U &nbsp;fokusu emisije E uživo je nasilje u školama. Nakon što je prije nekoliko dana u dvorištu škole odrasla osoba šamarala đaka, postavlja se pitanje koliko je uloga zaštitara opravdana.
Tim povodom gošća emisije E uživo je psihološkinja Stela Burzanović.
Govorimo o prebukiranim vrtićima i da li se u grupama u kojima je djece više od optimalnog broja pažnja može posvetiti baš svakom djetetu..
Komentarišemo nove cijene obuke vozača B kategorije i kako će o uticati na kućni budžet crnogorskih porodica.
Emitujemo priču o svakodnevici jednog od najmlađih obućara u zemlji.
Emisiju E uživo ponedjeljkom možete pratiti u terminu od 16 sati do 17.30 na kanalu E televizije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

E uživo: Nasilje u školama i uloga zaštitara, prebukirani vrtići...

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izvođenje radova na adaptaciji krova i vrtića JPU ,,Vukosava Ivanović" Bar, VJ Mali princ", saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Procijenjena vrijednost radova je 158.355,59 eura, bez PDV-a. Projekat se finansira iz sredstava kapitalnog budžeta.
- Tender se realizuje u okviru Memoranduma o saradnji na realizaciji prioritetnih infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovne infrastrukture u Opštini Bar, koji su potpisali ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof.dr Anđela Jakšić-Stojanović i predsjednik te opštine, Dušan Raičević - navedeno je u saopštenju MPNI.
Poručuju da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo javnih radova i Opština Bar nastaviti da unapređuju kvalitet predškolske infrastrukture u Baru.
- Jedino zajedničkim, kontinuiranim radom i ulaganjima možemo stvoriti adekvatan ambijent za boravak, vaspitanje i obrazovanje najmlađih - poručeno je iz MPNI.

1250x600

1084x550

Za adaptaciju vrtića u Baru 158,3 hiljade eura

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za rekonstrukciju i dogradnju dijela objekta dječjeg vrtića u okviru Osnovne škole „Džafer Nikočević“ u Gusinju, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz tog Vladinog resora su kazali da je procijenjena vrijednost radova sa porezom na dodatu vrijednost 120 hiljada eura.
U saopštenju se navodi da su MPNI i Ministarstvo javnih radova ulaganje u obrazovnu infrastrukturu prepoznali kao jedan od prioriteta rada Vlade.
- Posebna pažnja biće posvećena izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih vrtića kako bi naši najmlađi u svim krajevima Crne Gore imali dostupno i kvalitetno predškolsko obrazovanje - navodi se u saopštenju.

