Vrhovno državno tužilaštvo objavilo je javni oglas za pripravnike u sedam državnih tužilaštava, za kandidate koji imaju završen Pravni fakultet i položen ispit za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu.
Javni oglas je raspisan za deset pripravničkih mjesta. Dva mjesta su za potrebe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, jedno za Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, tri za Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kao i po jedno za potrebe osnovnih državnih tužilaštava u Kotoru, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
- Kandidati koji su Pravni fakultet završili po Bolonjskom procesu obavezni su da dostave diplomu ili uvjerenje o završenim osnovnim i specijalističkim akademskim studijama, dok kandidati koji su visoko obrazovanje stekli u inostranstvu, pored ostale dokumentacije, treba da prilože i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Istaknuto je da Vrhovno državno tužilaštvo u postupku izbora kandidata vodi računa o ostvarivanju prava na srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, zbog čega se zainteresovani kandidati o ovom pitanju mogu izjasniti u samoj prijavi na oglas.
Rok za dostavljanje kompletne dokumentacije na adresu Vrhovnog državnog tužilaštva je 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.
Detaljan spisak potrebne dokumentacije mogu se naći <a href="https://tuzilastvo.me/wp-content/uploads/2025/12/Javni-oglas-za-pripravnike.pdf">OVDJE</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oglas za deset pripravnike u sedam državnih tužilaštava

Primjenom standarda Evropskog suda za ljudska prava u svom radu, Državno tužilaštvo jača profesionalizam i efikasnu zaštitu ljudskih prava, ocijenjeno je na sastanku vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Mirka Đukovića, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovni državni tužilac čestitao je Đukoviću na imenovanju i poželio mu uspješan rad, upoznavši ga sa aktivnostima koje Državno tužilaštvo sprovodi u cilju unapređenja standarda u oblasti ljudskih prava. Posebno je istaknuto donošenje obavezujućih uputstava, koja već daju vidljive rezultate i doprinose kvalitetu postupanja tužilaštava- navodi se u saopštenju.
Đuković je naglasio da je snažna i kontinuirana međuinstitucionalna saradnja od suštinskog značaja za unapređenje postupanja, posebno u dijelu uspostavljanja i dosljedne primjene mehanizama koji obezbjeđuju efikasnu zaštitu ljudskih prava.
Aktivnosti Radnog tima za praćenje tužilačke i sudske prakse, važećih propisa, kao i prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde formiranom u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dodatno doprinose usklađivanju domaće i evropske pravosudne prakse, poručeno je na sastanku.
- Sagovornici su saglasni da je otvorena i kontinuirana saradnja Tužilaštva i zastupnika pred ESLJP od važnosti za unapređenje postupanja i smanjenje rizika od utvrđivanja povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima- zaključuje se u saopštenju,

1250x600

1084x550

Marković sa Đukovićem: Tužilaštvo usklađuje praksu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava

The head of the Supreme State Prosecutor’s Office Milorad Marković received 4.723 euros in November, according to published data on the incomes of public officials.
Immediately behind Marković in terms of earnings is prosecutor Veljko Rutović with 3.438 euros, followed by prosecutor Lidija Vukčević who received 3.433 euros. They are followed by Dražen Burić with a salary of 3.418 euros, prosecutor Armin Selmanović received 3.372 euros, while Deputy Supreme State Prosecutor Jelena Đaletić received two euros less - 3.370 euros.
Prosecutors Danka Živković and Maja Jovanović each received 3.327 euros.

Marija Žižić

Marković received 4.723 euros, other prosecutors slightly under 4.000 euros

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 4.723 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.438 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila 3.433 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.418, dok je tužilac Armin Selmanović primio 3.372 a dva eura manje - 3.370 bila je plata zamjenice vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Jovanović primile su po 3.327 eura.
U prethodnom tekstu objavljene su plate tužilaca na osnovu podataka koje su obajveljeni na sajtu Vrhovnog državnog tužilaštva a koji su, kako su nam objasnili, zbog tehničke greške zarade su bile uvećane.
Informacije na sjatu Vrhovnovnog državnog tužilaštva sada su ažužiran i tekst se bazira na njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.1752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarkovic-primio-5-526-eura-ostali-tuzioci-nesto-manje-od-4-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković primio 4.723 eura, ostali tužioci ispod 4.000 eura

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 5.526 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.982 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila pet eura manje -3.976 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.958, nešto malo manje od 54 eura – 3.904 eura u novembru je primio tužilac Armin Selmanović, dok je zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić primila 3.901 eura.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Javonović primile su po 3.849 eura.

