Na društvenoj mreži X, profil pod imenom "Matori" objavio je privatni broj telefona poslanice DPS Aleksandre Vuković-Kuč.
Ovaj neprimjeren čin objave predstavlja otvoreni poziv na moguće nasilje i sadrži elemente prijetnje.
- Pošto se najpoznatiji milogorski šeširić, Aleksandra Vuković Kuč, u poslednje vreme mnogo interesuje za četnike, evo prilike da je pozovete i pitate da li joj se prethodnih dana negde ukazao Pavle Đurišić, kojeg se toliko pribojava - navodi se u objavi.
Ovako neodgovorno ponašanje i postupci, nažalost, postaju praksa u Crnoj Gori. Slična situacija dogodila se kada su objavljeni brojevi telefona premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opasno djelovanje i nasilje: Privatni broj Aleksandre Vuković-Kuč objavljen na društvenoj mreži X

Odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Filip Terzić oglasio se na društvenoj mreži X, poručivši da je direktor Gradske televizije Vladimir Otašević "rekorder po kršenju zakona", te da institucije, uključujući nadležno tužilaštvo, ostaju nijeme na ozbiljne propuste u radu ove lokalne medijske ustanove.
- Pod rukovodstvom Vladimira Otaševića, Gradska televizija prekršila je najmanje sedam zakona i tri pravilnika – uključujući i Zakon o lokalnoj samoupravi - naveo je Terzić.
On je kritikovao izostanak institucionalne reakcije, posebno naglašavajući pasivnost tužilaštva:
- Tužilaštvo kao da je na godišnjem odmoru. Kada se pred očiglednim kršenjima zakona ćuti, jasno je da je vladavina prava u Glavnom gradu ozbiljno ugrožena - &nbsp;poručio je odbornik DPS-a.
Terzić je pozvao nadležne da hitno reaguju.
- Ne tražimo saopštenja, već konkretne poteze – inspekcija, tužilaštva i upravnog nadzora. Ako ovakve stvari prođu nekažnjeno, građani gube povjerenje i u medije i u pravni sistem - poručio je Terzić.
Zaključio je da „vladavina prava ne smije ostati samo na papiru“, te da je vrijeme za konkretne korake kako bi se zaštitio javni interes i ponovo uspostavila zakonitost u radu gradskih institucija.

Portal ETV

Terzić: Direktor Gradske TV rekorder po kršenju zakona – institucije ćute

Svojevremeno me je, zbog projekta biznis zona (koji je garantovao investicije vrijedne više stotina miliona eura) u Podgorici, PES-ova gradonačelnica (Olivera Injac) prijavljivala SDT-u i Ustavnom sudu, podsjetio je poslanik DPS-a Ivan Vuković, u objavi na mreži Iks. PES danas, kako ističe Vuković, promoviše taj projekat na međunarodnim skupovima. - To vam je PES, u najkraćem - poručuje poslanik DPS-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610170628_071fe0a5b59db1dfc354218b2bc0cd7fc2674f24a54c03c62701b269b8b10822.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610170628_071fe0a5b59db1dfc354218b2bc0cd7fc2674f24a54c03c62701b269b8b10822" data-rendition-name="original" width="723" height="812" loading="lazy" alt="x"> </figure>

Vuković: Nekada su me prijavljivali zbog projekta biznis zona, sad ga sami promovišu - to je PES

Društvena mreža Iks (X) danas je od 13.00 časova po srednjeevropskom vremenu imala dvostruki čas prekida rada, zbog čega je njen izvršni direktor Ilon Mask (Elon Musk) rekao da će se ponovo fokusirati na vođenje poslovanja.
Milijarder ima gust raspored, jer pored vođenja društvene mreže Iks, programa veštačke inteligencije xAI, kao i proizvodnje električnih automobila Tesla i raketa Spejs Eks (SpaceX), Mask je već nekoliko mjeseci u velikoj mjeri uključen u administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).
Tramp je povjerio Masku zadatak da drastično smanji federalne troškove američke administracije, a preduzetnik rođen u Južnoj Africi bio je veoma istaknut tokom prvih nedjelja drugog Trampovog predsjedničkog mandata.
Međutim, nedavno je „nestao sa radara“.
Mask je poslije prekida rada Iksa napisao da se vraća poslu, 24 sata dnevno i sedam dana u nedjelji, sa spavanjem u konferencijskim salama ili u fabrici.
„Moram biti veoma fokusiran na Iks/xAI i Teslu, jer imamo kritične tehnologije koje treba da primijenimo. Kao što pokazuju problemi sa Iks-a ove nedjelje, potrebno je napraviti velika operativna poboljšanja“, napisao je Mask.
Društvena mreža je ponovo proradila oko 15.00 časova.
Što se tiče njegove uloge u Trampovoj administraciji, Mask je početkom maja priznao da njegova velika kampanja za smanjenje američke federalne potrošnje, koju je pokrenula Komisija za efikasnost vlade (DOGE), nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve, uprkos hiljadama otpuštanja državnih službenika i drastičnim smanjenjima budžeta.

