U Crnoj Gori se intenzivno i planski radilo na razvoju domaće kinematografije, što potvrđuje podatak da će se čak osam od jedanaest filmova u takmičarskoj selekciji igranog filma na 38. Filmskom festivalu (FFHN) Herceg Novi – Montenegro film festival &nbsp;predstaviti kao crnogorske produkcije ili koprodukcije. To je istakao selektor selekcije igranog filma u okviru FFHN, Vuk Perović.
U ambijentu tvrđave Kanli kule, od 23. do 29. avgusta, biće prikazano 12 dugometražnih igranih filmova, a festival otvara domaći film, koji u Herceg Novi stiže sa svjetske premijere - Vidra, reditelja Srđana Vuletića.
Perović je podsjetio da je FFHN prije svega okrenut regionalnom filmu u glavnoj takmičarskoj selekciji.
„Prvi kriterijum jeste da filmovi dolaze iz država regiona bivše Jugoslavije. Lijepo je što je regionalna produkcija u zamahu. Ove godine imamo zaista kvalitetna ostvarenja, filmove koji su već bili ili će tek biti prikazani na velikim svjetskim festivalima“, kazao je Perović u izjavi za PR Centar.
Kako dodaje, odluka o 11 filmova koji će se naći u takmičarskom programu nije bila nimalo laka.
„Bilo je više kvalitetnih filmova nego mjesta, što je izazov, ali i odgovornost koju donosi ova pozicija. Konkurencija je izuzetno ozbiljna, a žal ostaje zbog onih koji nisu ušli u selekciju“, rekao je Perović.
Prema njegovim riječima, FFHN ostaje otvoren za nova imena, autorske rukopise i debitantske filmove, uz poseban fokus na crnogorsku kinematografiju.
„Ove godine imamo debitantski film iz Crne Gore, čiji je autor afirmisani glumac koji se ovoga puta predstavlja kao reditelj. To će ujedno biti i njegova svjetska premijera, veliki događaj i za njega i za festival“, najavio je Perović
Ukazao je na važnost Herceg-Novog kao prostora otvorenog za različite filmske glasove iz regiona.
„Festival ima zadatak da obuhvati cijelu regionalnu ponudu, ali i da ostane vjeran promociji crnogorskog filma, posebno sada kada imamo nova imena u domaćoj kinematografiji, na što moramo biti ponosni“, kazao je Perović.
Ukazao je na značaj osnivanja Filmskog centra Crne Gore, što je, kako je rekao, doprinijelo planiranom razvoju domaće kinematografije.
„Ove godine u takmičarskoj selekciji imamo čak osam filmova koji su crnogorske produkcije ili koprodukcije, od ukupno 11 selektovanih. To je impozantan rezultat i govori o tome da se planski radimo na razvoju crnogorske kinematografije. Ti filmovi dolaze iz različitih faza autorskih karijera i donose raznovrsne filmske rukopise. Riječ je o maloj kinematografiji sa ograničenim kapacitetima, ali sa velikim brojem kreativnih ljudi koji znaju šta žele da kažu i kako to da izraze“, istakao je Perović.
Na pitanje kako ocijenjuje trenutno stanje igranog filma u regionu, Perović je rekao da je „vrlo dinamično“.
„Kada se radujete tolikoj produkcijskoj snazi, to s jedne strane donosi zadovoljstvo, a s druge ogromnu odgovornost, jer jednostavno nema mjesta za sve kvalitetne naslove. Nažalost, nije bilo mjesta za sve kvalitetne naslove koji su izašli ove godine. U regionu ima jako kvalitetnih novih imena. Takođe, bilo je etabliranih filmova reditelja koji su bili jako kvalitetni, što vam govori na kom mjestu se naalzi regionalna produkcija“, rekao je Perović.
Govoreći o temama filmova, Perović je kazao da ovogodišnja selekcija donosi naslove koji su angažovani, sa snažnim temama, ali i sa dozom humora.
