Državno tužilaštvo Crne Gore opredjeljeno je da aktivno postupa u izvršenju odluka Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), saopštio je vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković tokom sastanka sa predsjednikom i potpredsjednicom Evropskog suda u Strazburu, Markom Bošnjakom i Ivanom Jelić.
- Neupitna je riješenost Državnog tužilaštva da primjenjuje standarde Evropskog suda za ljudska prava, kako kroz izvršenje odluka Suda koje se odnose na ranija postupanja Državnog tužilaštva, tako i kroz uspostavljanje standarda i jasnih procedura postupanja u svim budućim predmetima – istakao je VDT Marković, tokom sastanka koji je održan u Podgorici, u okviru zvanične posjete predsjednika Bošnjaka Crnoj Gori.
Bošnjak je pozdravio odlučnost vrhovnog državnog tužioca da kroz obavezujuća uputstva, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, podiže standarde državnih tužilaštava kada je riječ o djelotvornosti istraga i poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda, ističući da je ohrabren proaktivnošću VDT-a.
Vrhovni državni tužilac upoznao je sagovornike da je u Vrhovnom državnom tužilaštvu formiran Radni tim za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde. Na taj način stvoreni su uslovi da svi državni tužioci budu upoznati sa praksom Evropskog suda u Strazburu u cilju primjene definisanih standarda u postupanju i svakodnevnom radu.
Sastanku sa predsjednikom i potpredsjednicom Evropskog suda za ljudska prava prisustvovali su i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković-Bošnjak: Neupitna riješenost Tužilaštva da primjenjuje standarde ESLJP

Institucionalni i sistemski pristup, kao i uspostavljanje kvalitetnog nivoa rodne ravnopravnosti, predstavljaju dvije neodvojive premise za suzbijanje i adekvatan odgovor na rodno zasnovano i nasilje u porodici, kako s institucionalnog, tako i sa aspekta društva u cjelini.&nbsp;
To je poručio vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković, tokom trećeg Foruma o rodnoj ravnopravnosti za Zapadni Balkan koji je organizovan u Skoplju, u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti u regionu i pravosudnog odgovora na rodno zasnovano nasilje.
Marković je govorio u dijelu posvećenom dobrim regionalnim praksama, za šta je kao primjer prepoznato obavezujuće uputstvo opšteg karaktera za postupanje državnih tužilaštava Crne Gore u slučajevima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, koje je vrhovni državni tužilac izdao u oktobru prošle godine.&nbsp;
- Uz uspostavljanje preciznih procedura za postupanje u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima, uputstvom se uspostavljaju jasne organizacione pretpostavke za stručno i efikasno postupanje, sa posebnim aspektom zaštite žrtve i postupanja u najboljem interesu djeteta, kao i mehanizmi za nadzor, praćenje i izvještavanje o primjeni samog uputstva - naglasio je Marković.
Vrhovni državni tužilac istakao je da je jedan od strateških ciljeva Državnog tužilaštva unapređenje principa rodne ravnopravnosti i uspostavljanje rodno osviješćene institucije koja će kontinuirano doprinositi uspostavljanju društva u kom se svakodnevno poštuju i štite osnovna ljudska prava žena i muškaraca.
Koordinatorka za primjenu obavezujućeg uputstva VDT-a, državna tužiteljka Ana Radović je tokom panela koji se odnosio na unapređenje odgovora pravosuđa na rodno zasnovano nasilje i femicid na Zapadnom Balkanu, predstavila rezultate rada državnotužilačke organizacije Crne Gore koji su ostvareni od početka primjene obavezujućeg uputstva.
Forum u Skoplju, koji je organizovao AIRE centar uz po podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, okupio je predstavnike i predstavnice Evropskog suda za ljudska prava, kao i regionalnih pravosudnih institucija. Skup je bio prilika da se razmijene stavovi o ulozi pravosuđa u unapređenju rodne ravnopravnosti, sa posebnim naglaskom na praksu Evropskog suda u Strazburu.

Marković: Sistemski pristup i uspostavljanje kvalitetnog nivoa rodne ravnopravnosti premise za suzbijanje nasilja u porodici

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva oglasili su se danas podsjećajući da je zahtjev za zaštitu zakonitosti, koji su podigli protiv rješenja Apelacionog suda, u predmetu protiv okrivljenog B.B. zbog produženog krivičnog djela silovanje usvojen presudom Vrhovnog suda Crne Gore. Kako je saopšteno iz VDT-a, ovo je drugi zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva koji je usvojen od početka 2025.godine.
Ovom presudom je, kako objašnjavaju, utvrđeno da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog, odlukom da preinači prvostepenu presudu i okrivljenom umanji izrečenu kaznu od 15 godina zatvora na kaznu zatvora od osam godina.
- Tokom 2024. godine od 14 podignutih zahtjeva usvojeno njih 12, što ukazuje na trend rasta zahtieva za zaštitu zakonitosti zbog sudske povrede zakona u korist okrivljenih. Tokom 2023.godine usvojeno je osam zahtjeva, a tokom 2021. i 2022.godine po jedan - kazali su iz VDT-a.
Kako dalje navode, u konkretnom slučaju, imajući u vidu odredbu Krivičnog zakonika (čl.42 st1) koju je sud u obavezi da primijeni prilikom odmjeravanja kazne u granicama koje su propisane za određeno krivično djelo, proizilazi da je Apelacioni sud dao paušalne razloge prilikom ocjene otežavajućih okolnosti.
Smanjenjem kazne je, kako su rekli u VDT-u, beneficirao okrivljenog budući da izrečena kazna zatvora nije srazmjerna težini krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog zbog čega, kako se osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti, ne može predstavljati mjeru koja je neophodno potrebna za postizanje svrhe kažnjavanja (čl.32. Krivičnog zakonika).
Utvrđeno je da Apelacioni sud nije dao konkretne razloge za zaključak o postizanju svrhe kažnjavanja, u pogledu izražavanja društvene osude za krivično djelo i obaveze poštovanja zakona, niti u pogledu jačanja morala i uticaja na razvijanje društvene odgovornosti, posebno imajući u vidu da je krivično djelo učinjeno prema maloljetnoj osobi. Mora se voditi računa, napominje se, o okolnosti unapređenja prava maloljetnih lica koja treba da uživaju najveću podršku i najvišu zaštitu u društvu kada je riječ o djelima nasilja nad njima, a posebno kada je riječ o djelima protiv polne slobode. 
- Postupajući na navedeni način Apelacioni sud, ne samo da nije dao valjane razloge o odlučnim činjenicama, od kojih zavisi odluka o kazni, već su i dati navodi potpuno proizvoljni i paušalni na koji način je Apelacioni sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, kako se to osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva, navodi se u presudi Vrhovnog suda - navedeno je u saopštenju VDT-a.

