrvđeno da se radi o naručenom djelu – kazao je Šaranović.
Nedvosmileno je, ističe on, da je MUP, od samog trenutka izvršenja krivičnog djela, iz njima znanih razloga, ovo tretirao kao napad, a ne kao krivično djelo ubistvo u pokušaju, te da je shodno tome i bezbjednosnu procjenu shvatio olako.&nbsp;
- Olako, uprkos svim navedenim podacima o tome da je jedan od izvršilaca pripadnik jednog od kriminalnih klanova, pa do planiranja daljih napada na mene od strane odredenih lica. Stoga, ovim putem Vam se obraćam da se na osnovu utvrđenih podataka iz izvještaja o bezbjednosnoj procjeni, kao i drugih relevantnih zvaničnih dokumenata, odredi adekvatna mjera u odnosu na utvrđeni stepen ugroženosti – poručio je Šaranović.

Tamara Klikovac

Šaranović uplašen za svoj život, pisao VDT-u i MUP-u: Okončati slučaj napada i preduzeti adekvatne mjere povodom ugrožene bezbjednosti

Vrhovno državno tužilaštvo prihvatilo je pritužbu na odluku Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju o odbacivanju krivične prijave protiv predsjednika opštine Darija Vraneša zbog obilježavanja Dana državnosti Srbije, saznaje Portal ETV.
Pritužbu je, krajem septembra, uputio advokat Bojan Vujović koji je 22. februara, sa potpredsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP) Petrom Odžićem, generalnim sekretarom Socijaldemokrata (SD) Milošem Čelanovićem i potpredsjednicom Liberalne partije (LP) Jelenom Marković, podnio krivičnu prijavu protiv Vraneša, tvrdeći da je organizovanjem svečanosti u Centru za kulturu prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi „pod djelimični ili potpuni suverenitet Srbije“.
- Povodom Vaše pritužbe izjavljene na rješenje Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju od 18. septembra 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava podnijeta protiv Darija Vraneša, predsjednika opštine Pljevija, zbog krivičnong djela ugrožavanje nezavisnosti u vezi krivičnih djela ugrožavanje teritorijalne cjeline i pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, pribavljeni su i razmotreni spisi predmeta. Ocjenom navoda pritužbe cjelokupnih spisa predmeta, kao i razloga o kojima ovo tužilaštvo vodi računa po službenoj dužnosti, ocijenjeno je da je pritužba osnovana – navedeno je u odgovoru VDT-a advokatu Vujoviću, u kome se navodi da je predmet vraćen Višem državnom tužilaštu u Bijelom Polju na ponovno odlučivanje.
<h2>S kraja na početak</h2>
Na potezu je Tužilaštvo u Bijelom Polju koje je u prethodnom izviđaju utvrdilo da ne postoji sumnja da je čelnik Pljevalja počinio bilo koje od krivičnih djela za koje se goni po službenoj dužnosti.
Zanimljivo je da se radi o istovjetnoj odluci kao Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima iz maja ove godine, za koju je bjelopoljsko tužilaštvo cijenilo da je treba vratiti na ponovno odlučivanje.
Međutim, nakon što je ODT u Pljevljima dostavilo spise predmeta Višem tužilaštvu, ono je ekspresno utvrdilo da nema ništa sporno u postupku Vraneša zbog čega je uslijedila nova pritužba podnosilaca krivične prijave.
Ni prvom čovjeku Pljevalja nije sporno da obilježava državni praznik druge zemlje. Naprotiv, smatra da Pljevlja taj datum treba da se slavi vječno. Tvrdio je da ovim događajem ne podriva Ustav Crne Gore, već da se njime slavi, kako je rekao, „njegoševska Crna Gora“.
Sa druge strane, advokat Bojan Vujović konstatuje da je proslava 220 godina od srpske Bune na dahije i 189 godina od proglašenja Sretenjskog ustava Srbije, koju je organizovala Opština Pljevlja 14. februara 2024. godine, oličena u predsjedniku opštine Dariju Vranešu, direktni udar na ustavni poredak.
- Osumnjičenom je stvarni cilj da opštinu Pljevlja stavi pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije. U konačnom, povezivanje Republike Srbije s Jadranom, potezom Pljevlja - Niksić - Boka i njegovim izuzimanjem, što jasno implicira predsjednik opštine Pljevlja (izjava predsjednika opštine Vraneša ovim povodom), ili kao srpske teritorije ili kao kao autonomne oblasti unutar Crne Gore, više puta je dokazana namjera aktuelnih opštinskih vlasti Pljevalja, Nikšića i bokeških gradova - navedeno je u pritužbi koju je prihvatilo VDT.
Vujović napominje i da Vraneš izjavom da su Pljevlja „centar Raške oblasti“ jasno manifestuje povredu teritorijalne cjeline i ugrožavanje nezavisnosti čime je, tvrdi on, počinjeno krivično djelo iz člana 357 - ugrožavanje nezavisnosti i 359 - ugrožavanje teritorijalne cjeline, odnosno člana 373 - pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore.
<h2>Podrivanje autoriteta i dostojanstva države</h2>
Advokat naglašava da Opština Pljevlja i Vraneš nemaju ustavnih i zakonskih nadležnosti da proslavljaju dane drugih država, pa ni Srbije, a svojim postupanjem, napominje, lokalna vlast podriva autoritet i dostojanstvo države Crne Gore u čijem sastavu je taj grad. Istovremeno se, objašnjava Vujović, diskredituje suverena država i krši Ustav Crne Gore, kao i Zakon o državnim i drugim praznicima.
- Slavljenjem državnog praznika Republike Srbije od strane zvaničnih vlasti opštine Pljevlja, kao i izjave date tim povodom, nedvosmisleno se implicira da Pljevlja nijesu sastavni dio države Crne Gore, već Republike Srbije, čime se narušava nezavisnost i teritorijalna cjelina Crne Gore koje su vrijednosti eksplicitno zaštićene normama Krivičnog zakonika. Jasno je da se ovakvim radnjama koje predstavljaju kontinuitet djelovanja Vraneša i kroz kršenje Zakona o državnim simbolima u ranijem periodu radi o djelima usmjerenim na planiranje odnosno stvaranje uslova za, kako se navodi u stavu 3 člana 373 Krivičnog zakonika „neposredno izvršenje krivičnog djela“. Član 10 Ustava Crne Gore normira da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona i svako postupanje suprotno ovome vodi devastaciji ustavnog poretka, obesmišljavanje pozitivnog zakonodavstva i selektivnu primjenu prava koja vodi institucionalnoj anarhiji i pravnoj nesigurnosti - ocijenio je Vujović.
Stoga, kako se navodi, javna devastacija državnih simbola ili odobravanje neustavnog i nezakonitog ponašanja u ovom ili bilo kojem drugom slučaju direktan je put da se uruši kompletan pravni sistem, autoritet države i osnovni ustavni princip o pravnoj državi zasnovanoj na vladavini prava.