Raspisan tender za rekonstrukciju vrtića u Gusinju

U Crnoj Gori će ove godine početi izgradnja nekoliko novih škola i vrtića, što će u velikoj mjeri unaprijediti kvalitet obrazovne infrastrukture, saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se u očekuje početak izgradnje novih vrtića u Baru i Nikšiću, sportske sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, nove škole u Lastvi Grbaljskoj u Tivtu.
Jakšić Stojanović je istakla da su stvorene pretpostavke da početkom godine bude raspisan i tender za odabir izvođača radova na vrtiću u Ulcinju i da bi do aprila trebalo da počne izgradnja novog paviljona Osnovne škole „Oktoih“ u podgoričkom naselju Zabjelo.
Ona je rekla da je uvjerena da će u toku ove godine konačno početi i izgradnju škole i vrtića u podgoričkom naselju Siti kvart, nove škole na Karabuškom polju, vrtića u Beranama, kao i rekonstrukcija i nadgradnja vrtića na Zabjelu i u Kotoru, i dogradnju škole „Vlado Milić“ u Donjoj Gorici.
Sve navedeno, kao i završetak radova na objektima škole „Vladimir Nazor“ i škole u tivatskom naselju Radovići, prema riječima Jakšić Stojanović, označiće ovu godinu kao godinu stvaranja infrastrukture.
Ona je kazala da se ubrzo očekuje i nabavka namještaja za sve škole i vrtiće u Crnoj Gori.
Jakšić Stojanović je istakla da je tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), uz podršku Ministarstva finansija i Vlade, u velikoj mjeri obezbijedio finansije za sve navedene projekte, ali i mnoge druge.
Ona je podsjetila da je prošle godine zaključen ugovor sa Evropskom bakom za obnovu i razvoj (EBRD) za 20 miliona eura kreditnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti crnogorskih škola.
Kako je navela, u završnoj fazi su pregovori sa Evropskom investicionom bankom (EIB) i Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za dodatnih oko 40 miliona EUR kreditnih sredstava, a crnogorskom obrazovnom sistemu je obezbijeđeno oko 18 miliona bespovratnih sredstava kroz aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama.
- Sve to daje razloge za optimizam da će, zbog zrelosti samih projekata, infrastruktura obrazovnog sistema i finansiranje njenog unapređenja biti i na vrhu liste prioriteta kroz Plan rasta, o čijim prvim rezultatima ćemo uskoro upoznati crnogorsku javnost - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla zadovoljstvo činjenicom da su, u proteklom periodu, školski objekti na teritoriji skoro cijele Crne Gore bili predmet određenih infrastrukturnih intervencija.
- Za rekonstrukcije je ukupno uloženo oko 20 miliona EUR, od čega skoro pet miliona iz tekućeg budžeta MPNI, oko tri miliona donatorskih sredstava (u prvom planu donacija Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), te kreditnih sredstava iz aranžmana sa EIB-om i njemačkom razvojnom bankom - KfW - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je naglasila da su prethodne godine završeni ili su u završnoj fazi radovi na instalaciji 17 novih sistema grijanja u objektima širom Crne Gore, čija je vrijednost skoro dva miliona eura.
- Crnogorske škole opremljene su sa oko sedam miliona EUR vrijednom računarskom opremom, školama su predata na upotrebu 42 nova vozila za prevoz učenika, vrijednosti preko 2,5 miliona - podsjetila je Jakšić Stojanović.
Govoreći o kvalitetu nastavnih planova i programa, Jakšić Stojanović je kazala da na njih, ali i na udžbenike, primjedbe imaju i nastavnici i roditelji i učenici, što je više nego jasan signal da se negdje u prošlosti pogriješilo.
- U tom smislu, od krucijalne važnosti je donošenje Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035) na kojoj radimo u saradnji sa UNICEF-om, a što je grantom od milion EUR podržala i Evropska komisija. Proces izrade ovog dokumenta je u završnoj fazi i očekujemo da će biti usvojen na Vladi do kraja februara - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da je jedna od ključnih aktivnosti koja je prepoznata Strategijom izmjena plana i programa, koja će se realizovati po ciklusima.
- U našim planovima i programima nijesu dovoljno zastupljeni kultura, umjetnost, održivi razvoj, građansko obrazovanje, medijska pismenost, etika, filozofija - navela je Jakšić Stojanović i dodala da će u narednom periodu posebna pažnja biti posvećena i kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika.
Prema njenim riječima, izmjenu nastavnog plana i programa pratiće i izmjena udžbenika.
- To je kompleksan proces, ali sam sigurna da Crna Gora ima izuzetne resurse i kadrovske potencijale u koje treba ulagati i koje treba promovisati kao izuzetne primjere koji služe na ponos našem obrazovnom sistemu i Crnoj Gori - rekla je Jakšić Stojanović.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prepoznata su dva umjesto četiri klasifikaciona perioda, a kakvi su efekti takve odluke će, kako je navela Jakšić Stojanović, pokazati vrijeme.
Ona je dodala da svaka promjena zahtijeva određeno vrijeme za adaptaciju, kako bi se svi učesnici u obrazovnom procesu – nastavnici, učenici i roditelji – prilagodili novim uslovima i načinima rada.
- Imajući u vidu da je u pitanju relativno kratak period, očekujemo da se već u drugom polugodištu svi u potpunosti adaptiraju na novi sistem rada i da upravo u prvom planu budu svi benefiti ovog koncepta - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je navela da će MPNI na kraju školske godine uraditi analizu kako se ove izmjene sprovode u praksi i kakve efekte donose na duže staze jer su, kakao je kazala, upravo evaluacija i povratne informacije od nastavnika, učenika i roditelja ključne za uspjeh takvih promjena.
Govoreći o dvojezičnoj nastavi u školama, Jakšić Stojanović je ukazala da je 2024/2025. godine nastava po CLIL pristupu zastupljena u deset odjeljenja prvog razreda u osnovnim školama u Crnoj Gori, a da su u ovu svrhu posebno opremljeni i CLIL kabineti.
CLIL metodologija predstavlja inovativni pristup u kojem učenici kroz sadržajnu nastavu spontano uče jezik, istovremeno usvajajući znanja iz različitih nastavnih predmeta.
Jakšić Stojanović je navela da je obuke u oblasti primjene CLIL metodologije u bilingualnoj nastavi do sada prošlo oko 40 nastavnika.
