Vrhovno državno tužilaštvo objavilo je javni oglas za pripravnike u sedam državnih tužilaštava, za kandidate koji imaju završen Pravni fakultet i položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu.
Javni oglas je raspisan za deset pripravničkih mjesta. Dva mjesta su za potrebe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, jedno za Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, tri za Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kao i po jedno za potrebe osnovnih državnih tužilaštava u Kotoru, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
- Kandidati koji su Pravni fakultet završili po Bolonjskom procesu obavezni su da dostave diplomu ili uvjerenje o završenim osnovnim i specijalističkim akademskim studijama, dok kandidati koji su visoko obrazovanje stekli u inostranstvu, pored ostale dokumentacije, treba da prilože i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Istaknuto je da Vrhovno državno tužilaštvo u postupku izbora kandidata vodi računa o ostvarivanju prava na srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, zbog čega se zainteresovani kandidati o ovom pitanju mogu izjasniti u samoj prijavi na oglas.
Rok za dostavljanje kompletne dokumentacije na adresu Vrhovnog državnog tužilaštva je 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.
Detaljan spisak potrebne dokumentacije mogu se naći <a href="https://tuzilastvo.me/wp-content/uploads/2025/12/Javni-oglas-za-pripravnike.pdf">OVDJE</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oglas za deset pripravnike u sedam državnih tužilaštava

Primjenom standarda Evropskog suda za ljudska prava u svom radu, Državno tužilaštvo jača profesionalizam i efikasnu zaštitu ljudskih prava, ocijenjeno je na sastanku vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Mirka Đukovića, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovni državni tužilac čestitao je Đukoviću na imenovanju i poželio mu uspješan rad, upoznavši ga sa aktivnostima koje Državno tužilaštvo sprovodi u cilju unapređenja standarda u oblasti ljudskih prava. Posebno je istaknuto donošenje obavezujućih uputstava, koja već daju vidljive rezultate i doprinose kvalitetu postupanja tužilaštava- navodi se u saopštenju.
Đuković je naglasio da je snažna i kontinuirana međuinstitucionalna saradnja od suštinskog značaja za unapređenje postupanja, posebno u dijelu uspostavljanja i dosljedne primjene mehanizama koji obezbjeđuju efikasnu zaštitu ljudskih prava.
Aktivnosti Radnog tima za praćenje tužilačke i sudske prakse, važećih propisa, kao i prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde formiranom u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dodatno doprinose usklađivanju domaće i evropske pravosudne prakse, poručeno je na sastanku.
- Sagovornici su saglasni da je otvorena i kontinuirana saradnja Tužilaštva i zastupnika pred ESLJP od važnosti za unapređenje postupanja i smanjenje rizika od utvrđivanja povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima- zaključuje se u saopštenju,

1250x600

1084x550

Marković sa Đukovićem: Tužilaštvo usklađuje praksu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava

The head of the Supreme State Prosecutor’s Office Milorad Marković received 4.723 euros in November, according to published data on the incomes of public officials.
Immediately behind Marković in terms of earnings is prosecutor Veljko Rutović with 3.438 euros, followed by prosecutor Lidija Vukčević who received 3.433 euros. They are followed by Dražen Burić with a salary of 3.418 euros, prosecutor Armin Selmanović received 3.372 euros, while Deputy Supreme State Prosecutor Jelena Đaletić received two euros less - 3.370 euros.
Prosecutors Danka Živković and Maja Jovanović each received 3.327 euros.

Marija Žižić

Marković received 4.723 euros, other prosecutors slightly under 4.000 euros

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 4.723 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.438 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila 3.433 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.418, dok je tužilac Armin Selmanović primio 3.372 a dva eura manje - 3.370 bila je plata zamjenice vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Jovanović primile su po 3.327 eura.
U prethodnom tekstu objavljene su plate tužilaca na osnovu podataka koje su obajveljeni na sajtu Vrhovnog državnog tužilaštva a koji su, kako su nam objasnili, zbog tehničke greške zarade su bile uvećane.
Informacije na sjatu Vrhovnovnog državnog tužilaštva sada su ažužiran i tekst se bazira na njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.1752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarkovic-primio-5-526-eura-ostali-tuzioci-nesto-manje-od-4-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković primio 4.723 eura, ostali tužioci ispod 4.000 eura

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 5.526 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.982 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila pet eura manje -3.976 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.958, nešto malo manje od 54 eura – 3.904 eura u novembru je primio tužilac Armin Selmanović, dok je zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić primila 3.901 eura.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Javonović primile su po 3.849 eura.