VDT traži da se ponovo odlučuje o Vranešovoj proslavi državnog praznika Srbije

Ministar odbrane Dragan Krapović saopštio je da je jutros obavijestio Vrhovno državno tužilaštvo o, klako je rekao, nezakonitim radnjama načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića. - Kada se sa pozicije načelnika GŠVCG šalju poruke da se zakoni ne poštuju, to može voditi društvo u anarhiju. Neophodno je da VDT sprovede i druge radnje kako bi se utvrdilo da li se stiču osnovi da je Lazarević počinio krivična djela zaloupotreba službenog položaja, neizvršenje naređenja, samovlašće, pozivanje na otpor i druge radnje, osim priloženih dokaza - kazao je Krapović na konferenciji za medije. Lazarević je nedavno članovima Savjeta za bezbjednost i odbranu obavijestio koje probleme ima u saradnji sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem, kakve štetne posljedice iz toga proističu, optužujući ga da urušava borbenu gotovost VCG. Lazarević članove SOB u pismu informiše da je Krapović, kako je kazao, protiv-propisno i štetno naredio da se iz Plana rada Vojske Crne Gore za oktobar tekuće godine uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu. Lazarević navodi da Krapović to radi neosnovano, smišljeno, i u kontinuitetu, pokušavajući da rad jedinica Vojske, kao i njegov rad, predstavi kao nekvalitetan, neproduktivan i nedovolino profesionalan, a sve na način kako ne dolikuje jednom ministru odbrane. Krapović je rekao da je obraćanje Lazarevića pismom predsjednicima države, Skupštine i Vlade, u suprotnosti sa njegovom naredbom o zabrani komunikacije sa njihovim kabinetima. On kaže da na predmetno pismo nije stavljena ni oznaka tajnosti. Krapović je podvukao da prema Zakonu o VCG načelnik Generalštaba odgovara ministru odbrane. Objaveljni integralni dokument (pismo) objavljeno u medijima nema prijemne pečate predsjednika, pa on sumnja da ga je Lazarević dostavio medijima. Krapović je optužio Lazarevića da iza njega stoje politički centri, odnosno dio opozicionih partija, po čijim nalozima postupa. Ministar nije želio da odgovori na pitanje novinara kako komentariše optužbe Lazarevića da je on taj koji urušava borbenu gotovost Vojske Crne Gore. - Ne želim da javno polemišem sa optužbama generala Lazarevića, jer su one, da ne zamjere desetari, na nivou desetara, a ne generala - kazao je Krapović koji je, odgovarajući na još jedno pitanje novinara, kazao da nije služio vojsku. Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu prijedlog o smjeni Lazarevića - zbog "procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u VCG". Savjet je taj prijedlog odbio jer nije bilo konsenzusa članova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010141024_5b3e0fdc67de1320856b5505a66ac56ea44d070bf46466654b839e0e8cc57a23.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010141024_5b3e0fdc67de1320856b5505a66ac56ea44d070bf46466654b839e0e8cc57a23" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Obracanje VDT-u Krapovic"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010141024_a1571839a891028ecd2229308c9caca857ea53e116f13d0da0cf0f3e2269d74b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241010141024_a1571839a891028ecd2229308c9caca857ea53e116f13d0da0cf0f3e2269d74b" data-rendition-name="original" width="1055" height="1471" loading="lazy" alt="Obracanje VDT-u Krapovic"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010141024_e890e75db8d043dbfa5e17aba1db8c239541b0f36546109e19e30c43f3351d56.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010141024_e890e75db8d043dbfa5e17aba1db8c239541b0f36546109e19e30c43f3351d56" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Obracanje VDT-u Krapovic"> </figure>

