Na Wall Streetu su ove sedmice cijene dionica znatno oscilirale, najviše u tehnološkom sektoru, dok su evropske berze porasle nakon smanjenja kamata u Velikoj Britaniji i povećanja procjene rasta privrede eurozone.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 0,7 odsto na 48.134 boda. Međutim, rasli su S&amp;P 500 indeks, 0,1 odsto na 6.834 boda, i Nasdaq 0,5 odsto na 23.307 bodova, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Početkom sedmice indeksi su bili pod pritiskom zbog znatnog pada cijena dionica tehnoloških kompanija. Donedavno je svaka vijest o novim ulaganjima u razvoj vještačke inteligencije podsticala rast dionica tehnoloških kompanija, ali posljednjih sedmica ulagači se pitaju koliko će se od tih investicija isplatiti i hoće li to dovesti do prezaduženosti.
- Sve je veći osjećaj straha i brige vezano za trgovinu vještačkom inteligencijom. Najviše zbog nivoa kapitalnih ulaganja, ali i kružne prirode nekih troškova. Sve je više pitanja o održivosti i povratu na investicije tih troškova - rekao je Ross Mayfield, strateg u kompaniji Baird Private Wealth Management.
Međutim, krajem sedmice ulagače je ohrabrio izvještaj o inflaciji u SAD-u. Potrošačke cijene porasle su u novembru 2,7 odsto na godišnjem nivou, manje od 3,1 odsto, koliko su očekivali analitičari.
To je podržalo nade ulagača u dalje smanjenje kamatnih stopa Feda, pa se sada na tržištu procjenjuje da postoji 58 odsto šansi da će centralna banka u martu smanjiti kamate dodatnih 0,25 procentnih bodova.
Osim toga, na tržištu se procjenjuje da će u idućoj godini Fed smanjiti kamate u dva navrata, što znači da su ulagači optimističniji od čelnika centralne banke koji u prosjeku očekuju jedan rez.
Na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 2,6 odsto na 9.897 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,4 odsto na 24.288 bodova, a pariski CAC jedan odsto na 8.151 bod.
Znatniji rast indeksa uslijedio je u četvrtak, nakon što je britanska centralna banka smanjila kamatne stope 0,25 procentnih bodova, na 3,75 odsto, s obzirom da inflacija u Velikoj Britaniji popušta.
Evropska centralna banka ostavila je kamate nepromijenjene na dva odsto i signalizirala da je ciklus smanjenja vjerovatno završen. Banka je povećala procjene rasta ekonomije u eurozoni u ovoj godini na 1,4 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Cijene dionica oscilirale

Cijene akcija na Wall Streetu su ove sedmice porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija, dok su evropske berze pale, pa je STOXX 600 indeks skliznuo s rekordnog nivoa.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ove sedmice ojačao 0,75 odsto na 47.562 boda, dok je S&amp;P 500 porastao 0,7 odsto na 6.840 bodova, a Nasdaq 2,2 odsto, na 23.724 boda, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
&nbsp;U fokusu ulagača bili su kvartalni poslovni rezultati niza najvećih svjetskih tehnoloških kompanija. Zahvaljujući boljim nego što se očekivalo rezultatima, cijena dionice Amazona skočila je samo u jednom danu gotovo deset odsto.
&nbsp;S druge strane, cijena Mete Platformsa potonula je više od deset odsto. Pale su, ali znatno manje, i cijene dionica Microsofta i Applea, dok je Alphabet bio među dobitnicima.
&nbsp;Dosad je izvješća objavilo 315 kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa, pri čemu ih je oko 83 odsto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo. Zbog toga sada analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&amp;P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle više od deset odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok su na početku sezone objava finansijskih izvještaja očekivali rast od 8,8 odsto.
&nbsp;Podršku tržištu pružila je i odluka zvaničnika američke centralne banke o dodatnom smanjenju kamata od 0,25 procentnih bodova, kao i u septembru.
&nbsp;Međutim, predsjednik Fed-a Jerome Powell poručio je da dalje smanjenje kamata u decembru uopšte nije sigurno, da veliki broj zvaničnika Feda smatra da treba pričekati razvoj događaja u privredi prije daljnjeg podešavanja monetarne politike.
&nbsp;Početkom sedmice na tržištu se procjenjivalo da postoji više od 90 odsto šansi da će Fed i u decembru smanjiti kamate, ali su one, nakon Powellovih komentara, pale ispod 70 odsto.
&nbsp;Podršku tržištu pružio je i načelni dogovor Vašingtona i Pekinga o budućim trgovinskim odnosima. Predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao je, nakon dugo očekivanog sastanka s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, da je dogovoreno da će SAD smanjiti carine na uvoz kineske robe na deset odsto, a da će Kina nastaviti da kupuje soju iz SAD-a, ublažiti restrikcije na izvoz rijetkih metala i spriječiti ilegalnu trgovinu fentanilom.
&nbsp;Međutim, to nije izazvalo euforiju na tržištima jer se, kako kažu analitičari, to smatra više taktičkim primirjem nego većim pomakom u bilateralnim odnosima.
&nbsp;Na većini evropskih berzi cijene dionica su ove sedmice pale. Doduše, londonski FTSE indeks je ojačao 0,7 odsto, na 9.717 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,2 odsto na 23.958 bodova, a pariski CAC 1,3 odsto na 8.121 bod.

