Biće još performansa, nećemo odustati. Ako ćutimo i ne pojavljujemo se vjerovatno će misliti da smo odustali od borbe, a nećemo, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno, dok je neka elita to sve odnijela lako i jednostavno, a na kraju su zaštićeni od ovih ljudi u zgradi iza nas - kazao je predstavnik bivših radnika barske fabrike "Primorka" Edin Begzić.
On je danas ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans, instalacijom "kovčega pravde" sa položenim cvijećem, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori, a nakon toga i "sahranu" pravde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fperformans-sahrana-pravde-ispred-zgrade-sdt-a-i-vdt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Begzić je u izjavi za medije kazao da je organizovao ovaj perfomans zbog onoga što nam se konstantno decenijama dešava, odnosno da se serviraju priče o pravdi, a da se to, nažalost, na djelu ne vidi.&nbsp;
- Pravda je takva da se predmeti čuvaju u fiokama, čeka se zastarenje predmeta i da se sav kriminal koji se desio ovoj državi i narodu, prvenstveno radnicima kroz masovnu privatizaciju, da sve to stane zaštićeno i da niko ne bude osuđen, a da narod ostane gladan i opljačkan - ističe Begzić.
Oni se, kako dodaje, konstantno bore dvije decenije i rade posao tužioca.
- Mi tražimo i nalazimo i dostavljamo dokaze, ali Specijalno državno tužilaštvo i Vrhovno državno tužilaštvo sve to gura u fioke i pravda se ne može očekivati. Trudimo se i pokušavamo probuditi svijest kod ljudi koji su zaduženi za pravdu da je narod postao umoran. Nadali smo se nakon političkih promjena da će se desiti stvarne promjene, ali "isti film, drugi glumci", s tim da je produkcija sad mnogo ozbiljnija. Zato smo performansom htjeli da pokušamo da skrenemo pažnju ljudima koji u ovoj zgradi rade što narod i opljačkani radnici misli o njihovom radu, nadajući se da će se dozvati svijesti i da će nešto stvarno uraditi kako pričaju da rade, a ustvari ne rade - poručio je Begzić.
Ističe da je on predstavnik radnika Primorke, te da su oba njegova radila u toj fabrici.&nbsp;
- Mnogo puta kad se ovakve stvari dese kontaktiraju nas radnici iz drugih uništenih preduzeća, što iz opštine Bar, što iz drugih djelova Crne Gore. Moja je želja da ako se ovaj slučaj riješi da će to možda biti neka lokomotiva za ostale predmete da se počnu rješavati i stvarno se pojavi pravda u Crnoj Gori onako kako bi to trebalo da se desi - naveo je Begzić.
On je tokom "sahrane" pravde kazao da su se okupili "ispred zgrade Diznilenda", odno ispred zgrade pravde da se posljednjim riječima oproste "od naše drage nam pravde".
- Pravda se dugo borila sa teškom bolešću. Ubrzo nakon 30. avgusta 2020. godine pregledom je uvtrđeno da je na plućima imala upalu Milivoja Katnića, na mozgu izliv Ivice Stankovića i zakrčenje krvnih sudova Vesnom Medenicom. Nadali smo se i vjerovali da će neki novi stručnjaci naći lijeka za pravdu, ali su je oni nažalost dokrajčili. Vjerujem da će vremenom i nakon izvršene autopsije biti uvrđene nove bolesti koje su danas je i sahranile. Tebi draga pravdo danas šaljemo posljednji pozdrav uz poruku da si i kao preminula ušla u Ginisovu knjigu rekorda, jer si u prva u svijetu pravdu koja je preminula od nepravde. Neka ti je laka crna zemlja crne nam Crne Gore, a mi tvoj narod ćemo te se uvijek rado sjećati - poručio je Begzić.

Portal ETV

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Begzić: Nećemo odustati od borbe, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno

Predstavnik bivših radnika barske "Primorke" Edin Begzić danas je ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans gdje je ispred instalacije "kovčega pravde" položeno cvijeće, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori. Na društvenoj mreži Instagram najavio je da će se danas u 15 sati biti obavljena sahrana, te upitao glavnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića spavaju li mirno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1267" loading="lazy" alt="Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava"> <figcaption>Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Begzić je, kako prenosi Portal Vijesti, kazao da se na performans odlučio kako bi ukazao na nerad institucija i pored svih dostavljenih dokaza. - "Sahrana" pravde obaviće se u 15 sati gdje ću se tom prilikom prigodnim govorom oprostiti od nje u ime svih onih koje je ovaj sistem odnosno država opljačkala, uništila, ponizila, prevarila, nezakonito osudila, unazadila, oduzela dostojanstvo i pravo na normalan i pravedan život - rekao je Begzić. Sličan performans je juče održan i u Baru ispred Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda.