Duško Mihailović

Krapović: Obavijestio sam VDT o nezakonitim radnjama Lazarevića, njegove optužbe na nivou desetara

Vrhovno državno tužilaštvo odbacilo je zahtjev advokata Damira Lekića, branioca optuženih Marka i Bojana Popovića, za izuzeće glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića od postupanja u predmetu koji se vodi protiv njih pred Višim sudom u Podgorici. Lekić je ocijenio da zaista čudi i zabrinjava postupanje vrhovnog državnog tužioca u ovoj odluci.
U rješenju o odbacivanju zahtjeva za izuzeće Novovića u predmetu protiv okrivljene Vesne Medenice i drugih, kako je precizirao Lekić, piše da je Zakonikom o krivičnom postupku propisano da stranke, branilac i oštećeni mogu tražiti izuzeće samo poimenično određenog sudije koji u predmetu postupa, te je konstavovano kako u vrijeme podnošenja zahtjeva Novović ne postupa u ovom predmetu.
Lekić je kazao da izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca, može da se traži u svemu istovjetno kao i izuzeće državnog tužioca.&nbsp;
Međutim, kako dodaje, ovdje postoje dvije situacije, i to kao i kod situacije kada se traži izuzeće predsjednika suda.&nbsp;
&nbsp;- Situacija I: Rukovodilac državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavni specijalni tužilac kao i svaki drugi tužilac može da zastupa optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom. U takvoj situaciji sve što se odnosi na državnog tužioca, kada je riječ o poimeničnoj određenosti, razlozima za izuzeće i momentu do kojeg se takav zahtjev može podnijeti odnosi se i na situaciju u kojoj u konkretnom slučaju postupa rukovodilac državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavni specijalni tužilac. Situacija II: Izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca, koji zapravo neposredno ne zastupa optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom, može da se traži ukoliko se razlozi za njegovo izuzeće povezuju povodom zahtjeva za izuzeće državnog tužioca - naveo je Lekić.
Tako na primjer, kako dodaje, izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca može da se zahtijeva ukoliko bi jedna od stranaka istakla da postoji sumnja u njegovu nepristrasnost imajući u na umu njegov odnos na državnim tužiocem o čijem zahtjevu za izuzeće treba da odluči ili njegov odnos sa nekom od stranaka i slično.&nbsp;
- Izuzeće rukovodioca državnog tužilaštva, a u ovom slučaju glavnog specijalnog tužioca, može da se traži i kada se istakne činjenica da se u prethodnim slučajevima ponašao pristrasno kada je riječ o ocjeni postupka državnog tužioca o čijem izuzeću u konkretnom slučaju treba da odluči. Osim toga, bilo koja vrsta zainteresovanosti rukovodioca državnog tužilaštva u ovom slučaju hlavnog specijalnog tužioca za ishod osnovnog postupka može da bude istaknuta kao razlog za njegovu pristrasnost i u postupku odlučivanja o zahtjevu za izuzeće državnog tužioca koji zastupa optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom - istakao je Lekić.
Državni tužioci su, kako je rekao, u svom radu samo samostalni, a ne samostalni i potpuno nezavisni kao što su to sudije.
- Pri čemu se zapravo o samostalnosti u radu ne govori strikno za državne tužioce, već za poslove državnog tužilaštva kako je to propisano odredbom čl. 3 Zakona o državnom tužilaštvu, a što naročito dolazi do izražaja kada se ima u vidu odredba čl. 130 st. 1 i 2 Zakona o državnom tužilaštvu kojima je propisano da je državni tužilac odgovoran za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i nezavisan u radu i donošenju odluke, osim u slučajevima propisanim u članu 131 ovog zakona, odnosno državni tužilac je dužan da rukovodioca državnog tužilaštva na njegov zahtjev upozna sa radom u pojedinom predmetu i odlukom koju namjerava donijeti, kao i sa radom na pojedinom predmetu u kojem se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja, kao i odredba čl. 131 st. 1, 2 i 3 tač. 2 Zakona o državnom tužilaštvu kojima je propisano da se u radu Državnog tužilaštva, radi jedinstvene primjene zakona, mogu dati obavezna uputstva za rad, odnosno da se pod obaveznim uputstvom za rad, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju uputstvo opšteg karaktera i uputstva za postupanje u pojedinim predmetima, odnosno da uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu daje glavni specijalni tužilac za specijalne tužioce iz tog tužilaštva - precizirao je Lekić.
Kada se imaju u vidu ove zakonske odredbe, kako ocjenjuje, izuzetno je teško steći utisak, gotovo nikako, da glavni specijalni tužilac ne zastupa neposredno optužni akt na ročištu glavnog pretresa pred sudom.&nbsp;
- On itekako to čini i to ili sam neposredno ili pak posredstvom državnih tužilaca iz Specijalnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koji su, kako sam već naveo, shodno Zakonu o državnom tužilaštvu i Zakonu o specijalnom državnom tužilaštvu, dužni da mu “polažu račune” u odnosu na svaki predmet povodom kojeg se kod njega pojavi interesovanje, a teško je reći da on to interesovanje nema u predmetu koji se vodi zbog postojanja osnovane sumnje da je između ostalog i bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore izvršila više krivičnih djela u vezi sa obavljanjem svoje prethodne funkcije - ističe Lekić.
Potpuno je izlišno, prema njegovim riječima, govoriti o tome da li on neposredno postupa u tom predmetu ili ne postupa.&nbsp;
- Ne treba se izgubiti iz vida opštepoznata činjenica da je upravo glavni specijalni tužilac shodno odredbi čl. 24 Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu od Tužilačkog savjeta Crne Gore zahtijevao da mu se ova dva državna tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici (od kojih jedan kandidat) upute na rad u Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, odakle se možda eventualno može steći neki utisak o određenim međusobnim odnosima između Glavnog specijalnog tužioca i ova dva državna tužioca, a koji su trenutno po ingerencijama istog zadužena sa najvećim brojem predmeta u tom državnom tužilaštvu u odnosu na druge državne tužioce u istom - podsjeća Lekić.
Zato, kako ocjenjuje, zaista čudi i zabrinjava postupanje Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore u ovoj odluci s obzirom na to da se ni sam glavni specijalni tužilac u svom pisanom izjašnjenju istaknuom u tom rješenju nije pozvao na ovu okolnost (da on ne postupa u tom predmetu).
- Iako bi, da je to zakonito i da ima logike i rezona, sigurno učinio, već se izjasnio na potpuno drugačiji način. Ako je već tako kako je vrhovni državni tužilac tvrdio u obrazloženju ovog rješenja, zbog čega je onda on donio ovu odluku o podnijetom zahtjevu za izuzeće glavnog specijalnog tužioca i ova druga dva državna tužioca (predmetno rješenje), a nije dozvolio da o istom odluči glavni specijalni tužilac pa da zahtjev za svoje izuzeće procesno odbaci, a da o zahtjevu za izuzeće ova druga dva državna tužioca odluči u meritumu, nego je ipak to učinio vrhovni državni tužilac iako, ako je on u pravu (a nije), uopšte nije bilo mjesta za zasnivanje njegove nadležnosti i za njegovo odlučivanje po ovom podnijetom zahtjevu - rekao je Lekić.
Odluka ovakve sadržine, kao i postupanje bilo kojeg rukovodioca državnog tužilaštava po ovakvim zahtjevima su, kako je zaključio, do sada bili potpuno nepoznati u praksi.&nbsp;
- Da li ovo vrhovni državni tužilac pokušava da stvori neku novu praksu, ipak nam se čini da ne, već da je nešto u potpunosti drugo po srijedi, budući da je ovakva praksa sve osim zakonita i ispravna, a što se odnosi i na namjerno uručivanje rješenja pet minuta prije početka ročišta glavnog pretresa, očito kako odbrana ne bi imala dovoljno vremena da se na valjan način stručno pozabavi sa sadržinom istog pred sudom - upitao je Lekić.