500x500

1250x600

1084x550

Rast Wall Streeta i gubici evropskih berzi

Nakon snažnog uzleta dan ranije na Wall Streetu, pod uticajem odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da odgodi primjenu visokih carina na uvoz iz više od 180 država, dok je istovremeno dodatno podigao carine Kini na 125 odsto, američki terminski indeksi danas najavljuju korekciju glavnih dioničkih indeksa, jer već se postavljaju pitanja što slijedi nakon 90-dnevne pauze, prenosi Index.hr.
Do preokreta u carinskoj politici SAD-a došlo je u manje od 24 sata nakon što su oštre nove carine stupile na snagu na većinu trgovačkih partnera. To je, pak, juče postaklo snažan tehnički preokret na Wall Streetu nakon velikih korekcija, pri čemu je S&amp;P 500 ostvario 9,5 odsto rasta - najveći jednodnevni postotni dobitak od 2008. Nasdaq je objavio najveći jednodnevni skok od 2001. od 12,16 odsto.
Tramp je najavio 90-dnevnu pauzu na mnoge od svojih novih recipročnih carina, ali ih je podigao sa 104 odsto na 125 posto na kineski uvoz. Peking je prije toga nametnuo carine od 84 odsto na uvoz iz SAD-a kao reakciju na Trampov raniji porez.
- Trgovinski rat sada se pretvara u direktnu konfrontaciju između SAD-a i Kine. Opet bismo mogli vidjeti istovremeno i eskalaciju i deeskalaciju u isto vrijeme, što će tržište vući u različitim smjerovima- ocjenjuju analitičari Rabobanka.
U međuvremenu je Evropska unija saopštila da je dogovorila 90-dnevnu pauzu na svoje protivcarina na američku robu, koja je trebala biti uvedena 15. aprila.

Trampove carinske odluke mogle bi dovesti do novog pada na Wall Streetu

Na Wall Streetu su ove sedmice cijene dionica pale, najviše u tehnološkom sektoru, dok su na evropskim berzama porasle nakon što je Evropska centralna banka (ECB) dodatno snizila kamatne stope, prenosi agencija Mina. 
 
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,3 odsto na 44.544 boda, dok je S&amp;P 500 skliznuo jedan odsto na 6.040 poena, a Nasdaq indeks 1,6 odsto na 19.627 bodova, prenosi Hina. 
 
Najveću svjetski berzu uzdrmala je početkom sedmice vijest da je aplikacija kineske start up firme, DeepSeek, postala najbolje ocijenjena besplatna aplikacija u Apple-ovom App Store-u, ispred američkog konkurenta ChatGPT. 
 
To je dovelo u pitanje rašireno mišljenje da Sjedinjene Američke Države (SAD) zauzimaju prvo mjesto u svijetu u razvoju vještačke inteligencije. 
 
Uz to, DeepSeek je poručio da koristi jeftinije čipove i manje podataka, što je izazvalo zabrinutosti po pitanju toga koliko će zapravo zbog razvoja vještačke inteligencije porasti potražnja u nabavnom lancu - od proizvođača čipova do centara podataka. 
 
Zbog toga je samo u ponedjeljak cijena dionice Nvidie potonula 17 odsto, pa je tržišna vrijednost najvećeg svjetskog proizvođača čipova za vještačku inteligenciju pala gotovo 600 milijardi USD, što je najveći dnevni pad vrijednosti neke kompanije u istoriji Wall Streeta. 
 
Do kraja sedmice cijena dionice Nvidie nadoknadila je dio gubitaka, no ipak je sedmicu završila u velikom minusu. Uz to, pale su i cijene dionica niza drugih tehnoloških kompanija. 
 
