Vrhovno državno tužilaštvo objavilo je javni oglas za pripravnike u sedam državnih tužilaštava, za kandidate koji imaju završen Pravni fakultet i položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu.
Javni oglas je raspisan za deset pripravničkih mjesta. Dva mjesta su za potrebe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, jedno za Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, tri za Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kao i po jedno za potrebe osnovnih državnih tužilaštava u Kotoru, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
- Kandidati koji su Pravni fakultet završili po Bolonjskom procesu obavezni su da dostave diplomu ili uvjerenje o završenim osnovnim i specijalističkim akademskim studijama, dok kandidati koji su visoko obrazovanje stekli u inostranstvu, pored ostale dokumentacije, treba da prilože i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Istaknuto je da Vrhovno državno tužilaštvo u postupku izbora kandidata vodi računa o ostvarivanju prava na srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, zbog čega se zainteresovani kandidati o ovom pitanju mogu izjasniti u samoj prijavi na oglas.
Rok za dostavljanje kompletne dokumentacije na adresu Vrhovnog državnog tužilaštva je 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.
Detaljan spisak potrebne dokumentacije mogu se naći <a href="https://tuzilastvo.me/wp-content/uploads/2025/12/Javni-oglas-za-pripravnike.pdf">OVDJE</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oglas za deset pripravnike u sedam državnih tužilaštava

Primjenom standarda Evropskog suda za ljudska prava u svom radu, Državno tužilaštvo jača profesionalizam i efikasnu zaštitu ljudskih prava, ocijenjeno je na sastanku vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Mirka Đukovića, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovni državni tužilac čestitao je Đukoviću na imenovanju i poželio mu uspješan rad, upoznavši ga sa aktivnostima koje Državno tužilaštvo sprovodi u cilju unapređenja standarda u oblasti ljudskih prava. Posebno je istaknuto donošenje obavezujućih uputstava, koja već daju vidljive rezultate i doprinose kvalitetu postupanja tužilaštava- navodi se u saopštenju.
Đuković je naglasio da je snažna i kontinuirana međuinstitucionalna saradnja od suštinskog značaja za unapređenje postupanja, posebno u dijelu uspostavljanja i dosljedne primjene mehanizama koji obezbjeđuju efikasnu zaštitu ljudskih prava.
Aktivnosti Radnog tima za praćenje tužilačke i sudske prakse, važećih propisa, kao i prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde formiranom u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dodatno doprinose usklađivanju domaće i evropske pravosudne prakse, poručeno je na sastanku.
- Sagovornici su saglasni da je otvorena i kontinuirana saradnja Tužilaštva i zastupnika pred ESLJP od važnosti za unapređenje postupanja i smanjenje rizika od utvrđivanja povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima- zaključuje se u saopštenju,

1250x600

1084x550

Marković sa Đukovićem: Tužilaštvo usklađuje praksu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava

The head of the Supreme State Prosecutor’s Office Milorad Marković received 4.723 euros in November, according to published data on the incomes of public officials.
Immediately behind Marković in terms of earnings is prosecutor Veljko Rutović with 3.438 euros, followed by prosecutor Lidija Vukčević who received 3.433 euros. They are followed by Dražen Burić with a salary of 3.418 euros, prosecutor Armin Selmanović received 3.372 euros, while Deputy Supreme State Prosecutor Jelena Đaletić received two euros less - 3.370 euros.
Prosecutors Danka Živković and Maja Jovanović each received 3.327 euros.

