Advokati Nikola Martinović i Mihailo Volkov koji zastupaju neke od optuženih u slučaju "Stanovi" kazali su novinarima ispred suda da je odbrana od početka vjerovala da u ovom postupku jedino može biti donijeta oslobađajuća odluka. Oni su istakli da je ovaj proces protiv njihovih branjenika bio politički motivisan kako bi bili eliminisani sa političke scene. Sa druge strane, tužilac Vukas Radonjić najavio je da će izjaviti žalbu Apelacionom sudu i smatra da je sudsko vijeće donijelo " nezakonitu odluku". <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fslucaj-stanovi-boskovic-i-ostali-oslobodeni-optuzbi-zbog-nedostatka-dokaza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Advokat Martinović naglasio je da je sudsko vijeće detaljno obrazložilo svoju odluku da njihovi branjenici nijesu krivi i ukazao je da sutkinja Kovačević nije samo analizirala kopije kopija što bi samo za sebe bilo dovoljno već je ušla u meritum i razloge i poziciju svih okrivljenih i zaključila da nema bilo kakve odgovornosti ljudi koji su bili na optuženičkoj klupi. - To je bilo jasno odbrani kao i većini ljudi u Crnoj Gori. Javnosti je bilo jasno da se ovaj postupak nije otvorio zbog neke krivice ili želje za pravdom već se otvorio radi političke potrebe određenih političkih struktura u Crnoj Gori. Treba navesti da je ovaj postupak pokrenut nedelju dana pred parlamentarne izbore i u tom trenutku ovaj postupak je poslužio svrsi. Postupak koji je vođen ovom sudu imao je cilj da eliminiše ove ljude sa političke scene i što je nažalost tačno oni su u tome uspjeli. Ovaj postupak je postigao svoj politički cilj- kazao je advokat Martinović. Istakao je da upravo ovaj proces pokazo slabosti pravosudnog sistema u Crnoj Gori, jer se pokreću politički motivisani procesi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516120516_3cd60da97e49e3dc62f9ad505570713d2c5833effb5d29edab8da496bee6737e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250516120516_3cd60da97e49e3dc62f9ad505570713d2c5833effb5d29edab8da496bee6737e" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Mihailo Volkov"> <figcaption>Mihailo Volkov(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  I advokat Volkov je ukazao da je odbrana od početka tvrdila da se radi o politički motivisanom procesu. Jer, kako je naglasio, nijesu mogli da prihvate i razumiju situaciju kada ne postoji ni jedan dokaz da SDT istrajava na optužnici i da advokati pred sam kraj suđenja saznaju da su u spisima kopije kopija. Volkov je rekao da je ponosan jer je sudsko vijeće prihvatilo argumente odbrane. - Sudsko vijeće je svojim autoritetom pokazalo da se postupak ne može voditi na bazi takve dokumentacije, a kamoli donijeti drugačija odluka. Ovo je veliki pravni šamar Specijalnom državnom tužilaštvu jer ovo nije prva optužnica koja pada i završava oslobađajućom odlukom i krajnje vrijeme je da se postavi pitanje odgovornosti za te i takve optužnice a imajte u vidu da je u ovom predmetu bilo 12 optuženih i u konačnom štetu će platiti građani Crne Gore - kazao je Volkov.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516120516_21e190f3e081eb2fb9a46893974a2be94e15dea559f1da1164e09cf3335921fc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250516120516_21e190f3e081eb2fb9a46893974a2be94e15dea559f1da1164e09cf3335921fc" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vukas Radonjić"> <figcaption>Vukas Radonjić(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Drugačiji stav je imao tužilac Vukas Radonjić koji je naveo da smatra ispravnim to što je SDT podiglo optužnicu u ovom slučaju. - Ne možemo da prihvatimo argumente sudećeg vijeća da je Vlada a ne Komisija odlučivala o donošenju zaključaka o dodjeli kredita za poboljšavanje uslova stanovanja jer je Vlada dala samo saglasnost na odluku komisije. Presudu je nezakonita i nepravilna - kazao je Radonjić. On je dodao da se ne radi o kopiji kopija nego o " kopiji izvornika" i ta dokumentacija se može koristiti. -Ovakvom odlukom Suda povrijeđeno je pravo na istinu. Izjavićemo žalbu i siguran sam da će Apelacioni sud ukinuti oslobađajuću odluku - kazao je Radonjić.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Martinović: Cilj ovog procesa bio da se ovi ljudi eliminišu sa političke scene; Radonjić: Sud donio nezakonitu odluku, izjavićemo žalbu

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili su jutros Baranina Nikolu Dedaja - potvrđeno je Portalu ETV iz Specijalnog državnog tužilaštva.
Kako nam je kazao portparol i tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić, on je sproveden specijalnoj tužiteljki radi saslušanja.
Dedaj se, kako pišu "Vijesti", sumnjiči da je bio član kriminalne grupe čiji je, prema navodima tužilaštva, organizator vlasnik firme "Televex" Vladimir Mijajolović. Za njim je bila raspisana i nacionalna potraga.
On se sumnjiči da je član kriminalne grupe koja je godinama švercovala cigarete, prala nelegalno zarađeni novac i oštetila budžet države za nekoliko miliona eura.
Istraga u ovom predmetu otvorena je 29. aprila kada je SPO po nalogu SDT-a uhapsio Rožajce Harisa Kardovića i Refika Kardovića, a u akciji su uhapšeni i Hajrula Jahović i Aldin Mlatišuma.
Organizator kriminalne grupe Vladimir Mijajlović, prema nezvaničnim podacima Libertasa, nedostupan je jer se od januara ove godine nalazi van Crne Gore.
Mijajlovićev "Televex" je, kako se navodi u Centralnom registru privrednih subjekata, firma registrovana za proizvodnju proizvoda od drveta, plute, slame i pruća.

Jasmina Beharovic

Uhapšen Nikola Dedaj, sproveden specijalnoj tužiteljki radi saslušanja

Tri osumnjičene osobe su uhapšene u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, potvrdio je za TV E portparol i tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu Vukas Radonjić.
Prema saznanjima, uhapšeni su policajac Dušan Stefanović, kao i Boban Milić i Faris Ćorović.
Kako je naveo Radonjić, u toku su pretresanja stanova i drugih prostorija koje koriste radi eventualnog prikupljanja i drugih dokaza o krivičnim djelima za koja se terete.
- Radi zaštite interesa postupka ne mogu dati više podataka - rekao je Radonjić.
"Vijesti" pišu da se osumnjičenima stavlja na teret krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, primanje mita, zloupotreba službenog položaja i pranje novca.
Kako navode, hapšenja su izvedena u Podgorici i u Beranama.
Prema podacima "Vijesti" iz beranske policije, po nalogu SDT-a tokom dana uhapšen je i jedan inspektor kriminalističke policije u zgradi Centra bezbjednosti (CB) Berane.