U fokusu ulagača bile su i poruke čelnika američke centralne banke s redovne sjednice na kojoj su, kao što se očekivalo, odlučili da kamate ostave nepromijenjene. 
 
No, u saopštenju, Federalne rezerve (Fed) nijesu poručile da je „postignut napredak" po pitanju inflacije, kako su to činile prethodnih mjeseci, nego da tempo rasta cijena „ostaje povišen". 
 
Predsjednik Fed-a, Džerom Pauel, kazao je da centralna banka ne mora žuriti s prilagođavanjem politike, s obzirom na to da je monetarna politika dobro pozicionirana za predstojeće izazove. 
 
Pauel je takođe kazao da je prerano reći kako će politike predsjednika Donalda Trampa uticati na ekonomiju i inflaciju, pa će Fed pričekati dok odgovori na ta pitanja ne budu jasniji. 
 
U prošloj godini je, zahvaljujući popuštanju inflacije u SAD-u, Fed u tri navrata smanjio kamate, za ukupno jedan procentni poen. 
 
No, kako ekonomija stabilno raste, dok je inflacija i dalje znatno iznad planiranih dva odsto, u ovoj godini se očekuju samo dva reza kamata Fed-a, i to za ukupno pola procentnog poena. 
 
A na evropskim berzama cijene dionica su porasle, nakon što je ECB smanjila kamatne stope za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
To je već peto smanjenje kamata otkako je ECB u junu prošle godine počeo da popušta monetarnu politiku. 
 
Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks najvažnijih evropskih dionica dostigao je prošle sedmice rekordne vrijednosti. U cijelom januaru skočio je više od šest odsto. 
 
Londonski FTSE indeks ojačao je dva odsto na 8.673 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,6 odsto na 21.732 poena, a pariski CAC 0,3 odsto na 7.950 bodova.

Padaju cijene dionica na Wall Streetu

Vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta ove sedmice je porasla, nakon tronedeljnog pada, a trgovalo se dinamično zbog različitih odluka i poruka iz niza centralnih banaka.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je 0,3 odsto na 98,71 bod. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,3 odsto, pa je kurs eura skliznuo na 1,1710 dolar, prenosi Hrportfolio.
Američka valuta ojačala je i u odnosu na japansku, 1,25 odsto, pa je cijena dolara dostigla 157,75 JPY.
Kao što se očekivalo, japanska centralna banka povećala je kamatne stope 0,25 procentnih bodova, na 0,75 odsto, najviši nivo u 30 godina. Osim toga, iz banke su poručili da je iduće godine moguće dalje povećanje kamata, ako bude bilo potrebno, s obzirom na visinu inflacije.
Novi podaci pokazuju da je temeljna stopa inflacije u Japanu u novembru iznosila tri odsto na godišnjm nivou, kao i mjesec ranije. Uprkos povećanju kamata, japanski jen našao se pod pritiskom, pa su tamošnje vlasti morale zaprijetiti intervencijom na tržištu kako bi se zaustavilo slabljenje jena.
Dolar je, međutim, ojačao, kao i spekulacije o daljnjem smanjenju kamata američke centralne banke, nakon najnovijih podataka o inflaciji.
Potrošačke cijene u SAD-u porasle su u novembru 2,7 odsto na godišnjem nivou, manje od 3,1 odsto, koliko su očekivali analitičari. To je podržalo tezu u dalje smanjenje kamatnih stopa Feda, pa se sada na tržištu procjenjuje da postoji 58 odsto izgleda da će centralna banka u martu smanjiti kamate dodatnih 0,25 procentnih bodova.
U fokusu ulagača bile su i odluke centralnih banaka u Evropi.
Britanska centralna banka smanjila je kamatne stope 0,25 procentnih bodova, na 3,75 odsto, s obzirom da inflacija u Velikoj Britaniji popušta.
Evropska centralna banka ostavila je kamate nepromijenjenim na dva odsto i signalizirala da je ciklus smanjenja vjerovatno završen. Ipak, povećala je procjene rasta ekonomije u eurozoni u ovoj godini na 1,4 odsto.