VDT: Raste broj zahtjeva za zaštitu zakonitosti zbog povrede zakona u korist okrivljenih

Državna užiteljka za vezu Crne Gore sa EORUJUST-om i zamjenica vrhovnog državnog tužioca, Jelena Đaletić, učestvuje na konferenciji koja se održava u Limi u Peruu u cilju unapređenja međunarodne saradnje između država Zapadnog Balkana i Južne Amerike u predmetima protiv organizovanog kriminala, saopšteno je iz Vrhovnod državnog tužilaštva.
- Događaj, koji su organizovali Projekat krivičnog pravosuđa u zemljama Zapadnog Balkana (WB Criminal Justice) i EL PACCTO 2.0, usmjeren je na rešavanje izazova u borbi protiv organizovanog kriminala u kontekstu jačanja kapaciteta tužilaštava za efikasnu borbu protiv transnacionalnog kriminala- navodi se u saopštenju.
Kako ističu iz tužilaštva, tužiteljka Đaletić održala je bilateralne sastanke sa tužiocima iz Perua, Brazila, Kolumbije, Ekvadora, Argentine i Čilea na kojima su razmatrane konkretne aktivnosti i buduće inicijative koje će biti usmerene na uspostavljanje neposredne saradnje između Državnog tužilaštva Crne Gore i tužilaštava zemalja Južne Amerike.
Konferenciji prisustvuje i Branimir Janjević, savjetnik u Vrhovnom državnom tužilaštvu

Lima: Tužiteljka Đaletić na konferenciji o unapređenju saradnje u oblasti organizovanog kriminala

Sudstvo i Državno tužilaštvo moraju da daju maksimalan doprinos pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji, saglasili su se predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, tokom sastanka koji je organizovan u Vrhovnom sudu, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
- Svjesni trenutka i problema sa kojima se suočavamo, izuzetno cijenim činjenicu da dijelimo mišljenje o ovom prioritetnom nacionalnom zadatku - ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda.
Dodaju da je Marković čestitao Pavličić na izboru za predsjednicu Vrhovnog suda i ukazao da sudstvo i tužilaštvo moraju predstavljati temelj uspostavljanja i jačanja vladavine prava, iz čega proizilazi obaveza pune primjene evropskih standarda u pravosuđu Crne Gore.
- Na sastanku je razgovarano o aktuelnim pitanjima koja se odnose na unapređenje rada i reforme u pravosuđu, kao i poboljšanje uslova rada i zaposlenih u sudstvu i tužilaštvu. Izražena su očekivanja od zakonodavne i izvršne vlasti da se stvore uslovi za nesmetano funkcionisanje pravosuđa u Crnoj Gori - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Pavličić i Marković: Doprinos sudstva i tužilaštva ključan u procesu evropskih integracija