Ivona Đokić

Uhapšeni Stefanović, Milić i Ćorović, terete se za stvaranje kriminalne organizacije

Advokat Damir Lekić uložio je danas pred Višim sudom u Podgorici zahtjev za izuzeće od postupanja postupajućeg specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića u predmetu za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića.
U ovom predmetu, kako podsjeća, okrivljeni su Stefan Đukić i drugi, a on brani Andriju Glavičanina.
Razlog za zahtjev za izuzeće Radonjića su, kako je naveo, skorašnja dešavanja koja su objavljena u medijima, a naročito sadržina samog iskaza ovog tužioca koji je on kao svjedok dao kada je saslušavan pred Specijalnim državnim tužilaštvom u kojem, kako navodi Lekić, ni sam nije sporio određene kontakte i bliske odnose sa određenim brojem osoba za koje po tvrdnjama tog istog državnog tuzilastva postoji osnovana sumnja da su članovi kriminalne organizacije.
-Nažalost, izvukao sam zaključak da se nezakonitosti u ovom predmetu samo nastavljaju, a ovo kažem kad se ima u vidu da je specijalni državni tužilac koji je prije njega postupao u predmetu zbog određenih nezakonitosti uhapsen i u dijelu postojanja osnovane sumnje krivično procesuiran. Nisam mogao a da se ne odam utisku da je postupanje ovog specijalnog državnog tužioca, koji je po mišljenju odbrane svojim postupcima i odnosima sa pomenutim osobama barem prekršio kodeks tužilačke etike (ne znamo je li se vodio ovakav postupak), a ako ne i nesto više, nezakonito i da on kao takav na bilo koji način nije mogao da postupa danas pred sudom jer je, nažalost, ovim svojim postupcima koje ni sam nije sporio za sada, a dok se sve detaljno ne iskristalise i izdefiniše, kompromitovan za obavljanje državno-tužilačke funkcije - kazao je Lekić.
Kako bi se, prema njegovim riječima, otklonila i najmanja moguća dilema i sumnja u nezakonito i pristrasno postupanje na štetu okrivljenih u ovom postupku a i, kako je već rekao, u potpunosti izdefinisiale i sve činjenice i okolnosti u vezi postupanja Radonjića, podnio je zahtjev za njegovo izuzeće.
- Sve sa ciljem kako bi se tim bavili (ako već nisu, &nbsp;a ako jesu - barem još jednom) njegovi nadređeni i to glavni specijalni tužilac, odnosno vrhovni državni tužilac, jer je koleginica advokatica Snežana Mićanović, koja se pridružila mom zahtjevu, tražila izuzeće i glavnog specijalnog tužioca. Nažalost, ovaj predmet u smislu postupanja drŽavnih tužilaca, obiluje većim nezakonitostima i mi kao branioci koji se bore za zaštitu elementarnih prava svojih branjenika u krivičnom postupku imamo dužnost da uvIjek kad uočimo i smatramo za shodno istaknemo - rekao je Lekić.
Da ovaj postupak obiluje većim brojem nezakonitosti, kako dodaje, "ukazuje i jedna porazna činjenica" koja se, kako je naveo, odnosi na postupanje samog suda.
- A sa čim nas je danas na ročištu glavnog pretresa upoznala koleginica advokatica Bojana Franović, a to je da je u Vijeću koje je produžilo pritvor njenoj branjenici Danijeli Mandić učestvovala sutkinja koja je prethodno bila predsjednica pretresnog sudećeg vijeća, a koja ja prethodno sama podnijela zahtjev da se izuzme od postupanja u predmetu, čemu je udovoljeno, a što je i više nezakonito zato što je u radu učestvovala sutkinja koja po zakonu nije smjela da učestvuje u bilo kakvom radu i odlučivanju jer je po svom sopstvenom zahtjevu izuzeta od postupanja u ovom predmetu - zaključio je Lekić.

Portal ETV

Lekić tražio izuzeće od postupanja Radonjića u predmetu za ubistvo Klisića i ranjavanje Gardaševića

To što je tužilac Vukas Radonjić radio privatno i sa kim je drugovao, nije bilo nešto čime su se bavili članovi Tužilačkog savjeta prilikom njegovog izbora i imenovanja za specijalnog tužioca.&nbsp;
U dostavljanom odgovoru Televiziji E navode da je izbor sprovedan po Zakonu o specijalnom državnom tužilaštvu, koji među 49 članova nema niti jednu tačku koja bi se bliže bavila uslovima koje kandidat treba da ispunjava, osim onih osnovnih: da je završio fakultet, položio pravosudni ispit i da je deset godina radio kao tužilac sudija ili advokat.
Članovi Tužilačkog savjeta u aprilu ove godine prilikom izbora i imenovanja Vukasa Radonjića za specijalnog tužioca nijesu razmatrali da li ga to što se protiv njega vodi postupak zbog nasilja u porodici i činjenice da je drugovao sa pripadnicima kavačkog kriminalnog klana čini nedostojnim obavljanja tužilačke funkcije. Jednostavno, te teme nijesu bile na dnevnom redu.&nbsp;
To proizilazi iz odgovora Tužilačkog savjeta Televiziji E.
Postupak i uslovi za izbor specijalnog tužioca propisani su Zakonom o specijalnom državnom tužilaštvu. Tužilački savjet donosi odluku o izboru ili napredovanju državnih tužilaca, koja se zasniva samo na osnovu dokaza i činjenica koje su utvrđene u Zakonom propisanom postupku. A kada je riječ o Zakonu o specijalnom državnom tužilaštvu, članom 13, propisani su uslovi za izbor specijalnog tužioca.
Zakon o specijalnom državnom tužilaštvu član 13&nbsp;
Za specijalnog tužioca može biti birano lice koji ispunjava opšte uslove za rad u državnom organu i koji je: &nbsp;
<ol>
 <li>završio pravni fakultet VII.1 nivo kvalifikacije obrazovanja 
</li>
 <li>položio pravosudni ispit 
</li>
 <li>ima najmanje 10 godina radnog iskustva kao državni tužilac, sudija ili advokat. 
&nbsp;</li>
</ol>
Osim ovoga, istim zakonom je članovima Tužilačkog savjeta propisano da je za izbor specijalnih tužilaca neophodno bilo i pribavljanje mišljenja koje treba da sadrži podatke o radnom iskustvu, kvantitetu i kvalitetu rada kandidata za glavnog specijalnog tužioca, odnosno specijalnog tužioca.
To je bio i razlog da Televizija E traži od Tužilačkog savjeta i odgovore na konkretne pitanja.
<ul>
 <li>Da li ste prilikom razmatranja izbora Vukasa Radonjića za specijalnog državnog tužioca obaviješteni od strane SDT-a, koje je bilo u obavezi da dostavi mišljenje o istom, upoznati sa činjenicom da je u prethodnom periodu ostvarivao intenzivnu komunikaciju sa bezbjednostno interesantnim licima u vezi sa preuzimanjem predmeta u kojima su oni okrivljeni i da je isti odustajao daljeg krivičnog gonjenja za kvalifikovane oblike krivičnog dijela iz šlana 403 Krivičnog zakonika Crne Gore, te da je saslušavan na te okolnosti u SDT-u, kada je i potvrdio svoje bliske odnose sa njima?&nbsp;</li>
 <li>Da li ste prilikom izbora imenovanja imali saznanje o tome da je protiv istog u toku prekršajni postupak po zahtjevu ODT-a Nikšić, zbog prekršaja počinjenog nad članom porodice i da li ste pribavljali informacije da li je tužilac Radonjić u ranijem periodu vršio prekršaje i da li su vođeni postupci protiv njega?&nbsp;</li>
</ul>
Konkretne odgovore Televezija nije dobila, zbog čega ostaje i neodgovoreno da li su „iskusni tužioci i pravnici“ u Tužilakom savjetu, a koji su proklamovali da će prilikom izbora tužilaca sagledavati sve aspekte radnog i privatnog života lica koja konkurišu, ipak malo jače zažmurili kad su dizali ruku za izbor Radonjića za specijalnog tužioca.