„To su filmovi koji govore o važnim temama, ali često na način koji unosi i elemente smijeha, što je dio naše svakodnevice. Upravo ta kombinacija ozbiljnosti i humora je ono što karakteriše evropski, pa tako i regionalni film već decenijama“, rekao je Perović.
Najavio je da će pored takmičarske selekcije, kroz program Kino Evropa, publika imati priliku da vidi i ostvarenja sa najvažnijih svjetskih filmskih festivala.
„Posjetioci FFHN-a imaće priliku da pogledaju značajna filmska ostvarenja koja su obilježila prvih osam mjeseci ove godine i da steknu uvid, makar djelimičan, u aktuelna kretanja evropske i svjetske kinematografije“, naveo je Perović.&nbsp;
Svečano otvaranje festivala zakazano je za 23. avgust od 21 čas na Kanli kuli, nakon čega će pred publikom biti četvrti dugometražni film Srđana Vuletića, koji je međunarodnu pažnju privukao još u fazi razvoja, osvojiviši Eurimages nagradu na Cinelinku, priznanje The Best Pitch na WEMW i izborom za Cinnefondation program Cannes L’Atelier festivala u Kanu.
Debitantski film Milivoja Miša Obradovića 15 i po imaće svoju svjetsku premijeru pred našom publikom 24. avgusta od 21 čas, a nakon njega na programu je Belo se pere na 90 slovenačkog reditelja Marka Nabersnika.
Dan kasnije, 25. avgusta od 21 čas će na Kanli kuli biti prikazan Paviljon Dina Mustafića, a potom još jedna većinska crnogorska koprodukcija, film Roda Isje Ćosje.
Yugo Florida Vladimira Tagića na Kanli kulu stiže 26. avgusta, a iste večeri na programu je i nagrađivano ostvarenje Urške Đukić Dobre djevojke.
Još jedan domaći film, Obraz reditelja Nikole Vukčevića, koji je nedavno na festivalu u Saragosi nagrađen za najbolju režiju i scenario, na programu je 27. avgusta, a nakon njega pred publikom će biti i nagrađivano ostvarenje DJ Ahmet koje potpisuje makedonski reditelj Georgi M. Unkovski.
Snagu crnogorske kinematografije pokazaće i istorijska drama Otapanje vladara Ivana Salatića, koji je svjetsku premijeru imao početkom godine u Roterdamu, a na programu Filmskog festivala Herceg Novi biće 28. avgusta. Iste večeri biće prikazan i film Kako je ovde tako zeleno? reditelja Nikole Ležaića, koji je nedavno u Puli osvojio tri Zlatne arene.
Festival će, nakon svečane ceremonije dodjele nagrada koja je zakazana za 29. avgust od 21 čas, zatvoriti film van takmičarske konukrencije - Diva Futura, koji potpisuje rediteljka Giulia Louise Steigerwalt. Diva Futura je svjetsku premijeru imao u okviru glavnog takmičarskog programa festivala u Veneciji, a jednu od glavnih uloga tumači &nbsp;Lidija Kordić, prva crnogorska glumica koja je izabrana za učešće u prestižnom programu „Evropske zvijezde u usponu“ (European Shooting Stars) Filmskog festivala u Berlinu.
O dobitniku Grand Prix-a - Zlatne mimoze za najbolji film i ostalim nagradama takmičarske delekcije dugometražnog igranog filma odlučivaće žiri u sastavu: red.prof. Predrag Perišić, dramski pisac, filmski &nbsp;i tv scenarista, Gorčin Stojanović, reditelj, Nataša Ninković, glumica, prof. dr. Maja Bogojević, filmska teoretičarka i kritičarka i Esra Demirkiran, direktorka sektora za filmsku produkciju TRT-a (Turske radiotelevizije) i koordinatorka festivala TRT 12 Punto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Perović: U Crnoj Gori se intenzivno i planski radilo na razvoju domaće kinematografije

