<p>Da parafraziram velikog pisca ovih prostora maestralnog Borisa Dežulovića - neko vas je zajebao, Budućnost nije vaša. Tako je on pisao o voljenom Hajduku, istom onom koji je odigrao prvi meč protiv naše Budućnosti na stadionu pod Goricom i samim tim ušao u anale našeg kluba.</p>
<p>Dakle, dobro su vas zajebali. Budućnost ne pripada vama, samo su vam igrom sudbine dati prvi redovi. Čast velika i naklon do poda izuzecima.</p>
<p>Praznina. To je osjećaj nakon onoga što je klub nazvao proslavom u čast 100godišnjice kluba. Emotivni jarak. Bezdan. Ne nažalost samo moj, već svih prisutnih. Svih koji su pisali stranice istorije kluba i grada.</p>
<p>Da se tu zadesio neki slučajni prolaznik mislio bi da se radi o komemoraciji a ne proslavi. Nego, krenimo redom… Čast izuzecima, u prvim redovima su većinom bili ljudi koje za života niko nije vidio na stadionu Budućnosti. A nije da je Podgorica Liverpul, a naš stadion Enfild pa da se ne znamo i ne možemo prebrojati.. štaviše, u glavu znamo svakoga ko dolazi, jedna je to zajednica, jedno društvo jedna ista emocija.</p>
<p>Toliko nas ima svih ovih godina da smo postali neka vrsta familije. Ne samo da se znamo, nego znamo sve jedni o drugima. A vas u toj priči nema.</p>
<p>Vi, takozvani samo samima sebi vazni, niste dio te priče. Jer da biste bili, prvo treba imati emociju. Čistu, bezuslovnu, emociju natopljenu patnjom kakvu samo plavo bijeli navijač zna sa nosi sa sobom.</p>
<p>Kad biste imali samo djelić te emocije, ne biste mogli dozvoliti da slavimo 100 godina onako kako ste vi to uradili.</p>
<p>Farbanjem pješačkih prelaza i sturim skupom koga ste nazvali akademijom. To što ste bezidejnu političku koreografiju pokušali da prebacite na polje fudbala vam ne možemo zamjeriti, jer srasli ste sa partijom, ona vas je stvorila i bez nje vam nema života. Samo to kalemljenje na sport se ne prima baš lako. Skoro nikako.</p>
<p>U godini jubileja i noći proslave glavni gradski trg nam više liči na Odesu u jutru nakon bombardovanja nego na trg proslave.<br/>
Robna kuća kao slika horora i strave u pozadini. Bez kreacije i mašte da se u bojama kluba ceradama sa grbom zamaskira onaj užas koji dominira trgom.</p>
<p>Bez zahvalnica i plaketa ljudima koji su utkali sebe cijele u DNK kluba. Tretirani poput slučajnih posmatrača na prosalvi, a ne onako kako im dolikuje, legendama plavo bijelih boja.</p>
<p>Zaboravili ste u nabrajanju mnoge baš mnoge… čika Janka, Methadževića, Božovića, Nilevića, Sergeja Stanića, Stanka Dragojevića i mnogih drugih…</p>
<p>Vjerovatno smo jedini grad i klub na planeti koji je proslavio 100 godina bez vatrometa, baklji i monografije kluba. A ista je morala biti poklon svim gostima prijema. Krovovi podgoričkog centra trebali su da gore, da se nebo zacrveni da cijeli grad bude osvjetljen plamenom baklji kao simbola nove Zore.</p>
<p>Ne, ne vjerujem u slučajnosti. Al vjerujem u neznanje. Vama Budućnost nije klub, vama je to moneta za potkusurivanje političkih zalogaja, banka za skladištenje kadra s kojim ne znate đe ćete. Još jedno DOO u kojem će se uhljebiti one kojima ste dužni.</p>
<p>U nekom drugom univerzumu, sa nekim drugim ljudima koji stvarno žive ovaj klub, fudbalskim rečnikom govoreći bilo bi tu mnogo više driblinga, mnogo više golova i romantike.</p>
<p>Septembar bi recimo sve đake dočekao sa sveskama kluba koje bi preplavile podgoričke škole. Sva đeca rođena ove 2025. dobila bi na poklon benkice s grbom kluba u čast jubileja. Svako naselje bi imalo desetine murala.</p>
<p>U bioskopima bi se emitovali filmovi serije i dokumentarci. Na stadionu bi se igrala utakmica sa evropskim velikanom. U školama bi đeca učila o velikim djelima onih koji su stvarali u grad i klub o ljudima ovoga grada čija imena danas nose i bulevari i škole a čiji su životi vezani za klub.</p>
<p>Naučili bi nešto i o istoriji i kluba i grada, o tome ko su bili stvarni heroji tog vremena, ko je ovaj grad i klub podizao iz pepela, ko je stvarao tu vrijednost koju živimo. O grbu kao stitu grada, i petokraci na vrhu istog kao simbolu nepokolebljivih, simbolu onih koji su istrajali i kad su bili zabranjeni, simbolu onih koji su donijeli slobodu i Budućnost ovome gradu i državi. Simbolu pobjede svijetla nad mrakom. Jer poslije mraka uvijek svane Zora.</p>
<p>A proslava na trgu… bila bi spektakl za prepričavanje a ne komemoracija povodom sahrane. Jer svi su s nje izašli s istim osjećajem. Nelagode, tuge i bijesa. Praznine.</p>
<p>Bijesa što smo dozvolili da se vi nešto pitate, da baš vi bez dana staza na stadionu. Klub čiji šef stručnog štaba ne dođe na proslavu svog kluba da bude sa svojim igračima nije klub. A ni on ne zaslužuje da bude šef stručnog štaba niti dana više.</p>
<p>Klub čiji najverniji navijači ne dođu na proslavu da pjesmom bakljama i emocijom naprave atmosferu, isti oni koji žive za njega nije klub već seoska zadruga. A to ste vi od kluba napravili. Bilo je skoro nemoguće dovesti do tog nivoa ali ste uspjeli i to.</p>
<p>Vi kojima je klub zadnja rupa na sviralu a sopstveni politički interes jedina vodilja. Mentalitet malograđanštine koji nosite u sebi prenijeli ste i na klub. Samo ste zaboravili da je Budućnost gradska priča i da će taj virus izbaciti iz sebe. Katarza će doći brže nego što mislite.</p>
<p>Ovu proslavu 100 godina smo stavili na klupu za rezerve. Nije se desila. Čim vam vidimo leđa napravićemo novu, sa zakašnjenjem, ali onako kako klubu dolikuje i kako ovaj grad zaslužuje. Sa legendama kluba i grada kojih će biti mnogo u prvim redovima a ne od “petog na gore”.</p>
<p>I bez vas. Klimoglavo podobnih sa lažnim osmjesima i šalovima oko vrata dok je za svrhu potreban. Jer znamo da vas kući čekaju šalovi drugih boja.</p>
<p>Budućnost nije vaša, samo vam je trenutno data. Al preživjeće i vas kao i mnoge druge koji su se koristili o njoj. 100 godina ponosa, tuge, patnje i nešto malo sreće kojoj znamo svaku stranicu napamet.</p>
<p>Na kraju, veliko iskreno hvala onim curama i momcima kojima ste ostavili cijelih pet dana da ono sve organizuju. Kao što napisah na početku, mala je Podgorica znamo se. Znamo da su uspjeli nemoguće u ovih pet dana. Da su išli preko granice izdrživog da bi se juče ono desilo.</p>
<p>Njihove napore siguran sam nećete cijeniti, al da nije bilo njih ne bi bilo apsolutno ničega. Ovako, imali smo nešto. Masku proslave. Fasadu. Okrečili su ono što ste vi ostavili urušeno.</p>
<p>Preko njihovih leđa i znoja juče ste se vi šepurili. Poput paunova u bašti. Dok su oni siguran sam u sebi patili jer su znali da je ovo moglo i moralo da izgleda drugačije. Samo im niste dali ni vremena ni prilike da svoju emociju prema klubu pokažu na najljepši datum plavo bijele porodice.</p>
<p>Srećan rođendan voljeni klube. Bljesnuće nova Zora, za neki novi početak. Kako tada kad je bila zabranjena tako i danas kad je oteta.</p>
<p>Zora uvijek svane poslije mraka.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Budućnost nije vaša već vam je data