Tužilački savjet nije zanimalo što Vukas Radonjić radi privatno

Pozdravljam odluku Višeg suda da nakon što je vratio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na doradu, istu prihvati, iako nije dopunjena da odgovori zahtjevu Suda - poručio je Petar Ivanović nakon što je potvrđena optužnica u predmetu &nbsp;„Abu Dabi fond“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.1111%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpotvrdena-optuznica-u-predmetu-abu-dabi-fond&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv njega i Budimira Mugoše zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom raspodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija od 2015. do 2017. godine. Na optužnici su i bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević - zbog nesavjesnog rada u službi i procjenitelj Milan Adžić zbog krivičnog djela zloupotreba procjene.
- Pade mi na pamet Gete koji je kazao: “Slobodni ste ako vam je savjest čista”. I ako Vam niko drugi ne plaća troškove svadbe - poručio je Ivanović aludirajući na to što je odbjegli policijski funkcioner Ljubo Milović, kojeg SDT tereti da je član kavačkog klana, platio dio troškova svadbe specijalnog tužioca Vukasa Radonjića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fljubo-milovic-obezbijedio-odredeni-popust-za-svadbu-vukasa-radonjica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović nakon potvrde optužnice: Slobodni ste ako vam je savjest čista - i ako Vam niko drugi ne plaća troškove svadbe

Specijalno državno tužilaštvo tražilo je 16. juna od Osnovnog suda na uvid predmet protiv pripadnika kavačkog kriminalnog klana Nikole Vujotića – piše &nbsp;u odgovoru koji je Televiziji E dostavljen 18. oktobra iz tog suda. Da li Specijalno tužilaštvo već četiri mjeseca provjerava rad svog sadašnjeg kolege Vukasa Radonjića - za sada nije poznato.&nbsp; Iz Skaj komunikacije koju je nekoliko dana objavljivao M portal proizilazi da je tužilac Radonjić, preko prijatelja, tadašnjeg službenika policije Gorana Stojanovića savjetovao braću Vujotić - Milana i Nikolu, visokorangirane članove kavačkog kriminalnog klana, što sve treba da urade da bi slučaj došao kod njega. Tokom suđenja Radonjić je odustao da Nikolu Vujotića goni za jedno krivično djelo pa je ovaj optuženi na kraju osuđen na čestomjesečnu zatvorsku kaznu - &nbsp;koja je prethodno dogovorena tokom Skaj komunikacije marta 2021. godine.&nbsp; Pitanja povodom ovog slučaja poslali i Osnovnom državnom tužilaštvu. Odgovor nijesmo dobili.&nbsp; <blockquote>Odgovora nije bilo, pa sada nije poznato da li vrh Specijalnog državnog tužilaštva još nije razmatrao postupanje portparola i specijalnog tužioca Radonjića ili Vladimir Novović i njegova ekipa iz vrha SDT ne želi ni da sprovede postupak na koji su, nakon objave u medijima, zakonom dužni?</blockquote> Tužilac Radonjić je o vlastitim postupanjima i vezama sa pripadnicima kavačkog klana svjedočio u avgustu 2023. godine, kada je, između ostalog, priznao da mu je lično Ljubo Milović, bivši policajac iz Kotora, visokorangirani član kavačke kriminalne grupe, platio dio svadbe održane u hotelu ,,Podgorica“ septembra 2022. godine.&nbsp; Zanimljivo, to priznanje nije bilo prepreka da Radonjić u aprilu te godine bude izabran za specijaog tužioca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241020201032_c1d0da9de70aa7c6484deec4d00dba2a080e9b25fc65429f16f45f272ce8e80d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241020201032_c1d0da9de70aa7c6484deec4d00dba2a080e9b25fc65429f16f45f272ce8e80d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Tužilac Radonjić"> </figure>  Zato se Televizija E obratila za odgovore i Specijlnom državnom tužiaštvu i Tužilačkom savjetu, tražeći, između ostalog, odgovor na pitanje: Da li ste prilikom razmatranja izbora Vukasa Radonjića za specijalnog državnog tužioca, po oglasu koji ste raspisali, obaviješteni od strane SDT-a koje je bilo u obavezi da dostavi mišljenje, sa činjenicom da je u prethodnom periodu ostvarivao intezivnu komunikaciju sa bezbjednosno interesantnim licima u vezi preuzimanja predmeta u kojima su oni okrivljeni?&nbsp; Odgovora nije bilo, pa sada nije poznato da li vrh Specijalnog državnog tužilaštva još nije razmatrao postupanje portparola i specijalnog tužioca Radonjića ili Vladimir Novović i njegova ekipa iz vrha SDT ne želi ni da sprovede postupak na koji su, nakon objave u medijima, zakonom dužni?&nbsp; A da sve bude zanimljivije, kada je riječ o prekršajnom postupku protiv Vukasa Radonjića, za nasilje koje je počinio nad svojom suprugom i zbog čega je prijavljen, iz nikšićkog tužilastva su nam odgovoriti - da je postupak i dalje u toku?!