Marković primio 5.526 eura, ostali tužioci nešto manje od 4.000 eura

Vrhovno državno tužilaštvo je analizom podataka za period od skoro šest godina, od 1. januara 2020. do 1. novembra, utvrdilo da je zastarjelost krivičnog gonjenja u predmetima formiranim protiv poznatih učinilaca izuzetno rijetka, saopšteno je iz VDT-a.
Od ukupno 57.756 formiranih predmeta po podnijetim prijavama protiv poznatih učinilaca, zastarjelost krivičnog gonjenja je evidentirana u samo 0,63 odsto slučajeva. 
- U 339 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila prije samog podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,59 odsto od ukupnog broja predmeta), a samo u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca zastarjelost krivičnog gonjenja je nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu (što iznosi 0,04 odsto od ukupnog broja predmeta) - ističe se u saopštenju VDT-a.
Ovi podaci, kako navode u Tužilaštvu, potvrđuju da kada je učinilac identifikovan, zastarjelost krivičnog gonjenja je statistički zanemarljiva, te da tužilaštva u najvećem broju slučajeva postupaju pravovremeno i efikasno.
Vrhovno državno tužilaštvo u 2025. godini, sprovodi nadzor nad radom osnovnih državnih tužilaštava u cilju provjere okolnosti da li je opravdano i zbog kojih okolnosti nastupa zastarjelost krivičnog gonjenja, a posebno u 23 predmeta formiranih protiv poznatih učinilaca, gdje je, kako kažu, zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila nakon podnošenja krivične prijave tužilaštvu. 
- Uvidom u predmete utvrđeno je da je zastarjelost nastupila iz opravdanih razloga na koje državni tužioci nijesu mogli uticati i pored preduzimanja radnji propisanih zakonom, osim u dva predmeta zbog čega je pokrenut jedan disciplinski postupak protiv državnog tužioca - dodaje se u saopštenju.
U predmetima formiranim protiv nepoznatih učinilaca (13.861 predmet formiran u periodu od 10 godina), zastarjelost je evidentirana u 41 odsto ovih predmeta (5.794 predmeta). Razlog zastarjelosti, kako su pojasnili u VDT-u, je nemogućnost policije da identifikuje učinioce u zakonskim rokovima, usljed čega je zbog proteka vremena u kom se može preduzeti krivično gonjenje, nastupila zastarjelost i nemogućnost daljeg krivičnog gonjenja.
U VDT-u podsjećaju da je, upravo iz razloga unapređenja efikasnosti postupanja, u decembru prošle godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u predmetima protiv nepoznatih učinilaca (KTN), koje ima za cilj da dodatno standardizuje i ubrza rad na ovim predmetima.
- U skladu sa svim obavezujućim uputstvima VDT-a, rukovodioci su dužni da u predmetima u kojima izviđaji ili istrage neopravdano dugo traju, izdaju pisana obavezujuća uputstva i preduzmu druge radnje kako bi se postupci vodili brže i efikasnije - poručeno je iz VDT-a.

VDT: Krivični predmeti se procesuiraju na vrijeme, zastarjelost u samo 0,63 slučajeva

Potpisanim memorandumima u Hagu stvaraju se konkretni institucionalni mehanizmi koji će, naročito Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ostalim državnim tužilaštvima u Crnoj Gori, omogućiti znatno efikasnije vođenje prekograničnih istraga, brže pribavljanje dokaza iz inostranstva i unaprijeđenu operativnu koordinaciju sa partnerskim tužilaštvima. Time se Crnoj Gori otvara put ka intenzivnijem učešću u međunarodnim operacijama, uključujući formiranje zajedničkih istražnih timova i sprovođenje paralelnih istraga u predmetima od posebnog značaja, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković boravio je u Hagu gdje je, na poziv Eurojust-a učestvovao na visokom međunarodnom skupu koji je okupio generalne tužioce Latinske Amerike i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Tokom boravka, VDT Marković potpisao je bilateralne memorandume o razumijevanju sa državnim tužilaštvima Kolumbije, Brazila, Čilea, Urugvaja, Paragvaja, Dominikanske Republike, kao i Zajedničku deklaraciju tužilaštava Zapadnog Balkana, Latinske Amerike i Kolegijuma Eurojust-a, čime se otvara novi okvir saradnje u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Događaju je prisustvovala i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om Jelena Đaletić.
- Sastanci održani 2. i 3. decembra 2025. godine u sjedištu Eurojust-a, predstavljaju jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma ove vrste, a Crna Gora u njemu učestvuje kao ravnopravan partner država koje se suočavaju sa sličnim bezbjednosnim izazovima. Upravo zato potpisani memorandumi imaju posebnu težinu - uspostavljaju direktne i sigurne kanale komunikacije, omogućavaju bržu razmjenu ključnih operativnih informacija i otvaraju mogućnost za sprovođenje zajedničkih i koordinisanih istraga u slučajevima gdje kriminalne mreže djeluju istovremeno na teritorijama više država i kontinenata - saopšteno je iz VDT-a.
Kako je navedeno, potpisivanjem Zajedničke deklaracije tužilaštva Zapadnog Balkana i Latinske Amerike i kolegijum Eurojust-a potvrđuju zajedničku posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala u oblastima trgovine drogom, trgovine ljudima, sajber kriminala, krijumčarenja migranata, ekološkog kriminala i drugih transnacionalnih krivičnih djela.&nbsp;
- Deklaracija naglašava da se savremene kriminalne mreže mogu suzbijati jedino kroz koordinisan, pravovremen i udružen međunarodni odgovor, te predstavlja važan korak ka stvaranju snažnije, povezanije i operativno usklađene međunarodne tužilačke saradnje - ističe se u saopštenju VDT-a.
Učešćem u panelima, stručnim sesijama i bilateralnim susretima sa kolegama iz Latinske Amerike i Evrope, vrhovni državni tužilac i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om još jednom su afirmisali posvećenost Crne Gore jačanju međunarodnih pravosudnih veza, unapređenju domaćih kapaciteta i istrajnoj saradnji sa partnerima u borbi protiv najtežih oblika kriminala.&nbsp;
- Time Crna Gora potvrđuje svoju ulogu pouzdanog, aktivnog i odgovornog partnera u međunarodnoj pravosudnoj zajednici - naglašeno je u saopštenju VDT-a.
Ove aktivnosti Tužilaštva su realizovane uz podršku projekata WB CrimJust i EL PACCTO 2.0.