Marković primio 5.526 eura, ostali tužioci nešto manje od 4.000 eura

Vrhovno državno tužilaštvo je analizom podataka za period od skoro šest godina, od 1. januara 2020. do 1. novembra, utvrdilo da je zastarjelost krivičnog gonjenja u predmetima formiranim protiv poznatih učinilaca izuzetno rijetka, saopšteno je iz VDT-a.
Od ukupno 57.756 formiranih predmeta po podnijetim prijavama protiv poznatih učinilaca, zastarjelost krivičnog gonjenja je evidentirana u samo 0,63 odsto slučajeva. 
- U 339 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila prije samog podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,59 odsto od ukupnog broja predmeta), a samo u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,04 odsto od ukupnog broja predmeta) - ističe se u saopštenju VDT-a.
Ovi podaci, kako navode u Tužilaštvu, potvrđuju da kada je učinilac identifikovan, zastarjelost krivičnog gonjenja je statistički zanemarljiva, te da tužilaštva u najvećem broju slučajeva postupaju pravovremeno i efikasno.
Vrhovno državno tužilaštvo u 2025. godini, sprovodi nadzor nad radom osnovnih državnih tužilaštava u cilju provjere okolnosti da li je opravdano i zbog kojih okolnosti nastupa zastarjelost krivičnog gonjenja, a posebno u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca, gdje je, kako kažu, zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu. 
- Uvidom u predmete utvrđeno je da je zastarjelost nastupila iz opravdanih razloga na koje državni tužioci nijesu mogli uticati i pored preduzimanja radnji propisanih zakonom, osim u dva predmeta zbog čega je pokrenut jedan disciplinski postupak protiv državnog tužioca - dodaje se u saopštenju.
U predmetima formiranim protiv nepoznatih učinilaca (13.861 predmet formiran u periodu od 10 godina), zastarjelost je evidentirana u 41 odsto ovih predmeta (5.794 predmeta). Razlog zastarjelosti, kako su pojasnili u VDT-u, je nemogućnost policije da identifikuje učinioce u zakonskim rokovima, usljed čega je zbog proteka vremena u kom se može preduzeti krivično gonjenje, nastupila zastarjelost i nemogućnost daljeg krivičnog gonjenja.
U VDT-u podsjećaju da je, upravo iz razloga unapređenja efikasnosti postupanja, u decembru prošle godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u predmetima protiv nepoznatih učinilaca (KTN), koje ima za cilj da dodatno standardizuje i ubrza rad na ovim predmetima.
- U skladu sa svim obavezujućim uputstvima VDT-a, rukovodioci su dužni da u predmetima u kojima izviđaji ili istrage neopravdano dugo traju, izdaju pisana obavezujuća uputstva i preduzmu druge radnje kako bi se postupci vodili brže i efikasnije - poručeno je iz VDT-a.

VDT: Krivični predmeti se procesuiraju na vrijeme, zastarjelost u samo 0,63 slučajeva