Marija Žižić

Marković received 4.723 euros, other prosecutors slightly under 4.000 euros

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 4.723 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.438 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila 3.433 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.418, dok je tužilac Armin Selmanović primio 3.372 a dva eura manje - 3.370 bila je plata zamjenice vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Jovanović primile su po 3.327 eura.
U prethodnom tekstu objavljene su plate tužilaca na osnovu podataka koje su obajveljeni na sajtu Vrhovnog državnog tužilaštva a koji su, kako su nam objasnili, zbog tehničke greške zarade su bile uvećane.
Informacije na sjatu Vrhovnovnog državnog tužilaštva sada su ažužiran i tekst se bazira na njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.1752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarkovic-primio-5-526-eura-ostali-tuzioci-nesto-manje-od-4-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković primio 4.723 eura, ostali tužioci ispod 4.000 eura

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 5.526 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.982 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila pet eura manje -3.976 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.958, nešto malo manje od 54 eura – 3.904 eura u novembru je primio tužilac Armin Selmanović, dok je zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić primila 3.901 eura.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Javonović primile su po 3.849 eura.

Marković primio 5.526 eura, ostali tužioci nešto manje od 4.000 eura

Vrhovno državno tužilaštvo je analizom podataka za period od skoro šest godina, od 1. januara 2020. do 1. novembra, utvrdilo da je zastarjelost krivičnog gonjenja u predmetima formiranim protiv poznatih učinilaca izuzetno rijetka, saopšteno je iz VDT-a.
Od ukupno 57.756 formiranih predmeta po podnijetim prijavama protiv poznatih učinilaca, zastarjelost krivičnog gonjenja je evidentirana u samo 0,63 odsto slučajeva. 
- U 339 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila prije samog podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,59 odsto od ukupnog broja predmeta), a samo u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,04 odsto od ukupnog broja predmeta) - ističe se u saopštenju VDT-a.
Ovi podaci, kako navode u Tužilaštvu, potvrđuju da kada je učinilac identifikovan, zastarjelost krivičnog gonjenja je statistički zanemarljiva, te da tužilaštva u najvećem broju slučajeva postupaju pravovremeno i efikasno.
Vrhovno državno tužilaštvo u 2025. godini, sprovodi nadzor nad radom osnovnih državnih tužilaštava u cilju provjere okolnosti da li je opravdano i zbog kojih okolnosti nastupa zastarjelost krivičnog gonjenja, a posebno u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca, gdje je, kako kažu, zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu. 
- Uvidom u predmete utvrđeno je da je zastarjelost nastupila iz opravdanih razloga na koje državni tužioci nijesu mogli uticati i pored preduzimanja radnji propisanih zakonom, osim u dva predmeta zbog čega je pokrenut jedan disciplinski postupak protiv državnog tužioca - dodaje se u saopštenju.
U predmetima formiranim protiv nepoznatih učinilaca (13.861 predmet formiran u periodu od 10 godina), zastarjelost je evidentirana u 41 odsto ovih predmeta (5.794 predmeta). Razlog zastarjelosti, kako su pojasnili u VDT-u, je nemogućnost policije da identifikuje učinioce u zakonskim rokovima, usljed čega je zbog proteka vremena u kom se može preduzeti krivično gonjenje, nastupila zastarjelost i nemogućnost daljeg krivičnog gonjenja.
U VDT-u podsjećaju da je, upravo iz razloga unapređenja efikasnosti postupanja, u decembru prošle godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u predmetima protiv nepoznatih učinilaca (KTN), koje ima za cilj da dodatno standardizuje i ubrza rad na ovim predmetima.
- U skladu sa svim obavezujućim uputstvima VDT-a, rukovodioci su dužni da u predmetima u kojima izviđaji ili istrage neopravdano dugo traju, izdaju pisana obavezujuća uputstva i preduzmu druge radnje kako bi se postupci vodili brže i efikasnije - poručeno je iz VDT-a.