- Obuke će se nastaviti i u ovoj godini za škole u ostalim opštinama u Crnoj Gori, kako bismo od septembra imali još veći broj odjeljenja obuhvaćenih ovim program - istakla je Jakšić Stojanović i napomenula da je u toku izrada trojezičnog Priručnika za nastavnike na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku.
Ona je saopštila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prošloj godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u školama - tri u Podgorici i po jedan u Budvi i Tuzima.
Jakšić Stojanović je podsjetila da je, zbog tih slučajeva, MPNI izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će biti upućen Vladi na usvajanje, predvidjelo da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje, može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
- Uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene, a osnov za razrješenje biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je ukazala da su u završnoj fazi i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, kojim je predviđeno povećanje broja pedagoga i psihologa u školama, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja.
Jakšić Stojanović smatra da objelodanjivanje slučajeva seksualnog uznemiravanja može ohrabriti učenice da prijave slične incidente.
- Kada se o ovakvim pitanjima otvoreno govori, to može stvoriti sigurnije okruženje za žrtve, ali i podići svijest o ovom problemu u društvu - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da je važno da škole i institucije pruže adekvatnu podršku i zaštitu onim osobama koje prijavljuju uznemiravanje, kako bi se osjećale sigurno i osnaženo da govore o svojim iskustvima.
Kada je riječ o propustima u radu nastavnog osoblja, Jakšić Stojanović je kazala da je u prethodnom periodu pokrenuto više postupaka protiv nastavnika, a o kojima je javnost uglavnom bila blagovremeno obaviještena - slučajevi profesora u Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici, beranskoj Gimnaziji “Panto Mališić”.
Upitana na koji način će biti riješen problem nedostatka smještajnih kapaciteta za studente budući da je istekao rok na koji je, u te svrhe, bio iznajmljen objekat u vlasništvu kompanije "Čelebić" u Donjoj Gorici, Jakšić Stojanović je kazala da je Vlada zadužila Upravu za državnu imovinu da pronađe trajno rješenje za problem nedostajućih kapaciteta za smještaj studenata.
- Postupak je još u toku, a javnost će svakako biti blagovremeno obaviještena o ishodu - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su na inicijative studenata pokrenuli aktivnosti kako bi se riješili problemi smještaja studenata u Podgorici i ukazala da je u 2023. godini oko 750 studenata koji su zadovoljavali osnovne kriterijume ipak nije ostvarilo pravo za korišćenje studentskog doma zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta.
Jakšić Stojanović je ukazala da je Radna grupa za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju, predložila jedinstven model za sve ustanove visokog obrazovanja, odnosno model 3+1+1+3 ili 3+2+3 za sve studijske programe koji ne pripadaju regulisanim profesijama, iz razloga što je model trogodišnjih osnovnih studija dominantan u Evropskom prostoru visokog obrazovanja.
Kako je navela, nakon okruglog stola o Nacrtu zakona, koji je organizovan u Ministarstvu u novembru, na kojem su učestvovali predstavnici akademske zajednice, neakademsko osoblje, studenati, nevladin sektor, i predstavnici drugih relevantnih institucija, mogli su se čuti različiti stavovi u vezi sa modelom studija predloženim tekstom Nacrta zakona.
- Smatram opravdanim da se novim zakonskim rješenjem omogući fleksibilan model studija, koji bi s jedne strane prepoznao trocikličnost studija kao zahtjev bolonjskog procesa i Evropskog prostora visokog obrazovanja, ali bi istovremeno bio usklađen sa nacionalnim potrebama i tržištem rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da bi prepoznavanjem dodiplomskih studija obima 180 ECTS, odnosno 240 ECTS kredita, postdiplomskih studija koje bi se realizovale kao specijalističke studije obima 60 ECTS kredita i master studije obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS kredita, bila data mogućnost ustanovama visokog obrazovanja da studijske programe koncipiraju u zavisnosti od zahtjeva tržišta za određenom kvalifikacijom.
Jakšić Stojanović smatra da bi se na taj način sa jedne strane omogućila nesmetana mobilnost studenata, imajući u vidu da je dominantan model studija u Evropi 3+2.
- A s druge strane bi se zadovoljile nacionalne potrebe za onim profesijama za kojima postoji potreba da se realizuju kao četvorogodišnji studij, što je slučaj, primjera radi sa kvalifikacijom pravnika, gdje postoji opravdana potreba da se za oblast advokature i pravosuđa - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da će novi Zakon o visokom obrazovanju biti u najboljem interesu studenata i akademske zajednice u cjelini, te da bi trebalo da bude donijet u prvom kvartalu ove godine.
Jakšić Stojanović je kazala da je od od preuzimanja funkcije u novembru 2023. godine do danas potpisala 42 krivične prijave zbog sumnji da se radi o falsifikatima, od čega 38 prijava tokom prošle godine, i jednu prijavu zbog sumnje u falsifikovanje rješenja Ministarstva prosvjete u slučaju zaposlene u Institutu za javno zdravlje.
Kako je navela, prilagani su falsifikati o navodno stečenom obrazovanju kako u regionu tako i po zemljama Evrope i svijeta.
- Tako je pet krivičnih prijava podnijeto zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja stečenog u Turskoj, 31 krivična prijava podnijeta je zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja (Srbija osam, BiH četiri, Turska 14, Albanija dva, Rusija, SAD i Austrija po jedan)) - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su dvije krivične prijave podnijete zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja sa obrazovnih ustanova u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Jakšić Stojanović: Ove godine počinje izgradnja nekoliko škola i vrtića, i završetak radova i na OŠ „Vladimir Nazor“