Potpisanim memorandumima u Hagu stvaraju se konkretni institucionalni mehanizmi koji će, naročito Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ostalim državnim tužilaštvima u Crnoj Gori, omogućiti znatno efikasnije vođenje prekograničnih istraga, brže pribavljanje dokaza iz inostranstva i unaprijeđenu operativnu koordinaciju sa partnerskim tužilaštvima. Time se Crnoj Gori otvara put ka intenzivnijem učešću u međunarodnim operacijama, uključujući formiranje zajedničkih istražnih timova i sprovođenje paralelnih istraga u predmetima od posebnog značaja, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković boravio je u Hagu gdje je, na poziv Eurojust-a učestvovao na visokom međunarodnom skupu koji je okupio generalne tužioce Latinske Amerike i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Tokom boravka, VDT Marković potpisao je bilateralne memorandume o razumijevanju sa državnim tužilaštvima Kolumbije, Brazila, Čilea, Urugvaja, Paragvaja, Dominikanske Republike, kao i Zajedničku deklaraciju tužilaštava Zapadnog Balkana, Latinske Amerike i Kolegijuma Eurojust-a, čime se otvara novi okvir saradnje u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Događaju je prisustvovala i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om Jelena Đaletić.
- Sastanci održani 2. i 3. decembra 2025. godine u sjedištu Eurojust-a, predstavljaju jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma ove vrste, a Crna Gora u njemu učestvuje kao ravnopravan partner država koje se suočavaju sa sličnim bezbjednosnim izazovima. Upravo zato potpisani memorandumi imaju posebnu težinu - uspostavljaju direktne i sigurne kanale komunikacije, omogućavaju bržu razmjenu ključnih operativnih informacija i otvaraju mogućnost za sprovođenje zajedničkih i koordinisanih istraga u slučajevima gdje kriminalne mreže djeluju istovremeno na teritorijama više država i kontinenata - saopšteno je iz VDT-a.
Kako je navedeno, potpisivanjem Zajedničke deklaracije tužilaštva Zapadnog Balkana i Latinske Amerike i kolegijum Eurojust-a potvrđuju zajedničku posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala u oblastima trgovine drogom, trgovine ljudima, sajber kriminala, krijumčarenja migranata, ekološkog kriminala i drugih transnacionalnih krivičnih djela.&nbsp;
- Deklaracija naglašava da se savremene kriminalne mreže mogu suzbijati jedino kroz koordinisan, pravovremen i udružen međunarodni odgovor, te predstavlja važan korak ka stvaranju snažnije, povezanije i operativno usklađene međunarodne tužilačke saradnje - ističe se u saopštenju VDT-a.
Učešćem u panelima, stručnim sesijama i bilateralnim susretima sa kolegama iz Latinske Amerike i Evrope, vrhovni državni tužilac i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om još jednom su afirmisali posvećenost Crne Gore jačanju međunarodnih pravosudnih veza, unapređenju domaćih kapaciteta i istrajnoj saradnji sa partnerima u borbi protiv najtežih oblika kriminala.&nbsp;
- Time Crna Gora potvrđuje svoju ulogu pouzdanog, aktivnog i odgovornog partnera u međunarodnoj pravosudnoj zajednici - naglašeno je u saopštenju VDT-a.
Ove aktivnosti Tužilaštva su realizovane uz podršku projekata WB CrimJust i EL PACCTO 2.0.

VDT: Potpisani memorandumi u Hagu omogućite crnogorskim tužilaštvima efikasnije vođenje prekograničnih istraga