Draško Đuranović

Novović mjesecima ćuti o postupanju tužioca Radonjića u slučaju gonjenja člana kavačkog klana Vujotića

Svjedočki iskaz koji je specijalni državni tužilac i portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić dao svojim kolegama u SDT-u 07. avgusta 2023. godine djelimično otkriva i ostale veze koje je Radonjić imao sa policajcima i drugim licima osumnjičenim za saradnju sa organizovanom kriminalnom grupom „Kavač“ i njenim dijelom koji je pod optužnicom SDT-a u okviru grupe Mila Božovića i Ljuba Milovića.
Djelimično otkriva, zato što se iz zapisnika svjedočkog iskaza ne vidi da li su Radonjiću njegove kolege postavljale dodatna pitanja na mjestima koja nijesu bila logična, poput onog kada u jednom dijelu pominje da je kao tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu radio na slučaju skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, a nedugo potom u drugom kontekstu objašnjava da nije znao ni kako se zove jedinica kojom je rukovodio Zoran Lazović jer ODT nije direktno sarađivao sa tim dijelom policije. Specijalno državno tužilaštvo u kojem je Radonjić nastavio karijeru tereti Lazovića upravo za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici srpskih kriminalaca. Sa druge strane, iz istog zapisnika se vidi da se Radonjić do najsitinijih detalja sjeća npr. dokaza u postupku protiv Nikole Vujotića, poput toga da su pronađeni njegovi otisci „na GPS trakeru koji nije njen integralni dio (eksplozivne naprave, prim. aut)“.
Međutim, najzanimljiviji dio Radonjićevog svjedočkog iskaza odnosi se na odbjeglog policajca Ljuba Milovića, kojeg je upoznao preko policajca Ivan Stamatovića sa kojim je tužilac imao ozbiljno prijateljstvo. Govoreći o druženju sa Stamatovićem, kojeg SDT tereti da je kao pripadnik policije sarađivao za grupom koja je švercovala preko 4 tone kokaina, Radonjić je kazao da se poznaju od 2014. godine i da su se gledali jednom u par mjeseci. U nekim od tih druženja upoznao je i Ljuba Milovića kao kuma Ivana Stamatovića.
- ...Dakle upoznali su se preko Ivana i sjeća se da je ovo lice dva puta došlo nakon njegovog i Ivanovog višečasovnog druženja i oba puta platilo račune. U ovim situacijama nije se radilo o nekim enormnim iznosima računa, ali su isti svakako bili relativno visoki da bi ih platio neko ko sa njima nije sjedio. Dodao je dalje da je tada Ivana pitao čime se bavi ovo lice i isti mu je rekao da je policijski službenik-inspektor za droge iz Kotora, da je suspendovan, a da privatno ima firmu koja se bavi prodajom i distribucijom šećera - stoji u zapisniku o Radonjićevom saslušanju.
Milović je, očigledno, bez obzira na to kratko poznanstvo odlučio da bude široke ruke prema Radonjiću:
- Takođe, napomenuo je i to da je iz ličnih razloga htio svoju svadbu organizovati u hotelu „Podgorica" budući da mu se sviđao taj ambijent i lokacija. Pošao je lično i tamo ga je dočekalo lice Bojan Madžgalj sa kojim se dogovarao sve i svadba se desila 24. 9. 2021.godine. Takođe je objasnio da kada je donio dogovoreni novac u kešu da plati, Bojan Madžgalj mu je rekao da on lično ima određeni popust i da je tako rekao vlasnik, pa kada ga je pitao „ko je vlasnik", on mu je rekao „Ljubo Milović i još dva lica", čini mu se da je spomenuo nekog Jabučanina i još neko lice. Nakon toga nabavio je broj Ljuba Milovića, moguće i u tom trenutku od Madžgalja, a kojeg je pozvao na običnu vezu i predstavio se nakon čega mu je isti spustio slušalicu i nazvao ga na neku od socijalnih aplikacija, misli da je „Telegram" bio u pitanju. Tom prilikom mu se zahvalio, a Ljubo Milović mu je rekao, „Sve je u redu, samo nemoj više da me zoveš na običnu vezu" i to je bio čitav njihov razgovor - stoji u zapisniku svjedočkog iskaza specijalnog tužioca Vukasa Radonjića.
On je objasnio da se poznanstvo sa Ivanom Stamatovićem razvilo „i do nivoa da su izlazili zajedno u grad ili na večeru sa suprugama te da kod činjenice da je on njega pozvao i on je njega pozvao i bio je gost na njegovoj svadbi“.
Potom je Radonjić objasnio da je nakon tekstova objavljenih na portalu Liberatas o Ljubu Miloviću pitao Stamatovića „je li ovo razlog zbog čega je Ljubo plaćao račune“, a on mu je odgovorio „da mu je bilo ružno da mu bilo šta spominje, a sve kako ne bi pomislio da on nešto krije od njega“.
- Takođe, naveo je i da budući da je u sredstvima javnog informisanja objavljeno da treba da pređem kao upućeni tužilac u Specijalno državno tužilaštvo Ivan Stamatović mu je rekao da će mu se neke stvari pokazati kad prede tamo. Ovaj susret je bio prije nego što je prešao u Specijalno tužilaštvo, čini mu se da je to bio maj, a vidjeli su se i nakon što je prešao u junu prošle godine, ne zna da li je to bio jun ili jul. Naveo je da ga je isti pitao da li njega ima u Sky prepiskama koje posjeduje Specijalno tužilaštvo, a na što mu je rekao da on zna nema i pitao ga da li treba da ga bude, a on mu je na to rekao da se on ničim nepoštenim nije bavio. Imajući u vidu sadržinu njihovog posljednjeg razgovora, od ovog trenutka više se nisu družili - stoji u zapisniku o saslušanju svjedoka Vukasa Radonjića.