VDT: Krivični predmeti se procesuiraju na vrijeme, zastarjelost u samo 0,63 slučajeva

Potpisanim memorandumima u Hagu stvaraju se konkretni institucionalni mehanizmi koji će, naročito Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ostalim državnim tužilaštvima u Crnoj Gori, omogućiti znatno efikasnije vođenje prekograničnih istraga, brže pribavljanje dokaza iz inostranstva i unaprijeđenu operativnu koordinaciju sa partnerskim tužilaštvima. Time se Crnoj Gori otvara put ka intenzivnijem učešću u međunarodnim operacijama, uključujući formiranje zajedničkih istražnih timova i sprovođenje paralelnih istraga u predmetima od posebnog značaja, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković boravio je u Hagu gdje je, na poziv Eurojust-a učestvovao na visokom međunarodnom skupu koji je okupio generalne tužioce Latinske Amerike i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Tokom boravka, VDT Marković potpisao je bilateralne memorandume o razumijevanju sa državnim tužilaštvima Kolumbije, Brazila, Čilea, Urugvaja, Paragvaja, Dominikanske Republike, kao i Zajedničku deklaraciju tužilaštava Zapadnog Balkana, Latinske Amerike i Kolegijuma Eurojust-a, čime se otvara novi okvir saradnje u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Događaju je prisustvovala i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om Jelena Đaletić.
- Sastanci održani 2. i 3. decembra 2025. godine u sjedištu Eurojust-a, predstavljaju jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma ove vrste, a Crna Gora u njemu učestvuje kao ravnopravan partner država koje se suočavaju sa sličnim bezbjednosnim izazovima. Upravo zato potpisani memorandumi imaju posebnu težinu - uspostavljaju direktne i sigurne kanale komunikacije, omogućavaju bržu razmjenu ključnih operativnih informacija i otvaraju mogućnost za sprovođenje zajedničkih i koordinisanih istraga u slučajevima gdje kriminalne mreže djeluju istovremeno na teritorijama više država i kontinenata - saopšteno je iz VDT-a.
Kako je navedeno, potpisivanjem Zajedničke deklaracije tužilaštva Zapadnog Balkana i Latinske Amerike i kolegijum Eurojust-a potvrđuju zajedničku posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala u oblastima trgovine drogom, trgovine ljudima, sajber kriminala, krijumčarenja migranata, ekološkog kriminala i drugih transnacionalnih krivičnih djela.&nbsp;
- Deklaracija naglašava da se savremene kriminalne mreže mogu suzbijati jedino kroz koordinisan, pravovremen i udružen međunarodni odgovor, te predstavlja važan korak ka stvaranju snažnije, povezanije i operativno usklađene međunarodne tužilačke saradnje - ističe se u saopštenju VDT-a.
Učešćem u panelima, stručnim sesijama i bilateralnim susretima sa kolegama iz Latinske Amerike i Evrope, vrhovni državni tužilac i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om još jednom su afirmisali posvećenost Crne Gore jačanju međunarodnih pravosudnih veza, unapređenju domaćih kapaciteta i istrajnoj saradnji sa partnerima u borbi protiv najtežih oblika kriminala.&nbsp;
- Time Crna Gora potvrđuje svoju ulogu pouzdanog, aktivnog i odgovornog partnera u međunarodnoj pravosudnoj zajednici - naglašeno je u saopštenju VDT-a.
Ove aktivnosti Tužilaštva su realizovane uz podršku projekata WB CrimJust i EL PACCTO 2.0.

VDT: Potpisani memorandumi u Hagu omogućite crnogorskim tužilaštvima efikasnije vođenje prekograničnih istraga