Biće još performansa, nećemo odustati. Ako ćutimo i ne pojavljujemo se vjerovatno će misliti da smo odustali od borbe, a nećemo, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno, dok je neka elita to sve odnijela lako i jednostavno, a na kraju su zaštićeni od ovih ljudi u zgradi iza nas - kazao je predstavnik bivših radnika barske fabrike "Primorka" Edin Begzić.
On je danas ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans, instalacijom "kovčega pravde" sa položenim cvijećem, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori, a nakon toga i "sahranu" pravde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fperformans-sahrana-pravde-ispred-zgrade-sdt-a-i-vdt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Begzić je u izjavi za medije kazao da je organizovao ovaj perfomans zbog onoga što nam se konstantno decenijama dešava, odnosno da se serviraju priče o pravdi, a da se to, nažalost, na djelu ne vidi.&nbsp;
- Pravda je takva da se predmeti čuvaju u fiokama, čeka se zastarenje predmeta i da se sav kriminal koji se desio ovoj državi i narodu, prvenstveno radnicima kroz masovnu privatizaciju, da sve to stane zaštićeno i da niko ne bude osuđen, a da narod ostane gladan i opljačkan - ističe Begzić.
Oni se, kako dodaje, konstantno bore dvije decenije i rade posao tužioca.
- Mi tražimo i nalazimo i dostavljamo dokaze, ali Specijalno državno tužilaštvo i Vrhovno državno tužilaštvo sve to gura u fioke i pravda se ne može očekivati. Trudimo se i pokušavamo probuditi svijest kod ljudi koji su zaduženi za pravdu da je narod postao umoran. Nadali smo se nakon političkih promjena da će se desiti stvarne promjene, ali "isti film, drugi glumci", s tim da je produkcija sad mnogo ozbiljnija. Zato smo performansom htjeli da pokušamo da skrenemo pažnju ljudima koji u ovoj zgradi rade što narod i opljačkani radnici misli o njihovom radu, nadajući se da će se dozvati svijesti i da će nešto stvarno uraditi kako pričaju da rade, a ustvari ne rade - poručio je Begzić.
Ističe da je on predstavnik radnika Primorke, te da su oba njegova radila u toj fabrici.&nbsp;
- Mnogo puta kad se ovakve stvari dese kontaktiraju nas radnici iz drugih uništenih preduzeća, što iz opštine Bar, što iz drugih djelova Crne Gore. Moja je želja da ako se ovaj slučaj riješi da će to možda biti neka lokomotiva za ostale predmete da se počnu rješavati i stvarno se pojavi pravda u Crnoj Gori onako kako bi to trebalo da se desi - naveo je Begzić.
On je tokom "sahrane" pravde kazao da su se okupili "ispred zgrade Diznilenda", odno ispred zgrade pravde da se posljednjim riječima oproste "od naše drage nam pravde".
- Pravda se dugo borila sa teškom bolešću. Ubrzo nakon 30. avgusta 2020. godine pregledom je uvtrđeno da je na plućima imala upalu Milivoja Katnića, na mozgu izliv Ivice Stankovića i zakrčenje krvnih sudova Vesnom Medenicom. Nadali smo se i vjerovali da će neki novi stručnjaci naći lijeka za pravdu, ali su je oni nažalost dokrajčili. Vjerujem da će vremenom i nakon izvršene autopsije biti uvrđene nove bolesti koje su danas je i sahranile. Tebi draga pravdo danas šaljemo posljednji pozdrav uz poruku da si i kao preminula ušla u Ginisovu knjigu rekorda, jer si u prva u svijetu pravdu koja je preminula od nepravde. Neka ti je laka crna zemlja crne nam Crne Gore, a mi tvoj narod ćemo te se uvijek rado sjećati - poručio je Begzić.

Ivona Đokić

Begzić: Nećemo odustati od borbe, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno

Predstavnik bivših radnika barske "Primorke" Edin Begzić danas je ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans gdje je ispred instalacije "kovčega pravde" položeno cvijeće, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori. Na društvenoj mreži Instagram najavio je da će se danas u 15 sati biti obavljena sahrana, te upitao glavnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića spavaju li mirno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1267" loading="lazy" alt="Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava"> <figcaption>Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Begzić je, kako prenosi Portal Vijesti, kazao da se na performans odlučio kako bi ukazao na nerad institucija i pored svih dostavljenih dokaza. - "Sahrana" pravde obaviće se u 15 sati gdje ću se tom prilikom prigodnim govorom oprostiti od nje u ime svih onih koje je ovaj sistem odnosno država opljačkala, uništila, ponizila, prevarila, nezakonito osudila, unazadila, oduzela dostojanstvo i pravo na normalan i pravedan život - rekao je Begzić. Sličan performans je juče održan i u Baru ispred Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda.