<p>SC Moraca je kultno mjesto svih stanovnika ovog grada i navijača plavo bijele boje. Od svoje izgradnje čiji kamen temeljac se još uvijek može vidjeti na prilazu dvorani do današnjeg dana svjedočila je najvećim uspjesima titogradskog, podgoričkog i crnogorskog sporta, saopštio je nestranači kandidat na listi „Evropski savez – <b>Boris Mugoša</b> (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“,<b> Vuk Pejović</b>.<br/>
<br/>
Pejović je rekao da je Morača sastavni dio DNK svakog Podgoričanina i mjesto koje je ugostilo makar jednog člana svake podgoričke kuće. &nbsp;</p>
<p>- Jednostavno biti Podgoričanin, a ne ući u Moraču ne ide jedno s drugim - istakao je on.<br/>
<br/>
On je konstatovao da moderni sport svakako donosi nove trendove i valorizacija sportskih objekata je nešto što se u svijetu odavno dešava.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Pozdravljajući inicijativu da se za Moraču nađe sponozor koji će joj dati ime smatramo da se moralo biti mnogo više senzibilno kad je u pitanju sportska istorija i kultrura ovog grada. Preimenovanje Morače u ime sponzora umjesto dodatka imena sponzora na ime Morače predstavlja brisanje tradicije ovog grada i evidentan manjak osjećaja za ono što ovaj grad čini plavo bijelim - ocijenio je Pejović.<br/>
<br/>
Siguran je da se kompromis može naći i da će Morača osvanuti kao na primjer SC Moraca M tel, a ne kao “dvorana M tel”.</p>
<p>- Jer takva ideja se svakako može nametnuti i trenutno postaviti, ali svi znamo da nikad neće zaživjeti. Jednostavno Morača je mnogo više od imena dvorane, to je kult ovog grada koji se mora čuvati! Zato bez ikakvih predizbornih trikova i želje da korišćenjem istih dobronamjetan savjet: Neka bude Morača M tel, jer onda su i vuci siti i ovce na broju - poručio je Pejović.</p>