Prema podacima resornog ministarstva, u svim predškolskim ustanovama u Crnoj Gori upisano je više djece od broja predviđenog standardima.
Naročito prebukirani vrtići su u Podgorici.&nbsp;
U Udruženju roditelja nijesu optimistični da će se situacija uskoro promijeniti, uprkos najavljenim novim objektima.
Blizu 25.000 mališana u Crnoj Gori pohađa nastavu u državnim vrtićima, a 1.300 u privatnim. Od tog broja je više od jedne trećine djece u glavnom gradu – njih 10.700. Prema Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju propisano je da u zavisnosti od uzrasta djece u grupama može da boravi od osmoro do 25-oro djece. U odnosu na idelane uslove, zakonom propisane, u vrtićima boravi znatno više djece nego što je predviđeno.
- Jer zaista ima grupa koje broje 50, 60, 70, imali smo u prethodnom periodu čak i do 80-oro djece - kaže Kristina Mihailović iz Udruženja roditelja.
Portparolka vrtića “Žina Vrbica” Dragana Bijelić kaže da je vrtić projektovan za određeni broj.&nbsp;
- Međutim, ta brojka je čak duplo viša od onoga što je predviđeno. Tako da u svim skoro našim vaspitnim jedinicama i vasptnim grupama imamo prebukiranost - navela je ona.
Spasoje Ostojić iz Ministarstva prosvjete ističe da su ogromne grupe.
- I da bi se približili evropskim standardima, &nbsp;negdje i sa komunikacijom sa evropskim partnerima &nbsp;prilikom kreiranja refonske agende, &nbsp;smo svijesni da nam je potrebno nekih 1.800 novih mjesta u vrtićima - rekao je Ostojić.
Samo u ovoj školskoj godini, u vrtićima Đine Vrbice je broj djece uvećan za 7 odsto.
- S tim što bih negdje naglasila da je posebno povećan broj obuhvata djece jaslenog uzrasta, što nam negdje već ukazuje da ćemo mi u narednim godinama imati većih problema kada je u pitanju prebukiranost vrtića - kaže Bijelićeva.
Svjesni potrebe ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, iz ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da je do decembra 2027. planirana gradnja sedam vrtića na teritoriji CG.
- Od toga su tri na sjeveru i ostali vrtići su u Podgorici. &nbsp;Govorimo o vrtiću u City kvartu, govorimo o vrtiću u bloku 35, 36, &nbsp;govorimo o još jednom vrtiću na Starom aerodromu &nbsp;i govorimo o vrtiću pored OŠ “Dragiša Ivanović”. &nbsp;Trenutno je u fazi tenderska procedura za izredu projekta &nbsp;za vrtiću u City kvartu, a u toku ove godine očekujemo &nbsp;i rješavanje pitanja idejnog rješenja za ove ostale vrtiće - kazao je Ostojić.
U Udruženju roditelja nijesu optimistični da će se situacija uskoro promijeniti, uprkos najavljenim projektima.
- Opet je to proces koji traje, gradnja sama po sebi traje, onda njihove procedure su prilično duge, uvijek ima neko ko se žali na određene tenderske postupke, onda se to otežava, zato smo i tražili ministarstvima i vladi da za obrazovne ustanove promijene procedure, međutim tu se ništa nije promijenilo. U svakom slučaju predugo u odnosu na problem i na sve ono što se dešava u takvim grupama koje ne zna ni sama kako funkcionišu - kazala je Mihailović.
Zbog prebukiranosti, najviše trpe djeca. S toga im se, upozoravaju iz Udruženja roditelja, mora obezbijediti više prostora, uz poštovanje standarda i propisa.