Na pitanje Portala ETV vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću da li je praksa da istražne radnje u predmetima govora mržnje traju duže od dva mjeseca, kao što je to slučaj sa istragom pokrenutom u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju protiv Bjelopoljca Petra Kljajevića juče nam je odgovoreno da se o konkretnim razlozima koji utiču na trajanje postupka u ovom slučaju direktno informišemo kod tog tužilaštva, ali i najavljeno da vrhovni tužilac priprema obavezujuće uputstvo za hitno postupanje. &nbsp;Kako smo juče objavili, iz bjelopoljskog Višeg tužilaštva saopšteno nam je da ćemo biti obaviješteni kada bude donešena odluka u tom predmetu. Protiv Petra Kljajevića 19. novembra prošle godine podnijeta je krivična prijava zbog poruka mržnje koje je odaslao sa skupa mještana Vraneške doline dan ranije. Iako je Kljajević odmah saslušan u policiji bjelopoljsko tužilaštvo do danas nije donijelo odluku u ovom predmetu. Na pitanje Markoviću da li smatra da u ovakvim slučajevima treba postupati u hitnoj proceduri, jer protokom vremena i eventualno pokretanje postupka gubi smisao, Portalu ETV je odgovoreno da on priprema obavezujuće uputstvo tužiocima za postupanje u tim predmetima. - Imajući na umu značaj efikasnog postupanja državnih tužilaštava u predmetima koji se odnose na slučajeve govora mržnje, vrhovni državni tužilac priprema obavezujuće uputstvo za postupanje za sva nadležna državna tužilaštva kojim će biti propisano hitno intenziviranje rada u predmetima formiranim povodom slučajeva u kojima postoji sumnja da je riječ o govoru mržnje – piše u odgovoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122080152_18054e5f793417ef5a869bdda6e9820e001942870570d073edb7edb5ff579233.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122080152_18054e5f793417ef5a869bdda6e9820e001942870570d073edb7edb5ff579233" data-rendition-name="original" width="768" height="511" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> </figure>  Mještani Vraneške doline 18. novembra prošle godine organizovali su protest nezadovoljnih što policija do tada nije uhapsila Aliju Balijagića, dvostrukog ubicu, a Kljajević je u obraćanju medijima, pored ostalog, ovaj zločin tada sa „islamskim fundamentalizmom“ i zaprijetio Muslimanima/Bošnjacima da im neće biti dozvolejna gradnja džamije u ovom gradu, niti da klanjaju. - Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma – rekao je on tada. Bjelopoljski odbor Stranke pravde i pomirenja (SPP), protiv njega je sjutradan podnio krivičnu prijavu zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i istakli su da to nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, te da to čini još od 1992. godine. Kljajević je, kako smo pisali, i na saslušanju u policiji ponovio slične poruke onima koje je odaslao sa skupa, ali se pravdao kako nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, već je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori i da se mora zaustaviti. Balijagić, koji je u selu Sokolac, u Vraneškoj dolini, 25. oktobra prošle godine ubio Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući, u međuvremenu je 21. novembra pronađen i uhapšen u Republici Srbiji u selu Pribojska Goleša. Slučaj govora mržnje Bjelopoljca Petra Kljajevića nije jedini predmet u kojem crnogorsko tužilaštvo pokazuje nespremnost da hitno i adekvatno reaguje, ali, svakako je najeklatantniji primjer napada na regionalno poznatu graađansku aktivistkinju iz Pljevalja Sabinu Talović kada je tužilaštvo tek pod pritiscima NVO Akcija za ljudska prava reagovalo i optužilo Pljevljaka Zorislava Lekovića za napad iz mržnje – odnosno za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Leković, samozvani propagator četništva, fizički jee nasrnuo na Talović u centru grada i počeo da je davi, a u pomoć joj je pritekao sugrađanin Belis Pojatić. U blizini se zatekao i policajac koji je odmah intervenisao, a tužilaštvo je tada ovaj slučaj kvalifikovalo kao napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122080152_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122080152_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"> </figure>  Tek nakon oštre reakcije čelnice HRA Tee Gorjanc Prelević Vrhovno državno tužilaštvo tada je naložilo Višem tužilaštvu u Bijelom Polju da se izjasni da li u slučaju napada na Sabinu Talović i Belisa Pojatića ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Da bjelopoljski pravosudni organi nijesu voljni da adekvatno postupaju u predmetima govora mržnje pokazao je i slučaj dvojice Pljevljaka – oca i sina Nurije i Emira Pilava. Sudija Višeg suda u Bijelom Polju dva puta je izrekao oslobađajuću presudu Goranu Kneževiću, sugrađaninu Pilava, kojem se sudilo za govor mržnje. Na kraju je Apelacioni sud, u aprilu prošle godine presudio i osudio Kneževića na osam mjeseci zatvora. Knežević je sa sinom i sinovcem 31. avgusta 2020. godine, slaveći pobjedu kleronacionalističkih, proruskih političkih snaga na parlamentarnim izborima dan ranije, u jednoj kafani fizički nasrnuo na Pilave uz prijetnju: „Selićete se, neće vas više biti ovdje“.

Kaćuša Krsmanović

Marković će zahtijevati hitno intenziviranje rada u predmetima govora mržnje

Rezultati istraživanja o percepciji Državnog tužilaštva pokazuju da je tokom 2024. godine ostvaren rast povjerenja u državna tužilaštva na svim nivoima i značajan napredak u više ključnih aspekata, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Istraživanje o percepciji Državnog tužilaštva, koje je podržala Misija OEBS-a u Crnoj Gori, sprovedeno je tokom oktobra i novembra 2024. godine na, kako je saopšteno, reprezentativnom uzorku od 1.005 građana.
- U Vrhovno državno tužilaštvo povjerenje ima 64,1odsto građana, što predstavlja rast od 14,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, Specijalnom državnom tužlaštvu vjeruje 64,8 odsto građana, što je rast od 9,7 odsto u odnosu na 2023. godinu. Više od polovine građana, njih 57,4% odsto, ima povjerenja u Više državno tužilaštvo u Podgorici, što je 10,8 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Rast povjerenja od 5,1 odsto u odnosu na prošlogodišnje istraživanje bilježi i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, u koje povjerenje ima 46,5 odsto. U osnovna državna tužilaštva vjeruje 60 odsto građana, što predstavlja rast od 14,4 odsto u odnosu na 2023. godinu - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Zabilježen je, kako kažu, i značajan porast povjerenja građana u rad Tužilaštva kada je u pitanju borba protiv korupcije. Više od polovine građana, 53 odsto, smatra da se Tužilaštvo uspješno bori sa ovim izazovom, što predstavlja rast od 11,8 odsto u odnosu na 2023. godinu.
- Skoro dvije trećina građana (61,4 odsto) percipira Državno tužilaštvo kao nezavisnu i nepristrasnu instituciju koja jača temelje pravne države, što predstavlja rast od 12,6 odsto u odnosu na prošlu godinu i sugeriše da građani sve više prepoznaju doprinos Državnog tužilaštva vladavini prava – navodi se u istraživanju. Zabilježen je i porast od 11,9 odsto kada su u pitanju stavovi građana koji smatraju da Državno tužilaštvo djeluje u javnom interesu, u skladu sa zakonima i profesionalnim standardima (58,3 odsto) - navedeno je u saopštenju.
U porastu je, tvrde, i broj građana koji smatra da je Državno tužilaštvo efikasno u svom radu. 
- Više od polovine građana (51,1 odsto) smatra da je Državno tužilaštvo efikasno, što predstavlja rast od 4,9 odstou odnosu na prošlogodišnje istraživanje - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Istraživanje pokazuje, kažu u VDT-u, značajan rast podrške u čelnika državnotužilačke organizacije.
- Više od polovine ispitanika/ca (51,5 odsto) podržava rad vrhovnog državnog tužioca (VDT) Milorada Markovića, što predstavlja rast od 13,9 odsto u odnosu na istraživanje iz 2023. godine, kada je nešto više od jedne trećine građana podržavalo rad u to vrijeme v.d. VDT-a. Zadržan je trend rasta podrške rada glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, čiji rad podržava 57,6 odsto građana, što predstavlja rast od 2,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu - zaključeno je u saopštenju.