Performans "sahrana pravde" ispred zgrade SDT-a i VDT-a

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog najnovijih istupa Milana Kneževića o kolektoru u Botunu kojim, cijene oni, otvoreno podstiče tenzije i širi govor mržnje.
- Njegove prijetnje i pokušaji da se projekat od javnog interesa prikaže kao prijetnja građanima predstavljaju svjesno huškanje i pokušaj destabilizacije države - decidni su u Crnogorskom forumu.
Ovo, kako su ukazali, nije prvi put da Knežević koristi zapaljivu retoriku i izaziva podjele.
- Ranije izjave o “100 hiljada Turaka u Crnoj Gori” i slični ispadi jasno pokazuju kontinuitet u širenju netrpeljivosti i nacionalne mržnje. Danas se isti obrazac ponavlja kroz pitanje kolektora, čime se manipuliše emocijama građana Zete i Podgorice i ruši povjerenje u institucije - naveli su u Crnogorskom forumu.
Riječ je, ističu oni, o dijelu šire kampanje političke destabilizacije Crne Gore koja je usmjerena na usporavanje njenog evropskog puta.
- Isti politički krugovi, predvođeni Kneževićem i Mandićem, djeluju po matrici poznatoj još iz pokušaja državnog udara 2016. godine. Ta politika danas se prenosi na ekološka i društvena pitanja, koristeći svaku temu, od Botuna do odnosa prema susjedima, kako bi se izazvale krize i blokirao evropski napredak - naglasili su u Crnogorskom forumu.
Nije, smatraju oni, slučajno što su raniji istupi ovih aktera već izazvali protestne note Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
- Jer se sličnim porukama svjesno narušavaju regionalni odnosi i međunarodni ugled Crne Gore. Sve to jasno pokazuje da iza ovakvih poteza stoji koordinisano političko djelovanje inspirisano interesima iz Beograda i Moskve - dodali su u Crnogorskom forumu.
Projekat izgradnje kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu je, prema njihovoj ocjeni, od strateškog je značaja za Crnu Goru.
- Njime se rješava višedecenijski problem zagađenja Zete i Podgorice i sanira taloženi mulj iz bivšeg Kombinata aluminijuma. Zaustavljanje tog projekta nanijelo bi državi štetu veću od 200 miliona eura, što jasno pokazuje da bi odgovornost za svaku opstrukciju morala biti utvrđena - kazali su u Crnogorskom forumu.
Vrhovno državno tužilaštvo bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da ispita da li Kneževićeve izjave i postupci imaju elemente krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o otvorenom podsticanju mržnje i pokušaju rušenja ustavnog poretka. Samo dosljednim poštovanjem zakona može se potvrditi da Crna Gora ispunjava obaveze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava - naveli su oni.
Vlada Crne Gore, dodaju, bi trebalo da projekat kolektora proglasi infrastrukturnim projektom od javnog interesa, jer bi se time onemogućile dalje političke manipulacije i zaštitio evropski kredibilitet države.
- Vrijeme je da Crna Gora jasno pokaže da neće dozvoliti destruktivnim pojedincima da, u interesu stranih centara, šire mržnju, izazivaju sukobe i zaustavljaju razvoj zemlje. Naš evropski put je obaveza prema svim građanima i budućim generacijama - zaključili su u Crnogorskom forumu.

Crnogorski forum: Knežević podriva stabilnost i naš evropski put, VDT da ispita ima li elemenata krivične odgovornosti

&nbsp;Vlada Crne Gore izabrala je večeras Lazar Šćepanovića za direktora Uprave policije u punom mandatu.
Izvršna vlast je 19. decembra prihvatila predlog da Šćepanović, dosadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije, bude na toj poziciji u punom mandatu, što je i Skupština podržala &nbsp;u subotu.
Podršku Šćepanoviću u parlamentu dalo je 46 poslanika, nije bilo glasova protiv, dok su četiri poslanika Demokratske narodne partije bila uzdržana.
Direktor policije postavlja se na pet godina.