Ljubo Milović obezbijedio „određeni popust“ za svadbu Vukasa Radonjića

Osnovno državno tužilaštvo nije odgovorilo na pitanje M portala ko je od tužilaca 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18, koji se odnosi Nikolu Vujotića, odnosno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, za koje je osumnjičen 2018. godine. Vujotić je od tada u bjekstvu, za njim je bila raspisana potjernica, a o njegovom slučaju su preko SKY ECC aplikacije razgovarali početkom marta 2021. njegov brat Milan Vujotić, jedan od čelnih ljudi kavačkog klana i blizak prijatelj vođe te kriminalne organizacije Radoja Zvicera, i policajac Goran Stojanović, osumnjičen za saradnju sa ovim klanom.&nbsp;
<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---imam-jednog-u-osnovno-tuzilastvo--hoce-da-pomogne--castim-ga-ponekad-" target="_blank">Prepiske Vujotića i Stojanovića u kojima razgovaraju o tome na koji način da, kako sami kažu, njihov prijatelj, tužilac iz ODT,</a> zaduži predmet i oslobodi Nikolu Vujotića krivice u dogovoru sa sudijom koji je ranije vodio predmet,<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---obavezno-direktno-mejl-vukasu-radonjicu-i-onda-ce-on-poci-da-uzme-predmet-da-trazi-da-ga-zaduzi-" target="_blank"> M portal je objavio prekjuče i juče.&nbsp;</a>
Iz prepiske Milana Vujotića i Gorana Stojanovića se jasno vidi da je riječ o tadašnjem tužiocu u ODT, a danas specijalnom državnom tužiocu Vukasu Radonjiću. Vujotić u prepisci sa svojim bratom Nikolom navodi njegovo ime, a Stojanović Vujotiću šalje fotografije na kojima je zajedno sa Radonjićem, ali i drugim policajcima koji su kasnije osumnjičeni za saradnju sa kavačkim kriminalnim klanom.&nbsp;
Upravo zbog tih fotografija i SKY ECC prepiski Stojanovića, Vukasa Radonjića su kolege tužioci saslušali 07. avgusta 2023. godine u svojstvu svjedoka, u okviru istrage koja je vođena u procesu protiv Mila Božovića, Ljuba Milovića i njihove grupe.&nbsp;
U svom svjedočkom iskazu, aktuelni portparol i specijalni državni tužilac Radonjić potvrdio je da je on 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18 protiv Nikole Vujotića. Njegov iskaz se poklapa sa onim što su Milan Vujotić i Goran Stojanović pisali u SKY ECC aplikaciji, ali Radonjić tvrdi da je do toga došlo u redovnoj proceduri.&nbsp;
Tokom svjedočkog iskaza, Radonjić je sve objasnio ovako:&nbsp;
"Krajem 2020. godine ili početkom 2021. godine Goran Stojanović mu je rekao da ima određeno lice koje mu je značajno jer mu dostavlja bitne informacije, a koje lice ima predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, te da bi bilo dobro da se predmet aktivira jer je to lice u bjekstvu i ne može da uđe u Cmu Goru zbog raspisane potjernice, a da bi bilo puno korisnije da je u Cmoj Gori, ovo imajući u vidu sadržinu njihovog odnosa. Pojasnio je i da isti nije tražio ništa da mu se pomogne, već samo da se završi postupak kako bi se povukla potjernica, te da ga je on savjetovao da se njegov branilac obrati ili na službeni mail ODT Podgorica ili na njegov mail budući da je PR tužilaštva ili običnom poštom sa nekom vrstom urgencije.&nbsp;
Dalje je naveo i da se sjeća da 10 do 15 dana nije stizalo ništa, a nakon toga je na svoj službeni mail dobio urgenciju od čini mu se advokata Miljanića, a koji mail je zaveo, dobio predmet od pisarnice i pošao kod tadašnjeg rukovodioca Nikole Boričića. Objasnio je da je tadašnjeg rukovodioca upoznao sa predmetom i konstatovali su da je predmet do tada vodila koleginica Ana Radović koja je napredovala, da se predmet odnosi na dva lica Vidmar Miloša i Vujotić Nikolu i da se ovom Vujotiću stavljaju na teret dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i to jedno zajedno sa Vidmarom čiji je predmet eksplozivna naprava, dok je DNK Vujotića pronađen na GPS trakeru koji nije njen integralni dio i drugo koje se odnosi na 17 metaka pronađenih u nekom stanu u Podgorici.&nbsp;
Takođe je naveo i da se tada sa rukovodiocem dogovorio da predmet treba u redovnoj raspodjeli dodijeliti nekom tužiocu, a na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mu baš ovaj predmet kako bi on nastavio postupanje. Svih ovih detalja se sjeća jer je u ovom dijelu predmeta koji se odnosi na eksplozivnu napravu Osnovni sud dva puta obustavljao postupak, a Viši sud ukidao to rješenje što mu je bilo zanimljivo u tom trenutku, a osim toga vidio je u spisima da je Osnovni sud razdvojio postupak u odnosu na Vidmara koji je pravosnažno osuden za ovu napravu, a da se postupak protiv Vujotića nije završio jer nije dostupan. Pojasnio je i da je lice Vujotić Nikola ovo lice za koje se Stojanović interesovao, te da je on Stojanovića povratno informisao o stanju u predmetu, tačnije o početnom stanju, a koj se nakon toga više nije interesovao za taj predmet.&nbsp;
Dalje je dodao da je prije završnih riječi koliko se sjeća, odustao od krivičnog gonjenja za jedno krivično djelo, jer je predložio Vidmara za svjedoka u ovom dijelu, koji je pojasnio da sa Vujotićem nikada nije konstruisao eksplozivnu napravu pa po njemu DNK na GPS trakeru nije bio dovoljan za osuđujuću presudu, dok je u drugom dijelu za ovih 17 metaka predložio da se na glavnom pretresu pročita izreka presude gdje je Nikola Vujotić prethodno osuđen za isto krivično djelo gdje je posjedovao oružje istog kalibra kao ovih 17 metaka te i predložio kaznu koja je prihvaćena i isti je osuđen na 6 mjeseci zatvora“, piše u zapisniku sa saslušanja u koji je M portal imao uvid.&nbsp;
Upravo tako je, na osnovu poruka iz SKY ECC aplikacije između Stojanovića i Vujotića, i planirano da se predmet Nikole Vujotića okonča.&nbsp;
Međutim, iz zapisnika se ne vidi da li je Radonjić govorio o Milanu Vujotiću, niti da li su ga kolege tužioci uopšte pitali za veze sa njim, s obzirom na to da u SKY ECC komunikacijama Gorana Stojanovića sa Milanom Vujotićem postoje poruke u kojima se prenose pozdravi do Radonjića Vujotiću i obratno, kao i ostali detalji poput Vujotićeve poruke „Imam jednog u osnovno tužilaštvo, hoće da pomogne, častim ga ponekad“ i slično.&nbsp;
Takođe, uočlljivo je da u zapisniku o saslušanju svjedoka Radonjić pominje ime svoje koleginice tužiteljke koja je prije njega vodila slučaj, ali ne i ime sudije Rada Ćetkovića koji je sudio u tom postupku, a za kojeg pripadnici kavačkog klana u SKY ECC razgovorima tvrde da je Radonjićev drug i da će u saradnji njih dvojice slučaj biti završen. Iz zapisnika nije jasno da li su ga kolege tužioci uopšte išta pitali u vezi sa tim ili su jednostavno preskočili temu.&nbsp;
U svom iskazu Radonjić je potvrdio da poznaje Stojanovića i opširno je govorio o tome kako se njihovo prijateljstvo razvijalo od 2017. ili 2018. godine, ko je sve bio sa njima u društvu kada bi izlazili, da mu je Stojanović pomagao prilikom selidbe, koga je sve od ostalih osumnjičenih upoznao preko Stojanovića, itd.&nbsp;
On je kazao i da je sa Stojanovićem često razmjenjivao službene informacije, a naročito nakon trenutka kada je on prešao na radno mjesto inspektora u Stanici kriminalstičke policije u Danilovgradu.&nbsp;
„Nadalje je dodao i da se sjeća da ga je Goran Stojanović prvog pozvao nakon što je na dužnosti upucao jedno lice na Koniku koje je nakon toga preminulo i koje se prezivalo Škrijelj, da mu ispriča događaj i da ga savjetuje šta da radi, u smislu da nešto ne propusti. Budući da je Goran Stojanović u CB Podgorica radio na potragama, istoga je često znao zvati da postupi po njegovim nalozima ili da obezbijedi da postupi po njegovim nalozima i naredbama za prinduno dovođenje ili da se raspita za određena lica koja su predmet interesovanja u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva tokom dežurstva.&nbsp;
Takođe, naveo je i da je sem ovog, u granicama službene komunikacije sa Goranom Stojanovićem, razgovaro i o još nekim predmetima i to ne samo sa Goranom Stojanovićem, već i sa većim brojem kolega iz policije i državnog tužilaštva. Dalje, kada je upitan ko se nalazi na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ovaj svjedok je pojasnio da se na istoj nalaze on i Goran Stojanović i ista je nastala u hotelu „Union". Naveo je da se sjeća da je Goran došao naknadno i neplanirano jer je u trenerci, a da ne zna ko je slikao, te da je događaj organizovan da bi se njegova tadašnja djevojka, a sada supruga, upoznala sa nekim od njegovih drugova i sjeća se da je baš ova slika dijeljena u grupi koju su činili on i pet njegovih drugova na aplikaciji „Whats app", pa je zaključio da je tako Goran Stojanović došao do nje jer je očigledno nije slikao. Pojasnio je i da su u ovoj grupi bili on, braća Šofranac, Goran Stojanović, Tihomir Adžić i lice Davor Jaćimović. Objasnio je i da na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ista je nastala u sali za sastanke hotela „Union" i isto je slikao Goran Stojanović, tačno zna po mjestu gdje je sjedio i sa slike zaključuje da pojma nije imao da ga neko fotografiše, misli da su se okupili kako bi gledali prvenstvo u rukometu, a u toj sali su imali običaj da se okupljaju posle radnog vremena, a lice koje se nalazi iza njega je Davor Jaćimović“, stoji u zapisniku sa saslušanja svjedoka Vukasa Radonjića.
On je tada naveo da od svih lica u odnosu na koja se sprovodi istraga o švercu droge dobro poznaje Gorana Stojanovića i Ivana Stamatovića, dok površno poznaje Tihomira Adžića, a Milan Popović i Darko Knežević su mu poznati kao policijski službenici u okrviru obavljanja tužilačke funkcije.
M portal će narednih dana objaviti i ostale detalje iz zapisnika o saslušanju svjedoka Vukasa Radonjića.&nbsp;