Pejović: Morača je mnogo više od imena dvorane, to je kult grada koji se mora čuvati

<p>Jedan veliki pjesnik, čije ime nosi park u Podgorici, je rekao „grad nam se opasno suzio šireći se“, naše je da ga opet proširimo – u kulturnom i građanskom smislu, poručio je nestranački kandidat na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“, <b>Vuk Pejović</b>. </p>
<p>- Red je da stanemo na put svemu onome što ruži naš grad. Podgoričani ako što znaju – znaju za širinu i mi smo tu da tu širinu pokažemo svima ostalima - rekao je Pejović. </p>
<p>Pejović je istakao da nijedna partija za njega ne nože da bude iznad Podgorice, te da je za njega jedina partija kojoj pripada grad u kojem je rođen. </p>
<p>- Kad sam prije mjesec dana prvi put sjeo s Borisom da pričam o ovome gdje sam danas, rekao sam mu da za mene iskreno ne postoji nijedna partija koja može da bude iznad Podgorice i da je jedina partija kojoj pripadam ovaj grad đe sam rođen i đe su svi moji rođeni. Tako da smo se brzo našli, jer smo na istim talasnim dužinama. I Boris je kao ja, imamo isto mišljenje - naglasio je Pejović. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Podgorica za primjer je grad u kojem je građansko i osnovno ljudsko pravo iznad svega. </p>
<p>- Podgorica za primjer u mojoj viziji je za neke možda utopija i možda će trebat to da bude jedan dug maraton, a ne sprint. Ali Podgorica za primjer je grad u kojem naša đeca imaju jednu veliku slobodu, đeca koja neće se dijeliti ni po kojim osnovama i kojima će zajednički imenitelj biti upravo Podgorica. Đeca koja će nezavisno od svojih socijalnih prilika imati jednake šanse - rekao je Pejović. </p>
<p>On je naveo da je Podgorica za primjer grad koji ima svoja sredstva da svoj đeci omogući jednak pristup da se bave sportom, da idu na kulturna dešavanja i da budu jednako dio ovog grada kao sva druga đeca. </p>
<p>- Podgorica za primjer je za mene grad u kojem naši najstariji sugrađani naši najveći konsultanti. Želimo da ovaj grad bude prepoznat po turizmu, želimo da ovaj grad bude prepoznat po sportu. Želimo da naša Budućnost dovodi najveće klubove ovdje i da naši ljudi imaju velike festivale, sportske događaje i kulturna dešavanja. Ne želimo da putujemo po svijetu da bi gledali takve manifestacije, želimo da ih dovedemo ovdje ispred naše kuće - zaključio je Pejović.</p>