Šćepanović izabran za direktora Uprave policije u punom mandatu

Za najbolje košarkaše Crne Gore proglašeni Đorđije Jovanović i Zorana Radonjić, Nikola Vučević i Marija Leković najbolji u inostranstvu, dok je Andrej Žakelj dobio priznanje "Goran Poli Bojanić"
Proglašenjem najboljih na "Imanju Knjaz" u Podgorici krunisana je još jedna košarkaška godina koju su obilježili nastupi naših košarkaša i košarkašica na Evropskom prvenstvu.
Nagradu za najboljeg košarkaša u Crnoj Gori dobio je Đorđije Jovanović, član Budućnost Volija, dok je u ženskoj konkurenciji ta nagrada otišla u ruke Zorane Radonjić, košarkašice Budućnost Bemaksa. Priznanje za najboljeg košarkaša u inostranstvu dobio je igrač Čikago Bulsa Nikola Vučević, koji se ljetos nakon nastupa na šampionatu Evrope oprostio od reprezentacije. Kod košarkašica, najbolja u ovoj kategoriji je Marija Leković koja igra za Valensiju.
Nagrade za najbolje u konkurenciji mladih dobili su Lazar Rakočević, junior SC Derbija i Jovana Savković iz Budućnost Bemaksa, koja je bila najbolja i prošle godine. Nagradu "Goran Poli Bojanić" za trenera godine zaslužio je šef stručnog štaba Budućnosti, Andrej Žakelj. Slovenački stručnjak je sa ekipom stigao do prvog mjesta u regularnom dijelu ABA lige i do finala plej-ofa. Žakelj je i privremeni selektor seniorske reprrezentacije Crne Gore. KSCG je uručio i plaketu za humanost mladom košarkašu SC Derbija Ognjenu Brajoviću.
Na početku ceremonije, predsjednik Košarkaškog saveza, Dragan Bokan istakao je da je ovo bila godina promjena.
- Godina koja je za nama bila je godina promjena, ali i godina novih početaka. Nova uprava preuzela je odgovornost vođenja Saveza sa jasnom sviješću o težini zadatka, ali i sa snažnom vjerom u potencijal koji crnogorska košarka ima. Od prvog dana vodila nas je ideja da radimo otvoreno, posvećeno i u interesu košarke – od najmlađih selekcija do seniorskih reprezentacija. Od prvog dana trudili smo se da postavimo temelje sistema koji će biti stabilan, pravedan i okrenut budućnosti. Pred nama je mnogo posla. Zato želim jasno da poručim: od prvog radnog dana u novoj godini nastavljamo započeto. Vrata Saveza su otvorena svima koji žele da rade, da doprinose i da zajedno sa nama grade sistem koji će donositi rezultate. Svima je data šansa, &nbsp;Savez pripada igračima, trenerima, klubovima i sportskim radnicima. Samo zajedničkim pristupom, uz međusobno povjerenje i jasnu viziju, možemo ostvariti ciljeve koji nisu mali, ali su dostižni i &nbsp;ostvariti ambicije koje crnogorska košarka &nbsp;zaslužuje - rekao je Dragan Bokan.

Radonjić najbolja košarkašica Crne Gore

Vlada Crne Gore dala je saglasnost da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, najkasnije do preksjutra, raspiše novi javni poziv za zapošljavanje 514 viskoškolaca u zvanju policijskog službenika, saopštio je potpredsjednika Vlade Aleksa Bečić.
On je kazao da će oko 370 izabranih kandidata sa prethodnog javnog poziva sjutra preuzeti odluke o izboru kandidata i uskoro početi sa radom, što zajedno sa svršenim akademcima sa Policijske akademije čini kadrovsko snaženje Uprave policije od oko 500 mladih ljudi.
- Očekujemo efikasno sprovođenje novog javnog poziva, kao i dalja zakonska unapređenja koja će omogućiti, početkom naredne godine, raspisivanje novih javnih poziva i širenje kadrovske baze - naveo je Bečić u saopštenju.
Kako je rekao, nastavljaju se kadrovske reforme otvaranjem vrata za veliki broj mladih ljudi, čuvanjem i motivisanjem istinskih profesionalaca u sistemu, kao i, saglasno zakonskim mehanizmima, čišćenjem sistema od svih nedozvoljenih uticaja.
- Kadrovska obnova, istorijske investicije u opremu, proces modernizacije i digitalizacije rada, uz normativna unapredjenja čine temelje daljeg ozdravljenja i stvaranja čistog, čvrstog i otpornog sektora bezbjednosti - kazao je Bečić.