Performans "sahrana pravde" ispred zgrade SDT-a i VDT-a

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog najnovijih istupa Milana Kneževića o kolektoru u Botunu kojim, cijene oni, otvoreno podstiče tenzije i širi govor mržnje.
- Njegove prijetnje i pokušaji da se projekat od javnog interesa prikaže kao prijetnja građanima predstavljaju svjesno huškanje i pokušaj destabilizacije države - decidni su u Crnogorskom forumu.
Ovo, kako su ukazali, nije prvi put da Knežević koristi zapaljivu retoriku i izaziva podjele.
- Ranije izjave o “100 hiljada Turaka u Crnoj Gori” i slični ispadi jasno pokazuju kontinuitet u širenju netrpeljivosti i nacionalne mržnje. Danas se isti obrazac ponavlja kroz pitanje kolektora, čime se manipuliše emocijama građana Zete i Podgorice i ruši povjerenje u institucije - naveli su u Crnogorskom forumu.
Riječ je, ističu oni, o dijelu šire kampanje političke destabilizacije Crne Gore koja je usmjerena na usporavanje njenog evropskog puta.
- Isti politički krugovi, predvođeni Kneževićem i Mandićem, djeluju po matrici poznatoj još iz pokušaja državnog udara 2016. godine. Ta politika danas se prenosi na ekološka i društvena pitanja, koristeći svaku temu, od Botuna do odnosa prema susjedima, kako bi se izazvale krize i blokirao evropski napredak - naglasili su u Crnogorskom forumu.
Nije, smatraju oni, slučajno što su raniji istupi ovih aktera već izazvali protestne note Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
- Jer se sličnim porukama svjesno narušavaju regionalni odnosi i međunarodni ugled Crne Gore. Sve to jasno pokazuje da iza ovakvih poteza stoji koordinisano političko djelovanje inspirisano interesima iz Beograda i Moskve - dodali su u Crnogorskom forumu.
Projekat izgradnje kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu je, prema njihovoj ocjeni, od strateškog je značaja za Crnu Goru.
- Njime se rješava višedecenijski problem zagađenja Zete i Podgorice i sanira taloženi mulj iz bivšeg Kombinata aluminijuma. Zaustavljanje tog projekta nanijelo bi državi štetu veću od 200 miliona eura, što jasno pokazuje da bi odgovornost za svaku opstrukciju morala biti utvrđena - kazali su u Crnogorskom forumu.
Vrhovno državno tužilaštvo bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da ispita da li Kneževićeve izjave i postupci imaju elemente krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o otvorenom podsticanju mržnje i pokušaju rušenja ustavnog poretka. Samo dosljednim poštovanjem zakona može se potvrditi da Crna Gora ispunjava obaveze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava - naveli su oni.
Vlada Crne Gore, dodaju, bi trebalo da projekat kolektora proglasi infrastrukturnim projektom od javnog interesa, jer bi se time onemogućile dalje političke manipulacije i zaštitio evropski kredibilitet države.
- Vrijeme je da Crna Gora jasno pokaže da neće dozvoliti destruktivnim pojedincima da, u interesu stranih centara, šire mržnju, izazivaju sukobe i zaustavljaju razvoj zemlje. Naš evropski put je obaveza prema svim građanima i budućim generacijama - zaključili su u Crnogorskom forumu.

Crnogorski forum: Knežević podriva stabilnost i naš evropski put, VDT da ispita ima li elemenata krivične odgovornosti