VDT: Potpisani memorandumi u Hagu omogućite crnogorskim tužilaštvima efikasnije vođenje prekograničnih istraga

Biće još performansa, nećemo odustati. Ako ćutimo i ne pojavljujemo se vjerovatno će misliti da smo odustali od borbe, a nećemo, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno, dok je neka elita to sve odnijela lako i jednostavno, a na kraju su zaštićeni od ovih ljudi u zgradi iza nas - kazao je predstavnik bivših radnika barske fabrike "Primorka" Edin Begzić.
On je danas ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans, instalacijom "kovčega pravde" sa položenim cvijećem, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori, a nakon toga i "sahranu" pravde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fperformans-sahrana-pravde-ispred-zgrade-sdt-a-i-vdt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Begzić je u izjavi za medije kazao da je organizovao ovaj perfomans zbog onoga što nam se konstantno decenijama dešava, odnosno da se serviraju priče o pravdi, a da se to, nažalost, na djelu ne vidi.&nbsp;
- Pravda je takva da se predmeti čuvaju u fiokama, čeka se zastarenje predmeta i da se sav kriminal koji se desio ovoj državi i narodu, prvenstveno radnicima kroz masovnu privatizaciju, da sve to stane zaštićeno i da niko ne bude osuđen, a da narod ostane gladan i opljačkan - ističe Begzić.
Oni se, kako dodaje, konstantno bore dvije decenije i rade posao tužioca.
- Mi tražimo i nalazimo i dostavljamo dokaze, ali Specijalno državno tužilaštvo i Vrhovno državno tužilaštvo sve to gura u fioke i pravda se ne može očekivati. Trudimo se i pokušavamo probuditi svijest kod ljudi koji su zaduženi za pravdu da je narod postao umoran. Nadali smo se nakon političkih promjena da će se desiti stvarne promjene, ali "isti film, drugi glumci", s tim da je produkcija sad mnogo ozbiljnija. Zato smo performansom htjeli da pokušamo da skrenemo pažnju ljudima koji u ovoj zgradi rade što narod i opljačkani radnici misli o njihovom radu, nadajući se da će se dozvati svijesti i da će nešto stvarno uraditi kako pričaju da rade, a ustvari ne rade - poručio je Begzić.
Ističe da je on predstavnik radnika Primorke, te da su oba njegova radila u toj fabrici.&nbsp;
- Mnogo puta kad se ovakve stvari dese kontaktiraju nas radnici iz drugih uništenih preduzeća, što iz opštine Bar, što iz drugih djelova Crne Gore. Moja je želja da ako se ovaj slučaj riješi da će to možda biti neka lokomotiva za ostale predmete da se počnu rješavati i stvarno se pojavi pravda u Crnoj Gori onako kako bi to trebalo da se desi - naveo je Begzić.
On je tokom "sahrane" pravde kazao da su se okupili "ispred zgrade Diznilenda", odno ispred zgrade pravde da se posljednjim riječima oproste "od naše drage nam pravde".
- Pravda se dugo borila sa teškom bolešću. Ubrzo nakon 30. avgusta 2020. godine pregledom je uvtrđeno da je na plućima imala upalu Milivoja Katnića, na mozgu izliv Ivice Stankovića i zakrčenje krvnih sudova Vesnom Medenicom. Nadali smo se i vjerovali da će neki novi stručnjaci naći lijeka za pravdu, ali su je oni nažalost dokrajčili. Vjerujem da će vremenom i nakon izvršene autopsije biti uvrđene nove bolesti koje su danas je i sahranile. Tebi draga pravdo danas šaljemo posljednji pozdrav uz poruku da si i kao preminula ušla u Ginisovu knjigu rekorda, jer si u prva u svijetu pravdu koja je preminula od nepravde. Neka ti je laka crna zemlja crne nam Crne Gore, a mi tvoj narod ćemo te se uvijek rado sjećati - poručio je Begzić.

Ivona Đokić

Begzić: Nećemo odustati od borbe, tražimo samo naš hljeb koji su naši roditelji zaradili mukotrpno

Predstavnik bivših radnika barske "Primorke" Edin Begzić danas je ispred zgrade Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici organizovao protestni performans gdje je ispred instalacije "kovčega pravde" položeno cvijeće, u znak nezadovoljstva prema postupanju pravosudnih organa u Crnoj Gori. Na društvenoj mreži Instagram najavio je da će se danas u 15 sati biti obavljena sahrana, te upitao glavnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića spavaju li mirno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121112_8dc69d2cb3f4c99e8a4167e818923c3ab1a236ed181c8fc32060aac93f581ba8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1267" loading="lazy" alt="Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava"> <figcaption>Performans Edina Begzića ispred zgrade tužilaštava(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Begzić je, kako prenosi Portal Vijesti, kazao da se na performans odlučio kako bi ukazao na nerad institucija i pored svih dostavljenih dokaza. - "Sahrana" pravde obaviće se u 15 sati gdje ću se tom prilikom prigodnim govorom oprostiti od nje u ime svih onih koje je ovaj sistem odnosno država opljačkala, uništila, ponizila, prevarila, nezakonito osudila, unazadila, oduzela dostojanstvo i pravo na normalan i pravedan život - rekao je Begzić. Sličan performans je juče održan i u Baru ispred Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda.