Vlada odobrila raspisivanje novog javnog poziva za 514 policijskih službenika

Većina studenata koja studira van granica Crne Gore nastavi i svoj radni angažman i život u inostranstvu. Cilj je napraviti početni korak i ostati u kontaktu sa njima kako bi bili uključeni u višegodišnje, održive projekte, ne samo finansijske, već i kadrovske. Crna Gora šalje u kontinuitetu poruke da su iseljenici njeni najbolji predstavnici i diplomate, ali i ljudi koji održavaju finansijski sistem Crne Gore – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar za dijasporu Mirsad Azemović.
Registar dijaspore je, kaže Azemović, nasušna potreba Ministarstva dijaspore da bi se preko tačnih podataka o crnogorskoj dijaspori širom svijeta moglo strateški djelovati prema iseljenicima.
– Zaključili smo da je postojeći registar bio jako glomazan, komplikovan za popunu i da definitivno nije dao rezultate, pa smo pristupili izradi novog registra. U saradnji sa Ministarstvom javne uprave izradili smo registar kojim smo uklonili manjkavosti prethodnog, pojednostavili dosta pitanja, sveli to otprilike na dvije minute jedne ankete. Mogu vam reći da je naša dijaspora sa velikim zadovoljstvom prihvatila taj registar, iako je bilo otpora zbog loše interpretiranih namjera. Namjera je da registrujemo našu dijasporu i da znamo koji su njihovi afiniteti, obrazovni profili i, na kraju, da li oni žele da ulažu u Crnu Goru ili ne. Preko tog registra dobićemo kompletnu sliku naše dijaspore i znaćemo koje politike država treba da sprovodi – rekao je Azemović.
Podsjeća da su državi potrebni tačni statistički podaci o broju crnogorskih iseljenika, jer ta dijaspora, ističe on, doprinosi razvoju države kako u ekonomskom, tako i u kadrovskom smislu.
– Pokušavamo ljude dobrim politikama vratiti u državu, iskoristiti njihove kapacitete i u finansijskom dijelu, ali i iskustvo, stečena znanja i diplome. Važna je i činjenica da je naša dijaspora dobro konektovana sa velikim sistemima, fondovima i politikama u državama prijema, što predstavlja resurs za lobiranje Crne Gore u svijetu. Očekujem da će privući direktne strane investicije koristeći veze koje su uspostavili – istakao je ministar.
Dodaje da su budžetom opredijelili sredstva za unapređenje ključnih projekata, među kojima je i manifestacija Dani dijaspore, koja se ove godine održala u šest opština.
– Sljedeće godine računamo da možemo povećati broj opština partnera i iznos budžeta. Nastavljamo i online kurs crnogorskog jezika koji smo pokrenuli krajem ove godine – želja naše dijaspore koja traje godinama. Prva grupa završava u martu, a krećemo i sa novom. Računam na više zainteresovanih jer se već proširila pozitivna priča ove prve grupe. Pokrećemo i kancelariju za povratnike – naglasio je Azemović.
Da bi se crnogorski jezik izučavao svuda gdje egzistira dijaspora, potrebni su veći resursi i stručni kadrovi.
– Počeli smo konsultacije sa Ministarstvom prosvjete da vidimo kako najbolje možemo da im izađemo u susret. Treba istaći da kada je u pitanju dijaspora, djelujemo sa više adresa i institucija: Ministarstvo dijaspore, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo sporta, Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo vanjskih poslova – rekao je Azemović.
Kao nedostatke navodi česte promjene na direktorskim pozicijama u nekadašnjoj Upravi, nedostatak kadrovskih kapaciteta i lošu percepciju dijaspore o funkcionisanju te institucije.
Ističe da je jezik najveća potreba iseljenika, ali i povezivanje dijaspore i države kroz kulturno-umjetničke programe.
– Trebalo je vremena da se vrati povjerenje dijaspore. Imamo preko 200 registrovanih udruženja sa kojima sarađujemo, a mnogo naše dijaspore individualno se uključuje u humanitarne aktivnosti. Zato smo morali obići većinu udruženja i vidjeti njihove potrebe – kaže Azemović.
Važna je, poručuje, veza dijaspore sa maticom jer su ti ljudi patriote koji prate dešavanja u Crnoj Gori.
– Dobili smo podatak da je na Montesongu glasalo 13.000 ljudi iz dijaspore, a 17.000 iz Crne Gore. To pokazuje koliko prate dešavanja. Moramo iskoristiti momenat njihove privrženosti matici da ih motivišemo da se vrate i da slobodnije ulažu kapital stečen u inostranstvu, da ga vraćaju u Crnu Goru za kvalitetne projekte – poručio je ministar.
Podsjetio je da je Ministarstvo dijaspore počelo sa nekoliko službenika, da su gradili sistem i intenzivno radili na medijskoj promociji.
– Samo ove godine dao sam više od 30 intervjua za crnogorske medije, mnogo i za štampane, i zadovoljan sam prisustvom u javnosti. Ovo je glomazna Vlada i nije lako doći do medijskog prostora; potrebni su kvalitetni projekti da biste privukli pažnju. Mislim da smo uspjeli da fokus stavimo na ovo Ministarstvo – zaključio je Azemović.

