Biće još performansa, nećemo odustati. Ako ćutimo i ne pojavljujemo se vjerovatno će misliti da smo odustali od borbe, a nećemo, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno, dok je neka elita to sve odnijela lako i jednostavno, a na kraju su zaštićeni od ovih ljudi u zgradi iza nas - kazao je predstavnik bivših radnika barske fabrike "Primorka" Edin Begzić.
On je danas ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans, instalacijom "kovčega pravde" sa položenim cvijećem, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori, a nakon toga i "sahranu" pravde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fperformans-sahrana-pravde-ispred-zgrade-sdt-a-i-vdt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Begzić je u izjavi za medije kazao da je organizovao ovaj perfomans zbog onoga što nam se konstantno decenijama dešava, odnosno da se serviraju priče o pravdi, a da se to, nažalost, na djelu ne vidi.&nbsp;
- Pravda je takva da se predmeti čuvaju u fiokama, čeka se zastarenje predmeta i da se sav kriminal koji se desio ovoj državi i narodu, prvenstveno radnicima kroz masovnu privatizaciju, da sve to stane zaštićeno i da niko ne bude osuđen, a da narod ostane gladan i opljačkan - ističe Begzić.
Oni se, kako dodaje, konstantno bore dvije decenije i rade posao tužioca.
- Mi tražimo i nalazimo i dostavljamo dokaze, ali Specijalno državno tužilaštvo i Vrhovno državno tužilaštvo sve to gura u fioke i pravda se ne može očekivati. Trudimo se i pokušavamo probuditi svijest kod ljudi koji su zaduženi za pravdu da je narod postao umoran. Nadali smo se nakon političkih promjena da će se desiti stvarne promjene, ali "isti film, drugi glumci", s tim da je produkcija sad mnogo ozbiljnija. Zato smo performansom htjeli da pokušamo da skrenemo pažnju ljudima koji u ovoj zgradi rade što narod i opljačkani radnici misli o njihovom radu, nadajući se da će se dozvati svijesti i da će nešto stvarno uraditi kako pričaju da rade, a ustvari ne rade - poručio je Begzić.
Ističe da je on predstavnik radnika Primorke, te da su oba njegova radila u toj fabrici.&nbsp;
- Mnogo puta kad se ovakve stvari dese kontaktiraju nas radnici iz drugih uništenih preduzeća, što iz opštine Bar, što iz drugih djelova Crne Gore. Moja je želja da ako se ovaj slučaj riješi da će to možda biti neka lokomotiva za ostale predmete da se počnu rješavati i stvarno se pojavi pravda u Crnoj Gori onako kako bi to trebalo da se desi - naveo je Begzić.
On je tokom "sahrane" pravde kazao da su se okupili "ispred zgrade Diznilenda", odno ispred zgrade pravde da se posljednjim riječima oproste "od naše drage nam pravde".
- Pravda se dugo borila sa teškom bolešću. Ubrzo nakon 30. avgusta 2020. godine pregledom je uvtrđeno da je na plućima imala upalu Milivoja Katnića, na mozgu izliv Ivice Stankovića i zakrčenje krvnih sudova Vesnom Medenicom. Nadali smo se i vjerovali da će neki novi stručnjaci naći lijeka za pravdu, ali su je oni nažalost dokrajčili. Vjerujem da će vremenom i nakon izvršene autopsije biti uvrđene nove bolesti koje su danas je i sahranile. Tebi draga pravdo danas šaljemo posljednji pozdrav uz poruku da si i kao preminula ušla u Ginisovu knjigu rekorda, jer si u prva u svijetu pravdu koja je preminula od nepravde. Neka ti je laka crna zemlja crne nam Crne Gore, a mi tvoj narod ćemo te se uvijek rado sjećati - poručio je Begzić.

Portal ETV

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Begzić: Nećemo odustati od borbe, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno

Predstavnik bivših radnika barske "Primorke" Edin Begzić danas je ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans gdje je ispred instalacije "kovčega pravde" položeno cvijeće, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori. Na društvenoj mreži Instagram najavio je da će se danas u 15 sati biti obavljena sahrana, te upitao glavnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića spavaju li mirno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1267" loading="lazy" alt="Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava"> <figcaption>Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Begzić je, kako prenosi Portal Vijesti, kazao da se na performans odlučio kako bi ukazao na nerad institucija i pored svih dostavljenih dokaza. - "Sahrana" pravde obaviće se u 15 sati gdje ću se tom prilikom prigodnim govorom oprostiti od nje u ime svih onih koje je ovaj sistem odnosno država opljačkala, uništila, ponizila, prevarila, nezakonito osudila, unazadila, oduzela dostojanstvo i pravo na normalan i pravedan život - rekao je Begzić. Sličan performans je juče održan i u Baru ispred Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda.