Performans "sahrana pravde" ispred zgrade SDT-a i VDT-a

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog najnovijih istupa Milana Kneževića o kolektoru u Botunu kojim, cijene oni, otvoreno podstiče tenzije i širi govor mržnje.
- Njegove prijetnje i pokušaji da se projekat od javnog interesa prikaže kao prijetnja građanima predstavljaju svjesno huškanje i pokušaj destabilizacije države - decidni su u Crnogorskom forumu.
Ovo, kako su ukazali, nije prvi put da Knežević koristi zapaljivu retoriku i izaziva podjele.
- Ranije izjave o “100 hiljada Turaka u Crnoj Gori” i slični ispadi jasno pokazuju kontinuitet u širenju netrpeljivosti i nacionalne mržnje. Danas se isti obrazac ponavlja kroz pitanje kolektora, čime se manipuliše emocijama građana Zete i Podgorice i ruši povjerenje u institucije - naveli su u Crnogorskom forumu.
Riječ je, ističu oni, o dijelu šire kampanje političke destabilizacije Crne Gore koja je usmjerena na usporavanje njenog evropskog puta.
- Isti politički krugovi, predvođeni Kneževićem i Mandićem, djeluju po matrici poznatoj još iz pokušaja državnog udara 2016. godine. Ta politika danas se prenosi na ekološka i društvena pitanja, koristeći svaku temu, od Botuna do odnosa prema susjedima, kako bi se izazvale krize i blokirao evropski napredak - naglasili su u Crnogorskom forumu.
Nije, smatraju oni, slučajno što su raniji istupi ovih aktera već izazvali protestne note Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
- Jer se sličnim porukama svjesno narušavaju regionalni odnosi i međunarodni ugled Crne Gore. Sve to jasno pokazuje da iza ovakvih poteza stoji koordinisano političko djelovanje inspirisano interesima iz Beograda i Moskve - dodali su u Crnogorskom forumu.
Projekat izgradnje kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu je, prema njihovoj ocjeni, od strateškog je značaja za Crnu Goru.
- Njime se rješava višedecenijski problem zagađenja Zete i Podgorice i sanira taloženi mulj iz bivšeg Kombinata aluminijuma. Zaustavljanje tog projekta nanijelo bi državi štetu veću od 200 miliona eura, što jasno pokazuje da bi odgovornost za svaku opstrukciju morala biti utvrđena - kazali su u Crnogorskom forumu.
Vrhovno državno tužilaštvo bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da ispita da li Kneževićeve izjave i postupci imaju elemente krivične odgovornosti.
- Jer je riječ o otvorenom podsticanju mržnje i pokušaju rušenja ustavnog poretka. Samo dosljednim poštovanjem zakona može se potvrditi da Crna Gora ispunjava obaveze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava - naveli su oni.
Vlada Crne Gore, dodaju, bi trebalo da projekat kolektora proglasi infrastrukturnim projektom od javnog interesa, jer bi se time onemogućile dalje političke manipulacije i zaštitio evropski kredibilitet države.
- Vrijeme je da Crna Gora jasno pokaže da neće dozvoliti destruktivnim pojedincima da, u interesu stranih centara, šire mržnju, izazivaju sukobe i zaustavljaju razvoj zemlje. Naš evropski put je obaveza prema svim građanima i budućim generacijama - zaključili su u Crnogorskom forumu.

Crnogorski forum: Knežević podriva stabilnost i naš evropski put, VDT da ispita ima li elemenata krivične odgovornosti

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Kotor je do treće pobjede zaredom došao na svom parketu protiv Danilovgrada (95:85), a meč je na svoju stranu usmjerio u drugoj četvrtini koju je dobio 28:17 i potom u nastavku gotovo cijelo vrijeme održavao dvocifrenu razliku. Lider Kotorana ove sezone, Aron Džonson-Keš ponovo je bio najefikasniji sa 27 poena, a ispratili su ga Maksim Vukčević sa 20 i Jeng Mansur sa 18 poena i 10 skokova. U ekipi Danilovgrada Marko Mugoša je bio najbolji sa 21 poenom.
U subotu Teodo je izgubio kod kuće od SC Derbija 101:96. U pobjedi mladog sastava trenera Bojana Bakića petorica su meč završila sa dvocifrenim učinkom, a prednjačili su Todorović sa 19 i Nikezić sa 18 poena, uz odlične procente šuta. Kod Tivćana izdvojili su se stranci – Tarik Kul sa 23 i Džejden tarner sa 22 poena.
U subotu je odigrana i ranije odložena utakmica 12. kola, u kojoj je Lovćen prekinuo seriju od 5 poraza, trijumfom u Baru nad ekipom Mornara 79:77, u neizvjesnoj završnici. Cetinjani su nakon dvocifrene prednosti na startu posljednje četvrtine, u finišu morali da odbijaju nalet Mornara koji je prišao i na poen zaostatka, ali nije mogao do potpunog preokreta. Kod Lovćena je najbolji bio Kingsli Perkins sa 27 poena i 15 skokova, a svoju najbolju utakmicu sezone odigrao je mladi Mašan Jovanović sa 19 poena i 6 asistencija. U ekipi Mornara 24 poena Alstona Mejsona, a 19 Viktora Vujisića.
U ponedjeljak se igraju preostale tri utakmice 13. kola, Podgorica – Mornar (17h), Ulcinj – Jedinstvo (17h) i Sutjeska – Lovćen (18h).