Lekić o odbacivanju zahtjeva za izuzeće Novovića: Zabrinjava postupanje Markovića

Vrhovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta je pritužba kojom se traži preispitivanje <a href="https://etv.me/politika/odluke-tuzilaca-vjetar-u-leda-vranesu-za-dalje-ponizavanje-drzave">odluke Višeg tužilaštva u Bijelom Polju o odbacivanju krivične prijave</a> podnijete protiv predsjednika opštine Darija Vraneša zbog obilježavanja Dana državnosti Srbije, saznaje portal ETV. Pritužbu su podnijeli podnosioci krivične prijave protiv Vraneša - zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Petar Odžić, generalni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Čelanović, potpredsjednica Liberalne partije (LP) Jelena Marković i advokat Bojan Vujović, tvrdeći da je on organizovanjem svečane akademije u Centru za kultutu, 14. februara ove godine, prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi „pod djelimični ili potpuni suverenitet Srbije“. <h2>Sumnjive odluke</h2> Prvobitno je postupajuća državna tužiteljka u ODT Pljevlja Sanja Golubović ekspresno odbacila prijavu, zaključujući da ne postoji sumnja da je čelnik Pljevalja počinio prijavljeno krivično djelo, niti bilo koje drugo za koje se goni po službenoj dužnosti. Na ovu odluku Odžić, Čelanović, Marković i Vujović su 10. maja reagovali pritužbom ka Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. Državni tužilac Slavenko Smolović je 7. juna, nakon uvida u spise predmeta, ocijenio osnovanom njihovu pritužbu, da bi samo mjesec kasnije donio istovjetnu odluku kao ODT u Pljevljima i odbacio krivičnu prijavu, cijeneći da ne postoji bilo koji osnov za gonjenje Vraneša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924190916_22ddf4401e632d564d391037d42bac23439985cc4d65b6fd7af924d205f639af.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240924190916_22ddf4401e632d564d391037d42bac23439985cc4d65b6fd7af924d205f639af" data-rendition-name="original" width="631" height="473" loading="lazy" alt="Više tužilaštvo u Bijelom Polju"><figcaption>Više tužilaštvo u Bijelom Polju(Photo: Bijelo Polje online)</figcaption></figure>  - Obavještavam Vas da je u ovom tužilaštvu formiran predmet protiv Darija Vraneša iz Pljevalja, a povodom obilježavanja dana državnosti R. Srbije u organizaciji predsjednika Opštine Pljevlja. Ovo tužilaštvo nakon sprovedenog postupka izviđaja odbacilo je krivičnu prijavu i o odluci obavijestilo podnosioca prijave – odgovoreno je nedavno našem portalu iz bjelopoljskog Tužilaštva. Advokat Bojan Vujović smatra vrlo simptomatičnim da isto tužilaštvo prihvati njihovu pritužbu, a potom odbaci krivičnu prijavu, osujetivši time svaku pretpostavku da može doći do obrta u ovom slučaju i eventualnog pravnog gonjenja prvog čovjeka Pljevalja. - Osnovano sumnjamo da je vršen politički uticaj, budući da je nesporno da je počinjeno krivično djelo koje je navedeno u krivičnoj prijavi. Sa druge strane je sumnjivo da prijavu odbacuje državno tužilaštvo koje je našu pritužbu na odluku ODT-a smatralo osnovanom – kazao je Vujović za portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924190916_ed3e1595c1ceb2d6f6cd27f19ecff6021897ddb7cc850e8b39509a78f070612d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240924190916_ed3e1595c1ceb2d6f6cd27f19ecff6021897ddb7cc850e8b39509a78f070612d" data-rendition-name="original" width="1058" height="738" loading="lazy" alt="Bojan Vujović"><figcaption>Bojan Vujović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  <h2>Povreda teritorije i ugrožavanje nezavisnosti</h2> U obrazloženju pritužbe na rješenje Tužilaštva, u koji je portal ETV imao uvid, advokat Vujović podsjeća da je Vraneš organizovao svečanu akademiju 14. februara - dan uoči zvaničnih datuma proslave državnog praznika Srbije (15. i 16. februar). - Proslava 220 godina od srpske Bune na dahije, koju je podstrekao sultan Selim III, zvana Prvi srpski ustanak i 189 godina od proglašenja Sretenjskog ustava Srbije, koju je organizovala Opština Pljevlja 14. februara 2024. godine, oličena u predsjedniku opštine Dariju