Biće još performansa, nećemo odustati. Ako ćutimo i ne pojavljujemo se vjerovatno će misliti da smo odustali od borbe, a nećemo, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno, dok je neka elita to sve odnijela lako i jednostavno, a na kraju su zaštićeni od ovih ljudi u zgradi iza nas - kazao je predstavnik bivših radnika barske fabrike "Primorka" Edin Begzić.
On je danas ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans, instalacijom "kovčega pravde" sa položenim cvijećem, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori, a nakon toga i "sahranu" pravde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fperformans-sahrana-pravde-ispred-zgrade-sdt-a-i-vdt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Begzić je u izjavi za medije kazao da je organizovao ovaj perfomans zbog onoga što nam se konstantno decenijama dešava, odnosno da se serviraju priče o pravdi, a da se to, nažalost, na djelu ne vidi.&nbsp;
- Pravda je takva da se predmeti čuvaju u fiokama, čeka se zastarenje predmeta i da se sav kriminal koji se desio ovoj državi i narodu, prvenstveno radnicima kroz masovnu privatizaciju, da sve to stane zaštićeno i da niko ne bude osuđen, a da narod ostane gladan i opljačkan - ističe Begzić.
Oni se, kako dodaje, konstantno bore dvije decenije i rade posao tužioca.
- Mi tražimo i nalazimo i dostavljamo dokaze, ali Specijalno državno tužilaštvo i Vrhovno državno tužilaštvo sve to gura u fioke i pravda se ne može očekivati. Trudimo se i pokušavamo probuditi svijest kod ljudi koji su zaduženi za pravdu da je narod postao umoran. Nadali smo se nakon političkih promjena da će se desiti stvarne promjene, ali "isti film, drugi glumci", s tim da je produkcija sad mnogo ozbiljnija. Zato smo performansom htjeli da pokušamo da skrenemo pažnju ljudima koji u ovoj zgradi rade što narod i opljačkani radnici misli o njihovom radu, nadajući se da će se dozvati svijesti i da će nešto stvarno uraditi kako pričaju da rade, a ustvari ne rade - poručio je Begzić.
Ističe da je on predstavnik radnika Primorke, te da su oba njegova radila u toj fabrici.&nbsp;
- Mnogo puta kad se ovakve stvari dese kontaktiraju nas radnici iz drugih uništenih preduzeća, što iz opštine Bar, što iz drugih djelova Crne Gore. Moja je želja da ako se ovaj slučaj riješi da će to možda biti neka lokomotiva za ostale predmete da se počnu rješavati i stvarno se pojavi pravda u Crnoj Gori onako kako bi to trebalo da se desi - naveo je Begzić.
On je tokom "sahrane" pravde kazao da su se okupili "ispred zgrade Diznilenda", odno ispred zgrade pravde da se posljednjim riječima oproste "od naše drage nam pravde".
- Pravda se dugo borila sa teškom bolešću. Ubrzo nakon 30. avgusta 2020. godine pregledom je uvtrđeno da je na plućima imala upalu Milivoja Katnića, na mozgu izliv Ivice Stankovića i zakrčenje krvnih sudova Vesnom Medenicom. Nadali smo se i vjerovali da će neki novi stručnjaci naći lijeka za pravdu, ali su je oni nažalost dokrajčili. Vjerujem da će vremenom i nakon izvršene autopsije biti uvrđene nove bolesti koje su danas je i sahranile. Tebi draga pravdo danas šaljemo posljednji pozdrav uz poruku da si i kao preminula ušla u Ginisovu knjigu rekorda, jer si u prva u svijetu pravdu koja je preminula od nepravde. Neka ti je laka crna zemlja crne nam Crne Gore, a mi tvoj narod ćemo te se uvijek rado sjećati - poručio je Begzić.

Ivona Đokić

Begzić: Nećemo odustati od borbe, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno

Predstavnik bivših radnika barske "Primorke" Edin Begzić danas je ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans gdje je ispred instalacije "kovčega pravde" položeno cvijeće, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori. Na društvenoj mreži Instagram najavio je da će se danas u 15 sati biti obavljena sahrana, te upitao glavnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića spavaju li mirno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1267" loading="lazy" alt="Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava"> <figcaption>Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Begzić je, kako prenosi Portal Vijesti, kazao da se na performans odlučio kako bi ukazao na nerad institucija i pored svih dostavljenih dokaza. - "Sahrana" pravde obaviće se u 15 sati gdje ću se tom prilikom prigodnim govorom oprostiti od nje u ime svih onih koje je ovaj sistem odnosno država opljačkala, uništila, ponizila, prevarila, nezakonito osudila, unazadila, oduzela dostojanstvo i pravo na normalan i pravedan život - rekao je Begzić. Sličan performans je juče održan i u Baru ispred Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda.