Primorje godinu otvorilo pobjedom, Jedinstvo u ponedjeljak gostuje Ulcinju

Budžet Crne Gore za 2026. godinu izazvao je brojne kritike građana i stručne javnosti, a generalni sekretar Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je da je riječ o potrošačkom dokumentu, nedovoljno investiciono orijentisanom i planiranom sa većim rashodima nego prihodima.
U intervjuu za Televiziju E, Milović je upozorio da će, ukoliko se ovakav budžetski okvir zadrži, ekonomski rast u narednoj godini biti poništen stopom inflacije. Kada je riječ o političkim aktivnostima DPS-a, najavio je da će fokus u 2026. biti na pripremama za izbore 2027. godine, uz predstavljanje novog ekonomskog programa građanima.
– Ovo je budžet kontinuiteta – treći koji predlaže aktuelna Vlada, a šesti koji predlažu oslobodioci od 2020. godine. Zajednička karakteristika svih budžeta u prethodnih šest godina, a posebno posljednja tri zbog eksperimentalnog programa Evropa sad 1 i 2, jeste izraženo potrošačko-populistički razvojni model ekonomije. Glavne karakteristike i ovog budžeta su da je potrošački, da nije dovoljno investiciono orijentisan i da je baziran na tome da su rashodi veći od prihoda, što znači da ćemo imati deficit budžeta. Jedini način da se ti rashodi, koji su veći od prihoda, regulišu jeste novo zaduživanje – kazao je Milović.
On ističe da pojedine budžetske stavke dostižu, kako navodi, istorijski maksimum.
– Konkretno mislim na ogromna izdvajanja za plate. U 2026. godini biće izdvojeno 726 miliona eura za zarade. Poređenja radi, 2019. godine taj iznos je bio 453 miliona. Preko 20.000 ljudi je zaposleno u javnom sektoru koji kontroliše država, dok ekonomija u tom periodu nije rasla, već se kretala veoma sporo. To je druga karakteristika ovog budžeta – predviđeni rast je zanemarljiv. Ako se uzme u obzir da imamo stopu inflacije koja je duplo veća nego u zemljama Evropske unije, jasno je da će ekonomski rast u narednoj godini biti poništen inflacijom – naglašava Milović.
Dodaje da su socijalna davanja dostigla maksimum i da iznose milijardu i 150 miliona eura.
– Takve procente imaju države koje vode izrazito populističku politiku – ističe on.
Milović podsjeća da zbirna stopa inflacije od 2020. godine iznosi 32 odsto.
– Za Fond PIO moraće da se izdvoji 850 miliona eura, a prvi put u istoriji Crne Gore desiće se da deficit budžeta iznosi 500 miliona eura, što je izuzetno opasno. S druge strane, država prihod planira da obezbijedi kroz porez na dodatu vrijednost, koji takođe dostiže maksimum i gotovo je duplo veći nego 2019. godine, a bazira se na potrošnji, novim nametima, akcizama i činjenici da se kompletna potrošnja finansira dijelom kroz inflaciju. Onda se vlast hvali rastom bruto domaćeg proizvoda, a pitanje je da li građani danas žive bolje nego 2019. godine – naveo je Milović.
Govoreći o kapitalnom budžetu, Milović je podsjetio da je on 2019. godine iznosio 272 miliona eura.
– Kada se na taj iznos doda stopa inflacije od 32 odsto, to bi značilo da kapitalni budžet u 2026. godini, da bi bio na istom nivou, mora iznositi 356 miliona eura. Umjesto toga, Vlada predlaže 305 miliona. Ovo je poraz crnogorske politike kada je riječ o kapitalnom budžetu i imaće zanemarljiv uticaj na investicionu aktivnost – poručio je Milović.
Govoreći o novom zaduženju, Milović je podsjetio da se država već zadužila 450 miliona eura, uz obrazloženje da je riječ o budžetskoj rezervi.
– Koji se to danas domaćin prvo zadužuje da bi štedio? Valjda prvo treba nešto da se stvori da bismo mogli da štedimo. Crna Gora mora svake godine da obezbijedi između 750 i 800 miliona eura rashoda u budžetu. Ako ih nema, mora da ih pozajmi – kaže Milović.
Osvrćući se na aktivnosti DPS-a, Milović je podsjetio na unutrašnje reformske procese u partiji.
– Prije dva mjeseca izabran sam za političkog sekretara, što je izuzetno izazovna pozicija u vrlo izazovnom periodu. Tu odgovornost sam prihvatio kao neko ko želi da iskoristi sva ekonomska znanja vezana za dostignuća koja je DPS baštinio u prethodnom periodu – od procesa ekonomske samostalnosti, uvođenja marke i eura, osnivanja CBCG, do stvaranja investicionog ambijenta i ulaska u NATO, kojim je Crna Gora dobila sigurnosni okvir i povjerenje investitora – ističe Milović.
Dodaje da će DPS u ovoj godini biti snažno okrenut pripremama za izbore 2027. godine.
– Formirali smo sedam komisija koje će početi sa radom početkom godine i kroz koje ćemo građanima ponuditi potpuno novi ekonomski program, koji će se odnositi na sve segmente funkcionisanja crnogorskog društva. Okrećemo se aktivnoj politici i direktnoj komunikaciji sa građanima, kako bi znali šta ih očekuje 2027. godine, kada DPS ponovo bude činilac vlasti – kazao je Milović.
Komentarišući aktuelnu parlamentarnu većinu, Milović je ocijenio da je teško očekivati njen dugoročni opstanak.
– Brutalnost političkog lijepka fotelja ih još drži na okupu, ali očekujem dodatne izazove i ne bih bio siguran da će opstati do 2027. godine. Već se naziru pukotine, a proces evropskih integracija zahtijeva iskrenost koju za sada ne vidim. Smatram da ova parlamentarna većina ne može završiti evropski put Crne Gore bez DPS-a – naglasio je Milović.
Zaključuje da DPS očekuje značajne političke promjene, uz fokus na predstojeće lokalne izbore zakazane za jun 2027. godine, ali i parlamentarne izbore.
– Sa tradicionalnim partnerima, sa kojima smo ostvarili nezavisnost, radimo na ekonomskoj platformi oporavka Crne Gore i pripreme za period nakon pristupanja Evropskoj uniji. To je šansa da Crnu Goru vratimo na pravi evropski put – zaključio je Milović.