Vranešu, direktni je udar na ustavni poredak. Osumnjičenom je stvarni cilj da opštinu Pljevlja stavi pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije. U konačnom, povezivanje Republike Srbije s Jadranom, potezom Pljevlja - Niksić - Boka i njegovim izuzimanjem, što jasno implicira predsjednik opštine Pljevlja (izjava predsjednika opštine Vraneša ovim povodom), ili kao srpske teritorije ili kao kao autonomne oblasti unutar Crne Gore, više puta je dokazana namjera aktuelnih opštinskih vlasti Pljevalja, Nikšića i bokeških gradova - navedeno je u pritužbi. Vujović napominje i da Vraneš izjavom da su Pljevlja „centar Raške oblasti“ jasno manifestuje povredu teritorijalne cjeline i ugrožavanje nezavisnosti čime je, tvrdi on, počinjeno krivično djelo iz člana 357 - ugrožavanje nezavisnosti i 359 - ugrožavanje teritorijalne cjeline, odnosno člana 373 - pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore. Advokat naglašava da Opština Pljevlja i Vraneš nemaju ustavnih i zakonskih nadležnosti da proslavljaju dane drugih država, pa ni Republike Srbije, a svojim postupanjem, napominje, lokalna vlast podriva autoritet i dostojanstvo države Crne Gore u čijem sastavu je taj grad. Istovremeno se, objašnjava Vujović, diskredituje suverena država i krši Ustav Crne Gore, kao i Zakon o državnim i drugim praznicima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092322098_80707035764d2a8459b8963e4e9151f91da9439edb10e0a930bb12a1dfdf5ad7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024092322098_80707035764d2a8459b8963e4e9151f91da9439edb10e0a930bb12a1dfdf5ad7" data-rendition-name="original" width="1024" height="635" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>Dario Vraneš(Photo: Opština Pljevlja)</figcaption></figure>  - Slavljenjem državnog praznika Republike Srbije od strane zvaničnih vlasti opštine Pljevlja, kao i izjave date tim povodom, nedvosmisleno se implicira da Pljevlja nijesu sastavni dio države Crne Gore, već Republike Srbije, čime se narušava nezavisnost i teritorijalna cjelina Crne Gore koje su vrijednosti eksplicitno zaštićene normama Krivičnog zakonika. Jasno je da se ovakvim radnjama koje predstavljaju kontinuitet djelovanja Vraneša i kroz kršenje Zakona o državnim simbolima u ranijem periodu radi o djelima usmjerenim na planiranje odnosno stvaranje uslova za, kako se navodi u stavu 3 člana 373 KZ „neposredno izvršenje krivičnog djela“. Član 10 Ustava Crne Gore normira da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona i svako postupanje suprotno ovome vodi devastaciji ustavnog poretka, obesmišljavanje pozitivnog zakonodavstva i selektivnu primjenu prava koja vodi institucionalnoj anarhiji i pravnoj nesigurnosti - naglašeno je u pritužbi Vujovića. <h2>Zahtjev tužilaštvu</h2> Stoga, kako se navodi, javna devastacija državnih simbola ili odobravanje neustavnog i nezakonitog ponašanja u ovom ili bilo kojem drugom slučaju direktan je put da se uruši kompletan pravni sistem, autoritet države i osnovni ustavni princip o pravnoj državi zasnovanoj na vladavini prava. - Zbog gore navedenih razloga, smatramo da je rješenje Višeg državnog tužilastva u Bijelom Polju o odbacivanju krivične prijave nepravilno i neosnovano. Stoga zahtijevam preispitivanje rješenja i donošenje nove odluke, imujući u vidu sve relevante činjenice i dokaze - zaključuje se u pritužbi advokata Vujovića. Protiv Vraneša je u kraćem vremenskom periodu podnijeto više krivičnih prijava i svaka je odbačena. Prošle godine je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima konstatovalo da prvi čovjek grada nije počinio krivično djelo kada je izložio poruzi državu upoređujući proslavu Dana nezavisnosti sa „cirkuskom predstavom“. Kada je u pitanju svečanost povodom Dana državnosti Srbije, Vraneš ne vidi ništa problematično u tome da jedna crnogorska opština obilježava državni praznik druge zemlje. Naprotiv, smatra da Pljevlja taj datum treba da slave vječno. Tvrdio je da ovim događajem ne podriva Ustav Crne Gore, već da se njime slavi, kako je rekao, „njegoševska Crna Gora“.