Vrtići prebukirani, potrebno 1.800 novih mjesta

Adekvatno planiranje budžeta i raspodjela sredstava na pravilan način 
omogućiće, pored ostalog, besplatne vrtiće za sve naše najmlađe 
stanovnike, jer Evropski savez u svojim redovima ima ljude koji imaju 
znanje i sposobnost da realizuju ovaj cilj - poručio je nosilac liste “Evropski savez - Petar Odžić (SDP, SD, LP i građani) - Čist izbor” Petar Odžić.
On je naglasio da je samo 900.000 eura dovoljno za realizaciju projekta besplatnih vrtića u Budvi.
- Zato ćemo nakon dolaska na vlast u budžetu za 2025. godinu 
predložiti izdvajanje sredstava za ovu namjenu, jer je riječ o sumi 
novca koju opština Budva mora da izdvoji - rekao je on. 
 
Podsjetio je da lokalna uprava posljednjih desetak godina prenosi 
desetine miliona eura na glavni račun trezora u nesposobnosti da ih 
potroši. 
 
Odžić je kazao da najmlađi građani Budve, treba da budu prioritet, 
odgovorne lokalne vlasti, upoređujući sredstva potrebna za realizaciju 
ovog projekta, sa drugim izdacima koje Opština Budva opredjeljuje u 
druge svrhe. 
 
- Ovo će biti jedna od prvih stvari koje ćemo uraditi za naše najmlađe. 
Treba naglasiti da je samo za doček Nove 2024. godine potrošeno preko 
600.000 eura, što predstavlja dvije trećine potrebne sume, a da je na 
reprezentaciju u Morskom dobru potrošeno preko 100.000 eura, što je 
dovoljno za dva mjeseca besplatnih vrtića za naše mališane - naveo je 
Odžić. 
 
Istakao je uvjerenje da će od 17. novembra građani Budve dobiti 
zaslužene promjene, čiji će stub biti Evropski savez. 
 
- Zato, glasanjem za broj 7, glasate za promjene i promijenićemo one koji 
su dokazali da ne umiju upravljati Budvom - zaključio je Odžić.

Odžić: Promijenićemo one koji ne umiju da upravljaju Budvom, planiraćemo sredtsva za besplatne vrtiće