Novinar i filmski kritičar Vuk Perović, kao i violinistkinja Verica Čuljković, dali su svoj doprinos kampanji „Na istoj smo strani“, koju sprovodi Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) s ciljem jačanja medijske pismenosti i podsticanja kritičkog odnosa prema informacijama.
Njihovo učešće, kako se navodi u saopštenju AMU, dodatno osnažuje poruku kampanje, koja nastoji da građanima i građankama Crne Gore približi značaj odgovornog korišćenja medijskih sadržaja.
Vuk Perović, poznat po svom analitičkom pristupu i profesionalnoj posvećenosti, u okviru kampanje govori o potrebi za objektivnim i odgovornim informisanjem. Njegov doprinos ukazuje na važnost izgradnje medijskog prostora u kojem su etika, istina i javni interes temelj svakodnevne prakse.
- S druge strane, Verica Čuljković, violinistkinja čiji talenat, autentičnost i angažovanost nadilaze granice klasične muzike, u kampanji ističe kako umjetnost može biti snažno sredstvo komunikacije važnih društvenih poruka. Njena otvorenost za savremene izazove u medijskom prostoru čini je važnim sagovornikom na temu medijske pismenosti, odgovornog izražavanja i kritičkog mišljenja - ističu iz AMU.&nbsp;
Kako se navodi iz AMU, kampanja „Na istoj smo strani“ uključuje seriju od 12 video klipova u kojima učestvuju istaknute javne ličnosti iz oblasti novinarstva, kulture, sporta i društvenog života.&nbsp;
- Cilj je da se na autentičan i prepoznatljiv način doprinese boljem razumijevanju i analizi medijskih sadržaja, posebno među mladima - dodaju.&nbsp;
Svi do sada objavljeni video klipovi dostupni su na zvaničnim kanalima AMU, na YouTube kanalu „Medijska pismenost Crna Gora“, kao i na sajtu <a href="http://www.medijskapismenost.me" target="_new">www.medijskapismenost.me</a>.
Agencija izražava zahvalnost Peroviću i Čuljković na doprinosu kampanji i ističe da je upravo uključivanje javnih ličnosti iz različitih oblasti ključno za podsticanje javnog dijaloga o važnosti medijske pismenosti u savremenom društvu.