Slučaj Vraneš: Zbog sumnje u politički uticaj na bjelopoljsko tužilaštvo, oči uprte u VDT

Prema podacima Vrhovnog državnog tužilaštva, u prvih pola godine, pred osnovnim državnim tužilaštvima formirano je šest predmeta povodom prijetnji i nasilja nad novinarima, te napada na imovinu medija. S druge strane, u evidencijama Uprave policije, u istom periodu registrovano je sedam događaja napada za novinare ili medijske kuće,koji su za posljedicu imali njihovo profesionalno angažovanje.
To su podaci navedeni u sedmom Izvještaju o radu Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija.
Od ukupnog broja predmeta pred VDT-om, dva predmeta formirana su protiv osumnjičenih čiji identitet je prethodno utvrđen, i u oba predmeta izviđaj je u toku, zbog sumnje da je učinjeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
- Tri predmeta su formirana povodom prijave događaja od strane novinara, od kojih je jedan kvalifikovan kao prekršaj, dok su preostala dva u fazi izviđaja i još uvijek nije utvrđen identitet učinioca, niti kvalifikacija djela - navodi se u izvještaju.&nbsp;
Vlada je te podatke navela i u Prilogu za redovni godišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori.&nbsp;
Jedan predmet formiran protiv, za sada, nepoznatog učinioca zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Od predmeta koji su formirani prethodnih godina, u izvještajnom periodu podnijet je optužni predlog protiv Đ.T. zbog sumnje da je ugrozio sigurnost novinara ,,Antene M”, a osumnjičen je i za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
- Donijeto je rješenje kojim se odbacuje krivična prijava protiv NN učinilaca, zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti iz člana 168 KZCG, učinjenog na štetu novinara TV ,,Vijesti”, jer je nastupila apsolutna zastarjelost, dok je Osnovni sud u Podgorici donio osuđujuću presudu – uslovnu osudu protiv D.R. zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti iz člana 168 stav 4 u vezi stava 1 KZCG, učinjenog na štetu ,,Jumedia Mont”. ODT izjavilo žalbu na odluku o kazni - piše u izvještaju.
U evidencijama Uprave policije, od početka godine do kraja juna registrovano je ukupno sedam događaja napada za novinare i medijske kuće, koji su za posljedicu imali njihovo profesionalno angažovanje.
- Od navedenog broja, nadležni državni tužilac je dva događaja kvalifikovao kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, od kojih je jedno rasvijetljeno, dok se u jednom slučaju preduzimaju mjere i radnje na rasvjetljavanju krivičnog djela - navodi se u izvještaju.
Za jedan događaj, nadležni državni tužilac je cijenio da u prijavljenim događajima nema elemenata krivičnog djela, niti prekršaja.
- Takođe, u dva događaja, ovlašćeni policijski službenici su, analizirajući spise predmeta, cijenili da se u radnjama prijavljenih lica stiču elementi izvršenja prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, i u tim slučajevima su pokrenuti prekršajni postupci protiv izvršioca prekršaja prema nadležnom Sudu za prekršaje - navodi se u izvještaju.
U dva prijavljena slučaja policijski službenici su postupali po nalozima nadležnih državnih tužilaca, nakon čega su formirane spise predmeta dostavili postupajućim tužiocima kako bi se tužioci nakon analize spisa izjasnili.
U izvještajnom periodu, nastavljene su aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva urednika „Dana“ Duška Jovanovića.
- Službenici UP su postupali po više obavezujućih naloga VDT u Podgorici, uručili više poziva građanima, i isti su od strane postupajuće tužiteljke saslušani na okolnosti ubistva Duška Jovanovića, kao i vršili druge provjere i aktivnosti shodno naloženim upustvima sa ciljem rasvjetljavanja svih činjenica i oklnosti izvršenja krivičnog djela i procesuiranja nepoznatih izvršilaca - navodi se u dokumentu.
U odnosu na predmet napada na novinara RTCG portal Tufika Softića, tokom izvještajnog perioda nije se došlo do novih podataka ni saznanja na osnovu kojih bi rasvijetlili navedeni slučaj.