Dolar ojačao prema korpi valuta

Samo četiri dana nakon što je postao prva osoba u istoriji s bogatstvom većim od 600 milijardi dolara, Ilon Mask je u petak probio još jednu istorijsku granicu i postao prvi čovjek čija se imovina procjenjuje na više od 700 milijardi dolara.
Do naglog rasta njegovog bogatstva došlo je nakon odluke Vrhovnog suda američke savezne države Delaver, koji je poništio raniju presudu nižeg suda kojom su bile ukinute Maskove dionice Tesle u vrijednosti od 139 milijardi dolara.
Prema procjenama magazina Forbs, Maskovo ukupno bogatstvo sada iznosi rekordnih 749 milijardi dolara, nakon što je uspješno uložio žalbu na raniju odluku. Forbs je od januara 2024. godine umanjivao vrijednost spornih Teslinih dioničkih opcija za 50 odsto, jer je Sud za privredne sporove u Delaveru tada presudio da je postupak njihove dodjele 2018. godine bio nepravičan, s obzirom na Maskovo dominantno prisustvo u upravnom odboru Tesle.
Međutim, Vrhovni sud Delavera je u petak zaključio da je „poništavanje dodijeljenih opcija bilo neprimjereno pravno sredstvo“, nakon čega je Forbs ukinuo ranije umanjenje vrijednosti, što je Maskovo bogatstvo uvećalo za dodatnih 69,5 milijardi dolara.
Nakon ove sudske odluke, Tesla je ponovo postala Maskova najvrednija imovina. Osim dioničkih opcija, Mask posjeduje i 12 odsto redovnih dionica Tesle, čija se vrijednost procjenjuje na 199 milijardi dolara. Ukupna vrijednost njegovog udjela u Tesli time iznosi oko 338 milijardi dolara.
U ovu računicu nije uključeno ni posebno, rekordno visoko nagrađivanje koje mu je Tesla odobrila u novembru, a koje bi mu, u slučaju ispunjavanja takozvanih „Mars“ ciljeva poslovanja, moglo donijeti dionice vrijedne i do jednog biliona dolara prije poreza i troškova aktiviranja ograničenih dionica.
Druga najvrijednija Maskova imovina je njegov udio u kompaniji SpejsEks (SpaceX), u kojoj posjeduje procijenjenih 42 odsto vlasništva. Taj udio sada vrijedi oko 336 milijardi dolara, što je svega dvije milijarde dolara manje od vrijednosti njegovog udjela u Tesli. Procjena se zasniva na privatnoj ponudi za otkup dionica pokrenutoj ovog mjeseca, kojom je SpejsEks procijenjen na 800 milijardi dolara, dvostruko više nego u avgustu.
Ipak, upravo bi SpejsEks, a ne Tesla, mogao učiniti Maska prvom osobom s bogatstvom od jednog biliona dolara. Prema navodima izvora bliskih kompaniji, SpejsEks cilja izlazak na berzu 2026. godine, uz moguću tržišnu procjenu od oko 1,5 biliona dolara.

Mask ispisao istoriju: Postao prva osoba ikad s bogatstvom većim od 700 milijardi dolara

Devet osoba je poginulo, a najmanje 10 je ranjeno nakon što je grupa naoružanih ljudi izvršila napad u jednom južnoafričkom pabu u ranim jutarnjim satima u nedjelju.
Incident se dogodio u ranim jutarnjim satima u opštini Bekkersdal, koja se nalazi 46 kilometara zapadno od Johanesburga. Ovo je druga masovna pucnjava u Južnoj Africi u posljednje tri sedmice.
Prema navodima policije, oko 12 napadača je iz bijelog minibusa i putničkog automobila otvorilo vatru na goste paba KwaNoxolo, u naselju Tambo u Bekkersdalu, a zatim su nastavili da pucaju nasumično dok su bježali sa mjesta događaja.
- Neke žrtve su nasumično upucane na ulicama od strane nepoznatih naoružanih lica - saopštila je policija povodom incidenta u kojem je devet osoba izgubilo život, dok je 10 hospitalizovano.
Pokrajinski policijski komesar, general-major Fred Kekana, kazao je za televiziju SABC da je jedna od poginulih osoba bio vozač iz onlajn servisa za naručivanje prevoza, koji se nalazio ispred paba u trenutku napada.
Potragu za osumnjičenima za višestruku pucnjavu pokrenulo je Odjeljenje za istrage teških i nasilnih krivičnih djela provincije Gauteng, u saradnji sa Jedinicom za otkrivanje i praćenje kriminala.
Posljednjih godina zabilježeno je više masovnih pucnjava u barovima, koji se u Južnoj Africi često nazivaju šebinima ili krčmama. Među njima je i nedavna pucnjava u nelicenciranom baru u blizini prijestonice, u kojoj je ranije ovog mjeseca poginulo najmanje 12 osoba, dok je 13 povrijeđeno.
Sa skoro 26.000 ubistava u 2024. godini, odnosno u prosjeku više od 70 dnevno, Južnoafrička Republika ima jednu od najviših stopa ubistava u svijetu. Vatreno oružje je daleko najčešći uzrok smrti u slučajevima ubistava. Iako država sa oko 62 miliona stanovnika ima relativno stroge zakone o kontroli oružja, zvaničnici navode da se veliki broj ubistava izvršava ilegalnim vatrenim oružjem.