Performans "sahrana pravde" ispred zgrade SDT-a i VDT-a

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog najnovijih istupa Milana Kneževića o kolektoru u Botunu kojim, cijene oni, otvoreno podstiče tenzije i širi govor mržnje.
- Njegove prijetnje i pokušaji da se projekat od javnog interesa prikaže kao prijetnja građanima predstavljaju svjesno huškanje i pokušaj destabilizacije države - decidni su u Crnogorskom forumu.
Ovo, kako su ukazali, nije prvi put da Knežević koristi zapaljivu retoriku i izaziva podjele.
- Ranije izjave o “100 hiljada Turaka u Crnoj Gori” i slični ispadi jasno pokazuju kontinuitet u širenju netrpeljivosti i nacionalne mržnje. Danas se isti obrazac ponavlja kroz pitanje kolektora, čime se manipuliše emocijama građana Zete i Podgorice i ruši povjerenje u institucije - naveli su u Crnogorskom forumu.
Riječ je, ističu oni, o dijelu šire kampanje političke destabilizacije Crne Gore koja je usmjerena na usporavanje njenog evropskog puta.
- Isti politički krugovi, predvođeni Kneževićem i Mandićem, djeluju po matrici poznatoj još iz pokušaja državnog udara 2016. godine. Ta politika danas se prenosi na ekološka i društvena pitanja, koristeći svaku temu, od Botuna do odnosa prema susjedima, kako bi se izazvale krize i blokirao evropski napredak - naglasili su u Crnogorskom forumu.
Nije, smatraju oni, slučajno što su raniji istupi ovih aktera već izazvali protestne note Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
- Jer se sličnim porukama svjesno narušavaju regionalni odnosi i međunarodni ugled Crne Gore. Sve to jasno pokazuje da iza ovakvih poteza stoji koordinisano političko djelovanje inspirisano interesima iz Beograda i Moskve - dodali su u Crnogorskom forumu.
Projekat izgradnje kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu je, prema njihovoj ocjeni, od strateškog je značaja za Crnu Goru.
- Njime se rješava višedecenijski problem zagađenja Zete i Podgorice i sanira taloženi mulj iz bivšeg Kombinata aluminijuma. Zaustavljanje tog projekta nanijelo bi državi štetu veću od 200 miliona eura, što jasno pokazuje da bi odgovornost za svaku opstrukciju morala biti utvrđena - kazali su u Crnogorskom forumu.
Vrhovno državno tužilaštvo bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da ispita da li Kneževićeve izjave i postupci imaju elemente krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o otvorenom podsticanju mržnje i pokušaju rušenja ustavnog poretka. Samo dosljednim poštovanjem zakona može se potvrditi da Crna Gora ispunjava obaveze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava - naveli su oni.
Vlada Crne Gore, dodaju, bi trebalo da projekat kolektora proglasi infrastrukturnim projektom od javnog interesa, jer bi se time onemogućile dalje političke manipulacije i zaštitio evropski kredibilitet države.
- Vrijeme je da Crna Gora jasno pokaže da neće dozvoliti destruktivnim pojedincima da, u interesu stranih centara, šire mržnju, izazivaju sukobe i zaustavljaju razvoj zemlje. Naš evropski put je obaveza prema svim građanima i budućim generacijama - zaključili su u Crnogorskom forumu.

Crnogorski forum: Knežević podriva stabilnost i naš evropski put, VDT da ispita ima li elemenata krivične odgovornosti