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

Ove zle figure će učiniti sve da izbjegnu odgovornost za štetu koju su nanijeli, ali na kraju moraju snositi posljedice, piše u analizi za Guardian kolumnista i voditelj emisije Politics Weekly America Džonatan Fridlend.
Ovo nije baš novogodišnja odluka, i sigurno nije predviđanje. Razmišljajte o tome prije kao o nadi, ili čak molbi, za narednih 12 mjeseci. Neka naredna godina bude vrijeme kada će lideri koji su nanijeli toliko štete svojim zemljama, i daleko šire, konačno biti pozvani na odgovornost. Neka 2026. bude godina obračuna.
Počnite od čovjeka čiji je domet najveći
Po moći koju drži. Takva je priroda američkog izbornog sistema da će Donald Tramp, koji se vratio na vlast prije manje od godinu , u narednih 10 mjeseci biti suočen sa sudom birača. Njegovo ime neće biti na glasačkom listiću, ali, ne zavaravajte se, izbori za Kongres 3. novembra će dati presudu o drugom mandatu Trampove administracije.
Red poraza njegove partije u Kongresu bi bio sam po sebi zadovoljavajući, povrijedivši njegov ogroman ego, ali imao bi i praktično značenje. Malo ko predviđa da će Republikanci izgubiti kontrolu nad Senatom, gdje bi Demokrati morali osvojiti barem četiri mjesta da preuzmu vlast – gotovo nemoguće s obzirom na geografski raspored 35 mjesta koja su u igri u novembru. Ali, u normalnim okolnostima, trebalo bi biti najsigurnija politička prognoza da Predstavnički dom neće više biti u rukama republikanaca za godinu dana.
Takav obrt bi razbio aureolu nepobjedivosti koja je okruživala Trampa otkako je pobijedio Kamalu Haris, dopuštajući mu da zastrašuje i ucjenjuje mnoge američke institucije, uključujući većinu medija, da mu preda mnogo više moći nego što mu pripada. To bi ga učinilo “slabom patkom”, nesposobnim da kroz neprijateljski Dom donese nove zakone.
Prije svega, to bi značilo da se Tramp konačno suočava sa tijelom koje je i voljno i sposobno da ga drži odgovornim: demokratski Predstavnički dom bi imao apetit i snagu za ozbiljnu kontrolu. Opremljen pravom da poziva svjedoke, mogao bi istražiti sve, od troškova Trampovih tarifa za američke poreske obveznike, do nevjerovatno drskog obrasca korupcije i privatnog bogaćenja koji je karakterisao ovu administraciju. I stalno u rukavu imao bi prijetnju trećeg procesa opoziva.
Tako da novembar zaista može donijeti obračun za Trampa, zbog čega on neće stati ni pred čim da spriječi takav ishod. Otuda riječi upozorenja: “u normalnim okolnostima”. Tramp će učiniti okolnosti nenormalnim, ako to bude potrebno da zadrži Dom. Taj napor je već u toku, bilo kroz manipulaciju izbornih mapa u Teksasu, ili kroz poteze da se oteža glasanje u demokratskim područjima širom zemlje.
Postoje ohrabrujući znakovi da institucije počinju da se odupiru – svjedočimo prošlonedjeljnoj odluci Vrhovnog suda koja ograničava Trampovu upotrebu američkih trupa na ulicama gradova pod demokratskom vlasti – ali ovo će biti jedna od borbi 2026, dok predsjednik koristi svaku priliku da izbjegne odgovornost koju bi mu donio poraz u jesen.
Njegov “soul brother” u regiji: Benjamin Netanijahu
U čovjeku kojeg je ugostio u Mar-a-Lagu ove sedmice, na njihovom šestom i posljednjem sastanku 2025: Benjamin Netanijahu. Osim toga, izborni rizik koji prijeti Netanijahuu, čiji je prvi mandat premijera Izraela počeo 1996, je mnogo neposredniji: u nekom trenutku između sada i oktobra, Izraelci će izaći na izbore u trci koja bi ga mogla potpuno ukloniti s vlasti.