1250x600

1084x550

Nakon kratkog prekida rada platforme Iks, Mask najavio da će se fokusirati na svoje poslove

Crnogorski PEN centar pridružuje se odluci PEN Internationala i prestaje s aktivnim korišćenjem platforme X - zbog rastuće prisutnosti dezinformacija, govora mržnje i ekstremističkog sadržaja, kao i slabljenja mehanizama za zaštitu slobodne i odgovorne debate. Oni će ubuduće koristiti platformu Bluesky.
- U skladu s našom misijom zaštite slobode izražavanja i borbe protiv dezinformacija, odlučili smo da svoju prisutnost na društvenim mrežama preusmjerimo ka platformama koje podržavaju otvoreni dijalog i poštovanje demokratskih vrijednosti. PEN International naglasio je važnost odgovornog digitalnog prostora, a mi slijedimo isti princip. Kao dio globalne mreže PEN centara, Crnogorski PEN ostaje posvećen vrijednostima sadržanim u Povelji PEN Internationala - naveli su oni.
Dodali su da je njihov rad usmjeren na unapređenje razumijevanja i međusobnog poštovanja među narodima, kao i na zalaganje za uklanjanje mržnje i promociju ideala društva zasnovanog na miru, jednakosti i slobodi izražavanja.
- Pozivamo sve članove, partnere i širu javnost da nas odsad prate na nalogu @penmontenegro.bsky.social, đe ćemo nastaviti dijeliti informacije, stavove i aktivnosti vezane za zaštitu ljudskih prava, slobodu izražavanja i kulturne sadržaje. Hvala svima koji nas podržavaju u izgradnji prostora za odgovornu i otvorenu debatu - zaključili su u PEN centru.

PEN centar zbog dezinformacija, ekstremizma i govora mržnje na X-u prelazi na Bluesky