Reforme koje sprovodi Vrhovno državno tužilaštvo nijesu formalne, već suštinske - od profesionalizacije rada i digitalizacije postupaka, do jačanja unutrašnje kontrole i odgovornosti, kazao je VDT Milorad Marković poručujući da je cilj jasan – tužilaštvo koje je efikasno, transparentno i koje uživa povjerenje građana.
Marković je na obilježavanju Dana državnih tužilaca Crne Gore, rekao da je to prilika da se zajednički afirmišu vrijednosti koje moraju biti temelj pravosudnog sistema – nezavisnost, profesionalnost i odgovornost, u službi pravde.
&nbsp;On je kazao da su prošle skoro dvije godine otkako je izabran za VDT-a, navodeći da je u tom periodu imao čast i odgovornost da predvodi proces u kojem su profesionalnost i nezavisnot postali svakodnevna praksa, a ne samo ideal kome težimo.
&nbsp;- Iza nas je godina koja je bila zahtjevna i složena, ali i godina u kojoj smo pokazali da smo spremni da odlučno i profesionalno djelujemo, da napredujemo i ostvarujemo rezultate- dodao je Marković.
Prema njegovim riječima, Državno tužilaštvo je nastavilo proces institucionalnih promjena.
- Reforme koje sprovodimo nijesu formalne, već suštinske – od profesionalizacije rada i digitalizacije postupaka, do jačanja unutrašnje kontrole i odgovornosti.Cilj je jasan – tužilaštvo koje je efikasno, transparentno i koje uživa povjerenje građana- poručio je Marković.
On je kazao da u vremenu kada se vrijednosti nezavisnosti i odgovornosti institucija stavljaju na probu, podsjeća da se ove godine obilježava 75 godina od usvajanja Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
- Taj dokument, koji je oblikovao savremenu Evropu, podsjetnik je da pravda nije samo primjena zakona, već i poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i pravičnosti.Na tim principima zasnivamo i svoj rad – jer savremeno tužilaštvo ne brani samo zakon, već i vrijednosti na kojima počiva svako demokratsko društvo- rekao je Marković.
On je istakao da te vrijednosti potvrđuju svakodnevno – kroz rad osnovnih i viših tužilaštava širom Crne Gore.
&nbsp;- Ona su prva linija pravde – brojčano sa najvećim brojem predmeta, ali i najbliža građanima, i zato im dugujemo posebno priznanje za odgovoran i predan rad- naveo je Marković.
&nbsp;On je kazao da na temeljima snažnog djelovanja počiva rad Specijalnog državnog tužilaštva, koje predstavlja ključni stub u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
&nbsp;- Ovo tužilaštvo se tim izazovima odlučno i predano bavi, u kontinuitetu postižući rezultate koji su vidljivi i priznati – kako u zemlji, tako i u inostranstvu- dodao je Marković.
&nbsp;Prema njegovim riječima, snažan oslonac rada VDT-a jeste i međunarodna saradnja.
&nbsp;- Bez zajedničkog rada sa vama ne bi bilo moguće ostvariti stvarne, mjerljive rezultate u nacionalnim okvirima ali i borbi protiv kriminala dati širi kontekst kako bi ta borba bila djelotvorniija.Usklađivanje sa standardima Evropske unije i jačanje regionalnih partnerstava ostaju među našim najvažnijim prioritetima- poručio je Marković.
On je istakao da sve reforme koje sprovodi VDT imaju jasan cilj da Državno tužilaštvo Crne Gore bude moderna, profesionalna i nezavisna institucija u službi građana i pravde.
- Poseban značaj u tom procesu ima ujednačavanje prakse državnih tužilaštava kroz obavezujuća uputstva za postupanje, u predmetima nasilja u porodici, napada na novinare, torture, govora mržnje i zločina iz mržnje, kao i u drugim oblastima. Takav pristup nije ograničenje, već podrška tužiocima – sredstvo koje doprinosi većoj dosljednosti, zakonitosti i pravnoj sigurnosti- kazao je Marković.