Za pola godine formirano šest predmeta zbog napada na novinare

Jedan od ključnih uslova za uspjeh u procesuiranju ratnih zločina na prostorima Zapadnog Balkana jeste izgradnja partnerskih odnosa i bliske saradnje između državnih tužilaštava regiona i međunarodnih institucija čiji je fokus na prevenciji i kažnjavanju ratnih zločina - poručio je vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković tokom regionalne konferencije o ratnim zločinima koju je u Podgorici organizovalo Vrhovno državno tužilaštvo u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Evropske unije (EU).
Dvodnevna konferencija koja je organizovana sa ciljem unapređenja saradnje i obezbjeđivanja razmjene iskustava između tužilaca regiona, sa fokusom na regionalnu saradnju u procesuiranju ratnih zločina, okupila je više od 30 učesnika iz regiona i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
&nbsp;Marković je, kako se navodi u saopštenju, izrazio zadovoljstvo što je konferencija organizovana neposredno nakon javnog predstavljanja Strategije za istraživanje ratnih zločina za period 2024-2027 i pratećeg Akcionog plana za 2024-2025. godinu kojima se obezbjeđuje proaktivan sistemski pristup u procesuiranju ovih krivičnih djela.
&nbsp;- Bitan segment Strategije jeste i unapređenje međunarodne saradnje kako na regionalnom nivou, tako i sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove. Ova konferencija je značajna ne samo zbog razmijene iskustava i najboljih praksi, već i zbog planiranja dalje aktivnosti na zajedničkom radu u istraživanju i procesuiranu krivičnih djela ratnih zločina - istakao je Marković.
U radu konferencije učestvovao je i glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Serž Bramerc, koji je naglasio važnost kontinuirane regionalne saradnje i izrazio uvjerenje da će konferencija biti pokretač za prevazilaženje poteškoća sa kojima se u svom radu susrijeću državna tužilaštva.
&nbsp;Anika Palo, predstavnica Sektora za vladavinu prava, sigurnost, migracije i pomirenje Generalnog direktorata EU za susjedstvo i pregovore o proširenju, podsjetila je da je Evropska komisija više puta ukazivala na važnost unapređenja regionalne saradnje u procesuiranju slučajeva ratnih zločina, kao jednog od prioriteta EU.
&nbsp;- Ovo je pretočeno i u privremene kriterijume za dvije zemlje koje trenutno pregovaraju o pristupanju EU – Srbije i Crne Gore. Pružanje pravde žrtvama ratnih zločina, rješavanje slučajeva nestalih osoba i pouzdano utvrđivanje činjenica o događajima iz prošlosti na regionalnom nivou – važna su pitanja kojima se treba baviti. U EU nema mjesta zapaljivoj retorici, negiranju bilo kojeg oblika ratnih zločina ili veličanju ratnih zločinaca. Zbog toga je važno da regionalni tužioci kontinuirano i zajedno rade, kao i da aktivno koriste dostupne međunarodne alate za pravosudnu saradnju. Dok su EU i drugi međunarodni akteri već pokazali nedvosmislenu podršku, stvarni pokretači napretka na ovom polju su pravosudne institucije u regionu - poručila je Palo.
&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je UNDP, kako u Crnoj Gori, tako i na Zapadnom Balkanu i šire, aktivno uključen u sprovođenje inicijativa koje imaju za cilj jačanje vladavine prava i podršku vladama u procesu reforme pravosuđa.
&nbsp;- Od 2015. godine, a posebno od 2019. godine, UNDP omogućava regionalnu saradnju među tužilaštvima na Zapadnom Balkanu. Sada je trenutak da se osvrnemo na dosadašnji napredak i napravimo korake ka unapređenju saradnje, posebno kad je u pitanju koordinacija u sprovođenju istraga, rješavanju zaostalih predmeta, kao i procesuiranju zločina seksualnog nasilja tokom sukoba. U svemu ovome ne smijemo zaboraviti na izuzetno važan faktor, a to je protok vremena. Ovaj skup još jedan je pokazatelj da smo usmjereni ka zajedničkom cilju – a to je izgradnja pravednih, inkluzivnih i mirnih društava, u skladu sa globalnim ciljevima održivog razvoja - poručila je Paniklova.
&nbsp;Nakon skupa u Sarajevu prošle godine, ovo je druga konferencija tužilaca koja je organizovana u okviru regionalnog projekta „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira EU, a sprovodi UNDP. Projekat je fokusiran na aktivnosti izgradnje povjerenja u regionu i jačanje vladavine prava, podržavajući pravosudne i organe za sprovođenje zakona u procesuiranju predmeta ratnih zločina na nacionalnom nivou i poboljšanje uslova za regionalnu saradnju.

Marković: Do uspjeha u procesuiranju ratnih zločina izgradnjom partnerskih odnosa i bliske saradnje između tužilaštava regiona

Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, za vrijeme svog mandata, osim što je nezakonitim smjenama direktora obrazovnih ustanova oštetila državu za više milionski iznos, nostrifikovala je 6.000 sumnjivih diploma sa raznoraznih Univerziteta i fakulteta iz regiona, saznaje nezvanično portal Standard od izvora iz MInistarstva prosvjete.
Bratić je još 2021.godine odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini, najavila da će provjeriti lažne diplome koje su kupovane u Republici Srpskoj i Srbiji, no osim provjere,kako kaže izvor Standarda, za vrijeme njenog mandata je nostrifikovano njih 6.000.
Nakon odrađene nostrifikacije osobe koje su imale ove diplome mogle su bez ikakvih problema da se zaposle u javnoj upravi Crne Gore, što je postalo gorući problem.
Kako je Standard ranije pisao najviše lažnih diploma se otkrilo u sistemu zdravstva, što je posbno šokantna činjenica, jer se radi o ljudima koji trebaju da brinu o zdravlju građana, a u stvari nemaju nikakvo znanje iz tih oblasti, već su diplome kupili u regionu.
Najviše diploma stiglo je sa univerziteta iz Republike Srpske.
U tom entitetu Bosne i Hercegovine septembra mjeseca krenula su masovna hapšenja, kad je otkriveno da su rukovodeće osobe sa tih Univerziteta prodavale diplome po cijenam od 3.000 konvertibilnih maraka do 10.000 u zavisnosti od duzine trajanja dobijanja diplome.
Na diplome se u zavisnosti od cijene čekalo od tri do devet mjeseci.
Na listi obrazovnih ustanova našli koje su prodavale diplome našli su se NUBL” Banja Luka; visoka škola za primijenjene i pravne nauke ,,Prometej” Banja Luka; ,,Victoria International University” iz Mostara, kao i visoka škola ,,Union” u Mostaru.
Osim ovih, diplome su prodavali i Internacionalni univerzitet Brčko i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment ,,PIM” Banja Luka.
Zbog prodavanja diploma početkom septembra u Bosni i Hercegovini uhapšeni su rektor banjalučkog Nezavisnog univerziteta (NUBL) Zoran Kalinić, poznat i po tome da je nekada bio čak i kandidat za predsjednika Republike Srpske., zatim suvlasnik Visoke škole za primijenjene i pravne nauke „Prometej” Banjaluka Dragan Ilić.
U ekipi koja je štancala i prodavala diplome kao polovna auta, našao se i v. d. rektora na Univerzitetu modernih nauka “CKM” i direktor na Visokoj školi “Union” Mostar Vladimir Stojanović, kao i rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banjaluka Dragan Đuranović.
U Crnoj Gori, se prema riječima izovra Standarda, upravo sa ovih obrazovnih ustanova dolazi najveći broj kupljenih ili lažnih diploma, pa se sada postavlja pitanje koliko je ljudi bez formalnog znanja, ali sa kupljenim diplomama zaposleno u javnoj upravi.
Kao kontramjeru u borbi protiv lažnih diploma Ministarstvo prosvjete je ove obrazovne ustanove iz regiona stavilo na crnu listu i njihove diplome više neće biti priznate u Crnoj Gori, no šteta je već napravljena u mandatu Vesne Bratić koja je nostrifikovala prethodnih 6.000.
Sada, kako je i ministarstvo ranije najavilo, slijedi detaljno preispitivanje nostrifikovanih diploma i podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba za lažne i neistinite obrazovne isprave.

Vesna Bratić nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma: Za vrijeme njenog mandata verifikovano na hiljade štancovanih u Republici Srpskoj

U prostoru Kuće Pekića juče je svečano otvorena multimedijalna izložba „Djevojka sa sela“. Izložbu je organizovalo NVU Art 365, a kroz priče, fotografije i video zapise ona osvjetljava stvarni život žena iz ruralnih sredina, njihove izazove, borbu za ravnopravnost i doprinos društvu. Velimir Šobić, direktor Centra za kulturu, sport i mlade Šavnik, u svom uvodnom govoru naglasio je značaj ove izložbe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e" data-rendition-name="original" width="2252" height="3003" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“(Photo: NVU Art 365)</figcaption> </figure>  - Kuća Pekića, kao simbol kulture i stvaralaštva našeg kraja, danas postaje mjesto gdje umjetnost i stvarni životi žena iz našeg okruženja dobijaju svoj glas. Ova izložba nas podsjeća na važnost kulturnog izraza, koji ne samo da slavi ljepotu i snagu života, već i osvjetljava izazove s kojima se žene u ruralnim sredinama svakodnevno suočavaju - naveo je Šobić. On je dodao da je ovo prilika da se glas žena iz Šavnika čuje mnogo dalje od lokalnih granica, naglasivši zahvalnost organizatorima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038" data-rendition-name="original" width="845" height="1127" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“(Photo: NVU Art 365)</figcaption> </figure>  - Zahvaljujem se NVU Art 365 i autoru Dušku Miljaniću, koji su svojim trudom i umjetničkim izrazom omogućili da se ove životne priče predstave javnosti. Ova izložba je samo jedan od koraka ka društvu koje sluša, razumije i cijeni doprinos žena u svakom segmentu života - istakao je on. Izložba je privukla brojne posjetioce i pružila im priliku da kroz multimedijalne sadržaje osjete svakodnevicu, snagu i otpornost žena sa sela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899" data-rendition-name="original" width="3004" height="2250" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“(Photo: NVU Art 365)</figcaption> </figure>  Iz Centra za kulturu Šavnik poručili su da nastavljaju da aktivno rade na promociji kulturnih sadržaja koji podstiču društveni dijalog i preispituju aktuelne teme. Izložba „Djevojka sa sela“ biće otvorena za posjetioce narednih sedam dana.

U Kući Pekića u Šavniku otvorena izložba „Djevojka sa sela“

Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodana Marunovića.
Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.
Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.
Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu Slobodana Tomovića, a u režiji Blagote Erakovića, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;
Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.
Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija Dragan Tufegdžić, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.
- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.
Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: vrhovno-drzavno-tuzilastvo