Ključna je odgovornost Netanijahua. Mnogi širom svijeta žele da to bude za ubistvo desetina hiljada Palestinaca u Gazi, za neumorne zračne napade koji su ostavili pojas u ruševinama i za uskraćivanje humanitarne pomoći. Ali unutar Izraela, najviše se traži odgovornost za smrtonosne propuste 7. oktobra 2023, za nepažnju i strateške greške koje su ostavile niz južnih zajednica, i stotine ljudi na muzičkom festivalu, izloženih smrtonosnom napadu Hamasa.
Izraelski zvaničnici na svim nivoima, civilni i vojni, platili su tu katastrofu svojim poslovima – osim jednog. Samo Netanijahu nikada nije priznao najmanju odgovornost, niti se izvinio za činjenicu da je najkrvaviji dan u istoriji zemlje bio za vrijeme njegove vlasti. Odbio je da uspostavi istražnu komisiju poput onih koje su brzo uslijedile nakon prethodnih katastrofa, radije postavljajući lažnu istragu sa lojalistima – ekvivalent, kako je rekao otac jednog ubijenog talca, kao da pitate ledeni breg ko je potopio Titanik. Dakle, jedina šansa Izraelaca da drže odgovornim čovjeka koji ih je vodio 18 od posljednjih 30 godina biće na glasačkom listiću.
Uloge nikada nisu bile veće. Mnogi izraelski aktivisti se plaše da bi ovi izbori mogli biti posljednja šansa da se spasu ključne demokratske institucije koje su dugo pod stalnim napadom Netanijahua. Poput Trampa u SAD ili Viktora Orbana u Mađarskoj, koji takođe izlazi pred birače ove godine, Netanijahu je u eskalirajućem ratu sa sudstvom i nezavisnim medijima, pritiskajući ih sve jače, nadajući se da će “zagušiti”. I, poput svog prijatelja u Vašingtonu, Netanijahu neće stati ni pred čim da spriječi pobjedu svojih protivnika: suočen sa optužbama za korupciju, mora ostati na vlasti da bi izbjegao zatvor. Odgovornost, politička i pravna, ga užasava.
Region u napetosti: Iran
I on nije jedini lider u regionu koji se boji bijesa svog naroda. Iranci su više puta pokušavali da iskažu bijes prema režimu koji vlada njihovom zemljom 47 godina, ali su često brutalno suzbijani. Protesti su ponovo izbili u posljednjim danima, a vlasti su koristile smrtonosnu silu brže nego ranije – iako postoje ohrabrujući znakovi da neki u sigurnosnim snagama nisu voljni da učestvuju u uobičajenom suzbijanju. Godinama su mnogi u Iranu gubili nadu u režim posvećen da postane regionalna sila podržavajući teror i haos na Bliskom istoku i šire, dok obični Iranci plaćaju cijenu kroz sankcije i ekonomske teškoće. Obračun za to je odgađan više puta. Ali zahtjev za promjenom je glasan i, kako kaže iranski stručnjak Ali Ansari, “Prije ili kasnije nešto će morati da popusti.”
Na ulicama ili na glasačkom listiću, odgovornost bi mogla doći 2026. U Britaniji, laburistička vlada ima dobar razlog da se boji, pripremajući se za velike gubitke u svim pravcima, bilo prema Plaid Cymru u Velsu, Škotskoj nacionalnoj partiji u Škotskoj, Zelenima naročito u Londonu, ili Reform UK gotovo svuda. U pravednom svijetu, Najdžel Faraž bi se bojao birača, zabrinut da bi ga držali odgovornim ne samo za njegovu prljavu prošlost, već i kao čovjeka koji je služio kao glavni propovjednik za najkatastrofalniju nacionalnu odluku nakon Minhena, naime referendum o Brexitu, koji slavi 10. godišnjicu u junu.
Priznajem, malo je vjerovatno da će 2026. Faraž platiti za svoju vodeću ulogu u tom kontinuiranom kolektivnom samopovređivanju. Ali na kraju, Tramp, Netanijahu, Orban i drugi moraju se suočiti sa obračunom za bol koji su prouzrokovali i štetu koju su nanijeli. Neka ovo bude ta godina.