Više državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog objava na društvenoj mreži Fejsbuk koje su imale karakter uvredljivog govora i govora mržnje, nakon zločina na Cetinju. Zasad u Višem državnom tužilaštvu postoje četiri formirana predmeta zbog govora mržnje.
Od toga, dva su procesuirana, a u dva slučaja osobe nijesu identifikovane. Lepa Medenica, rukovoditeljka VDT-a je Pobjedi kazala da su ovi slučajevi, kao i ostali, prioritetni i da im je posvećena puna pažnja, ali da se lažni profili veoma teško identifikuju.
Zbog toga će, kako je kazala, biti zatražena i međunarodna pravna pomoć, jer je komentar objavljen na društvenoj mreži Iks te da to otežava otkrivanje identiteta i osobe koja je postavila komentar. A na identifikaciji druge osobe, kako je kazala Medenica, radi crnogorska policija.
Istakla je da VDT i dalje prati komentare i objave na društvenim mrežama i medijima.
Komentari koji su procesuirani bili su na račun građana Cetinja, a zahtjevi su pokrenuti protiv S. J. Đ. i M. M.
- Analizom predmetnih objava, utvrđeno je da u radnjama S. J. Đ. i lica M. M. nije bilo elemenata krivičnog djela, već su se u istim stekla obilježja prekršaja, zbog čega je ovo tužilaštvo podnijelo dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv navedenih lica – saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je u nekoliko navrata saopštilo da u okviru svoje nadležnosti prati učestale objave i komentare koji mogu sadržati elemente govora mržnje, a odnose se na ubistva na Cetinju 1. 1. 2025. godine. Kazali su i da će sva lica za koja se utvrdi da su u svojim objavama i komentarima koristila govor mržnje, biti adekvatno procesuirana.
Pobjeda je ranije pisala da je Građanin Marko Roganović policiji prijavljivao govor mržnje koji je primijetio na društvenim mrežama, a uputio je i inicijativu vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću za donošenje obavezujućeg uputstva sa ciljem da se što prioritetnije procesuiraju sve osobe za koje postoji osnov sumnje da su izvršili povredu ravnopravnosti i izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
U komentarima na društvenim mrežama, koje su pojedini korisnici počeli da objavljuju nakon zločina koji se dogodio u prijestonici, može se pročitati da su na Cetinju svi nenormalni, da taj grad treba zatvoriti, da se sve to dešava zbog mržnje prema SPC, da ih je sustigla kletva, da su umrlice pisane latinicom te da to dokazuje brojne stvari...
Osim „običnih“ ljudi, govor mržnje su ispoljavali i javni djelatnici, poput nagrađivanog književnika Milutina Mićovića, brata mitropolita SPC Joanikija koji je ubrzo nakon tragedije objavio na svom profilu pjesmu „Demon grad“ autora Peđe Vukića u kojoj piše: „O nesrećni grade, pun zlobe i mržnje, nek ti gospod sudi u pepelu, plamu sinovima tvojim što dušmanu služe...“ Objava dobitnika „Miroslavljevog jevanđelja“ je generisala komentare sa elementima govora mržnje.
Zbog pojačanog govora mržnje i uvreda na račun građana Cetinja sredinom januara se oglasio Savjet za građansku kontrolu rada policije. Odmah po registrovanju primjera govora mržnje i ekstremizma, Savjet je izdao preporuku da se pažljivo i kontinuirano prati ta pojava koja ne samo da uznemirava javnost, iskazuje nepoštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama, već i ozbiljno podstiče dalju polarizaciju u crnogorskom društvu.
Savjet je tada konstatovao da Policija postupa po izdatim preporukama nakon zločina na Cetinju koji se dogodio 1. januara ove godine.
- Takav pristup Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, 2022. godine kada se takođe dogodila tragedija na Cetinju, u potpunosti je izostao – naglasili su tada iz Savjeta.
Krivičnim zakonikom je zabranjeno izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Definisano je da će se onaj ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, jezika, državne ili nacionalne pripadnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Zakonom o zabrani diskriminacije je definisano da je govor mržnje svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina.
U brojnom komentarima koji su objavljivani na društvenim mrežama, pored poruka empatije i podrške, veliki dio bio je suprotan – u njima su Cetinje i Cetinjani dehumanizovani, kriminalizovani i diskriminisani, a pozivano je i na uništenje toga grada.

VDT će zatražiti međunarodnu pomoć zbog komentara na platformi Iks

Sjedinjene Američke Države prestale su izdavati pasoše sa oznakom Iks (X) za pol osoba koje se identifikuju kao transrodne. To je učinjeno na osnovu dekreta predsjednika Donalda Trampa, potpisanog prvog dana njegovog mandata, saopštio je Stejt department.
- Stejt department više ne izdaje američke pasoše sa oznakom Iks (X) - izjavio je za Frans pres neimenovani portparol te institucije i dodao da je obrada zahtjeva za pasoše sa ovom oznakom obustavljena.
Prema njegovim riječima, naknadno će biti definisane smjernice za već izdate pasoše sa oznakom Iks (X).
Tramp je u ponedjeljak, na dan svoje inauguracije, potpisao uredbu kojom nalaže svojoj administraciji da "prizna postojanje samo dva pola definisana pri rođenju".
- Od danas pa nadalje, zvanična politika vlade SAD biće da postoje samo dva pola – muški i ženski - rekao je Tramp u Vašingtonu.
U dekretu, čiji je zvanični cilj "obnavljanje biološke istine", takođe se navodi da se "federalni fondovi ne smiju koristiti za promovisanje rodne ideologije".
Među preduzetim mjerama je i uklanjanje oznake Iks (X) za osobe koje se identifikuju kao transrodne ili kao osobe bez pola, "sa zvaničnih vladinih dokumenata, uključujući pasoše i vize koje će vjerno odražavati pol definisan pri rođenju", izjavio je zvaničnik nove administracije.
Prvi američki pasoš sa oznakom Iks (X) za pol izdat je u oktobru 2021. godine, tokom mandata predsjednika Džozefa Bajdena.
Tramp je tokom predizborne kampanje obećao da će "staviti tačku na transrodno ludilo" u SAD.
Novi predsjednik je izjavio da će naložiti svim federalnim agencijama da prestanu podržavati hormonsku terapiju tranzicije polova i obavezao se da će transrodnim ženama zabraniti takmičenje u ženskim sportovima.
Ta zabrana već je na snazi u srednjim i višim školama u otprilike polovini američkih saveznih država.