Reforme koje sprovodi Vrhovno državno tužilaštvo nijesu formalne, već suštinske - od profesionalizacije rada i digitalizacije postupaka, do jačanja unutrašnje kontrole i odgovornosti, kazao je VDT Milorad Marković poručujući da je cilj jasan – tužilaštvo koje je efikasno, transparentno i koje uživa povjerenje građana.
Marković je na obilježavanju Dana državnih tužilaca Crne Gore, rekao da je to prilika da se zajednički afirmišu vrijednosti koje moraju biti temelj pravosudnog sistema – nezavisnost, profesionalnost i odgovornost, u službi pravde.
&nbsp;On je kazao da su prošle skoro dvije godine otkako je izabran za VDT-a, navodeći da je u tom periodu imao čast i odgovornost da predvodi proces u kojem su profesionalnost i nezavisnot postali svakodnevna praksa, a ne samo ideal kome težimo.
&nbsp;- Iza nas je godina koja je bila zahtjevna i složena, ali i godina u kojoj smo pokazali da smo spremni da odlučno i profesionalno djelujemo, da napredujemo i ostvarujemo rezultate- dodao je Marković.
Prema njegovim riječima, Državno tužilaštvo je nastavilo proces institucionalnih promjena.
- Reforme koje sprovodimo nijesu formalne, već suštinske – od profesionalizacije rada i digitalizacije postupaka, do jačanja unutrašnje kontrole i odgovornosti.Cilj je jasan – tužilaštvo koje je efikasno, transparentno i koje uživa povjerenje građana- poručio je Marković.
On je kazao da u vremenu kada se vrijednosti nezavisnosti i odgovornosti institucija stavljaju na probu, podsjeća da se ove godine obilježava 75 godina od usvajanja Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
- Taj dokument, koji je oblikovao savremenu Evropu, podsjetnik je da pravda nije samo primjena zakona, već i poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i pravičnosti.Na tim principima zasnivamo i svoj rad – jer savremeno tužilaštvo ne brani samo zakon, već i vrijednosti na kojima počiva svako demokratsko društvo- rekao je Marković.
On je istakao da te vrijednosti potvrđuju svakodnevno – kroz rad osnovnih i viših tužilaštava širom Crne Gore.
&nbsp;- Ona su prva linija pravde – brojčano sa najvećim brojem predmeta, ali i najbliža građanima, i zato im dugujemo posebno priznanje za odgovoran i predan rad- naveo je Marković.
&nbsp;On je kazao da na temeljima snažnog djelovanja počiva rad Specijalnog državnog tužilaštva, koje predstavlja ključni stub u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
&nbsp;- Ovo tužilaštvo se tim izazovima odlučno i predano bavi, u kontinuitetu postižući rezultate koji su vidljivi i priznati – kako u zemlji, tako i u inostranstvu- dodao je Marković.
&nbsp;Prema njegovim riječima, snažan oslonac rada VDT-a jeste i međunarodna saradnja.
&nbsp;- Bez zajedničkog rada sa vama ne bi bilo moguće ostvariti stvarne, mjerljive rezultate u nacionalnim okvirima ali i borbi protiv kriminala dati širi kontekst kako bi ta borba bila djelotvorniija.Usklađivanje sa standardima Evropske unije i jačanje regionalnih partnerstava ostaju među našim najvažnijim prioritetima- poručio je Marković.
On je istakao da sve reforme koje sprovodi VDT imaju jasan cilj da Državno tužilaštvo Crne Gore bude moderna, profesionalna i nezavisna institucija u službi građana i pravde.
- Poseban značaj u tom procesu ima ujednačavanje prakse državnih tužilaštava kroz obavezujuća uputstva za postupanje, u predmetima nasilja u porodici, napada na novinare, torture, govora mržnje i zločina iz mržnje, kao i u drugim oblastima. Takav pristup nije ograničenje, već podrška tužiocima – sredstvo koje doprinosi većoj dosljednosti, zakonitosti i pravnoj sigurnosti- kazao je Marković.