Nosilac liste "I riječju i djelom!" Nermin Abdić, obećao je da će podgorički mališani nakon konstituisanja nove vlasti u Podgorici imati besplatan boravak u državnim vrtićima, odnosno da će Glavni grad subvencionirati puni iznos troškova, dok će roditelji čija djeca pohađaju privatne predškolske ustanove imati obavezu da doplate razliku u cijeni.&nbsp;
- To je jedno od značajnih programskih ciljeva koje je Demokratska partija socijalista predstavila pred lokalne izbore, koji će se održati 29. septembra - navodi se u saopštenju te partije.
Besplatan vrtić za sve je, podvlače, jedna od ključnih politika buduće gradske uprave.
- Koja će doprinijeti ne samo poboljšanju životnog standarda naših sugrađana, već će stvoriti i veću društvenu jednakost, mogućnost radnog angažovanja oba roditelja, ali i pružanje mogućnosti socijalizacije i razvijanja društvenih vještina za svu djecu predškolskog uzrasta - dodali su u DPS-u.
Kako bi Podgorica postala bolje mjesto za život svih njenih građana, potrudiće se, kažu, i da pomognu izgradnju novih objekata predškolskih ustanova.
- Nastavićemo pozitivnu praksu dodjele gradskog zemljišta za ove namjene, kao i oslobađanje investitora obaveza komunalnog opremanja. Vratićemo Podgoricu na put razvoja, i 29. septembra dobiti odgovornu, kompetentnu i profesionalnu upravu, kakvu zaslužuje glavni grad naše države - zaključili su u saopštenju.

Abdić: Vrtić će biti besplatan za sve, to će sigurno dovesti do boljeg životnog standarda i veće jednakosti u društvu

Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Ž.Đ. osumnjičenog za krivično djelo pronevjera, saopšteno je iz Uprave policije.
Ž.Đ. iz Nikšića je, kako se sumnja, krivično djelo izvršio na način što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici tokom točenja goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe.&nbsp;
- Na taj način je pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove - kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je protiv Ž.Đ. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Zbog pronevjere krivična prijava protiv jedne osobe

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Holandska vojska je otvorila vatru na dronove iznad vazduhoplovne baze Volkel na istoku zemlje, a ostaci letjelica nijesu pronađeni, saopštilo je danas tamošnje ministarstvo odbrane.
U saopštenju ministarstva navodi se da je obezbjeđenje u bazi prijavilo dronove sinoć između 19 i 21 časa, te da je vojska počela da puca na njih kako bi ih oborila.
- Dronovi su napustili područje i nijesu pronađeni – navodi se u saopštenju.
U posljednjih nekoliko nedjelja prijavljen je niz incidenata sa neidentifikovanim letjelicama blizu vojnih baza u Holandiji i Belgiji.
Istragu sprovode holandska vojska i policija, a ministarstvo odbrane tvrdi da i dalje nije poznato zašto su dronovi letjeli iznad i oko vazduhoplovne baze.
- Bazu Volkel koristi Holandsko ratno vazduhplovstvo, a u toj zemlji je letjenje dronom iznad svih aerodroma, civilnih i vojnih, zabranjeno zbog bezbjednosti letjenja - zaključuje se u saopštenju.

Holandska vojska pucala na neidentifikovane dronove iznad vojne baze

Barselona je nakon blizu 900 dana ponovo zaigrala na svom Kamp nou, koji je još uvijek djelimično zatvoren zbog radova, pa je utakmicu pratilo 45.157 gledalaca. Povratak na stadion obilježen je ubjedljivim trijumfom nadDomaći tim je rano došao do prednosti - u 4. minutu Robert Levandovski je iskoristio nesporazum u zadnjoj liniji Bilbaa i donio 1:0.&nbsp;
Barselona je drugi gol postigla pred odlazak na odmor. Lamin Jamal lijepo je proigrao Ferana Toresa, koji je ostao sam pred Simonom i precizno plasirao loptu u mrežu - 2:0.
Na početku drugog poluvremena uslijedila je nova greška gostujuće odbrane, Fermin Lopez izašao je sam ispred golmana Bilbaa i mirno pogodio za 3:0.
Bilbao je u 54. ostao sa igračem manje na terenu - Sanset je isključen nakon VAR intervencije zbog oštrog starta.
Barselona je nastavila da stvara šanse preko Danija Olma, Rafinje i Jamala, a konačan rezultat postavljen je u 89. minutu. Jamal je ponovo bio ključni kreator akcije, a Tores je pogodio za 4:0. Gol je prvobitno poništen zbog ofsajda, ali je VAR potvrdio da je pogodak regularan.
Barselona se nalazi na prvom mjestu La Lige sa 31 bodom, koliko ima i Real Madrid uz utakmicu manje, sa druge strane Atletik Bilbao je osmi sa 17 bodova. Atletik Bilbaom - 4:0.

Barselona pobjedom obilježila povratak na Kamp nou

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: vrtici