SAD više ne izdaju pasoše sa oznakom Iks (X) za pol

Desetine njemačkih univerziteta saopštile su u petak da više neće koristiti društvenu mrežu Iks (X) u vlasništvu najbogatijeg čovjeka na svijetu Ilona Maska, navodeći kao razlog etičku zabrinutost.
Više od 60 njemačkih univerziteta i akademskih institucija navelo je u zajedničkom saopštenju da je mreža Iks (X) sada nespojiva s njihovim principima.
- Aktuelni smjer platforme nije kompatibilan s osnovnim vrijednostima tih institucija – otvorenošću prema svijetu, naučnim integritetom, transparentnošću i demokratskim diskursom - navodi se u saopštenju.
Mask je preuzeo platformu, ranije poznatu kao Tviter (Twitter), 2022. godine, poslije čega je otpustio oko 80 odsto njenog osoblja, uključujući i one u timovima za moderiranje sadržaja.
Istraživači navode da se ta društvena mreža pretvorila u utočište za dezinformacije.
Mask je branio promjene u intervjuu za britanski javni servis BiBiSi (BBC) 2023. godine, navodeći da su bile neophodne s obzirom na užasne finansije Tvitera.
Takođe je sebe opisao kao "apsolutistu slobode govora", s popustljivim stavom prema sadržaju na Iksu.
Mask je takođe izazvao kontroverzu u Njemačkoj u četvrtak zbog emitovanja razgovora s Alis Vajdel, liderkom ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Djelovi te partije privukli su pažnju njemačke unutrašnje obavještajne agencije zbog mogućeg desničarskog ekstremizma.
Akademske institucije koje su potpisale saopštenje u petak uključuju berlinski Humbolt univerzitet i brojne fakultete koji su već prestali da koriste Iks, kao što je berlinski Slobodni univerzitet (Freie Universitaet).
- Promjene na platformi Iks čine neodrživom njeno dalje korišćenje - naveli su univerziteti, navodeći kao primjer korišćenje algoritama za podsticanje "desničarskog populističkog" sadržaja.
Dva univerziteta u austrijskom gradu Insbruku takođe su se pridružili saopštenju, u kojem se navodi da povlačenje s Iksa "podvlači napore institucija zarad komunikacije zasnovane na činjenicama i protiv antidemokratskih snaga".
Univerziteti su posljednji u nizu njemačkih institucija koje su objavile da napuštaju Iks.
U četvrtak je Savezni sud pravde naveo da više neće objavljivati na toj mreži, kao i nekoliko sindikata.
Posljednjih mjeseci, druge kompanije i organizacije, kao što su bundesligaški fudbalski tim St Pauli i gigant supermarketa Aldi Nord, takođe su napustili Iks.
Njemačka Vlada je saopštila da zasad ne planira da prestane da koristi tu platformu.
Portparolka Vlade Kristin Hofman rekla je na konferenciji za novinare u petak da su veoma zabrinuti zbog toga kako se Iks razvio, ali u isto vrijeme moraju stalno da odmjeravaju kako da dođu do ljudi kojima inače ne bi mogli da se obrate.
- Zasad smo odlučili da nastavimo da koristimo naše kanale na Iksu, ali to je stalan proces evaluacije - rekla je ona.