Masovna pucnjava u Johanesburgu: Devet poginulih i deset ranjenih u pabovima

Crnoj Gori je potreban napredniji model za saradnju sa dijasporom i iseljenicima iz Sjedinjenih Država, sa mentorskim prenošenjem znanja i vještina svojoj matičnoj državi, poručili su članovi delegacije Demokratske partije socijalista na donatorskoj večeri u Njujorku, gdje učestvuju u obilježavanju 20 godina postojanja, rada i uspjeha Fondacije Gusinje, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
U prisustvu nekoliko stotina zvanica, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević poručio je članovima Fondacije Gusinje da njihov uspjeh u kosmopolitskoj metropoli kakva je Njujork nije nimalo slučajan.
- Kako su ljudi iz Gusinja i Crne Gore uspjeli u Americi? Naizgled mala, ali po razmišljanju kosmopolitska sredina kao što je Gusinje, naučila vas je da živite bez predrasuda. U Gusinju i Crnoj Gori naučili ste se multinacionalnom, multivjerskom i multikulturnom skladu, pa vam je proces integracije u novu društvenu zajednicu bio jednostavniji - ocijenio je Dizdarević.
Podsjetivši da dijaspora i iseljenici godišnje pomažu Crnu Goru sa više od 500 miliona eura, Dizdarević je kazao da bi aktivnim uključivanjem visokoobrazovane i profesionalne dijaspore u naučni i ekonomski život Crne Gore, njen savremeni put razvoja bio mnogo jednostavniji i uspješniji.
Da Crna Gora mora uzdići pitanje dijaspore na nivo jednog od važnijih državnih prioriteta, poručio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.
- Nastavljamo da njegujemo tradicionalno dobre odnose sa dijasporom i iseljenicima iz Gusinja i Plava, iz osjećaja najdublje zahvalnosti zbog važne uloge koju ste igrali u svim dostignućima državne politike koju je predvodila Demokratska partija socijalista, a posebno prilikom obnove nezavisnosti Crne Gore - kazao je Nikolić.
On je podsjetio da je obnovljena nezavisnost 21. maja 2006. godine zajedničko životno djelo države Crne Gore i njene dijaspore, te da svi u državi imaju razloga da budu ponosni na činjenicu da su presudan doprinos tom milenijumskom cilju dali manjinski narodi.
- Manje brojni narodi su na taj način saopštili da vjeruju Crnoj Gori i zato je država danas, ko god bio na vlasti, u obavezi da se prema tom povjerenju odnosi odgovorno, naročito u pogledu politika koje planira prema dijaspori. Građanski koncept države šifra je opstanka Crne Gore - zaključio je Nikolić.
Član Predsjedništva DPS-a i predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić kazao je u pozdravnoj riječi da veza između zavičaja i dijaspore ostaje najveća zajednička snaga i obaveza, koja se mora čuvati i prenositi na buduće generacije.
- Možda Plav i Gusinje nijesu centar svijeta, ali jesu centar našeg svijeta – i to je vrijednost koju nam niko ne može oduzeti. Fondacija Gusinje svojim radom ostavlja trajan trag i snažno doprinosi očuvanju identiteta i zajedništva. Crna Gora danas jeste na raskrsnici, ali sam uvjeren da ćemo zajedničkim zalaganjem sačuvati njene građanske vrijednosti i osjećaj ravnopravnosti za sve građane - poručio je Balić.
Predstavnici Demokratske partije socijalista će drugog dana boravka u Njujorku učestvovati na okruglom stolu pod nazivom „Quo vadis Montenegro?“, gdje će sa ostalim učesnicima razgovarati o društvenom i političkom smjeru Crne Gore, kao i o ulozi dijaspore i iseljenika u očuvanju građanskog koncepta crnogorskog društva i ekonomskom razvoju države, posebno sjevera Crne Gore.

Nikolić, Dizdarević i Balić: Crna Gora mora više da koristi znanja i iskustva ljudi iz Gusinja i Plava koji su uspjeli u SAD-u

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: wall-street