Pejović: Red je da stanemo na put svemu što ruži naš grad i proširimo Podgoricu u kulturnom i građanskom smislu

<p>Uprava za inspekcijske poslove uklonila je neleglni auto -plac iz Ulice Josipa Broza Tita koji je bio na javnoj površini.</p>
<p>Direktor Uprave <b>Branko Kovačević </b>saopštio je za „Dan“ da su prepoznali nekoliko lokacija na kojima su otvoreni auto placevi za prodaju automobila te da će u narednom periodu biti uklonjeni sa Zabjela, iz Zagoriča i Zlatice.</p>
<h2>Olupine zauzele od 300 do 500 parking mjesta</h2>
<p>Počeli smo ukalanje olupina sa tertitorije grada i na taj način ćemo osloboditi značajan broj parking mjesta, saopštio je Kovačević.</p>
<p>– &nbsp;Pretpostavlja se da postoji između 300 i 500 parking mjesta koje su zauzete olupinama. Kada se oslobode ta mjesta, to izgleda kao da je Grad izgradio novi parking prostor. Građani mogu da pozovu Upravu za inspekcijske poslove i prijave ovakve automobile. Inspektor će prvo izaći na teren kako bi utvrdili da li se radi o ovoj vrsti vozila. Ukoliko se utvrdi da su to ta vozila, sprovešće postupak. Stav uprave Glavnog grada i nas je da krenemo u rješavanje ovog problema. Krenuli smo sa Starog aerodroma zato što je to najveća površina zauzeta automobilima od strane prodavaca. Na površini gdje su se nalazila ova vozila Glavni grad je planirao da uskoro počne da gradi kružni tok, koji će spojiti Zmaj Jovinu ulicu i Bulevar Save Kovačevića. Uskoro bi trebalo da geometri odrade svoj dio posla, pa su im vozila i smetala. Na ovoj lokaciji je bilo oko 120 do 130 automobila. Od tolikog broja, oko 30-ak vozila je premjestio „pauk“ i za njih će biti naplaćeni troškovi premještanja, a to je 65 eura po automobilu. Odrađene su sve procedure, donijeta su rješenja – rekao je Kovačević.</p>
<p>Kovačević dodaje da postoji još par lokacija na kojima su otvoreni auto placevi na obodu grada.</p>
<p>– Već smo napravili raspored djelovanja „pauk“ vozila. Dva „pauk“ vozila su nam do sada stajala za rezervu i sada ćemo ih angažovati za rješavanje ovog problema. Rejonski inspektor će svakog dana obilaziti ove lokacije i ukoliko se ponovo pojavi prodaja automobila, djelovaćemo blagovremeno i nećemo dozvoliti da se ponovi ova slika. Bićemo odlučniji u ovoj namjeri pa nećemo dozvoliti da se ponovi slično – rekao je Kovačević.</p>
<p>Direktor Uprave za inspekcijske poslove navodi da je Glavni grad zadužio Direkciju za imovinu da nađe lokaciju za auto-pijacu.</p>
<p>– Kada se pronađe ta lokacija mislim da će taj problem biti riješen. To će biti pretočeno u skupštinsku odluku o kojoj će se izjasniti odbornici. Kada se otvori auto-pijaca svaki od tih vlasnika placeva koji bude želio koristiće taj prostor u svrhe prodaje automobilima – rekao je direktor Uprave za inspekcijske poslove.</p>

Uprava za inspekcijske poslove Podgorice oslobađa javne površine: Uklonjen „divlji” auto-plac sa Starog aerodroma

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) je uporedio neke ključne brojke Crne Gore sa brojkama manjih država članica Evropske unije – Estonije, Latvije, Slovenije, kao i onih u regionu sa kojima smo u trci ka EU, odnosno Albanije.</p>
<p>Od teritorije i stanovništva, preko BDP-a, stope nezapošljenosti i prosječne bruto plate, pa sve do godišnjeg budžeta i sastava Vlade – brojke otkrivaju više nego što se misli.</p>
<p>- Pitanje nije samo gdje smo – već zašto smo tu gdje jesmo? Da li imamo najviše ministara zato što imamo najviše problema? Zašto su nam rashodi veći, a učinci manji? - navode iz CGO.</p>
<p>Pogled na infografike, kako ističu, dosta kaže.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1933593606260240729%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933593606260240729%7Ctwgr%5E3ac173f5c75091351166aa23cfa97cc1322f16c0%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Crna Gora naspram drugih u brojkama