1250x600

Vuk Perović i Verica Čuljković dali doprinos kampanji AMU posvećenoj medijskoj pismenosti

Na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici, sinoć je svečano otvoren 16. UnderhillFest, međunarodni festival dokumentarnog filma, koji ove godine donosi 27 ostvarenja iz cijelog svijeta. Festival je otvoren svjetskom premijerom filma „Vude, ti si pobijedio“ Senada Šahmanovića, posvećenog Dušanu Vukotiću – pioniru animacije i jedinom Oskarovcu sa prostora bivše Jugoslavije, navedeno je u saopštenju.&nbsp; Umjetnički direktor festivala Vuk Perović poželio je dobrodošlicu okupljenima ističući simboliku mjesta održavanja i važnost dokumentarnog filma. &nbsp;- Dobro došli u Njegošev park, na mjesto koje je već godinama oaza za autorske dokumentarne filmove, ljude koji ih stvaraju, ljude koji uživaju u njima i ljude koji će ih jednog dana stvarati ili na neki način biti njihov dio. Na mjesto gdje smo gledali ostvarenja koja mijenjaju svijet - kazao je Perović. On je istakao da i ovogodišnja selekcija donosi filmove koji ne podilaze ni temi ni publici, već iskreno govore o svijetu. &nbsp;- I ove godine imamo filmove koji govore o svijetu kakav jeste, ali i o svijetu kakav bismo željeli da bude - dodao je on.&nbsp; Publika će, kako je najavio, imati priliku da pogleda nagrađivane filmove iz Berlina, Venecije i Roterdama, muzičke dokumentarce, kao i kratke filmove mladih crnogorskih autora. Poseban ponos festivala je upravo otvaranje domaćim filmom. - Izuzetno smo ponosni što Festival otvaramo svjetskom premijerom ostvarenja Senada Šahmanovića ‘Vude, ti si pobjedio’, pričom o jednom od najvažnijih ljudi sa ovih prostora – Dušanu Vukotiću - istakao je Perović. Festival je zvanično otvorio producent Oliver Sertić, koji je izrazio bliskost sa publikom i značajem dokumentarnog izraza. - Posebno mi je drago zbog ostvarenja kojim otvarate festival, "Vude, ti si pobijedio" Senada Šahmanovića. Kad pomislim na dokumentarac, pomislim na empatiju, solidarnost, neke stvari koje smo malo izgubili. Ako se možemo aktivirati – možemo. Ako ne, samo da ne prestanemo da pričamo o tim stvarima - kazao je Sertić.&nbsp; Nakon premijerne projekcije, uz dugotrajan aplauz publici se poklonila autorska ekipa, predvođena rediteljem Šahmanovićem, koji nije krio emocije. - Veoma sam srećan i uzbuđen što sam ovdje i što imam priliku da predstavim film na kojem sam dugo radio – na kojem sam sazrijevao kao autor i reditelj. Istraživao sam život i opus Dušana Vukotića, izuzetnog umjetnika čiji su radovi jedinstveni i značajni, ne samo u regionu, već i na svjetskom nivou - kazao je Šahmanović.&nbsp; On je govorio o ličnoj dimenziji rada na filmu. - Nedostajaće mi ovi ljudi. Neki od njih, nažalost, više nisu među živima. Ali ovo je lijepa uspomena, i osjećam ponos što sam imao priliku upoznati takve velikane. Govorili su o Vukotiću s toliko topline i emocija - dodao je Šahmanović.&nbsp; Pored Šahmanovića, na sceni su se publici poklonili i članovi ekipe: dizajner zvuka Mićun Jauković, kolorista Goran Todorović, izvršni producent Stevo Kalanj, direktor fotografije Ivan Čojbašić i montažer Vladimir Radovanović. UnderhillFest će trajati do 17. juna, a publiku i ove godine očekuje raznovrstan, angažovan i umjetnički relevantan filmski program.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250612140620_511cf2b258d578ff8c450c36b63cdea86e999ef23fe51f9984afcb3eadfa23b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250612140620_511cf2b258d578ff8c450c36b63cdea86e999ef23fe51f9984afcb3eadfa23b1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1363" loading="lazy" alt='"Vude ti si pobijedio"'> </figure>  U okviru selekcije „Muzički dokumentarci“ 16. UnderhillFesta, u petak 13. juna u 21 sat, u Centru kulturnih zbivanja „Ribnica“, biće prikazan film „Grandpa Guru“ reditelja Silvija Mirošničenka. Ovaj portretni dokumentarac donosi eklektičnu i intimnu priču o muzičaru Srđanu Gini Jevđeviću, frontmenu benda „Kultur Shock“, koji je nakon izlaska iz ratnog Sarajeva svoju umjetničku i ličnu potragu nastavio u Sijetlu. Film prikazuje njegovu borbu s identitetom, osjećajem rastrzanosti između tri svijeta – Amerike, Sarajeva i majke kojoj je duboko privržen. Kroz susrete s muzičarima poput Krista Novoselića (Nirvana) i Jelle Biafre (Dead Kennedys), Gina pronalazi novi izraz, ali i nosi nemir koji ne jenjava. Film je dio regionalne selekcije, a gost festivala je producent i scenarista filma Sanjin Hasanefendić. Paralelno, na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku, takođe s početkom u 21 sat, biće prikazan kratkometražni dokumentarac „Pozdrav iz sekretarijata“ reditelja Ivana Ramljaka. Film koristi fotografije iz napuštene policijske stanice na jadranskom ostrvu, koje postaju materijal za krimi found footage esej o društvu i njegovim sjenkama — o zločinu, nadzoru i slojevima jedne stvarnosti skrivene iza turističkog sjaja. Nakon toga, u 21.30, slijedi dokumentarac „Ko će pokucati na moja vrata“ rediteljke Maje Novaković, koja je takođe gošća festivala. Film prati život starca Emina i njegovog konja u surovom krajoliku Bosne, ispunjen tišinom, tugom i lirskim kadrovima prirode. Duboko meditativan i estetski snažan, film istražuje univerzalnu ljudsku čežnju za bliskošću i spokojem. Publika će sve razgovore sa gostima moći da prati uživo i putem društvenih mreža UnderhillFesta i YouTube kanala, uz tehničku podršku kompanije One. Filmsko veče završava se u 23.05 dokumentarcem „Obračun u Helsinkiju“ reditelja Arthura Francka, o Konferenciji o evropskoj bezbjednosti i saradnji iz 1975. godine, poznatoj kao Helsinški sporazum. Film, temeljen na stotinama sati arhivskih snimaka, razotkriva kompleksnost ovog diplomatskog događaja koji je uticao na međunarodne odnose u doba Hladnog rata.