VDT: Rast povjerenja u državna tužilaštva

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković mora da ispita da li u radnjama predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko i predsjednice Ustavnog odbora Jelene Božović ima elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. To je gostujući u centralnoj informativnoj emsiji "24 Sata" na Televiziji E, kazala advokatica Azra Jasavić.
- Ukoliko se ne pozabavi ovim pitanjem ozbiljno onda se dovodi u pitanje i njegov kredibilitet i kredibilitet Tužilaštva. To je jasna poruka i zbog toga sam večeras tu - kazala je Jasavić.
Tužilaštvo, kako je navela, mora da bude proaktivno u ovoj situaciji, što znači da treba da ispita da li u radnjama predsjednice Ustavnog suda i predsjednice Ustavnog odbora ima elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Jer zloupotreba službenog položaja podrazumijeva da službeno lice protivpravno zloupotrebljava svoj službeni položaj prekoračivši granice svojih ovlašćenja i na taj način nanosi štetu ili vrijeđa pravo drugih lica. U ovom slučaju, mišljenja sam, da su ti elementi bića krivičnog djela ispunjeni i poziv za Vrhovnog državnog tužioca gospodina Markovića da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavi – rekla je Jasavić.
Dodala je da je situacija u kojoj je Ustavni odbor blokirao i preuzeo nadležnosti Ustavnog suda nedopustiva i sa stanovišta Ustava i Zakona o Ustavnom sudu.
- Nažalost imamo situaciju da se primjenjuju različiti aršini u različitim situacijama. Ono na šta se moramo fokusirati jeste da Ustavni sud mora imati identičnu praksu kada je u pitanju penzionisanje svih sudija. Šest decenija se sve sudije penzionišu prema Zakonu o radu i nema razloga da se to ne učini i u slučajevima troje sudija o kojima se govori - Desanku Lopićić, Draganu Đuranović i Budimira Šćepanovića – navela je Jasavić.
Objasnila je, zbog, kako kaže crnogorske javnosti i njene blagovremene i valjane informisanosti da oni po Zakonu o penzijsko invalidskom mogu poći ako žele u penziju sa 65 godina, a po sili zakona idu sa 66 godina.
- Tako da oni imaju potpuno pravo još godinu dana da rade ukoliko žele, a to da li su se stekli uslovi za njihovu penziju i da li su prestali razlozi za obavljanje njihove funkcije nikako ne može da utvrđuje Ustavni odbor već isključivo po Ustavu i Zakonu o Ustavnom sudu to radi Ustavni sud. Tako da smo došli u situaciju gdje se bukvalno derogira i Ustav i Zakon o Ustavnom sudu i urušava se ustavni poredak i to zamislite od Ustavnog odbora, predsjednice Ustavnog odbora, od Skupštine i od predsjednice Ustavnog suda to je nedopustivo – oscijenila je Jasavić.
Ovo što se dogodilo, dodaje ona, znači da je predsjednica Ustavnog suda dozvolila da bude politički instrumentalizovana i da ne postupa u skladu sa onim što su odredbe Ustava i Zakona o Ustavnom sudu i Poslovnika o radu Ustavnog suda.
- Svi pozivaju na dijalog i red je da se dijalogom pokuša izaći iz ove situacije, ali u ovakvim okolnostima ukoliko opozicija, a mora imati svoje donje granice, za taj dijalog ne bude naišla na razumijevanje za legitimne zahtjeve koje ima onda su logični i vaniistitucionalni oblici borbe – zaključila je Jasavić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxzfIshUHLM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jasavić: VDT mora da ispita radnje predsjednice Ustavnog odbora i predsjednice Ustavnog suda