Performans "sahrana pravde" ispred zgrade SDT-a i VDT-a

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog najnovijih istupa Milana Kneževića o kolektoru u Botunu kojim, cijene oni, otvoreno podstiče tenzije i širi govor mržnje.
- Njegove prijetnje i pokušaji da se projekat od javnog interesa prikaže kao prijetnja građanima predstavljaju svjesno huškanje i pokušaj destabilizacije države - decidni su u Crnogorskom forumu.
Ovo, kako su ukazali, nije prvi put da Knežević koristi zapaljivu retoriku i izaziva podjele.
- Ranije izjave o “100 hiljada Turaka u Crnoj Gori” i slični ispadi jasno pokazuju kontinuitet u širenju netrpeljivosti i nacionalne mržnje. Danas se isti obrazac ponavlja kroz pitanje kolektora, čime se manipuliše emocijama građana Zete i Podgorice i ruši povjerenje u institucije - naveli su u Crnogorskom forumu.
Riječ je, ističu oni, o dijelu šire kampanje političke destabilizacije Crne Gore koja je usmjerena na usporavanje njenog evropskog puta.
- Isti politički krugovi, predvođeni Kneževićem i Mandićem, djeluju po matrici poznatoj još iz pokušaja državnog udara 2016. godine. Ta politika danas se prenosi na ekološka i društvena pitanja, koristeći svaku temu, od Botuna do odnosa prema susjedima, kako bi se izazvale krize i blokirao evropski napredak - naglasili su u Crnogorskom forumu.
Nije, smatraju oni, slučajno što su raniji istupi ovih aktera već izazvali protestne note Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
- Jer se sličnim porukama svjesno narušavaju regionalni odnosi i međunarodni ugled Crne Gore. Sve to jasno pokazuje da iza ovakvih poteza stoji koordinisano političko djelovanje inspirisano interesima iz Beograda i Moskve - dodali su u Crnogorskom forumu.
Projekat izgradnje kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu je, prema njihovoj ocjeni, od strateškog je značaja za Crnu Goru.
- Njime se rješava višedecenijski problem zagađenja Zete i Podgorice i sanira taloženi mulj iz bivšeg Kombinata aluminijuma. Zaustavljanje tog projekta nanijelo bi državi štetu veću od 200 miliona eura, što jasno pokazuje da bi odgovornost za svaku opstrukciju morala biti utvrđena - kazali su u Crnogorskom forumu.
Vrhovno državno tužilaštvo bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da ispita da li Kneževićeve izjave i postupci imaju elemente krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o otvorenom podsticanju mržnje i pokušaju rušenja ustavnog poretka. Samo dosljednim poštovanjem zakona može se potvrditi da Crna Gora ispunjava obaveze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava - naveli su oni.
Vlada Crne Gore, dodaju, bi trebalo da projekat kolektora proglasi infrastrukturnim projektom od javnog interesa, jer bi se time onemogućile dalje političke manipulacije i zaštitio evropski kredibilitet države.
- Vrijeme je da Crna Gora jasno pokaže da neće dozvoliti destruktivnim pojedincima da, u interesu stranih centara, šire mržnju, izazivaju sukobe i zaustavljaju razvoj zemlje. Naš evropski put je obaveza prema svim građanima i budućim generacijama - zaključili su u Crnogorskom forumu.

Crnogorski forum: Knežević podriva stabilnost i naš evropski put, VDT da ispita ima li elemenata krivične odgovornosti