<p>Aerodromi Crne Gore u lošem su stanju, neophodna je hitna reakcija, no bolja je varijanta da njima upravlja država nego privatnik. To u razgovoru za Portal Analitika ocjenjuje analitičar i urednik specijalizovanog portala zamaaero <b>Alen Šćurić</b>.</p>
<p>Povodom aktuelne teme koncesija, Šćurić smatra kako je konzorcijum ADP-TAV, koji je postavio pitanje transparentnosti samog tendera i povukao se iz trke, mogao biti favorit. On naglašava kako se spekuliše da je time pomenuti ponuđak faktički 'otjeran'.</p>
<p>- Ne znam koliko je istine u tim spekulacijama, ali da je dobro da je ADP-TAV otišao i to na takav način – nije. Konačno, sada je tender sa četvoro spao na dvoje finalista, a ni to nikako nije dobro -smatra on.</p>
<p>Analizirajući aktuelne ponuđače, on podsjeća kako CAAP ima 52 aerodroma, te da su dva u Evropi.</p>
<p>- Oni gazduju uglavnom aerodromima u Južnoj Americi, što je vrlo specifično - dodaje Šćurić.</p>
<p>Sa druge strane, IAAC vodi jedan od najfrekventnijih aerodrome na planeti – onaj u Seulu.</p>
<p>- Ali, za sada su dobili samo jedan aerodrom na koncesiju, onaj u Manili, prošle godine, dok drugdje upravljaju samo sa par terminala. Što da vam kažem - naglašava on.</p>
<h2>Izjavi Siniše Malog ne treba pridavati pažnju</h2>
<p>O naprasnom i zakašnjelom ‘interesovanju’ Srbije, koje je iskazano kroz izjavu<b> Siniše Malog</b> po završetku tendera, Šćurić smatra kako to zapravo nema nikakve poente.</p>
<p>- To je političi pamflet za domaće stanovništvo. Zašto se nijesu prijavili 2019. godine? Sada kažu da žele dati duplo više novca. Mogli su reći i deset puta više, ali to je totalni nonsens, kojem ne treba pridavati pažnje - naglašava naš sagovornik.</p>
<p><b>Siniša Mali: Srbija zainteresovana za koncesiju aerodroma…</b></p>
<p>Po zatvaranju tendera uslijedili su burni dani, naročito kada je u pitanju sama Vlada Crne Gore. Na kraju je Tenderska komisija preinačila sopstvenu odluku, i to po hitnoj sjednici Vlade, na kojoj je ‘dobila’ još 30 dana da odluči o ponudama – iako je ona ranije, zapravo, već donijela odluku.</p>
<p>- Evidentno je da je riječ o sukobu dvije frakcije u Vladi, koje imaju dva različita pogleda na koncesije, pri čemu jedni podržavaju IAAC, a drugi CAAP. Ko će na kraju pobijediti teško je reći, ali ni to nije dobro, jasno je da je tender time kompromitovan - ističe on.</p>
<h2>Država bi više zaradila kada bi aerodromi ostali pod njenom kontrolom</h2>
<p>Pitanje svih pitanja je da li je Crnoj Gori potrebno da daje aerodrome na koncesiju, a Šćurić odmah odgovara da nije.</p>
<p>- Aerodromi Crne Gore u ovom momentu imaju profit od 11 miliona. A potrebnu investiciju od 135 miliona mogu kreditom vratiti za desetak godina. Ako bi vazdušne luke ostale pod državom, ona bi za 30 godina zaradila 522 miliona. A to je 222 miliona više nego što će dati koncesionar - dodaje on.</p>
<p>Ističe kako je, kada su koncesije u pitanju, bilo flagrantnih propusta i u Zagrebu i u Beogradu i u Ljubljani.</p>
<p>- Četvrtina BDP-a Crne Gore potiče od turizma. Putevi su u lošem stanju, željeznica katastrofalna, baš kao i brodski saobraćaj. Zato je davanje strateški važnih objekata privatniku rizik, jer je njemu na prvom mjestu profit, a ne povezanost države. Zašto mislite da je Mađarska dala više od četiri milijarde kako bi vratila aerodrom u Budimpešti iz ruku koncesionara u državne? Čije interese u Beogradu štiti koncesionar VINCI, francuske ili srpske - pita on.</p>
<h2>Crnogorski aerodromi danas nijesu konkurentni</h2>
<p>Ipak, Šćurić naglašava da Aerodromi Crne Gore danas nijesu konkurentni.</p>
<p>- Tirana ima 10,7 miliona putnika, Priština četiri, Dubrovnik tri, Sarajevo će ove godine imati više od dva. Tome ACG, koji su prošlu godinu završili sa 2,9 miliona putnika, ne mogu konkurisati. Svaka čast Roku Toliću koji kao direktor radi nevjerovatan posao u datim okolnostima, ali ovdje se prvo mora hitno uložiti u infrastrukturu. Podgorica ima duplo više putnika u odnosu na kapacitet - ocjenjuje on.</p>
<p>Nakon toga, dodaje, mora biti napravljena i strategija razvoja.</p>
<p>- Mora biti dogovoreno finansiranje strateški bitnih linija od strane turističke organizacije. To imaju sve države regije osim Crne Gore, mora se dogovoriti i PSO – aranžman kojim se kroz javne nabavke nude subvencije avioprevoznicima, i na kraju treba definisati razvojni plan. I to se mora hitno sprovoditi. Ima tu posla preko glave, pri čemu sve to danas kasni makar 10 do 15 godina za regijom i okolnim aerodromima. Zato je čudo da Crna Gora ima i ovoliko putnika i da vazdušni saobraćaj bilježi rast - zaključuje on.</p>