Državna tužilaštva prate dešavanja i u skladu sa svojim nadležnostima reaguju u svim situacijama u kojima postoji sumnja da je učinjeno krivino djelo koje se goni po službenoj dužnosti - odgovorili su iz Vrhovnog državnog tužilaštva na pitanje TV E da li će reagovati povodom jučerašnjih događaja u parlamentu kada je sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović konstatovana ostavka.
- Ukoliko nadležna državna tužilaštva ocijene da je potrebno formirati predmet povodom bilo kog konkretnog slučaja o tome će blagovremeno obavijestiti javnost - navodi se u odgovoru Vrhovnog državnog tužilaštva.
Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore Jelena Božović (NSD) sinoć je, uprkos burnom protivljenju opozicije, uz podršku članova tog tijela iz vladajuće većine, bez zaključka sjednice Ustavnog suda, jer nije ni održana, praktično konstatovala prestanak funkcije za troje sudija.
Potom je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, ne uvažavajući bunt opozicije, konstatovao prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
Ovim potezima parlamentarna većina državu je uvela u novi talas institucionalnog haosa i političke krize sa nesagledivim posljedicama.
Sinoć se oglasio predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović koji je poručio da Ustavni sud mora hitno održati sjednicu i decidirano se odrediti da li je skupštinski odbor uzurpirao nadležnosti.
- Ustavni sud bi, u cilju zaštite svoje ustavne funkcije morao hitno održati sjednicu i decidno se odrediti da li je skupštinski Odbor, kao tijelo Skupštine, uzurpirao nadležnosti Ustavnog suda iz čl. 154 stav 3 Ustava Crne Gore i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu – saopštio je Radulović.
Upozorio je i da zaključak da će „Odbor razgovarati sa Predsjednikom“ o statusa dvoje drugih sudija „ne samo da obesmišljava Ustav i Zakon o Ustavnom sudu, već kao neustavan narušava načelo podjele vlasti i ingerencije Predsjednika Države“.&nbsp;
- Dodatno zabrinjava činjenica da pored uzurpacije nadležnosti Odbor u istoj situaciji donosi dijametralno suprotstavljane odluke i pored principa koji važi još od rimskog prava da se u istoj pravnoj situaciji istovjetno postupa. Ovakvo postupanje narušava pravnu sigurnost i jednakost pred zakonom – poručio je &nbsp;Radulović.
Ocijenio je da je teza „pravo na vladanje“ u potpunosti potisnula načelo vladavine prava, neustavnim postupanjem Odbora i uzurpacijom nadležnosti Ustavnog suda i, nažalost, dobila puno značenje.
Skupštinski Ustavni odbor, nijednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, sinoć je, ipak, većinom glasova usvojio zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda (US) koje bira Skupština, kao i da se razgovara sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem da on raspiše oglas za izbor još dvoje sudija za koje je on nadležan.
Tim činom je praktično konstatovan prestanak funkcije sudijama Budimiru Šćepanoviću, Desanki Lopičić i Dragani Đuranović.
U rušenju ustavnog poretka Crne Gore direktno je bila umiješana i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko koja je ranije bez održavanje sjednice Ustavnog suda, obavijestila Božović o godištima rođenja i godinama staža svih članova Ustavnog suda.
U članu 7 Zakona o Ustavnom sudu jasno piše da Ustavni sud, a ne predsjednik ili predsjednica Ustavnog suda, obavještava predlagača (Ustavni odbor Skupštine Crne Gore i Predsjednika) o „ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“.
I nedavno penzionisani, bivši Predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić, sada savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića, penzionisan je po slovu Zakona o radu koji propisuje da se u penziju ide sa navršenih 66 godina.
Nakon ustavnog puča u Skupštini, premijer Milojko Spajić pozvao je predstavnike opozicije na sastanak u četvrtak, koji su oni danas odbili.
- Da ste kao predsjednik „pučističke stranke“ zaista željeli razgovor sa predstavnicima parlamentarne opozicije predložili biste svojim poslanicima da zatraže odgađanje sjednice Ustavnog odbora i otvaranje dijaloga sa drugim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore povodom eventualnog nastupanja razloga za prestanak funkcije pojedinim sudijama Ustavnog suda - poručili su oni Spajiću.
Istakli su i da je zahvaljujući „organizovanoj opozicionoj akciji propao plan Andrije Mandića da u 'blic krigu' pošalje troje sudija Ustavnog suda u penziju i potpuno blokira tu instituciju“.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine.&nbsp;
Kako smo objavili, sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda, jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome.
Sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41. tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra.