On je ocijenio da rezultati pokazuju da je efikasnost time unaprijeđena, da su rokovi kraći, a kvalitet odluka bolji.
&nbsp;- Crnogorsko državno tužilaštvo nije samo institucija koja primjenjuje pravo, već ga i stvara. Taj doprinos je posebno vidljiv u uspostavljanju prakse sudova u Crnoj Gori, u izazovima pravnih dilema u borbi protiv novih vidova kriminala, prepoznajući međunarodne standarde, uključujući i praksu ESLJP. Ovo čini kontinuirano kroz optužne i druge procesne akte, ali u konačnom i kroz zahtjeve za zaštitu zakonitosti- dodao je Marković.
On je istakao da borba protiv kriminala podrazumijeva sinergiju svih institucija i njena uspješnost ne zavisi samo od tužilaštva.
- Ona je slijed djelovanja svih institucija u lancu, uprave policije i drugih državnih organa, tužilaštva i suda. U tom smislu je neophodno da unapređujemo standarde postupanja u svakoj od njih ali i da dijelimo odgovornost za postizanje rezultata- smatra Marković.
On je dodao da su povjerenje i podrška građanki i građana ključni, jer je zakonita, efikasna i pravična borba protiv svih vidova kriminala, ali i zaštita bezbjednosti, moguća samo kroz institucije sistema.
Marković je dodao da su pred VDT-om jasne i zahtjevne obaveze.
- Moramo nastaviti borbu protiv svih oblika kriminala – bez izuzetaka i bez kompromisa.Moramo čuvati samostalnost i nezavisnost tužilaštva, kako bi svaka naša odluka bila vođena isključivo zakonom, a ne političkim ili bilo kojim drugim uticajem- naveo je Marković.
On je rekao da nezavisnost nije privilegija državnih tužilaca, već pravo građanki i građana da budu jednaki pred zakonom.
&nbsp;- Moramo jačati transparentnost i komunikaciju sa javnošću, jer građani imaju pravo da budu upoznati sa našim radom i da razumiju njegov značaj.I moramo nastaviti da ulažemo u stručne kapacitete i institucionalni razvoj, jer samo snažno i stabilno tužilaštvo može da garantuje povjerenje javnosti- istakao je Marković.
Iz Tužilaštva je saopšteno da je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, naglasio je značaj nezavisnosti i autonomije tužilaštva kao suštinskih temelja vladavine prava.
&nbsp;- Evropska unija će uvijek stajati iza nezavisnog i rezultatski orijentisanog tužilaštva - slobodnog da pojača svoje napore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, i da ojača sopstvenu odgovornost- istakao je Satler.
&nbsp;Predsjednik Konsultativnog savjeta evropskih tužilaca Antonio Verčer Noguera podsjetio je da crnogorsko Tužilaštvo postupa u skladu sa mišljenjem Savjetodavnog vijeća evropskih tužilaca (CCPE) Savjeta Evrope, prema kojem nezavisnost tužilaca nije privilegija, već garancija pravedne, nepristrasne i efikasne pravde.
&nbsp;- Najveći izazov u Evropi danas jeste očuvanje nezavisnosti pravosuđa, koja je presudna za ulogu tužilaca u sistemu. Tužioci moraju biti oslobođeni svih nezakonitih uticaja, bilo unutrašnjih ili spoljašnjih – od bilo koje institucije, Skupštine, policije ili drugih organa- naglasio je Noguera.
Na kraju svečanosti predstavljen je novi zvanični sajt Državnog tužilaštva Crne Gore – izrađen s ciljem jačanja transparentnosti i dostupnosti informacija javnosti. Novi portal predstavlja još jedan korak ka otvorenijem, savremenijem i efikasnijem radu državnotužilačke organizacije.