Vukas Radonjić priznao da je preuzeo predmet Nikole Vujotića koji se pominje u SKY ECC aplikaciji

Milan Vujotić, jedan od visokopozicioniranih pripadnika organizovane kriminalne grupe „Kavač“, početkom marta 2021. godine razgovarao je u SKY ECC aplikaciji sa bivšim policajcem Goranom Stojanovićem, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti za saradnju upravo sa „kavčanima“, o tome kako da njihov zajednički prijatelj iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva može da im pomogne da Vujotićevom bratu Nikoli bude izrečena oslobađajuća presuda za nedozvoljeno držanje oružja. Prvi dio komunikacija braće Vujotić i Stojanovića M portal je objavio juče. Razgovori koje danas objavljujemo vođeni su u SKY ECC komunikaciji 5. marta 2021. godine između Milana Vujotića (šifra DCSLKQ) i Gorana Stojanovića (šifra 289E27), a kopije njihovih čatova Milan u 20 sati i 44 minuta prosljeđuje svom bratu Nikoli (šifra K417D9), kako bi ga upoznao sa detaljima dogovora sa tužiocem. Na samom početku Stojanović piše Milanu Vujotiću da je bio kod „tužioca“ kući, da je „tužioc“ pogledao spise predmeta i napisao sugestije za Vujotiće, te potom detaljno objašnjava Milanu kako je do tog trenutka tekao slučaj njegovog brata Nikole, što su sve informacije poznate javnosti preko medijskog izvještavanja o slučaju: on je prvobitno bio optužen zajedno sa Milošem Vidmarom pred Osnovnim sudom u Podgorici, predmet je vodila tužiteljka Ana Radović, a sudija je bio Rade Ćetković, koji je tražio razdvajanje predmeta Vidmara i Vujotića, Vidmar je osuđen, a tužiteljka se žalila na odluku o razdvajanju predmeta. S ozbirom na to da je neposredno nakon toga Radović napredovala i prešla u Više državno tužilaštvo, Vujotićev predmet je ostao u „fazi mirovanja“ i do tog trenutka ga niko ne zadužio. Milan Vujotić potom saopštava Stojanoviću da to sve zna i razgovor se nastavlja o tome kakve je instrukcije „tužioc“ dao za advokata Nikole Vujotića. Stojanović: "Ima li on advokata?" Vujotić: "Sto kaze on? kako sad ? Moze li on zaduziti predmet. Ima advokata" Stojanović: "Kojeg?" Vujotić: "Sto treba advokat sa uradi? Mislim da je Korac, sad cu da pitam. Advokat je trazio vec da se to resava. Ali nije niko zaduzio predmet“ Stojanović: "Aj bas pitaj da bih mu to sjutra javio i sad ti pisem sto dalje. On predlaze da ode kod tog sudije i pita ga oce opet bit oslobadjujuca za Nikolu. Ali da je najbolje da se njegov advokat obrati na mail osnovnog suda i tuzilastva. Sto se desava sa predmetom Nikolinim“ Vujotić: "Zoran Mijovic je advokat. On je predao predlog tuzilastvu za sporazum i trazio od sudije da zakaze pripremno rociste" Stojanović: "I da posalje na mail tuzioca V Radonjica posto je on PR tuzilastva isto zahtjev" Vujotić: "Poslace sve sto treba advokat" Stojanović: "To nije stiglo izgleda u tuzilastvo pa neka posalje mail na PR tuzilastva V radonjica. Onda ce on moc kod Nikole Boricica (tadašnjeg rukovodioca ODT Podgorica, prim.aut) da trazi da zaduzi predmet i nece bit sumnjivo nista nikome. I sa sudijom koji mu je drug moci ce da zakaze sudjenje u odsustvu. I to nece trajat dugo mozda jedno rociste ili dva“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_23b3194381cfbb6354cef9b060940be28d87725a55e48bfc2a64827ec8b83f93.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015091032_23b3194381cfbb6354cef9b060940be28d87725a55e48bfc2a64827ec8b83f93" data-rendition-name="original" width="359" height="593" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  U ovom dijelu razgovora braća Vujotić igraju malu igru sa Stojanovićem. Naime, dok se bivši policajac trudi da detaljno prenese sve što mu je „tužioc“ rekao i napisao, Vujotići se u drugom čatu dogovaraju da li da mu kažu da poznaju sudiju i da mogu da se dogovore sa njim. Na kraju se ipak odlučuju da to preskoče i da Milan Vujotić saopšti Stojanoviću da nemaju nikakve konekcije. Ključnu poruku Nikoli Vujotiću poslaće brat Milan u 20 sati i 55 minuta: „Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću. I onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_fec78d2a4e892f0dfe6807aa0776dc64b0b86e7e7732238c0c477728f0047ee5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015091032_fec78d2a4e892f0dfe6807aa0776dc64b0b86e7e7732238c0c477728f0047ee5" data-rendition-name="original" width="553" height="500" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  Potom na kriptovani telefon Nikole Vujotića stiže nova kopija razgovora njegovog brata Milana sa policajcem Stojanovićem, kojom potvrđuje da je Stojanoviću o sudiji rekao ono što su dogovorili – da ga ne poznaju. Vujotić: "Sudija ovaj ce zakazati sudjenje on j oce da se to resava. Nismo mi dobri sa sudijom nista nego sudija upire da se zavrsi. On kaze nema dokaza nizasta a smeta mu nerijeseni predmet" Stojanović: "Ali ovako je i mislim najpametnije da posalje mail direktno njemu advokat posto je on PR i moci ce zaduzit predmet i dalje ce sve lagano ic" Vujotić: "Poslace mail. I ovaj sudija ce ga osuditi za municiju ovo sto je lezao vec u spaniju 6 ipo mjeseci. A za exploziv nema nikakvih dokaza" Stojanović: "Jeste tako mi je i on reka. Posto su te promjene u tuzilastvo zato niko to ne zaduzuje. Ovako mail direktno njemu i on ce imat osnova da trazi predmet itd" Vujotić: "Sudija bas trazi da se rijesi predmet jer oce da skida predmete i da napreduje . Pa da pomognemo sudiji da napreduje :)"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_bb5940d6e3bd4017102efd096af3c7e903175c30f5b32d8801b9be40b9feb7b9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015091032_bb5940d6e3bd4017102efd096af3c7e903175c30f5b32d8801b9be40b9feb7b9" data-rendition-name="original" width="362" height="523" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_5467c6674e4122c6fd1803cb88184aa20d4b0dd955d0e5146aa25094fb8f955f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015091032_5467c6674e4122c6fd1803cb88184aa20d4b0dd955d0e5146aa25094fb8f955f" data-rendition-name="original" width="356" height="388" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  Milan Vujotić je visokopozicionirani pripadnik kavačke kriminalne grupe i blizak prijatelj vođe „kavčana“ Radoja Zvicera. Oni su zajedno bili na Jahorini samo mjesec dana prije nego što su ovi razgovori vođeni, o čemu je javnost upoznata početkom februara 2021. godine, kada je u Bosni i Hercegovini uhapšena i protjerana grupa pripadnika OKG „Škaljari“ koja je, prema tadašnjim sumnjama policije, planirala da u elitnom hotelu na Jahorini ubije Zvicera i Vujotića. Milan Vujotić je uhapšen u Turskoj nakon ubistva vođe „škaljaraca“ Jovana Vukotića u septembru 2022. godine, pod sumnjom da je jedan od organizatora te likvidacije, a prije godinu dana je pušten da se brani sa slobode uz mjere nadzora u toj državi.&nbsp;