Legendarni bivši fudbaler Dinama iz Zagreba, Marijan Čerček, preminuo je ove srijede u 77. godini.
Čerček je već sa 18 godina debitovao za prvi tim Dinama, i to u finalu Kupa velesajamskih gradova 1967. godine i bio se strijelac na tom meču.
Bio je sjajan dribler, odličan tehničar, odlikovali su ga eksplozivni napadi po desnoj strani, bio je okretan, prodoran… Trenerima se dopadalo što je uglavnom igrao „na prvu loptu“, uglavnom je koristio šut punom nogom.
Prošao je kompletnu fudbalsku školu Dinama, i čak u juniorskim danima je sa podjednakim uspjehom igrao na svim pozicijama u napadu, a po svojim karakteristikama mogao je da pomogne i u veznom redu.
Nije pripadao grupi snažnih, robusnih napadača, ali ga to nije spriječilo da bez kompromisa ulazi u direktne duele.
Njegove partije protiv Slovana iz Bratislave, Olimpika iz Marselja, Crvene zvezde i Vojvodine (dobio ocjene 10) ostale su upamćene po briljantnoj igri i odlučujućim golovima.
Čerček je za Dinamo nastupao do 1975. godine, odigrao 226 utakmica i postigao 35 golova, osvojivši Kup velesajamskih gradova i Jugoslovenski kup 1969. Za reprezentaciju Jugoslavije upisao je jedan nastup. Nakon Dinama igrao je za Zagreb od 1975. do 1982.

Umro legendarni fudbaler Dinamo Zagreba

Partija iz koje dolazi ministarka saobraćaja blokira saobraćaj, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Prema njegovirm riječima, ovo je najbolja slika ovoga što se zove vlast u Crnoj Gori
- Inače, sve drugo nam je sjajno. Gradnju kolektora u 21. vijeku slavimo kao vrhunsko dostignuće. Vidimo se u EU - ponijeće nas Milan na leđima - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Vidimo se u EU - ponijeće nas Milan na leđima

U Peruu su se juče na jednokolosiječnoj pruzi koja vodi do čuvenog arheološkog nalazišta Maču Pikču (Machu Picchu) sudarila dva voza, izvijestila je televizija CNN. Najmanje jedna osoba je poginula, dok je još tridesetak ljudi povrijeđeno. Za sada nema informacija o njihovoj nacionalnosti.
Prema riječima kapetana policijskog odjeljenja u Kusku (Cusco), Honatana Kastilje Gonsalesa (Jhonathan Castilla Gonzalez), u nesreći je stradao mašinovođa. Saobraćaj na pruzi koja povezuje Maču Pikču s obližnjim gradom Kuskom je obustavljen.
Uzroci nesreće, kao ni dodatni detalji, još nijesu poznati, navodi Si-En-En. Poznato je samo da se voz koji je saobraćao iz Maču Pikčua u ranim popodnevnim satima sudario s drugim vozom u blizini Koriuajračine (Qoriwayrachina), takođe arheološkog nalazišta.
Snimci koje su objavili lokalni mediji prikazuju vagone sa razbijenim prozorima i udubljenjima na bočnim stranama, zaglavljene duž željezničke pruge koja prolazi kroz gustu vegetaciju i tik uz ogromnu stijenu.
Maču Pikču se nalazi oko 100 kilometara od nekadašnje prijestonice Carstva Inka, Kuska, na nadmorskoj visini od oko 2.400 metara, iznad kanjona rijeke Urubamba.
Grad, izgrađen od precizno obrađenih kamenih blokova bez vezivnog materijala, smješten na planinskom prevoju s pogledom na zelene vrhove peruanskih Anda, dao je izgraditi sredinom 15. vijeka vladar Pačakuček Jupanki (Pachacútec Yupanqui). Španci su Carstvo Inka osvojili u prvoj polovini 16. vijeka, ali Maču Pikču tada nijesu otkrili. Nalazište je tek 1911. godine pronašao Amerikanac Hajram Bingam (Hiram Bingham).
Ovo mjesto svake godine posjeti oko 1,5 miliona turista, koji uglavnom dolaze vozom do obližnjeg grada Aguas Kaljentesa (Aguas Calientes).
Do Maču Pikčua je moguće stići i pješke: posjetioci polaze iz gradića Oljantajtamba (Ollantaytambo), a putovanje traje oko četiri dana.