On je ocijenio da rezultati pokazuju da je efikasnost time unaprijeđena, da su rokovi kraći, a kvalitet odluka bolji.
&nbsp;- Crnogorsko državno tužilaštvo nije samo institucija koja primjenjuje pravo, već ga i stvara. Taj doprinos je posebno vidljiv u uspostavljanju prakse sudova u Crnoj Gori, u izazovima pravnih dilema u borbi protiv novih vidova kriminala, prepoznajući međunarodne standarde, uključujući i praksu ESLJP. Ovo čini kontinuirano kroz optužne i druge procesne akte, ali u konačnom i kroz zahtjeve za zaštitu zakonitosti- dodao je Marković.
On je istakao da borba protiv kriminala podrazumijeva sinergiju svih institucija i njena uspješnost ne zavisi samo od tužilaštva.
- Ona je slijed djelovanja svih institucija u lancu, uprave policije i drugih državnih organa, tužilaštva i suda. U tom smislu je neophodno da unapređujemo standarde postupanja u svakoj od njih ali i da dijelimo odgovornost za postizanje rezultata- smatra Marković.
On je dodao da su povjerenje i podrška građanki i građana ključni, jer je zakonita, efikasna i pravična borba protiv svih vidova kriminala, ali i zaštita bezbjednosti, moguća samo kroz institucije sistema.
Marković je dodao da su pred VDT-om jasne i zahtjevne obaveze.
- Moramo nastaviti borbu protiv svih oblika kriminala – bez izuzetaka i bez kompromisa.Moramo čuvati samostalnost i nezavisnost tužilaštva, kako bi svaka naša odluka bila vođena isključivo zakonom, a ne političkim ili bilo kojim drugim uticajem- naveo je Marković.
On je rekao da nezavisnost nije privilegija državnih tužilaca, već pravo građanki i građana da budu jednaki pred zakonom.
&nbsp;- Moramo jačati transparentnost i komunikaciju sa javnošću, jer građani imaju pravo da budu upoznati sa našim radom i da razumiju njegov značaj.I moramo nastaviti da ulažemo u stručne kapacitete i institucionalni razvoj, jer samo snažno i stabilno tužilaštvo može da garantuje povjerenje javnosti- istakao je Marković.
Iz Tužilaštva je saopšteno da je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, naglasio je značaj nezavisnosti i autonomije tužilaštva kao suštinskih temelja vladavine prava.
&nbsp;- Evropska unija će uvijek stajati iza nezavisnog i rezultatski orijentisanog tužilaštva - slobodnog da pojača svoje napore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, i da ojača sopstvenu odgovornost- istakao je Satler.
&nbsp;Predsjednik Konsultativnog savjeta evropskih tužilaca Antonio Verčer Noguera podsjetio je da crnogorsko Tužilaštvo postupa u skladu sa mišljenjem Savjetodavnog vijeća evropskih tužilaca (CCPE) Savjeta Evrope, prema kojem nezavisnost tužilaca nije privilegija, već garancija pravedne, nepristrasne i efikasne pravde.
&nbsp;- Najveći izazov u Evropi danas jeste očuvanje nezavisnosti pravosuđa, koja je presudna za ulogu tužilaca u sistemu. Tužioci moraju biti oslobođeni svih nezakonitih uticaja, bilo unutrašnjih ili spoljašnjih – od bilo koje institucije, Skupštine, policije ili drugih organa- naglasio je Noguera.
Na kraju svečanosti predstavljen je novi zvanični sajt Državnog tužilaštva Crne Gore – izrađen s ciljem jačanja transparentnosti i dostupnosti informacija javnosti. Novi portal predstavlja još jedan korak ka otvorenijem, savremenijem i efikasnijem radu državnotužilačke organizacije.