Šćurić: Crnogorski aerodromi danas nijesu konkurentni, ali koncesija nije najbolje rješenje

<p>Udruženje podstanara Crne Gore svakodnevno bilježi slučajeve u kojima se jasno vidi nesigurnost i neregulisanost tržišta zakupa nekretnina, kao i sve češće kršenje osnovnih prava podstanara.</p>
<p>- Nedavni primjer iz Podgorice, u kojem se podstanar suočila sa kvarovima u stanu koji nisu sanirani ni od strane vlasnice ni agencije, pokazuje koliko je pozicija podstanara u Crnoj Gori često obespravljena. Kvarovi na klimi i elektroinstalacijama, koji nijesu nastali njenom krivicom, pokušali su se prebaciti na nju, uz prijetnju zadržavanja depozita - kazali su oni.</p>
<p>To nije izolovan slučaj, kako kažu, svjedoče sve većem broju situacija gdje:</p>
<p>- Ugovori o zakupu nisu poštovani ili su nepotpuni, posrednici i agencije prebacuju odgovornost na vlasnike i obrnuto, podstanari ostaju nezaštićeni i bez institucionalne pomoći, depoziti se zloupotrebljavaju bez pravne osnove - ističu oni.</p>
<p>U takvom okruženju, tržište zakupa postaje nepouzdano, a povjerenje kako navode, među podstanarima ozbiljno narušeno.</p>
<p>- Udruženje podstanara Crne Gore zato podsjeća javnost da podstanar nije odgovoran za kvarove koje nije prouzrokovao, održavanje stana je zakonska i ugovorna obaveza stanodavca, depozit ne smije biti sredstvo prisile ili nadoknade za neodržavanje stana, posrednici moraju imati jasnu i aktivnu odgovornost prema obje strane - kažu oni.</p>
<p>Kako bi se takve situacije spriječile, Udruženje je osnovalo vlastitu agenciju za nekretnine, koja posluje u korist podstanara.</p>
<p>- Kroz taj sistem, ugovor se zaključuje preko Udruženja, koje preuzima obaveze prema stanodavcu, podstanar dobija pravnu sigurnost i zaštitu,obavezna je subvencija 12. kirije, obezbjeđuje se transparentnost i odgovornost svih strana - istakli su oni.</p>
<p>Pozivaju podstanare da im se obrate u slučaju bilo kakvog spora ili pravne nesigurnosti.</p>
<p>- Samo kroz udruživanje, institucionalnu podršku i sistemsku borbu možemo stvoriti pravednije uslove za stanovanje u Crnoj Gori - zaključuju u saopštenju.</p>

Udruženje podstanara Crne Gore: Osnovali smo vlastitu agenciju za nekretnine koja posluje u korist podstanara

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Tag: vuk-pejovic