Krvavi put do svjetskog čuda: Sudar vozova na putu ka Maču Pikču, jedna osoba poginula

Najviši ruski general izjavio je da ruske snage nastavljaju napredovanje na sjeveroistoku Ukrajine i da je predsjednik Vladimir Putin naredio proširenje teritorije koju Moskva naziva tampon zonom u tom području tokom 2026. godine, prenijele su danas ruske novinske agencije.
Načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov rekao je da je Putin naložio proširenje tampon zone u ukrajinskim oblastima Sumi i Harkov, u blizini ruske granice, prenosi RIA, dodajući da je tom prilikom obišao grupaciju snaga „Sjever“.
Ta grupacija, formirana početkom 2024. godine, djeluje na sjeveroistoku Ukrajine s ciljem stvaranja tampon pojasa duž granice i potiskivanja ukrajinskih snaga radi daljeg napredovanja.
Gerasimovljeve izjave uslijedile su nakon što je Rusija zaprijetila odmazdom zbog, kako je tvrdila bez iznošenja dokaza, pokušaja napada na Putinovu rezidenciju. Kijev je te optužbe odbacio, navodeći da je riječ o pokušaju ometanja mirovnih pregovora dok se rat približava četvrtoj godini.
Ukrajina nije odmah reagovala na Gerasimovljev izvještaj.
Putin je više puta predstavljao tampon zonu kao način da se ukrajinske snage i oružje udalje od ruske granice, pozivajući se na prekogranično granatiranje i napade dronovima na oblasti poput Belgoroda i Kurska.
Kijev je odbacio ideju tampon zone, navodeći da je Rusija koristi kao izgovor za dublje upade na ukrajinsku teritoriju.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su planovi Moskve za oblasti Sumi i Harkiv „ludi“ i da će im se Ukrajina suprotstaviti dok brani te regione.

Gerasimov kaže da je Putin naredio proširenje tampon zone u Ukrajini 2026.

Sjedinjene Američke Države su u utorak ukinule sankcije Aleksandri Buriko, bivšoj finansijskoj direktorici državnog ruskog Sberbanka, prema objavi na sajtu Ministarstva finansija SAD.
Buriko je bila među grupom visokih rukovodilaca i članova odbora koji su podnijeli ostavke u Sberbanku, koji je bio pod sankcijama Zapada, ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Ministarstvo finansija je u maju 2022. godine uvelo sankcije Buriko kao dio akcije usmjerene protiv „pojedinaca i entiteta ključnih za sposobnost Rusije da vodi rat protiv Ukrajine“, uključujući, kako je tada navedeno, osam sadašnjih i bivših visokih rukovodilaca Sberbanka.
Sberbank, najveća ruska banka, pogođen je sankcijama SAD u aprilu 2022. godine, nakon što je Rusija u februaru te godine započela punu invaziju na Ukrajinu.
Buriko je u decembru 2024. godine podnijela tužbu Ministarstvu finansija u federalnom sudu u Vašingtonu, tvrdeći da je prekinula veze sa Sberbankom nekoliko dana nakon što je banka sankcionisana i da je njeno dalje uključivanje na listu sankcionisanih bilo nezakonito. Tužba je i dalje u toku.
Buriko i američka vlada su ove godine više puta u sudskim dokumentima navodili da su u pregovorima da riješe ovaj slučaj.
Ministarstvo finansija nije imalo trenutni komentar na ukidanje sankcija Buriko u utorak.