Milan Vujotić: Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću i onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži

Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice osvojio je bronzanu medalju i ostvario najbolji rezultat u regionalnoj NLB Wheel ligi košarkaša u kolicima. 
 
Paramont je danas u Ljubljani, u meču za treće mjesto, savladao Zmaj iz Gradačca 90:83. 
 
Podgorički tim, koji je dobio međusobni duel i u Podgorici 69:57, nadigrao je rivala i u dvorani Tivoli, tokom cijelog meča bio je u vođstvu, koje je dva minuta prije kraja iznosilo deset poena (83:73). 
 
Nekadašnji osvajač regionalnog takmičenja uspio je da se, serijom od 8:0, vrati u meč, ali ne i da ugrozi trijumf crnogorskog predstavnika. 
 
- Ostvarili smo istorijski uspjeh za crnogorsku košarku u kolicima. U najelitnijem regionalnom takmičenju osvojili smo bronzanu medalju i ostvarili najbolji rezultat od kada košarka u kolicima u Crnoj Gori postoji- rekao je trener Paramonta Vladan Nikolić. 
 
Komentarišući utakmicu, kazao je da je bila izuzetno neizvjesna i da su pobjednika odlučivale nijanse. 
 
- Zmaj je za finalni turnir bio pojačan sa nekoliko igrača koji nijesu igrali ove sezone. Bilo je neizvjesno do samog kraja, ali kada je bilo najpotrebnije bili smo najbolji i zasluženo smo slavili. Ne mogu da budem nezadovoljan ostvarenim rezultatom- rekao je Nikolić. 
 
On očekuje da će Paramont naredne sezone biti još jači i da će biti u prilici da se bori za neku od sjajnijih medalja. 
 
Junak trijumfa bio je Ramo Rekanović sa 43 poena i 15 skokova. 
 
U pobjedničkom timu istakli su se i Đasim Menzil sa 19 i Nermin Hujić, koji je meč završio sa 15 poena i po 14 skokova i asistencija. 
 
U ekipi iz Gradačca najbolji je bio Strahinja Rosuljaš sa 33, dok je Amel Mulić ubacio 23 poena. 
 
Istorijski rezultat za Paramont ostvarili su Nermin Hujić, Ramo Rekanović, Senad Husović, Jasminko Nokić, Radmilo Baranin, Amir Čolić, Mersad Murić, Nedžad Pepić, Vahid Omeradžić, Adis Huskić, Menzil Đalima, Adem Bahtić i Adnan Šečić. 
 
Za titulu prvaka igraće Parasport i Vrbas iz Banja Luke.

Košarka: Paramontu treće mjesto u NLB ligi

Dva civilna helikoptera sudarila su se i srušila u zapadnoj finskoj pokrajini Satakunta, izvijestio je finski medij Yle, pozivajući se na lokalnu službu spašavanja.
Prema navodima iz finskog medija, incident se dogodio iza 12:00 sati po lokalnom vremenu. Prvo su se helikopteri sudarili, a zatim pali. Stručnjaci službe spašavanja i pripadnici policije brzo su stigli na mjesto nesreće.
- Vlasti su pronašle dva srušena helikoptera na tom području. Vatrogasne i spasilačke operacije su u toku. Služba spašavanja nije komentarisala informacije o mogućim žrtvama- navode s Yle.
Policijska uprava jugozapadne Finske objavila je da je pokrenula istragu. Letjelice su pronađene otprilike 700 metara od obilaznice Eure, u šumovitom području, na udaljenosti od oko 100 metara jedna od druge. Istraga je u toku.
Utvrđeno je da su helikopteri letjeli istom rutom iz Tallinna prema vazdušnoj luci Piikajärvi u Kokemäkiju. U jednom helikopteru bila su dva putnika, a u drugom tri. Pripadnici policije utvrđuju identitet građana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMarioNawfal%2Fstatus%2F1923710099689771305%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923710099689771305%7Ctwgr%5Ef60ac6c45a784860e3a580ecac3bd6fbb87099da%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Finska: Dva civilna helikoptera pala nakon sudara

U Podgorici je danas uhapšen državljanin Azerbejdžana, zbog neovlašćenog držanja topovskog udara, saopšteno je iz ODT-a.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo mu je zadržavanje do 72 sata, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
&nbsp;- Osumnjičeni je u svom stanu neovlašćeno držao proizvod punjen eksplozivnim materijama - topovski udar sa sporogorućim štapinom- navodi se u saopštenju.
Napominju da je nabavka i držanje topovskog udara građanima zabranjena.