Azemović: Moramo iskoristiti taj momenat privrženosti matici da motivišemo iseljenike da se vrate u državu

Studenti u blokadi danas organizuju širom Srbije akciju pod sloganom „Raspiši pobjedu“ tokom koje će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a građani će tu inicijativu moći da podrže u više od sto opština i gradova, na skoro 500 štandova.
Prema posljednjim dostupnim podacima, potpisi će se prikupljati u 113 mjesta na 491 štandu.&nbsp;
Pored većih gradova, poput Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca, na spisku su i brojna manja mjesta od sjevera do juga zemlje.
- Dođi da zajedno raspišemo pobjedu! Potpiši odluku! Ostavi nam kontakt, a mi ćemo ti redovno slati obavještenja o našem djelovanju i uputiti te kako možeš da postaneš aktivni učesnik ove borbe. Budi kontrolor. Učestvuj u podizanju svijesti u svojoj okolini. Od nedjelje nastavljamo zajedno - poručii su studenti.
U Beogradu je od 10 sati na Sudentskom trgu najavljen i "Novogodišnji bazar" sa programom za djecu i štandovima za donacije, koji će biti otvoreni do 20 sati, a građani su pozvani da donesu ukrase za kićenje zajedničke jelke, ali i poklone - slatkiše, grickalice i igračke, koje će studenti dijeliti potom širom Srbije.

Srpski studenti u akciji "Raspiši pobjedu": Građani daju potpise za izbore na skoro 500 lokacija

Eagle Hills udružio je snage sa italijanskom Coimom kako bi bivše kasarne Guido Reni pretvorili u živahni urbani centar, koji će kombinovati stanovanje, studentski život, luksuzne hotele i javne prostore za zajednicu. Prema izvještaju Arabian Gulf Business Insight, projekt revitalizacije bivših kasarna Guido Reni obuhvata pet hektara i 23 nekadašnja industrijska objekta. Planirana investicija iznosi 400 miliona eura (oko 463,3 miliona dolara) i predviđa razvoj stambenih jedinica, studentskog doma, hotelskih sadržaja, trgovina, kao i javnih prostora za zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251228091248_0edabad443bdda3377811b79a28d19e2f3a8554b76e5c9fc76c9438ea7bc4820" data-rendition-name="original" width="1536" height="814" loading="lazy" alt="Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni"> <figcaption>Glavne znamenitosti u blizini bivše kasarne Guido Reni(Photo: COIMA)</figcaption> </figure>  Projekat u Rimu nadovezuje se na postojeću saradnju Eagle Hillsa i Coime na restauraciji čuvenog hotela Des Bains u Veneciji, vrijednoj oko 200 miliona eura. Eagle Hills je u maju 2024. godine najavio i investiciju od tri milijarde eura u Rigi, glavnom gradu Letonije, gdje planira razvoj velikog projekta na obali sa oko 8.000 luksuznih stambenih jedinica. Iako datum početka i završetka radova još nije objavljen, ovaj potez dolazi nakon što Eagle Hills i Coima realizuju luksuznu restauraciju hotela Des Bains u Veneciji vrijednu 200 miliona eura. <h2>EAGLE HILLS I MOHAMED ALABBAR</h2> Osnivač Eagle Hills-a, Mohamed Alabbar, decenijama stoji iza nekih od najprepoznatljivijih razvojnih projekata na Bliskom istoku i u Evropi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251228091248_a0cc898fb49d58b10d4b6aa16e63254d2101b112dc3c4ce5286e60cf87e915b3" data-rendition-name="original" width="940" height="630" loading="lazy" alt="alabar"> </figure>  Poznat je po kreiranju Downtown Dubai i zajednice oko Burj Khalife, te po investicijama u luksuzne hotele i mješovite urbane projekte u 14 zemalja. Njegov pristup urbanom razvoju kombinuje luksuz, turizam i regeneraciju zapuštenih gradskih područja, s ciljem stvaranja projekata koji su istovremeno komercijalno uspješni i društveno korisni.

Eagle Hills mijenja lice Rima: Bivša kasarna postaje luksuzni urbani centar

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.

Tag: vrhovno-drzavno-tuzilastvo