Otvoren 16. UnderhillFest: Svjetska premijera filma o Dušanu Vukotiću obilježila veče u Njegoševom parku

Šesnaesti međunarodni festival dokumentarnog filma UnderhillFest biće svečano otvoren 11. juna, na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici, a trajaće do 18. juna - najavio je portparol ovog festivala Miroslav Minić.
Tokom osam festivalskih dana, kako je istaknutno, podgorička publika imaće priliku da pogleda najznačajnija dokumentarna ostvarenja iz protekle godine, filmove koji su osvajali nagrade na značajnim filmskim festivalima.
- Selektor festivala Vuk Perović odabraće i ove godine izuzetne dugometražne dokumentarne filmove, koji će biti, kao i prethodnih godina, raspoređeni u tri selekcije: međunarodnu, regionalnu i vantakmičarsku. Pored toga, publika će moći da uživa i u kratkim dokumentarnim filmovima u okviru selekcije „7 kratkih“ - navodi Minić.
Ovogodišnji festival donosi i program „U fokusu“, koji UnderhillFest realizuje u saradnji sa Centrom za ženska prava, kao i selekciju muzičkih dokumentaraca u CKZ „Ribnica” koji istražuju moć zvuka. 
- Za najmlađe ljubitelje dokumentarnog filma, tu je i program Teen Docs – škola dokumentarnog filma za učenike i učenice srednjih škola, koja podstiče kreativnost i razvoj filmske pismenosti kod mladih - precizirano je u saopštenju.
Prošlogodišnji UnderhillFest je, podsjeća Minić, na otvaranju okupio više od 700 posjetilaca na terenu u Njegoševom parku, a festival je otvoren impresivnim filmom “Mi nemamo drugu zemlju” (No Other Land), koji je režirao kolektiv palestinskih i izraelskih filmskih stvaralaca. 
- Ovaj film je nedavno trijumfovao na dodjeli Oskara, osvojivši prestižnu nagradu Američke akademije filmske nauke i umjetnosti za najbolji dugometražni dokumentarni film - naglasio je Minić.
UnderhillFest, kako dodaje, nije samo filmski festival – to je kulturni događaj koji obogaćuje podgoričku publiku, donoseći inspirativne i angažovane priče iz cijelog svijeta.
- Svake godine, festival pruža jedinstvenu priliku da se kroz film sagledaju važne društvene teme, otvore novi vidici i pokrene dijalog. Zahvaljujući UnderhillFestu, Podgorica je postala središte dokumentarnog filma, a ljubitelji sedme umjetnosti dobijaju priliku da budu dio globalne filmske zajednice - zaključio je Minić.

Šesnaesti UnderhillFest od 11. do 18. juna u Njegoševom parku u Podgorici

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je istakao za Radio Crne Gore da referendum u Zeti ne smatra paznikom demokratije kako to neki karakterišu, već zloupotrebom demokratije i dobre evropske prakse.
- Tačno je da u Evropi postoje lokalni referendumi. Ali na njima se nikada ne postavlja pitanje da li ste za to da se gradi projekat koji doprinosi zdravlju građana ili očuvanju životne sredine. Takvo pitanje je nonsens - kazao je Mujović.
Pitanja koja se postavljaju na referendumima, kako je kazao u izjavi za Radio CG, uglavnom se tiču načina kako trošite novac poreskih obaveznika i naveo primjer iz Lozane (kanton Vaud) gdje je nedavni referendum bio na temu da li Vlada treba da isplati penzionerima 13. penziju.
- Ako već organizujete referendum sa temama koje se tiču tretmana otpada onda to mora biti početni korak, prije izdavanja bilo kakve dokumentacije za gradnju. Sprovoditi referendum u Zeti nakon dobijene dozvole za gradnju Postrojenja za prečišćavanje i nakon obezbjeđivanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju je Evropi nepoznata praksa - naglasio je Mujović.
Konačno, ističe on, lokalni referendumi su uglavnom savjetodavnog karaktera, a finalnu odluku donose gradske vlasti, vlasti kantona ili vlast sa državnog nivoa.
- Ako nam je zaista cilj da budemo dio Evrope nemam dilemu da li treba graditi kolektor na definisanoj lokaciji i da li treba postupiti onako kako se postupa u Evropi - zaključio je Mujović.