VDT: Tužilaštva prate dešavanja oko Ustavnog suda, reagovaće ako bude potrebe

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obratilo se vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću da preispita odluku postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru kojom je odbačena prijava protiv lica zaposlenog u jednoj obrazovnoj ustanovi u Budvi da je telefonom snimalo djevojčice u julu 2024. godine, na šetalištu u tom gradu.
– Povodom predstavke Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija vrhovni državni tužilac Milorad Marković zatražio je od Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru da dostavi izvještaj o postupanju povodom događaja – odgovoreno je Pobjedi iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Prethodno se Ministarstvo obratilo Upravi policije u vezi sa navedenim slučajem, koja je obavijestila da je nakon prikupljanja obavještenja i upoznavanja postupajućeg tužioca prijava odbačena, te da je utvrđeno da je prijavljeno lice zaposleni u obrazovnoj ustanovi u opštini Budva.
Zbog toga je Ministarstvo uputilo zahtjev VDT-u da, zbog specifičnosti predmetne situacije, još jednom preispita postupanje u konkretnom slučaju.
Pobjeda je juče uputila pitanja kabinetu VDT-a da li će postupiti po zahtjevu Ministarstva prosvjete.
Podaci o direktoru osnovne škole koji je krišom snimao maloljetnice su objavljeni u tekstu „Seksualno uznemiravanje učenika od strane osoblja: Dokaze obično guraju pod tepih“ CIN-CG 30. novembra.
Direktor je prijavljen policiji, jer je krišom snimao maloljetnice na ulici tokom jula ove godine. Fotografisao je djelove njihovih tijela. Nakon što ga je prolaznik opomenuo, izbrisao je snimke sa telefona, ali ih je policija povratila tokom forenzike nakon što ga je privela.
Iz Uprave policije potvrdili su za CIN-CG da je došlo do incidenta:
– Službenici Odjeljenja bezbjednosti su 29. jula 2024. godine postupali po prijavi građana da u ulici ... jedno nepoznato muško lice mobilnim telefonom snima maloljetna ženska lica. Odjeljenje bezbjednosti utvrdilo je da je direktor osnovne škole snimio nekoliko fotografija maloljetnica sa zadnje strane – navode iz Uprave policije, piše CIN-CG.
On navodno nije znao da je riječ o maloljetnicama, a u prostorijama Uprave policije naveo je da je „fotografije sačinio zbog ukazivanja na nedolično oblačenje, odnosno, nepoštovanje zabrane hodanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće po gradskim ulicama“.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je odbacio prijavu i izjasnio se da se u radnjama ne stiču elementi krivičnog djela.
Nekoliko roditelja čija djeca idu u školu u kojoj je direktor izrazilo je zabrinutost povodom ovog događaja u razgovoru za CIN-CG.
Tekst autorke Đurđe Radulović koji je objavljen krajem novembra je alarmirao javnost nakon što je otrkiveno da u crnogorskim školama rade seksualni predatori, kao i činjenicu da nadležni uglavnom ćute i odbacuju prijave ili sumnjive predatore, jednostavno, prebace u drugu školu.
Sara Vujisić, koju je prije tri godine seksualno uznemiravao putem poruka profesor Radoman Čečović, bila je jedan od anonimnih sagovornika u tom tekstu. Nakon što je objavljen, procurile su i poruke u javnosti i na kraju je bivša učenica hrabro odlučila da istupi javno i da kaže da je riječ o njoj. Javnost je burno reagovala na taj slučaj koji je dobio ime i prezime, pa je organizovan i protest ispred Gimnazije zbog nepostupanja direktorice Biljane Vučurović u ovom slučaju, koja je profesora kaznila sa 30 odsto manjom platom jedan mjesec.
Nakon toga, Ministarstvo prosvjete je zadužilo Prosvjetnu inspekciju da izvrši nadzor u toj školi, a nalaz inspektorke Lucije Adžić je pokazao da direktorica nije postupala u skladu sa Statutom Gimnazije, Uputstvom za postupanje u slučajevima vandalizma i nasilja, Etičkim kodeksom, kao i Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, koji su joj davali mehanizme da se slučajem ozbiljnije pozabavi.
Najavljeno je razrješenje direktorice, što je izazvalo osudu Nove srpske demokratije, koja cijeli slučaj pokušava da prebaci na politički i nacionalni teren, ističući da je direktorica žrtva linča jer je Srpkinja.

Marković zatražio od ODT-a Kotor izvještaj o postupanju u slučaju direktora koji je snimao maloljetnice na šetalištu

Granična policija u Ulcinju na graničnom prijelazu Sukobin oduzela je prilikom ulaska u Crnu Goru, nakon kontrole vozila i lica E.S.(28) iz Skadra, koji je upravljao Audijem A3 albanskih registarskih oznaka, vozilo za kojim je raspisana međunarodna potraga. 
- Provjerom kroz elektronske evidencije policije utvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potraga od strane NCB Interpol-a Francuske počev od 3.1.2025 godine. Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, od E.S. je prikupljeno obavještenje na okolnosti događaja a predmetno vozilo je oduzeto radi daljih provjera – navodi se u saopštenju Uprave policije.