Desetine njemačkih univerziteta napuštaju mrežu Iks

Evropska federacija novinara (EFJ) je odlučila da neće više objavljivati ništa na platformi X Ilona Maska od 20. januara 2025. godine, kada Donald Tramp zvanično postane 47. predsjednik SAD.
Kao i mnogi evropski mediji i novinarske organizacije, EFJ smatra da ne može više etički da učestvuje na društvenoj mreži koju je njen vlasnik pretvorio u mašinu dezinformacija i propagande, objavili su.
Nakon rezultata američkih izbora, EFJ je zabilježio prijetnju demokratiji i slobodi govora u dosluhu između predsjednika najmoćnije zemlje svijeta Donalda Trampa i najbogatijeg čovjeka na svijetu Ilona Maska, koji je takođe vlasnik društvene mreže X i ko je odabrao da vodi novo „Odjeljenje efikasnosti vlade“ kada Tramp postane predsjednik 20. januara 2025.
Odmah nakon Trampovog izbora, Ilon Mask, koji je bio aktivan u američkoj politici i kao finansijska podrška Trampu, rekao je da su „tradicionalni mediji mrtvi“, tvrdeći da je „većina tradicionalnih medija lagala javnost“.
- Ne možemo da nastavimo učešće u društvenoj mreži čovjeka koji je proglasio smrt medija i stoga novinara - rekla je predsjednica EFJ Maja Sever.
Ona je rekla da je društvena mreža X postala vektor za teorije zavjera, rasizam, ultradesničarske ideje i mizoginu retoriku.
- X je platforma koja više ne služi javnom interesu, nego pojedinim ideološkim i finansijskim interesima njegovom vlasnika i njegovih političkih saveznika - poručila je Sever.
Generalni sekretar EFJ Rikardo Gutijerez kazao je da je urednička evolucija X-a, otkad ga je kupio Ilon Mask, u kontradikciji sa humanističkim vrijednostima Federacije, predanosti slobodi medija i pluralizmu medija i njihovoj borbi protiv svih oblika mržnje i diskriminacije.
- Odluka da uklonimo naš @EFJEUROPE nalog djelovala nam je očigledno i pozivamo sve podružnice i organizacije koje brane slobodu izražavanja da se prebace na druge platforme - rekao je Gutijerez.

EFJ odlazi sa mreže X kad Tramp zvanično postane predsjednik

Društvena mreža X, ranije poznata kao Tviter, vrijedi skoro 80 odsto manje nego prije dvije godine kada ju je kupio Ilon Mask, prema procjenama investicionog giganta Fideliti.
Akcijama Iks (X) se više ne trguje javno, nakon što je Mask izdvojio 44 milijarde dolara da je preuzme u oktobru 2022. godine.
Fideliti, međutim, otkriva ono za šta vjeruje da je realna vrijednost tih akcija, a te procjene služe kao barometar za ukupno zdravlje kompanije, prenosi SiEnEn (CNN).
Krajem avgusta te akcije su vrijedjele samo 4,2 miliona dolara, što je 24 odsto manje u odnosu na ono što je Fideliti procijenio krajem jula. To predstavlja zapanjujući pad od 79 procenata u odnosu na 19,66 miliona dolara, koliko je Fideliti procijenio da su akcije vrijedjele u oktobru 2022, kada je Mask kupio Tvitter.
Nova procjena kompanije Fideliti implicira da društvena mreža Iks sada vrijedi samo 9,4 milijarde dolara, što je daleko od 44 milijarde, koliko je Mask platio, mada bi drugi investitori mogli drugačije da vrednuju.
Analitičari kažu da procjena Fidelitija vjerovatno odražava smanjenje prihoda od reklama u kompaniji, koja više ne objavljuje javno kvartalne finansijske pokazatelje.
Mask je očigledno preplatio tu kompaniju, rekao je za SiEnEn (CNN) generalni direktor i viši analitičar kapitala u kompaniji „Vedbush Securities“ Den Ajvs.
Ajvs vjeruje da je Tviter vrijiedeo oko 30 milijardi dolara kada ga je Mask kupio, a da danas realno vrijedi približno 15 milijardi.
Nedavno globalno istraživanje, koje je sproveo Kantar, otkrilo je da 26 odsto kompanija planira da smanji reklamiranje na Iksu sljedeće godine, što je najveći pad od bilo koje velike globalne platforme za oglašavanje.
Samo četiri odsto oglašivača je reklo da misli da oglasi na mreži Iks pružaju „bezbjednost brenda“, odnosno sigurnost da se njihovi oglasi neće pojaviti u blizini ekstremnih sadržaja, dok za Gugl to misli 39 odsto oglašivača.
Uprkos tome, Iks je i dalje glavni igrač na društvenim medijima. Kompanija je saopštila da je u drugom ovogodišnjem kvartalu imala 570 miliona aktivnih korisnika mjesečno, što je šest odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.
Međutim, istraživačka firma Similarveb otkrila je pad angažovanja. Prema njihovim podacima, Iks je u avgustu imao 73,5 miliona aktivnih korisnika mjesečno na iOS-u i Androidu kombinovano u Sjedinjenim Državama, što je pad od skoro 11 odsto na godišnjem nivou, a 20 odsto u odnosu na oktobar 2022. godine.