Od Trampa do Netanijahua – neka 2026. bude godina obračuna

Bivši predsednik Srbije Boris Tadić ocijenio je vojnu intervenciju SAD u Venecueli i svrgavanje predsjednika Nikolasa Madura kao njegovu otmicu i akt „brutalnog kršenja međunarodnog prava i uspostavljanje principa koji predstavlja prijetnju bezbjednosti cijelog svijeta“.
- Nakon ovog akta svaka velika ili regionalna sila može izvršiti takav napad u zoni svojih interesa - napisao je Tadić, koji je i predsjednik Socijaldemokratske stranke, na društvenoj mreži Iks.
Nezavisno od ocjene karaktera Madurovog režima u Venecueli, prema njegovim riječima, taj čin je najopasniji presedan koji u međunarodne odnose „ponovo uvodi princip gole sile i legitimizaciju pljačke nacionalnih resursa nezavisnih država, članica Ujedinjenih nacija (UN)“.
Ocijenio je da se ne zna da li „režimski glasnogovornici“ u Srbiji više optužuju američkog predsjednika Donalda Trampa za otmicu Madura, ili više optužuju tzv. blokadere što su se suprotstavili tome da isti taj Tramp od Generalštaba u Beogradu napravi hotel i kazino.
- Još jedan tragični prikaz toga da Vučićev režim nema politiku, već samo gole lične interese, spram kojih na dnevnom nivou prave radikalne političke zaokrete. SNS birač, dakle, istovremeno podržava Vučića na Trampovoj hoklici i Vučića čiji glasnogovornici najoštrije osuđuju Trampa zbog napada na Venecuelu - ocijenio je Tadić.

Tadić o vojnoj intervenciji SAD u Venecueli: Nakon ovog akta svaka velika ili regionalna sila može izvršiti takav napad

Najmanje 16 osoba poginulo je tokom sedmice nemira u Iranu, saopštile su danas organizacije za ljudska prava, dok su se protesti zbog naglog rasta inflacije proširili širom zemlje i doveli do nasilnih sukoba između demonstranata i snaga bezbjednosti.
Smrtni slučajevi i hapšenja bilježeni su tokom cijele sedmice, kako u državnim medijima, tako i u izvještajima organizacija za ljudska prava, iako se brojke razlikuju.
Ovo su najveći protesti u posljednje tri godine i, iako su manjeg obima od nekih ranijih talasa nemira koji su potresali Islamsku Republiku, dolaze u trenutku posebne ranjivosti, kada je ekonomija u rasulu, a međunarodni pritisak raste.

Organizacije za ljudska prava: Najmanje 16 mrtvih u Iranu tokom sedmice protesta

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova u nedjelju je oštro osudilo potez Sjedinjenih Američkih Država (SAD), zahtijevajući hitno oslobađanje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i njegove supruge, uz poruku da se situacija u Venecueli mora rješavati dijalogom, a ne silom.
U zvaničnom saopštenju objavljenom na veb stranici ministarstva, Peking je izrazio „ozbiljnu zabrinutost“ zbog akcije američkih snaga koje su 3. januara nasilno privele predsjednika Madura i njegovu suprugu te ih odvele iz zemlje.
Glasnogovornik kineskog ministarstva istakao je da ovaj čin predstavlja jasno kršenje međunarodnog prava, osnovnih normi međunarodnih odnosa, kao i ciljeva i principa Povelje Ujedinjenih nacija.
- Kina poziva SAD da osiguraju ličnu bezbjednost predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge, da ih odmah oslobode, prestanu sa rušenjem vlade Venecuele i rješavaju probleme kroz dijalog i pregovore - navodi se u odgovoru na novinarsko pitanje o hapšenju.
Sastanak s kineskim izaslanikom neposredno prije hapšenja
Dramatični događaji uslijedili su samo nekoliko sati nakon što je Maduro u predsjedničkoj palati Miraflores u Karakasu primio visokog kineskog zvaničnika. U petak se sastao sa Ćju Šjaoćijem (Qiu Xiaoqi), specijalnim predstavnikom kineske vlade za pitanja Latinske Amerike.
Maduro se nakon sastanka oglasio na Telegramu, navodeći: „Imao sam ugodan sastanak sa Ćju Šjaoćijem. Potvrdili smo našu posvećenost strateškom odnosu koji napreduje i jača u različitim oblastima radi izgradnje multipolarnog svijeta razvoja i mira.“
Samo 24 sata kasnije, Maduro je bio u američkom pritvoru.
Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da je Maduro uhvaćen nakon „opsežnih“ vazdušnih napada i prebačen izvan zemlje. Prije samog hapšenja, Venecuela je optužila SAD za napade na civilne i vojne lokacije u Karakasu i drugim gradovima, te je u zemlji proglašeno vanredno stanje.
Vlade više zemalja već su izrazile protivljenje američkoj vojnoj akciji, a reakcija Kine dodatno naglašava geopolitičku težinu ovog incidenta.

Kinezi spremaju odgovor: 24 sata nakon što im je Maduro stisnuo ruku, on je u američkom pritvoru

Policija je identifikovala tijela još 16 žrtava požara koji je izbio u jednom baru u švajcarskom ski-centru Kran-Montana.
Najmlađa identifikovana žrtva bila je četrnaestogodišnja djevojčica iz Švajcarske, dok je ukupno devet stradalih bilo mlađe od 18 godina. Među žrtvama su državljani Švajcarske, Italije, Rumunije, Turske i Francuske, saopštila je policija, prenosi BBC.
Time je ukupan broj identifikovanih žrtava u ovom požaru porastao na 24 osobe, navodi se u zvaničnom saopštenju nadležnih vlasti. U subotu je identifikovano osam švajcarskih državljana.
Prema preliminarnoj istrazi, vjerovatni uzrok požara tokom novogodišnje proslave u baru „Le Constellation“ bile su prskalice postavljene na boce, koje su nošene preblizu plafonu.

Tag: vrhovno-drzavno-tuzilastvo