Granična policija na Sukobinu oduzela Audi koji potražuje Interpol Francuske

STEGA se se obratila 19.02. otvorenim pismom predsjedniku Vlade g, M. Spajiću, sa zahtjevom za snažni zaokret u ekonomskoj politici. Nije bilo odgovora. Ni nakon njegovog javnog obećanja na sastanku na Ekonomskom fakultetu, ni nakon skupa: ,,Izazovi javnih finansija- hoće li dug pojesti budućnost”, kada smo ga podsjetili: na obećanje da će odgovoriti i na osporavanje tačnosti podataka od Monstata.&nbsp;
Koristeći Monstatove podatke i sagledavanjem ukupnog konteksta, &nbsp;naše analize i zaključci o stanju ekonomije su nepovoljni, neki čak alarmantni.&nbsp;
Umjesto razduživanja i planiranja, ocjenjivanja i selekcije javnih investicija dobili smo obrnuto. Umjesto kako je STEGA &nbsp;sugerisala:
Crnoj Gori treba promjena dugoročnog kursa upravljanja javnim finansijama: sa politike ZADUŽIVANJA ka politici RAZDUŽIVANJA. Tj. ograničavanje novih kredita na projekte s visokim povratom ulaganja i produženje rokova otplate postojećih dugova. A, dobili smo novi kredit od 850 miliona izdavanjem obveznica i netačne informacije o ukupnom dugu.
Umjesto, ,,Unapredjenje planiranja, ocjene i selekcije produktivnih javnih investicija”: unaprijediti sistematsku upotrebu cost benefit analiza i studija i domaćih kapaciteta za ocjenu i selekciju javnih investicija. Investicije fokusirati na “uska grla” privrede i infrastrukture sa nižim troškovima, a velikim benefitima uz naglasak na razvoj sjevera i konektivne infrastrukture unutar same Crne Gore. Javne investicije u socijalnu infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, kao i nauku i tehnologiju i produktivno usvajanje i aplikacije vještačke inteligencije. Izbjegavati mega projekte koji se često pretvaraju u neproduktivne projekte koji nose ogromne troškove sada i neizvjesne benefite u daljoj budućnosti i koji odvlače resurse od uskih grla i nose velike rizike zaduživanja i eskalacije troškova.&nbsp;
Umjesto ovog pristupa, stiže Premijer iz Dubaija sa ugovorom o mega projektu na Velikoj plaži. Zaboravlja se Velje brdo!? Kad je Premijer bio, sa mnogobrojnom pratnjom u Singapuru, vratio se sa digitalizacijom javne uprave . Sa puta na Olimpijadu u obećao je ulaganja u sport. I iz Japana je takođe, donio obećanja...Premijer se ponaša kao srednjevjekovni bonvivan Kazanova ili naš Konte Zanović. Zavodnik (sjećate li se spiska: kineskinja-komunista... Da se pozajmljuju pare: prvo zaduženje je bilo 780 miliona a ovo posljednje 850 miliona. Ko će to da vrati – ne opterećuje se naravno. Biće tada daleko, zaboravljajući da je sada planeta ,,mala”. Kazanova i Zanović su završili u zatvoru.....
Crnoj Gori treba ozbiljan političar koji drži riječ i koji vodi državnu politiku a ne koji priča bajke namijenjena izborima! Da vodi odgovornu fiskalnu politiku koja ima za cilj jačanje fiskalne snage zemlje, eliminaciju/smanjenje budžetskog deficita, smanjenje javnog duga i dostizanje investicionog kreditnog rejtinga. Sve to bi imalo višestruke pozitivne efekte na dinamiku i kvalitet domaćih i stranih investicija i kapacitet i otpornost zemlje da izdrži neizbježne ekonomske šokove.&nbsp;
Visok budžetski deficit i visoka (neracionalna) javna trošenja, dugogodišnji su problem koji ozbiljno ugrožavaju fiskalnu stabilnost zemlje. Nakon svih povećanja i podbacivanja prihoda i mogućih novih spoljnih udara ili podbacivanja privredne aktivnosti i turističke sezone ove godine, deficit bi mogao da bude puno veći, uvećavajući time javni dug. Kamatna plaćanja iz državnog budžeta iznose već nekoliko procentnih poena, što je &nbsp;upozoravajući crveni alarm.&nbsp;
Visoka izdvajanja na plate, penzije i kamate ostavljaju malo prostora za veća, a neophodna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, produktivne javne investicije usmjerene na razvoj privrede i inovacije.&nbsp;
Visok javni dug raste uz visoke troškove pozamljivanja: uveliko prelazi 60% BDP-a, što predstavlja izazov za održivo zaduživanje. Mala, otvorena, izuzetno ranjiva privreda, kao što je crnogorska, treba da ima niži ciljni nivo javnog duga da bi imala marginu sigurnosti u odnou na nove spoljne udare i da bi poboljšala svoj kreditni rejting i znatno oborila svoje kamatne troškove za pozajmljivanja na srednji rok. Upozoravnamo da postoje države koje su bankrotirale i sa nivom duga ispod 60%, posebno uz značajan rast kamata na dug.
Deficit tekućeg računa: znatno povećanje plata i penzija je povećalo jedinični trošak rada crnogorskih proizvoda i time ih učinili manje konkurentnim u odnosu na okruženje i konkurentne privrede. To se odrazilo i na konkuretnost turizma protekle godine i ove će godine. Uvoz konstantno i visestruko premašuje izvoz, što je sada alarmantno.
Kreditni rejting države je vrlo nizak. Sa rejtingom Ba3 Moody’s i B+ S&amp;P i Fitch, Crna Gora se nalazi u donjoj trećini svih država koje imaju rejting, u društvu Senegala i Ruande. Sadašnja praksa zaduživanja, u dobroj mjeri radi vraćanja starih dugova već predstavlja ranu fazu nesolventnosti i snažan signal krize.&nbsp;
Stoga, već sada su potrebne nove hitne i snažne mjere za fiskalnu konsolidaciju, kako bi Crna Gora ušla u Evropsku Uniju s pozicije “fiskalne snage, a ne slabosti”. To, po sebi, doprinosti kredibilnosti crnogorskog puta u EU jer pokazuje da je država sposobna da odgovorno i održivo upravlja svojim javnim finansijama, ključnom polugom ekonomske politike.
STEGA, umjesto bajki traži promjenu Premijerove ukupne politike: fokusiranje na ubrzani rad na zatvaranju pristupnih poglavlja a posebno poglavlja 23 i 24 – vladavina prava. Ogromni problem zakoniti rad institucija: od najvećih zloupotreba iz katastra do najsuštinskijih iz Ustavnog suda! Treba da nam da jasnu ,,mapu puta”za zatvaranje poglavlja u naredne dvije godine. Najmanje kvartalno: izvještaj o problemima, rješenjima, progresu.
STEGA nije protivnik koji traži glasove birača. STEGA se bori samo za jedan glas-glas razuma. Ukazujemo na aktuelni finansijski kontekst I dali smo preporuke za fiskalnu konsolidaciju i reforme i tražimo odgovor na Otvoreno pismo.. Mi želimo da budemo protagonisti tzv. Win-Win modela u kome su svi pobjednici. U konačnom Crna Gora na svom putu u EU.