Marković: Cilj tužilaštvo koje je efikasno, transparentno i koje uživa povjerenje građana

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da još nije utvrđena kvalifikacija krivičnog djela u slučaju incidentu koji se 26. oktobra dogodio na Zabjelu kada je povrijeđen Podgoričanin M.J.
Podsjećamo, iz Višeg državnog tužilaštva Televiziji E je danas rečeno da je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
- Ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru Višeg tužilaštva.
Sa druge strane, Marković je u emisiji "Načisto" na TV Vijesti rekao da je u komunikaciji Osnovnog državnog tužilaštva i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici taj predmet ustupljen Višem tužilaštvu kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.
- Ja vjerujem da će u kratkom vremenskom periodu, u 24-48 sati, se utvrditi sve precizne informacije. A kao što znate, mi kao Tužilaštvo ne izlazimo sa informacijama za koje nemamo jasne dokaze. Utvrđuje se koja je kvalifikacija, ona će biti utvrđena nakon što nalaz vještaka bude dostavljen Višem državnom tužilaštvu - istakao je Marković.
Dvojici stranih državljana, jednom iz Azerbejdžana i drugom iz Turske, koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. sinoć je određen pritvor do 30 dana. Njima je pritvor određen zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju.
<h2>"Nemamo tužioca koji se bavi praćenjem javnih izjava"</h2>
Komentarišući ksenofobne ispade i šovinističke izjave prethodnih dana prema turskim državljanima i odgovarajući na pitanje da li se utvrđuje ima li krivičnog djela u izjavama poslanika i javnih djelatnika o navodnim otmicama djece, silovanjima, namjerama da se Crna Gora osmanizuje, Marković je rekao da svaki pojedinačni slučaj mora analizirati.&nbsp;
- Bilo koja izjava se procjenjuje, da li ima težinu, može li proizvesti mržnju ili nasilje. Tužilaštvo nije organ otkrivanja ili gonjenja, nemamo tužioce koji se bave praćenjem javnih izjava, već onim što se prijavi - rekao je Marković.&nbsp;
Marković tvrdi i da Tužilaštvo ne žmuri na ono što se dešava na ulicama Podgorice nakon incidenta na Zabjelu. Nije mogao da otkrije broj do sada identifikovanih lica, navodeći da to utvrđuje policije.
- &nbsp;Postupamo u odnosu na sve, samoinicijativno su formirani predmeti, dati su nalozi za izuzimanje svih video snimaka koji mogu biti dokaz. Na policiji da prikupe dokaze i dat je nalog da se identifikuju lica koja su vršila moguće prekršaje ili krivična djela. Ukoliko bude bilo kog krivičnog djela, mi ćemo u tom smislu djelovati - rekao je Marković.
<h2>Slučaj Kovačević: "Prekršaj utvrđen na osnovu međunarodnih standarda"</h2>
Smatra da nije dijelom odgovoran za stanje prethodnih dana u državi, a nakon odluke Višeg državnog tužilaštva da predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević ne odgovara krivično za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje zbog govora na Grahovu.
Marković je rekao da je taj događaj kvalifikovan kao prekršaj na osnovu međunarodnih standarda.
- Tužilaštvo postupa u skladu sa dokazima u spisima predmeta i međunarodnim standardima. Mi ne možemo zbog bilo kojeg očekivanja i stava bilo koje krivično djelo ili prekršaj - naveo je Marković.
Da bi se neka izjava kvalifikovala kao krivično djelo Marković kaže da ona potencijalno može dovesti do nasilja i mržnje.&nbsp;
<h2>"Cilj da ja ne budem VDT, ni Novović SDT"</h2>
Na pitanje da li razmišlja o ostavci, s obzirom na to da su se nedavno u parlamentu čule kritike na njegov račun, Marković je rekao da mu puni legitimitet daje to što ga u istoj mjeri ne podržavaju ni vlast ni opozicija.
- Siguran sam da me ne delegitimiše imajući u vidu što su razlozi određenog dijela parlamenta i dijela većine Koalicije "Za budućnost Crnne Gore". Naprotiv, daje mi puni legitimitet. Upravo na toj sjednici se jasno pokazalo da je tužilaštvo samostalno i nezavisno. Nije se glasalo o godišnjem izvještaju, pa da se sagledava da li sam ispunio obaveze, ovdje je postojao jasan stav dijela parlamenta da želi da ima direktnu ili indirektnu kontrolu nad tužilaštvom - stava je Marković.
Smatra da se vrši pritisak na rad tužilaštva i pokušava poremetiti jedinstvo tužilaštva. Krajnji cilj je, ističe on, da Državno tužilaštvo bude zavisno, pod kontrolom, deligitimisano i predstavljeno javnosti kao selektivno, koje ne radi posao kako treba.
- A u suštini je drugačija slika. Cilj je da ne budem ja vrhovni državni tužilac, ni Vladimir Novović glavni specijalni tužilac, već da tužilaštvo bude pod kontrolom i da postupa u predmetima koje odgovaraju nekom. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je govorio o konkretnim predmetima, a mi ne radimo na osnovu očekivanja bilo koga - zaključio je Marković.

Tamara Klikovac

Marković o incidentu na Zabjelu: Kvalifikacija krivičnog djela biće poznata nakon nalaza vještaka

Državno tužilaštvo Crne Gore treba da nastavi da postupa samostalno i nezavisno, oslobođeno bilo kakvih pritisaka - ocijenjeno je tokom sastanka vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića sa ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori An-Mari Maske.
Marković je poručio da Tužilaštvo mora postupati profesionalno i u skladu s najvišim međunarodnim standardima, kako bi borba protiv kriminala i korupcije bila efikasna.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, on je naglasio da građani Crne Gore mogu biti sigurni u pravdu i zakonitost postupanja institucija samo ako Tužilaštvo djeluje profesionalno i nezavisno, bez političkih ili bilo kakvih drugih uticaja.
- Francuske institucije su pouzdan partner Državnom tužilaštvu na putu ka evropskim integracijama i jačanju vladavine prava - istakla je ambasadorka Maske.
Ambasadorka je izrazila snažnu podršku nezavisnom radu crnogorskog tužilaštva, koje je presudno za jačanje povjerenja građana u demokratskom društvu, ističući da je zadovoljna dosadašnjom saradnjom koja daje konkretne i vidljive rezultate.
- Sagovornici su se saglasili da pravda mora biti jednaka i dostižna za svakog građanina Crne Gore - zaključili su u VDT-u.