Iks (X) vrijedi 80 odsto manje nego prije dvije godine kada ga je kupio Mask

Proizvođačke cijene u evropskoj industriji tek su marginalno smanjene u septembru, uz osjetno blaži pad cijena energije, pokazali su podaci Eurostata.
&nbsp;Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni skliznule su u septembru 0,1 odsto u odnosu na avgust kada su pale 0,4 odsto, prema revidiranim podacima, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na nivou EU-a skliznule su 0,1 odsto, nakon pada od 0,4 odsto na kraju ljeta.
Marginalan pad cijena zabilježen je u energetskom sektoru, 0,2 odsto u eurozoni i 0,1 odsto u EU. U avgustu su pale 1,5 odsto u oba područja.
&nbsp;Slijede intermedijarni proizvodi čija je cijena skliznula 0,1 odsto na nivou EU, dok je u eurozoni stagnirala.
&nbsp;Proizvođačke cijene netrajnih potrošačkih dobara porasle su 0,1 odsto na oba područja, a blago su uvećane i u segmentu trajnih potrošačkih dobara, 0,3 odsto u eurozoni i 0,2 odsto na nivou EU.
&nbsp;Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u evropskoj industriji su tako i u septembru stagnirale.
&nbsp;Najsnažnije su u septembru na mjesečnom nivou smanjene cijene u Bugarskoj i Finskoj, po 0,7 odsto. Slijede Kipar, Mađarska i Poljska gdje su pale 0,5 odsto.
&nbsp;Grupu zemalja s najvećim rastom cijena predvodila je Rumunija gdje su proizvođačke cijene porasle 1,2 odsto. Slijedi Estonija s rastom cijena od 0,7 odsto, dok su u Hrvatskoj ojačale 0,2 odsto. Istu stopu rasta cijena bilježile su u rujnu i Italija, Luksemburg i Belgija.
&nbsp;Cijene su na mjesečnom nivou stagnirale u Nizozemskoj, Letonija i Grčkoj te na Malti.
&nbsp;Na godišnjem nivou proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjene su u septembru u eurozoni 0,2 odsto, nakon 0,6-odstotnog pada u mjesecu ranije, izračunali su statističari.
&nbsp;U EU su pak neznatno uvećane, 0,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon 0,4-odstotnog pada u avgustu.
&nbsp;Daleko najveći pad cijena zabilježen je i u energetskom sektoru, 2,4 odsto u eurozoni i 1,7 odsto u EU, iako osjetno blaži nego u avgustu kada su proizvodi u tom sektoru na godišnjem nivou pojeftinili 4,1 odsto, odnosno za 3,5 odsto.
&nbsp;U segmentu intermedijarnih proizvoda cijene su na oba područja gotovo stagnirale.
Najviše su i u spetembru rasle cijene netrajne potrošačke robe, 1,9 odsto u eurozoni i dva odsto u EU. Slijede trajni potrošački i kapitalni proizvodi s rastom cijena u rasponu od 1,6 do 1,8 odsto, gotovo nepromijenjenim u poređenju s avgustovskim stopama.
&nbsp;Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u septembru na godišnjem nivou jedan odsto na oba područja, kao i u mjesecu ranije.
Najveći rast proizvođačkih cijena na godišnjem nivou zabilježila je Bugarska, 9,1 odsto. Slijede Rumunija i Švedska s rastom cijena od 6,9 odsto, odnosno 4,9 odsto.