Kako uozbiljiti premijera

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zaplijenijelo je skoro 50 miliona eura u prošloj godini, pokazuju podaci izvještaja o radu Državnog tužilaštva za 2024.
- U deset predmeta Specijalnog državnog tužilaštva zaplijenjeno je ukupno novčanih sredstava kod poslovnih banaka u iznosu od 49.392.546,40 eura, kao i 6.720.000.00 AED (dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata), 42.089.128.99 RUB (ruskih rubalja) i 45.078.90 USD (američkih dolara) - piše u izvještaju o radu Državnog tužilaštva za prošlu godiinu.
U jednom predmetu je, stoji u izvještaju, zaplijenjen gotov novac, u iznosu od 15.700 eura.&nbsp;
- Specijalno državno tužilaštvo je u jednom predmetu, a na osnovu čl. 85 Zakonika o krivičnom postupku, privremeno oduzelo novac u iznosu od 805.000 eura - istaknuto je u izvještaju objavljenom na sajtu Skupštine Crne Gore.
U izvještajnom periodu, kako se pojašnjava, u pet predmeta zaplijenjeno je više putničkih motornih vozila, motocikala i plovila.
- Kada su ostale pokretne stvari u pitanju, zaplijenjeno je i 12 skupocjenih ručnih satova (Rolex, Cartier i sl.) i skupocjeni nakit, a ovom mjerom je obuhvaćeno i 169 komada raznih antikviteta - predočeno je u dokumentu.
Kada su u pitanju akcije i udjeli u pravnim licima, u dva predmeta je određena privremena mjere obezbjeđenja zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije.
- Trenutna tržišna cijena akcija za dva fizička lica kojima je uspostavljena privremena mjera obezbjeđenja je 11.077,82 eura, dok je ukupan kapital pravnih lica 267.681 eura, odnosno njihova aktiva je na nivou od 2.304.988 eura - nagalašava se u dokumentu.&nbsp;
U 2024. godini, pravosnažnim rješenjem Višeg suda u Podgorici, a na osnovu zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva, trajno je oduzeta imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću − putničko motorno vozilo "Mercedes Benz“, tip S600.
- Napominjemo da je u izvještajnom periodu Viši sud u Podgorici, na predlog Specijalnog državnog tužilaštva (u predmetu finansijske istrage Kti-S br. 8/20), donio rješenje za trajno oduzimanje imovine – putničkog motornog vozila "Porsche Cayenne“. U toku je ponovni postupak, nakon što je odluka ukinuta po žalbi branioca imaoca. Takođe, u predmetu Kti-S br. 24/20, Viši sud u Podgorici još uvijek nije odlučio o zahtjevima za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću podnijetim u septembru i oktobru 2023. godine - navedeno je u izvještaju.

SDT tokom 2024. zaplijenilo blizu 50 miliona eura

Žene u politici nisu samo pitanje statistike – one donose novu dinamiku u donošenje odluka, ruše stereotipe i otvaraju vrata budućim generacijama liderki. O tome koliko je važno da žene budu prisutne u političkom životu, sa kakvim se preprekama suočavaju i šta je potrebno za njihovu veću zastupljenost, razgovarali smo sa Maidom Gorčević, ministarkom evropskih poslova Crne Gore. Ministarka Gorčević, za Portal ETV, ističe da prisustvo žena u politici nije samo pitanje kvantitativne zastupljenosti, već i kvaliteta odlučivanja. – Različite perspektive i pristupi donošenju odluka doprinose pravednijim i boljim politikama. Žene u politici ne samo da ruše stereotipe, već i stvaraju prostor za buduće generacije djevojčica koje treba da znaju da mogu postati šta god požele – kaže Gorčević. Iako žene u Crnoj Gori čine više od polovine stanovništva, njihov broj na rukovodećim pozicijama i u procesu donošenja ključnih odluka je i dalje mali. Ministarka smatra da je upravo zato važno raditi na sistemskim promjenama koje će omogućiti veću rodnu ravnopravnost. Međutim, žene koje se odluče za politički angažman suočavaju se s brojnim izazovima – od potcjenjivanja i predrasuda do otvorenih napada. – Naše društvo liderstvo još uvijek doživljava kao „mušku osobinu“, pa se od žena očekuje da budu „blage i pomirljive“ ili ih, s druge strane, kritikuju kao „previše ambiciozne“. Lično sam doživjela pokušaje omalovažavanja, ali me to samo učvrstilo u uvjerenju da moramo mijenjati društvenu svijest – poručuje Gorčević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324070352_257d15f3bcc80be69768d486dd7e5787b8f24f19219fa67c3e09a5919a19e4eb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250324070352_257d15f3bcc80be69768d486dd7e5787b8f24f19219fa67c3e09a5919a19e4eb" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="gorčević"></figure>  Kako bi se povećao broj žena u politici, neophodno je, prema njenim riječima, promijeniti percepciju politike kao isključivo „muške igre“. – Promjene počinju od obrazovanja i porodičnog vaspitanja, ali su potrebne i konkretne institucionalne mjere koje ženama omogućavaju jednake šanse. Kvote i afirmativne akcije mogu biti prelazno rješenje, ali dugoročno je ključno stvarati društvo u kojem žene dobijaju pozicije ne zato što moraju, već zato što ih zaslužuju – smatra ministarka. Govoreći o svom putu u politici, Gorčević priznaje da nije oduvijek planirala političku karijeru. – Odrasla sam u Bijelom Polju u vremenu kada sistem nije svima pružao jednake šanse. Moj stric, koji je bio politički aktivan, uticao je na moje interesovanje za društvene promjene. Prvi politički angažman imala sam u Demosu, kasnije sam radila kao savjetnica predsjednika Vlade, a danas vodim Ministarstvo evropskih poslova – prisjeća se ona. Za nju politika, iako često surova i iscrpljujuća, ima jasan smisao – poboljšati život ljudi. – Kada vidiš da tvoji potezi donose stvarne rezultate, znaš da vrijedi. Zato i dalje vjerujem u ono što me pokrenulo na početku: politika treba da služi ljudima, a ne obrnuto – zaključuje Maida Gorčević.

Gorčević: Politika ne smije biti muška igra

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: vrhovno-drzavno-tuzilastvo