Marković: Cilj tužilaštvo koje je efikasno, transparentno i koje uživa povjerenje građana

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da još nije utvrđena kvalifikacija krivičnog djela u slučaju incidentu koji se 26. oktobra dogodio na Zabjelu kada je povrijeđen Podgoričanin M.J.
Podsjećamo, iz Višeg državnog tužilaštva Televiziji E je danas rečeno da je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
- Ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru Višeg tužilaštva.
Sa druge strane, Marković je u emisiji "Načisto" na TV Vijesti rekao da je u komunikaciji Osnovnog državnog tužilaštva i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici taj predmet ustupljen Višem tužilaštvu kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.
- Ja vjerujem da će u kratkom vremenskom periodu, u 24-48 sati, se utvrditi sve precizne informacije. A kao što znate, mi kao Tužilaštvo ne izlazimo sa informacijama za koje nemamo jasne dokaze. Utvrđuje se koja je kvalifikacija, ona će biti utvrđena nakon što nalaz vještaka bude dostavljen Višem državnom tužilaštvu - istakao je Marković.
Dvojici stranih državljana, jednom iz Azerbejdžana i drugom iz Turske, koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. sinoć je određen pritvor do 30 dana. Njima je pritvor određen zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju.
<h2>"Nemamo tužioca koji se bavi praćenjem javnih izjava"</h2>
Komentarišući ksenofobne ispade i šovinističke izjave prethodnih dana prema turskim državljanima i odgovarajući na pitanje da li se utvrđuje ima li krivičnog djela u izjavama poslanika i javnih djelatnika o navodnim otmicama djece, silovanjima, namjerama da se Crna Gora osmanizuje, Marković je rekao da svaki pojedinačni slučaj mora analizirati.&nbsp;
- Bilo koja izjava se procjenjuje, da li ima težinu, može li proizvesti mržnju ili nasilje. Tužilaštvo nije organ otkrivanja ili gonjenja, nemamo tužioce koji se bave praćenjem javnih izjava, već onim što se prijavi - rekao je Marković.&nbsp;
Marković tvrdi i da Tužilaštvo ne žmuri na ono što se dešava na ulicama Podgorice nakon incidenta na Zabjelu. Nije mogao da otkrije broj do sada identifikovanih lica, navodeći da to utvrđuje policije.
- &nbsp;Postupamo u odnosu na sve, samoinicijativno su formirani predmeti, dati su nalozi za izuzimanje svih video snimaka koji mogu biti dokaz. Na policiji da prikupe dokaze i dat je nalog da se identifikuju lica koja su vršila moguće prekršaje ili krivična djela. Ukoliko bude bilo kog krivičnog djela, mi ćemo u tom smislu djelovati - rekao je Marković.
<h2>Slučaj Kovačević: "Prekršaj utvrđen na osnovu međunarodnih standarda"</h2>
Smatra da nije dijelom odgovoran za stanje prethodnih dana u državi, a nakon odluke Višeg državnog tužilaštva da predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević ne odgovara krivično za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje zbog govora na Grahovu.
Marković je rekao da je taj događaj kvalifikovan kao prekršaj na osnovu međunarodnih standarda.
- Tužilaštvo postupa u skladu sa dokazima u spisima predmeta i međunarodnim standardima. Mi ne možemo zbog bilo kojeg očekivanja i stava bilo koje krivično djelo ili prekršaj - naveo je Marković.
Da bi se neka izjava kvalifikovala kao krivično djelo Marković kaže da ona potencijalno može dovesti do nasilja i mržnje.&nbsp;
<h2>"Cilj da ja ne budem VDT, ni Novović SDT"</h2>
Na pitanje da li razmišlja o ostavci, s obzirom na to da su se nedavno u parlamentu čule kritike na njegov račun, Marković je rekao da mu puni legitimitet daje to što ga u istoj mjeri ne podržavaju ni vlast ni opozicija.
- Siguran sam da me ne delegitimiše imajući u vidu što su razlozi određenog dijela parlamenta i dijela većine Koalicije "Za budućnost Crnne Gore". Naprotiv, daje mi puni legitimitet. Upravo na toj sjednici se jasno pokazalo da je tužilaštvo samostalno i nezavisno. Nije se glasalo o godišnjem izvještaju, pa da se sagledava da li sam ispunio obaveze, ovdje je postojao jasan stav dijela parlamenta da želi da ima direktnu ili indirektnu kontrolu nad tužilaštvom - stava je Marković.
Smatra da se vrši pritisak na rad tužilaštva i pokušava poremetiti jedinstvo tužilaštva. Krajnji cilj je, ističe on, da Državno tužilaštvo bude zavisno, pod kontrolom, deligitimisano i predstavljeno javnosti kao selektivno, koje ne radi posao kako treba.
- A u suštini je drugačija slika. Cilj je da ne budem ja vrhovni državni tužilac, ni Vladimir Novović glavni specijalni tužilac, već da tužilaštvo bude pod kontrolom i da postupa u predmetima koje odgovaraju nekom. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je govorio o konkretnim predmetima, a mi ne radimo na osnovu očekivanja bilo koga - zaključio je Marković.

Tamara Klikovac

Marković o incidentu na Zabjelu: Kvalifikacija krivičnog djela biće poznata nakon nalaza vještaka

Državno tužilaštvo Crne Gore treba da nastavi da postupa samostalno i nezavisno, oslobođeno bilo kakvih pritisaka - ocijenjeno je tokom sastanka vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića sa ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori An-Mari Maske.
Marković je poručio da Tužilaštvo mora postupati profesionalno i u skladu s najvišim međunarodnim standardima, kako bi borba protiv kriminala i korupcije bila efikasna.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, on je naglasio da građani Crne Gore mogu biti sigurni u pravdu i zakonitost postupanja institucija samo ako Tužilaštvo djeluje profesionalno i nezavisno, bez političkih ili bilo kakvih drugih uticaja.
- Francuske institucije su pouzdan partner Državnom tužilaštvu na putu ka evropskim integracijama i jačanju vladavine prava - istakla je ambasadorka Maske.
Ambasadorka je izrazila snažnu podršku nezavisnom radu crnogorskog tužilaštva, koje je presudno za jačanje povjerenja građana u demokratskom društvu, ističući da je zadovoljna dosadašnjom saradnjom koja daje konkretne i vidljive rezultate.
- Sagovornici su se saglasili da pravda mora biti jednaka i dostižna za svakog građanina Crne Gore - zaključili su u VDT-u.