Marković - Maske: Snažna podrška nezavisnom radu Tužilaštva

Više državno tužilaštvo u Podgorici samoinicijativno je formiralo predmet povodom sinoćnjeg događaja na Zabjelu kada je grupa građana skandirala “Ubij, ubij, ubij Turčina”, i oštetila dva vozila i objekat u vlasništvu turskih državljana.
Iz Višeg tužilaštva su kazali da su formirali predmet sa ciljem ocjene da li u radnjama bilo koje osobe ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
- Radi provjera o postojanju krivičnog djela, tužilaštvo je dalo usmeni, a zatim i pismeni nalog službenicima Uprave policije, za preduzimanje svih mjera i radnji u cilju prikupljanja dokaza i identifikovanje osoba za koja postoji osnov sumnje da su izvršile navedeno krivično djelo, te eventualno i druga krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti - navodi se u saopštenju.

Vrhovno državno tužilaštvo formiralo predmet povodom skandiranja grupe građana na Zabjelu

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.

Olenik: Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Politička dešavanja u crnogorskom parlamentu ove sedmice ponovo su ogolila duboke podjele unutar vladajuće većine i otvorila brojna pitanja o odnosima moći i uticaju na ključne državne institucije. Fokus javnosti bio je na oštrim porukama predsjednika Skupštine i lidera NSD Andrije Mandića, koje su izazvale burne reakcije, posebno zbog njegovih izjava o Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i načinu na koji je došao na tu funkciju. Zasijedanje Skupštine obilježile su Mandićeve izjave da je upravo on „prelomio“ da Marković postane VDT, ali da sada smatra da je pogriješio i da bi Marković trebalo da podnese ostavku. Mandić je istovremeno kritikovao poslanike Pokreta Evropa sad, spočitavajući im što namjeravaju da podrže Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva. Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan za Portal ETV kaže da je Mandićev nastup u Skupštini samo još jedna potvrda ko je stvarni gospodar parlamentarne većine. - Ko zna koje po redu disciplinovanje PES-a u Skupštini Crne Gore od strane Mandića to jasno pokazuje. Nebrojeno puta smo kazali da je Milojko Spajić samo formalni, a nikako suštinski premijer. Mandić nam sada otvoreno poručuje da su odluke o tome ko će pokrivati visoke funkcije u tužilaštvu stvar njegove volje i da i tu instituciju želi staviti pod ličnu i partijsku kontrolu - izjavio je Belan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251023191036_150737654cd5e56bc8e5adaeadf189af26dcf37bdf7970f84da5f2c696e4e980.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251023191036_150737654cd5e56bc8e5adaeadf189af26dcf37bdf7970f84da5f2c696e4e980" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milorad Marković"><figcaption>Milorad Marković(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  On ističe da je Mandićevo priznanje da je Marković izabran na funkciju zbog ličnog poznanstva s njegovim ocem skandalozno u više ravni. - Jasno je, dakle, da VDT nije izabran zbog svojih kvaliteta, znanja i sposobnosti, već iz partijskih interesa – zato što je nečiji sin. Crnogorska sumorna klasika, reklo bi se – kancer našeg društva od kojeg se hitno moramo izliječiti. Evo smo, pod ovom parlamentarnom većinom, došli dotle da se VDT bira jer je nečiji „mali“ - poručio je Belan. On je dodao da je, imajući u vidu težinu Mandićevih izjava i činjenicu da predsjednik Skupštine zamjera VDT-u što ne pokreće postupke protiv političkih protivnika prema njegovim ličnim uvjerenjima, posebno zabrinjavajuće to što u javnosti nije bilo adekvatne reakcije. - Muk! Kao da se Mandić protivi nekoj poreskoj ili socijalnoj politici, a ne da otvoreno poručuje kako želi Tužilaštvo pod svojom kontrolom. To što nema jasne osude njegovog nastupa među onima koji su se nekad zaklinjali u borbu za demokratiju i slobodno društvo – porazno je - zaključio je Belan za Portal ETV.