SAD ukinule sankcije bivšoj izvršnoj direktorki Sberbanka Aleksandri Buriko

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) podiglo je optužnicu protiv Mensuda Kelešture zvanog "Keli" i Hazima Jašarevića zvanog "Šimek" zbog zločina nad civilima hrvatske nacionalnosti u Vitezu 1993. godine.
Tužilaštvo ih tereti da su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u svojstvu komandira ARBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.
Kelešturu kao komandira 325. brdske brigade ARBiH i Jašarevića kao komandira Brigadne artiljerijske grupe iste brigade Tužilaštvo tereti za granatiranje civila u Vitezu tokom juna 1993. godine.
U artiljerijskom napadu na dječije igralište poginulo je osmoro djece, a ranjeno petoro.
- Optuženi su da su učestvovali u artiljerijskom napadu na civilne objekte nastanjene stanovništvom hrvatske nacionalnosti, uslijed čega je nakon dejstvovanja minobacača 120 mm, od eksplozije granate na dječjem igralištu, smrtno stradalo osmoro djece hrvatske nacionalnosti, od kojih je petoro ubijeno odmah te još troje ubrzo preminulo od posljedica ranjavanja, a ranjeno petoro djece koja su se nalazila na igralištu - navodi se u saopštenju.
Najmlađa žrtva je imala 12, a najstarija 18 godina. Stradanje djece u Vitezu do sada nije bilo dio nijedne optužnice, niti presude pred domaćim pravosuđem ili Haškim tribunalom.
Optuženi se terete za krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 173. Krivičnog zakona BiH.

Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu za ubistvo osmoro djece u Vitezu 1993.

Iranski ministar vanjskih poslova Sejed Aragči kaže da bi američki predsjednik Donald Tramp trebalo da se suprotstavi izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu i shvati da su obnovljeni pregovori sa Iranom o njegovom nuklearnom programu bolja opcija.
U autorskom tekstu za „Gardijan“, Aragči sugeriše da Trampova republikanska baza želi dogovor, a ne daljnje nepotrebne ratove.
Ovaj tekst je objavljen dan nakon razgovora Trampa i Netanjahua u Sjedinjenim Američkim Državama, na kojima su izraelski pozivi da se razmotre novi napadi na Iran razmatrani zajedno sa mirovnim planom za Gazu.
Netanjahu tvrdi da Iran možda pokušava da obnovi svoj nuklearni program nakon što su zajednički izraelsko-američki napadi na Iran u junu teško oštetili njegove ključne nuklearne lokacije.
Aragči direktno apeluje na Trampa da ostavi po strani izraelska upozorenja i shvati da se otvorio mali prostor za ponovno pokretanje pregovora sa Iranom. To je jedan od njegovih najdirektnijih apela Vašingtonu da ponovo pokrene razgovore i uključi Iran u rekonfigurisani Bliski istok.
- Američka administracija se sada suočava sa dilemom: može li nastaviti da ispisuje bjanko čekove za Izrael novcem američkih poreskih obveznika i kredibilitetom, ili biti dio tektonske promjene nabolje - naveo je Aragči.
On insistira da Iran ostaje otvoren za pregovore sve dok kapitulacija nije uslov, i kaže da se nepotrebna kriza može izbjeći razgovorima.
On otkriva, bez navođenja bilo koje konkretne države, da je obaviješten o tome da postoji neviđena spremnost među zajedničkim prijateljima Irana i SAD-a da olakšaju dijalog i obezbijede punu i provjerljivu primjenu svakog dogovorenog ishoda.
Aragči kaže da bi se budući razgovori mogli održati u povoljnijem kontekstu, budući da su napadi na Iran u junu promijenili diplomatske saveze širom Bliskog istoka, pokazujući da Iran ima stratešku dubinu da se odupre Izraelu, dok u SAD-u raste neprijateljstvo prema izraelskom pristupu ravnoteži snaga.
- Promjene u našoj regiji mogu omogućiti primjenu razumijevanja na potpuno novi način. Za one koji su spremni da idu tamo gdje niko prije nije bio, postoji kratak prozor prilike. Sreća prati hrabre i potrebno je mnogo više hrabrosti da se prekine zao ciklus nego da se jednostavno nastavi - istakao je.
Aragči tvrdi da je Izrael više puta obmanuo Vašington „da je Iran pred kolapsom, da je nuklearni sporazum iz 2015. godine spas za nas i da bi nas napuštanje sporazuma prisililo da brzo popustimo“.
- Ti mitovi su ohrabrili Vašington da napusti funkcionalni diplomatski okvir u korist maksimalnog pritiska, koji je proizvodio samo maksimalni otpor - zaključuje Aragči.

Tag: vrhovno-drzavno-tuzilastvo