Marković - Maske: Snažna podrška nezavisnom radu Tužilaštva

Više državno tužilaštvo u Podgorici samoinicijativno je formiralo predmet povodom sinoćnjeg događaja na Zabjelu kada je grupa građana skandirala “Ubij, ubij, ubij Turčina”, i oštetila dva vozila i objekat u vlasništvu turskih državljana.
Iz Višeg tužilaštva su kazali da su formirali predmet sa ciljem ocjene da li u radnjama bilo koje osobe ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
- Radi provjera o postojanju krivičnog djela, tužilaštvo je dalo usmeni, a zatim i pismeni nalog službenicima Uprave policije, za preduzimanje svih mjera i radnji u cilju prikupljanja dokaza i identifikovanje osoba za koja postoji osnov sumnje da su izvršile navedeno krivično djelo, te eventualno i druga krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti - navodi se u saopštenju.

Vrhovno državno tužilaštvo formiralo predmet povodom skandiranja grupe građana na Zabjelu

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.

Olenik: Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Politička dešavanja u crnogorskom parlamentu ove sedmice ponovo su ogolila duboke podjele unutar vladajuće većine i otvorila brojna pitanja o odnosima moći i uticaju na ključne državne institucije. Fokus javnosti bio je na oštrim porukama predsjednika Skupštine i lidera NSD Andrije Mandića, koje su izazvale burne reakcije, posebno zbog njegovih izjava o Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i načinu na koji je došao na tu funkciju. Zasijedanje Skupštine obilježile su Mandićeve izjave da je upravo on „prelomio“ da Marković postane VDT, ali da sada smatra da je pogriješio i da bi Marković trebalo da podnese ostavku. Mandić je istovremeno kritikovao poslanike Pokreta Evropa sad, spočitavajući im što namjeravaju da podrže Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva. Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan za Portal ETV kaže da je Mandićev nastup u Skupštini samo još jedna potvrda ko je stvarni gospodar parlamentarne većine. - Ko zna koje po redu disciplinovanje PES-a u Skupštini Crne Gore od strane Mandića to jasno pokazuje. Nebrojeno puta smo kazali da je Milojko Spajić samo formalni, a nikako suštinski premijer. Mandić nam sada otvoreno poručuje da su odluke o tome ko će pokrivati visoke funkcije u tužilaštvu stvar njegove volje i da i tu instituciju želi staviti pod ličnu i partijsku kontrolu - izjavio je Belan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251023191036_150737654cd5e56bc8e5adaeadf189af26dcf37bdf7970f84da5f2c696e4e980.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251023191036_150737654cd5e56bc8e5adaeadf189af26dcf37bdf7970f84da5f2c696e4e980" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milorad Marković"><figcaption>Milorad Marković(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  On ističe da je Mandićevo priznanje da je Marković izabran na funkciju zbog ličnog poznanstva s njegovim ocem skandalozno u više ravni. - Jasno je, dakle, da VDT nije izabran zbog svojih kvaliteta, znanja i sposobnosti, već iz partijskih interesa – zato što je nečiji sin. Crnogorska sumorna klasika, reklo bi se – kancer našeg društva od kojeg se hitno moramo izliječiti. Evo smo, pod ovom parlamentarnom većinom, došli dotle da se VDT bira jer je nečiji „mali“ - poručio je Belan. On je dodao da je, imajući u vidu težinu Mandićevih izjava i činjenicu da predsjednik Skupštine zamjera VDT-u što ne pokreće postupke protiv političkih protivnika prema njegovim ličnim uvjerenjima, posebno zabrinjavajuće to što u javnosti nije bilo adekvatne reakcije. - Muk! Kao da se Mandić protivi nekoj poreskoj ili socijalnoj politici, a ne da otvoreno poručuje kako želi Tužilaštvo pod svojom kontrolom. To što nema jasne osude njegovog nastupa među onima koji su se nekad zaklinjali u borbu za demokratiju i slobodno društvo – porazno je - zaključio je Belan za Portal ETV.