Miraš Dušević

Belan: Mandić pokazao da im je gazda, saznali smo i da je VDT biran jer je "nečiji sin"

Ekološki aktivista i odbornik Pokreta Preokret u Skupštini Opštine Danilovgrad Vuk Iković objavio je danas na društvenim mrežama video snimak na kojem auto Glavnog grada, registarskih oznaka PG CG L07, prolazi podgoriičkim Trgom nezavisnosti.
Iković je podsjetio da su trgovi „najslobodnija zona za pješake“.
- Ako tu zonu ne štite funkcioneri, ko će(?) - naveo je Iković u objavi na društvenim mrežama.
Naglasio je da je ovo jedan od „razloga zašto građani sve manje vjeruju institucijama i zašto pada poštovanje prema službenim licima“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRb718aCPrc%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Službenim vozilom preko Trga nezavisnosti u Podgorici

Američki mirovni predlog pomogao je da se Kijev i Vašington zbliže na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, kazao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute i dodao da se o nekim elementima mora dobro promisliti.
On je, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), ocijenio da su razgovori o predlogu tokom vikenda u Ženevi između američkih i ukrajinskih pregovarača bili "veoma uspješni".
-Pa, očigledno je da se o nekim elementima mora dobro promisliti - rekao je Rute o planu u 28 tačaka, dodajući da je "jasno da je kao osnova juče poslužio svojoj svrsi da dvije strane zaista započnu dijalog".
Plan, koji je procurio u nekoliko medija, uključujući RSE, krajem prošle sedmice je izazvao uzbunu u nekoliko evropskih prijestonica, kao i u Kijevu, dok su ga neki nazvali "listom želja" Kremlja.
Uslovi plana zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i čini se da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja, uključujući predaju ukrajinskih oblasti Donjecka i Luganska, poznatih kao Donbas &nbsp;i Krim, zajedno s postavljanjem ograničenja na veličinu ukrajinske vojske.
Predlog bi takođe omogućio Moskvi da se vrati u Grupu sedam vodećih industrijalizovanih zemalja, kao i postepeno ublažavanje zapadnih sankcija Kremlju.
Kad je predlog procurio, evropske diplomate su požurile da sastave kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev.
Rute je rekao da će se "elementi koji se više tiču EU ili NATO-a razmatrati odvojeno".
Američki predsjednik Donald Tramp je prvobitno dao Ukrajini rok do 27. novembra da pristane na predlog, mada je kasnije ublažio taj rok.
Rute je potvrdio da je bio u kontaktu i s Trampom i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom vikenda i u intervjuu nije želio da govori o pojedinačnim tačkama predloga.
On je, međutim, naglasio da je "krajnje stanje" razgovora "suverena Ukrajina koja ide naprijed, snažna nacija i da Rusija nikada više neće pokušati da je napadne".
- Znam jednu stvar o Rusima generalno, a posebno o Putinu. Kad god postignete dogovor, morate se uvjeriti da je u njegovom interesu da ga se drži. Nikada više neće pokušati kada zna da će posledice po njega biti razorne ako ponovo pokuša da napadne Ukrajinu posle dugoročnog primirja ili, poželjno, mirovnog sporazuma - rekao je Rute.
On je ipak komentarisao dva aspekta kojih se plan dotiče u vezi sa zapadnim vojnim savezom: budući dijalog s Rusijom i potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u.
Rute je kazao da se budući razgovori neće odvijati u okviru Savjeta NATO-Rusija, koji se poslednji put sastao neposredno prije početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, niti putem Osnivačkog akta NATO-Rusija iz 1997. godine, koji je kodifikovao odnose između 32-članog vojnog saveza i Moskve.
- Savjet NATO-Rusija i Osnivački akt NATO-Rusija su mrtvi otkako je Putin izvršio invaziju na Ukrajinu - rekao je Rute dodajući da je invazija Kremlja na susjednu zemlju protivna svim osnovama zapadnih vrednosti i onome što je predstavljao Osnivački akt NATO-Rusija i onome što je Savjet NATO-Rusija pokušao da postigne.
On nije u potpunosti isključio buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, iako je početni predlog SAD naveo da vojni savez ne bi trebalo dalje da se širi.&nbsp;
Rute je, međutim, dodao da članstvo Ukrajine u NATO-u trenutno nije moguće.
- Svaka zemlja u evroatlantskoj zoni koja želi da postane članica NATO-a i to je Vašingtonski sporazum iz 1949. godine - može da aplicira za članstvo. Ali da biste postali član, potrebna vam je jednoglasnost. I trenutno je ta jednoglasnost daleko - rekao je Rute.