Mujović: Referendum u Zeti zloupotreba demokratije i dobre evropske prakse

Crnogorski bankarski sistem ima kapacitet da apsorbuje šokove, kreditira privredu i zaštiti depozite građana u vremenu globalne neizvjesnosti, saopštila je guvernerka Centralne banke (CBCG), Irena Radović, i dodala da ta institucija ostaje posvećena pružanju snažne institucionalne i regulatorne podrške stabilnosti finansijskog sistema.
Ona je na godišnjoj konferenciji za novinare CBCG, na kojoj su predstavljeni ključni rezultati ostvareni u ovoj godini, uz osvrt na prioritete i planove za naredni period, kazala da jedino stabilne, kapitalizovane i likvidne banke mogu biti podrška stanovništvu, privredi i doprinijeti otpornosti crnogorske ekonomije.
- Na kraju novembra bankarski sektor ima vrlo snažne pokazatelje. Aktiva banaka je dostigla 7,7 milijardi eura, kapital banaka je na nivou jedne milijarde eura, a imamo i snažan rast kreditne aktivnosti - rekla je Radović.
Nekvalitetni krediti su na istorijskom minimumu 2,78 odsto.
Ona je ukazala da je, zahvaljujući dosljednom nadzoru i primjeni adekvatnih supervizorskih i makroprudencijalnih mjera, unaprijeđena stabilnost, visoka likvidnost i snažna kapitalizovanost, te da se povjerenje građana i privrede ogleda u rastu ključnih bilansnih pozicija – aktive, kredita, kapitala i depozita.
Prema riječima Radović, prosječna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite građanima je otišla nadolje u odnosu na momenat kada je ona preuzela funkciju guvernerke, sa 8,79 na 6,79 odsto.
- Kada su u pitanju kamatne stope privredi, kada pogledamo posljednje tri godine, vidimo silazni trend sa 5,7 odsto na 5,2 odsto. To je i dalje visoko, ali uvažavajući trenutne okolnosti i neizvjesnoti, uporedivo je sa značajnim brojem zemalja EU - smatra Radović.
CBCG je, kako je kazala, tokom ove godine izvršila 40 neposrednih kontrola i izrekla 24 kaznene mjere u oblasti poslovanja banaka, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i zaštite potrošača.
Radović je istakla da je u ovoj godini realizovano najznačajnije unapređenje platnog prometa od uspostavljanja domaćeg platnog sistema 2005. godine.
Platni sistem CBCG je u potpunosti usklađen sa standardom za međunarodna plaćanja ISO 20022, što je, uz uvođenje online kliringa i novih funkionalnosti, donijelo bržu, sigurniju i precizniju obradu transakcija.
Od 7. oktobra ove godine, Crna Gora je operativno dio SEPA zone, čime je načinjen krupan korak u pravcu približavanja naše zemlje EU, a građanima i privredi su omogućena sigurnija, brža i jeftinija plaćanja sa 40 evropskih zemalja.
Prije uvođenja SEPA sistema, prosječna naknada za SWIFT transakciju iznosila je 73,4 eura. 
- Podaci za prva dva mjeseca SEPA primjene pokazuju da je prosječna naknada za SEPA transakcije koje se realizuju elektronski 2,24 EUR za građane, odnosno 6,4 eura za privredu - kazala je Radović.
Radno vrijeme platnih sistema produženo je do 20 sati, uključujući vikende i praznike, što znači 118 dodatnih radnih dana godišnje.
Naknade u nacionalnom platnom sistemu su prepolovljene, uz ukidanje ranije važećih viših naknada za popodnevne transakcije i obavezu banaka da efekte sniženih troškova prenesu na svoje klijente.
Radović je kazala da su primijetili da se građani i privrednici još nijesu do kraja orijentisali na digitalne kanale.
- Znači i dalje je ostao značajan broj privrednika i građana koji koristi šalterske kanale koji su duplo skuplji i ono što ćemo raditi u narednom periodu jeste da pružimo podršku građanima i privredi u cilju dodatne finansijske edukacije kako bi koristili što više svoje mobilne telefone i računare i vršili elektronska plaćanja, kako bi efekt SEPA bio još značajniji - naglasila je Radović.
U saradnji sa Bankom Italije, Evrospkom centralnom bankom (ECB) i centralnim bankama regiona, CBCG nastavlja realizaciju TIPS Clone projekta, kojim se uspostavlja nacionalni sistem instant plaćanja.
Sistem će biti pušten u rad u julu naredne godine i omogućiće izvršavanje transakcija u realnom vremenu, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine. 
Ukupni ekonomski efekti reformi u platnom prometu, koji se odnose i na SEPA i na TIPS Clone, procjenjuju se na 160 miliona eura godišnje. 
U ovoj godini realizovane su intenzivne aktivnosti na potpunoj harmonizaciji domaćeg regulatornog okvira sa pravnom tekovinom EU. Finalizovano je osam zakona i više desetina podzakonskih akata kojima se uređuje poslovanje banaka, a koji su potpuno usklađeni sa relevantnim EU direktivama, od kojih se pojedine primjenjuju u državama članicama tek od naredne godine.
- Ovim je CBCG ispunila sve svoje obaveze za privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja 4 – Slobodno kretanje kapitala i 9 – Finansijske usluge, dok će dosljedna primjena novih pravila dodatno ojačati otpornost i stabilnost bankarskog sistema - rekla je Radović.
CBCG je tokom ove godine nastavila da unapređuje zaštitu korisnika finansijskih usluga.
Novim Zakonom o potrošačkim kreditima, koji je u primjeni od novembra ove godine, utvrđuje se najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite i ukidaju naknade za obradu stambenih kredita i njihovu prijevremenu otplatu.
U toku je i sprovođenje sveobuhvatne ankete o zadovoljstvu klijenata bankarskim uslugama, sa ciljem daljeg unapređenja kvaliteta, dostupnosti i transparentnosti usluga u bankarskom sektoru.
Istaknuto je da je CBCG finansijski nezavisna institucija koja se ne finansira iz državnog budžeta već sve svoje troškove pokriva iz sopstvenih prihoda, koje dominantno ostvaruje upravljajući međunarodnim rezervama i pružajući usluge bankarskom i finansijskom sektoru. 
CBCG jeprošle godine u državni budžet uplatila 4,9 miliona EUR, a ove godine će uplatiti preko sedam miliona.
Istovremeno, CBCG ostaje snažno posvećena digitalizaciji i modernizaciji svojih internih procesa, te aktivno radi na primjeni rješenja zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u cilju povećanja efikasnosti, kvaliteta i otpornosti rada institucije.
- Uz jasnu viziju nezavisne, moderne, inovativne i transparentne centralne banke koja djeluje u interesu građana i ekonomije, nastavljamo da gradimo ambijent u kojem je finansijski sistem oslonac održivog razvoja Crne Gore - zaključila je Radović.