Miraš Dušević

Belan: Mandić pokazao da im je gazda, saznali smo i da je VDT biran jer je "nečiji sin"

Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV danas je pozvao Libance da "ostanu" u svojoj zemlji, gdje je ekonomski kolaps pogoršao masovnu emigraciju, i pozvao na "pomirenje" kako bi se prevazišle duboke podjele u Libanu.
Papa koji je u Bejrut došao iz Turske, donio je poruku mira Libanu, zemlji koja strahuje od povratka otvorenog sukoba sa Izraelom, prenose agencije.
Lav XIV je u govoru u predsjedničkoj palati ubrzo poslije dolaska, naglasio je potrebu da se radi na "miru" bez pominjanja regionalnih tenzija ili nedavnih izraelskih bombardovanja.
Papa je takođe naglasio potrebu da vlasti i institucije prepoznaju da je "opšte dobro veće od dobra bilo koje jedne grupe" i pozvao vladajuću klasu da "služi narodu sa posvećenošću i predanošću".
Velika ekonomska kriza koja je izbila u jesen 2019. godine, u velikoj mjeri se pripisuje nepažnji političke klase, koja se redovno optužuje za favorizovanje određenih grupa i korupciju.
U svom obraćanju zvaničnicima, civilnom društvu i diplomatskom koru, koji su papu dočekali aplauzom, Lav XIV je pozvao Liban da "krene teškim putem pomirenja kako bi zaliječio lične i kolektivne rane".
Posljednji rat sa Izraelom produbio je podjele, a šiitski pokret Hezbolah je otvorio front protiv Izraela u oktobru 2023. godine kako bi podržao palestinski Hamas, što je izazvalo protivljenje velikog djela drugih zajednica, uključujući hrišćane.
Libanski predsjednik Žozef Aun, jedini hrišćanski šef države u arapskom svijetu, rekao je da je "čuvanje Libana, jedinog modela suživota između hrišćana i muslimana, njegova dužnost prema čovječanstvu".

Papa pozvao Libance da ostanu u svojoj zemlji

Američki i ukrajinski zvaničnici održali su „produktivne razgovore“ o mirovnom sporazumu sa Rusijom, pri čemu je američki državni sekretar Marko Rubio izrazio optimizam u pogledu napretka uprkos izazovima u okončanju više od tri godine dugog rata.
- I dalje smo realni kada je riječ o tome koliko je ovo teško, ali i optimistični, posebno imajući u vidu činjenicu da smo postigli napredak. Mislim da postoji zajednička vizija da ovo nije samo pitanje okončanja rata, već i obezbjeđivanja budućnosti Ukrajine – budućnosti za koju se nadamo da će biti prosperitetnija nego ikada - rekao je Rubio na Floridi, gdje su se razgovori održavali.
Rubio je kazao da je cilj stvoriti put koji će Ukrajinu ostaviti suverenom i nezavisnom. Razgovori su uslijedili nakon otprilike dvije sedmice pregovora koji su počeli američkim nacrtom mirovnog plana.
Kritičari su ranije isticali da je plan u početku favorizovao Rusiju, koja je započela sukob u Ukrajini invazijom 2022. godine.
Specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, takođe su bili prisutni kao predstavnici SAD-a. Očekuje se da će se Vitkof kasnije ove sedmice sastati sa ruskim predstavnicima.
- Mnogo je faktora u igri i, očigledno, postoji i druga strana koja će morati biti dio ove jednačine. Taj proces će se nastaviti kasnije ove sedmice, kada Vitkof otputuje u Moskvu - rekao je Rubio.
Tramp je izrazio frustraciju što ne može da okonča rat. Kao predsjednički kandidat obećao je da će to učiniti za jedan dan, te je rekao da ga je iznenadilo koliko je to teško, uprkos, kako kaže, snažnom odnosu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je uglavnom odbijao da napravi ustupke kako bi se borbe zaustavile, navodi Rojters.
Trampov tim vrši pritisak na Ukrajinu da napravi značajne ustupke, uključujući i odricanje od teritorije u korist Rusije.