Rute: Potreban promišljen dijalog o Ukrajini

Crnogorski istoričar Dragutin Papović je u svojoj studiji o istoriji crnogorske filantropije pokazao da se tradicija dobročinstva u Crnoj Gori ne gradi od juče, ona ima bogatu istoriju u našem društvu i svim krajevima naše države. Crnogorska porodica iz Berlina posljednjih godina bila je jedan od najvidljivijih primjera da je to nasljeđe živo i danas.
Njihova pomoć stizala je do najugroženijih, do onih kojima je najpotrebnije, ali i do sportista, navijača te ljudi koji su samo željeli da učine svoje okruženje boljim. Ono što je krasilo njihove akcije ogledalo se u pomaganjima bez naglašavanja, bez uslovljavanja, bez posmatranja ljudi i zajednica kroz vjeru i naciju. Otvoreno, široko i sa jasnom porukom da dijeljenje dobra ostaje jedna od temeljnih vrijednosti na kojoj se može graditi zajednica.
Zato raduje činjenica što ta porodica nastavlja svoj humanitarni rad, ali ostaje žal što će to biti van Crne Gore.
Nadamo se da će, kad Crna Gora bude bolja, pravednija i uređenija, Crnogorska porodica nastaviti svoju misiju ovđe. A vjerujem i da će takva Crna Gora znati više da cijeni ljude poput njih, ljude koji nijesu tražili ni medalje ni priznanja, već pomagali iskreno i tiho, kako pravi dobrotvori uvijek i djeluju.
Ponoviću nešto što sam članovina crnogorske porodice iz Berlina više puta rekao: njihov rad će ostati ispisan zlatnim slovima u istoriji crnogorske filantropije. 
Posebno im se kao Cetinjanin zahvaljujem na svemu što su uradili za prijestoni grad.

Crnogorska porodica iz Berlina - zlatni primjer filantropije

Ispred Doma narodne skupštine na protestu solidarnosti sa novinarima televizije N1, koji su napadnuti prije nekoliko dana, došlo je do tenzija kada se pojavila grupa ljudi koja je nosila transparente sa porukama podrške provladinim medijima.
Građani koji su se okupili na poziv medijskih udruženja su negodovali kada se pojavila grupa ljudi koja je nosila transparente "Hvala na podršci, novinarke informera" i "Boja mikrofona nije opravdanje za nasilje", javlja reporterka Bete.
Transparente su nosili predsjednica novoosnovanog medijskog udruženja Asocijacija novinara Srbije Ivana Vučićević, direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i drugi.
Oni se se povukli oko 19.30 časova, nakon što su im građani dobacivali i pogrdno ih nazivali, došlo je i do verbalnog sukoba.
Prisutno je nekoliko stotina građana, a u šatorskom naselju gdje borave pristalice vlasti ispred skupštine Srbije, s druge strane ograde prisutan je i veliki broj policije koji nose fantomke i ne vidi im se lica.
Na jednom od transparenta piše "Dočekamo dan da se svi slažemo, nasilje nije ok".
Jedan muškarac je prije nekoliko dana napao ekipu televizije N1 u blizini šatorskog naselja u kojem borave pristalice vlasti ispred Skupštine Srbije, a policija je naknadno reagovala.
Glavni urednik dnevnog lista "Danas" Dragoljub Petrović kazao je za Betu da su članovi Asocijacije novinara Srbije došli na skup da provociraju i "prave cirkus".
- To je neka vrsta njihovog poslednjeg trzaja, navikli su da kopiraju sve sta rade nezavisni mediji i novinari ali je to u neku ruku smikesno jer se oni uopšte ne bave novinarstvom - kazao je Petrović.
On je rekao da je povodo tog skupa značajan i da ljudi koji su došli shvataju opasnost napada na novinare i da je neophodno pruziti podršku novinarima televizije N1.

Tenzije ispred Skupštine Srbije na protestu podrške novinarima televizije N1

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Tag: vrhovno-drzavno-tuzilastvo