Podgorica: Uhapšen državljanin Azerbejdžana, oduzet mu topovski udar

U slučaju koji je u javnosti poznat kao „Stanovi“ sud je cijenio sve izvedene dokaze i utvrdio da je Specijalno državno tužilaštvo tokom postupka &nbsp;ključne dokaze predložilo u formi običnih kopija, bez ovjere nadležnog organa ili potvrde njene vjeroostojnosti. Predloženi dokazi ne ispunajavaju standard &nbsp;potrebne dokazne vrijednosti u krivičnom postupku i s obzirom da ti dokazi predstavljaju jedini osnov optužbe , sud nije mogao zaključiti da su optuženi izvršili krivično djelo van razumne sumnje – navodi se u obrazloženju presude koja je objavljena na sajtu Višeg suda. Sutkinja Vesna Kovačević juče je u Višem sudu,usljed nedostataka dokaza, izrekla oslobađuju presudu nekadašnjim ministrima i funkcionerima Predragu Boškoviću, Sanji Vlahović, Suadu Numanoviću, Ivanu Brajoviću, Osmanu Nurkoviću, Budimiru Šegrtu, Dragici Sekulć, Suzani Prebilović, Jeleni Radonjić, Damiru Šehoviću, Aleksandru Jovićeviću i šefu kabineta predsjednika Crne Gore Draženu Miličkoviću. U obrazloženju se navodi da Bošković bio predsjednik Komisije za stambena pitanja Vlade a ostali optuženi su bili članovi tog tijela. Sutkinja je navela da optuženi u odbranama nijesu negirali da su donosili Odluke o rješavanju stambenih pitanja funkcionerima ali da su to činili poštujući odredbe čl.28 čl. 30 i čl.30 a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Ona je ukazala i da su optuženi naveli da su odluke donosili isključivo poštujući zaključke Vlade CG koji su predhodili donošenju navedenih Odluka a da je za njih zaključak Vlade imao obavezujući karakter. - Iz kopija kopija koji su predloženi kao dokaz od Specijalnog državnog tužilaštva podnosioci zahtjeva za rješavanje stambenih pitanja koje su pretežno činili javni funkioneri zaposleni u javnoj upravi, sudije i tužioci podnosili su i predavali zahtjeve Komisiji za stambena pitanja Vlade CG koja je sazivala sjednice, razmatrala pristigle zahtjeve i donosila inicijative. Nako toga slala ih je Vladi radi davanja saglasnosti, nakon čega je Vlada donosila zaključke pozivajući se na odredbe čl. 28.čl. 30 i čl.30a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera i usvajala informacije o rješavanju stambenih pitanja – piše u obrazloženju prvostepene presude. Stav sudskog vijeća je i da je recimo Vlada imala drugačiji stav ili smatrala da Komisija ne može rješavati stambena pitanja pojednih funkcionera mogla je nakon razmatranja zaključaka vratiti ih na dopunu, izmijeniti i ne dati saglasnot ili odbiti ih. - U odlukama koje je donosila Komisija za stambena pitanja nakon zaključka Vlade navedeno je da će se o realizaciji Odluka komisije starati Ministarstvo finansija &nbsp;u Uprava za imovinu. Uvidom u ugovore o vraćanju kredita proizilazi (iako je sud imao samo kopije kopija kao materijalnih dokaza ) da je Uprava za imovinu kao davalac kredita navela da po ovlašćenju Vlade zaključuje ugovor sa korisnicima kredita, što znači opet po ovlašćenju Vlade i na kraju su shodno tim ugovorima i isplaćivana sredstva osobama koji su dobili sredstva i sa kojima su zaključivali ugovore - obajšenjeno je u presudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051611058_65751b76646e50a2d1a39b814a3cee88b35e8613baf7a0c6a7b9a565611cf1e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051611058_65751b76646e50a2d1a39b814a3cee88b35e8613baf7a0c6a7b9a565611cf1e0" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Dragica Sekulić po izricanju oslobađajuće presude"> <figcaption>Dragica Sekulić po izricanju oslobađajuće presude(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Sutkinja Kovačević je istakla da su, prema mišljenju vijeća, neprihvatljivi materijali dokazi na kojima se zasniva optužnica – a to je nekoliko stotina dokaza koje su kopija kopije. SDT je, kako se navodi, pokušalo da pribavi originalnu dokumentaciju od Vlade, Državnog arhiva, Uprave za imovinu a što je i ovaj sud uradio ali su dobili informaciju da originalane dokumentacije nema. - Ne samo što nema originalne dokumentacije već nema ni ovjerene fotokopije osim što u spisima egzistira samo kopija kopije. Cijeneći prednje i opšteprihvaćeni stav sudske prakse kako naše države tako i država u regionu je da kopija kopije isprave ne može predstavljati dokaz na kojem se može zasnivati sudska odluka a odredbom čl. 355 ZKP određeno je da se pismena koja imaju značaj dokaza, ukoliko je to moguće, podnose u originalu. Snagu originalne isprave, može da ima samo ona kopija koju je na propisan način izdao nadležni državni organ, ustanova, privredne ili društvena oragnizacija ili zajednica &nbsp;a kopija isprave koja nije na propisan način izdata ne može da predstavlja dokaz u krivično pravnoj stvari, makar takvu ispravu izdao državni oragan, pa se pokazuje neosnovan navod SDT da &nbsp;kopija koju je dostavio sudu uz optužnicu treba tretirati kao original i dati mu snagu dokaza u krivičnom postupku – stav je sudskog vijeća. U obrazloženju odluke sutkinja Kovačević se pozvala i na praksu u regionu – da kopija isprava i dokumenata sama po sebi bez originala ili bez posebne potvrde o autentičnosti ne može biti dokaz jer su u krivičnim stvarima cijeni visko standar dokazivanja. Sudsko vijeće smatra da samo original ili ovjereni prepis mogu biti dokazi a kako u spisima postoje samo kopije kopija dokumenata i isprava sud ne može utvrditi da li su mijenjane, falsifikovane ili je manipulisano pojedinim ispravama. - Sud u okviru načela slobodne ocjene, nije ovlašćen da svoje uvjerenje zasniva na dokazima koji nijesu pribavljeni u skladu sa zakonom, odnosno na običnim kopijama kopija, budući da SDT nije pribavio ni jedan drugi dokaz kojim bi van razumne sumnje dokazao krivicu optuženih, pa je primjenom načela in dubio pro reo čl. 3 ZKP i polazeći od prava optuženih na pravično suđenje garantovano čl. 6 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, donio odluku kojom se optuženi usljed nedostatka dokaza oslobađaju od optužbe, jer je sud imao u vidu da povreda prava na zakonite dokaze predstavljaju i povredu prva optuženih na pravično suđenje iz čl 6. Evropske konvencije, zbog čega ih je u skladu sa načelom in dubio pro reo oslobodio od optužbe – navodi se u obrazloženju presude.

SLUČAJ STANOVI: Kopije kopija ne mogu biti dokaz, SDT nije ponudilo čak ni ovjerene kopije

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: vukas-radonjic