Rubio nakon razgovora: Ovo nije pitanje samo okončanja rata, već i budućnosti Ukrajine

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Milutin Đukanović saopštio je u emisiji "Intervju" na TV Podgorica da je državna energetska kompanija 2022. imala minus od oko 90 miliona eura za prvih devet mjeseci kada je Termoelektrana u Pljevljima bila u pogonu.&nbsp;
- Biće značajan minus na kraju ove poslovne godine, a ubijeđen sam da će se ispeglati u prvom kvartalu naredne godine. Da 2022. termoelektrana nije radila minus bi bio 250 miliona eura. Ove godine smo realizovali investicije vrijedne 200 miliona eura, u završnoj fazi su projekti izmještanje rijeke Ćehotine i ekološka rekonstrukcija TE - ističe Đukanović.
On je najavio da će početkom naredne godine vjetropark „Gvozd“ otpočeti sa radom.
- U fazi ekološke rekonstrukcije koja bi trebala da se završi sredinom sljedeće godine, najteža faza je zastoj rada termoelektrane. Termoelektrana je u fazi puštanja u rad, reagujemo u minutnom nivou, specifičan je proces njeno ponovno puštanje u rad. Očekujemo da termoelektrana počne da radi i da proizvodi energiju po ugovoru do 1. decembra, ali nemoguće je predvidjeti svaki detalj, to se može desiti svakog momenta. Termoelektrana će raditi u punom kapacitetu. EPCG je realizovao projekte od 2022. do danas u vrijednosti od 200 miliona eura - navodi Đukanović.
Kako dodaje, država u prethodnih 45 godina nije ulagala ništa u Elektroprivredu, ali će se potruditi da dobiju obeštećenje u narednom periodu, od čega će koristi imati građani.
- EPCG će pokušati da zadrži cijene električne energije na istom nivou. Od 1. januara 2026. godine se uvodi carina na izvoz električne energije, borićemo se da zadržimo što jeftiniju cijenu, ali to ne možemo garantovati. Što više novih izvora i proizvođača – cijena za građane će biti manja. Trudićemo se da otvorimo i nova radna mjesta - zaključio je Milutin Đukanović.

Đukanović: Ne možemo garantovati jeftiniju cijenu električne energije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srpska napredna stranka (SNS) u Negotinu osvojila 69,3 odsto, da je drugoplasirana sa 26,7 odsto glasova osvojila opoziciona, kako je rekao "blokaderska" lista, što bi pretočeno u mandatima bilo 33 prema 12.
U telefonskom uključenju iz beogradskog sjedišta SNS, Vučić je rekao i da preostale dvije liste nisu prošle cenzus. 
 
U Sečnju su stranke koju čine vlast izašle odvojeno, Vučić kaže da je na osnovu podataka sa 16 od 17 biračkih mjesta, SNS osvojila 60,9 odsto, Socijalistička partija Srbija (SPS) 4,7 odsto, a "blokaderska" lista 30,4 odsto. 
 
- Očekujem da u Sečnju naredna pobjeda bude mnogo ubjedljivija - rekao je Vučić. 
 
U Mionici SNS ima 52,6 odsto glasova, a opoziciona lista 38,5 odsto glasova. 
 
Na posljednjim lokalnim izborima održanim u Negotinu, koji su bili 2021. godine, lista SNS i Socijalističke partije Srbije (SPS) osvojila je ukupno 76 odsto glasova, navodi portal Savremena politika. 
 
U opštini Mionica su u prethodnim ciklusima postojale različite koalicije između SNS, SPS i Srpske radikalne stranka (SRS), a u svim kombinacijama su na lokalu osvajale između 70 i 80 odsto glasova.
Posljednji put kada su građani izašli na birališta u Mionici na republičke izbore, u decembru 2023. godine, ove tri partije osvojile su 66 odsto. 
 
U Sečnju su naprednjaci, socijalisti i radikali na posljednjim lokalnim izborima 2022. godine osvojili skoro 84 odsto od glasova izašlih građana. 
 
Po ovim grubim računicama i preliminarnim podacima, koalicije vladajućih partija, vladajuća koalicija je u Sečnju osvojila više od 20 procentnih poena, u Mionici između 14 i dvadesetak procentnih poena, a u Negotinu oko šest procentnih poena.

Vučić: SNS u Negotinu osvojio 69,3 odsto glasova, u Sečnju 60,9 odsto, u Mionici 52,6

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Biserko o Vučićevim smjenama i gubitku kontrole: Panika u vrhu režima, mnogi osjećaju da je kraj

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Tag: vrhovno-drzavno-tuzilastvo