Radović: Bankarski sistem snažan i spreman da odgovori na globalne izazove

Ustavni sud Crne Gore nije „nadustavni“ organ, već je dužan da se kreće u granicama nadležnosti koje su propisane članom 149 Ustava, poručuje poslanik PES Darko Dragović.
- Ustavni sud je, između ostalog, nadležan da odlučuje o saglasnosti zakona sa Ustavom i sa potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima”, rekao je on.
U Ustavu Crne Gore, navodi Dragović, ne postoji odredba na osnovu koje je Ustavni sud ovlašćen da cijeni da li je potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovor u skladu sa Ustavom, niti Ustavni sud može svojim tumačenjem širiti sopstvene nadležnosti.
- Možemo otvoriti stručnu teorijsku raspravu o tome da li je ovakvo ustavnopravno rješenje dobro ili ne, ali dok god je sastavni dio ustavnopravnog sistema, moramo ga svi poštovati - navodi poslanik PES u saopštenju.
Prema tome, ističe, upoređivati praksu Ustavnog suda Crne Gore sa praksom Ustavnih sudova Njemačke i nekadašnje SFRJ, a istovremeno ne upoređivati ustavne norme koje regulišu ovu materiju, neprihvatljivo je i uvodi pravnu nesigurnost.

Dragović: Nije Ustavni sud 'nadustavni' pa da tumačenjima širi sopstvene nadležnosti

Alarmantna situacija u Pljevljima, nakon što su zabilježene ekstremno visoke koncentracije sumpor-dioksida – centralna je tema emisije E-uživo, na Televiziji E.&nbsp;
U emisiji E-uživo bavimo se i najnovijim istraživanjem koje pokazuje da je više od milion Evropljana u 2022. godini umrlo zbog bolesti koje su se mogle spriječiti ili izliječiti.&nbsp;
Najveći jaz primijećen je između istočnih i zapadnih zemalja EU, pokazujući koliko pristup zdravstvenoj zaštiti i javnozdravstvene mjere i dalje određuju ko preživljava, a ko ne.
Gost emisije E-uživo je i književnik i jedan od najboljih crnogorskih studenata Marko Vulević, koji će se promovisati zbirku, ali i dati savjete kako se, i pored sjajnih rezultata na fakultetu, može naći slobodno vrijeme za umjetnost.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 17:30 sati.

"E uživo": Alarmantno zagađenje u Pljevljima i evropski zdravstveni jaz – teme emisije

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: vuk-perovic