Blagi pad proizvođačkih cijena u evropskoj industriji

Narodna biblioteka "Radosav Ljumović", u skladu sa Danom žalosti u našoj zemlji povodom stradanja građana i građanki u požaru u Domu penzionera u Tuzli, otkazuje sve programske aktivnosti planirane za današnji dan.
U saopštenju navode da ujedinjeni u bolu izražavaju saučešće porodicama nastradalih, njihovim prijateljima i svima koji su pogođeni ovim teškim događajem.

Otkazan današnji program u NB "Radosav Ljumović" zbog Dana žalosti

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 11 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a četiri lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda, Nikšiću &nbsp;dvije, Bijelom Polju jedna.
&nbsp;Izdato je 626 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 52 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

Evropska komisija (EK) je u izvještaju o napretku bila prilično blagonaklona prema Crnoj Gori, jer je evidentno da će ona biti sljedeća članica, zbog čega su joj malo progledali kroz prste, ocijenio je za ekonomski analitičar Davor Dokić.
&nbsp;Iako je, prema njegovim riječima, ekonomski dio blago kritikovan, suština je da je neophodno smanjenje javne potrošnje, imajući u vidu da iz prekomjerne potrošnje jedino deficit i javni dug mogu da nastave da rastu, što dalje vodi zaduživanju po lošijim uslovima.
&nbsp;- To sve vuče jedno drugo, jer je ekonomija sistem spojenih sudova. EK je upozorila da se ne ide na povećanje javne potrošnje, jer smo u crvenom, a to je ono na što ukazujemo godinama - da je nerealno visoka potrošnja neodrživa i na kratak, a kamoli duži rok. Mi moramo da se postavimo ka onom što je realno i što možemo, a ne ka onom što bismo željeli - rekao je Dokić Pobjedi.
&nbsp;Kada je riječ o potrebi smanjenja državnog aparata, on smatra da je to „vruć krompir“ koji niko ne želi da uzme u ruku, pa ni Pokret Evropa sad (PES).
&nbsp;- Pretpostavljam da će morati da se smanji broj zaposlenih u javnoj upravi, jer je 82 hiljade previše za državu kao što je Crna Gora i taj nivo potrošnje i zaposlenih je neodrživ - poručio je Dokić.
&nbsp;Riječ je o politički nepopularnim mjerama, kako je dodao, koje bi se eventualno mogle sprovoditi u prvoj godini vlasti.
&nbsp;- Premijer Milojko Spajić zna da bi ga sada taj potez politički srušio, jer je blizu 2027. izborna godina, pa se to ne radi u posljednjim godinama mandata. Zato on neće vući nikakve radikalne poteze u tom dijelu, nego će se ići u dodatna zaduženja, makar i po cijenu packi iz EU, jer bolje pretrpjeti to, nego izgubiti vlast - saopštio je Dokić.
&nbsp;On je rekao da politika i dalje dominira u odnosu na ekonomiju, pa je i to jedan od razloga što još nije formiran fiskalni savjet, što je problematizovano u izvještaju EK, koji bi trebalo da bude jedna od važnijih institucija.
&nbsp;- Nemoguće je da u partijama nema nijednog stručnjaka, čak mi ne bi smetalo da dođe bilo koje lice iz neke od većinskih partija, ali da je stručno. Ako neko ko zna svoj posao jeste u partiji, to nije smrtni grijeh, jer postoje jasna pravila po kojima se mora postupati. Zato mislim da je u pitanju veća politička trgovina i da se zato toliko dugo čeka na formiranje fiskalnog savjeta - kazao je Dokić.
&nbsp;Komentarišući stavove EK da je suštinski na ekonomski rast uticala potrošnja, Dokić je naveo da je svaki populistički program, kao što je bio Evropa sad, baziran na potrošnji.
&nbsp;- Nesporno je da se povećanjem plata i penzija otvorio prostor, prije svega bankama da plasiraju razne kredite, jer su odjednom dobili mnogo ljudi koji ispunjavaju njihove uslove i oni su doživjeli ekspanziju. Tako su oni koji su dobili uvećane minimalne zarade i penzije poslužili kao topovsko meso bankama i trgovačkim lancima kojima su tako omogućeni ekstremno visoki profiti - saopštio je Dokić.
&nbsp;Analizirajući napredak Crne Gore u protekloj godini, EK je u izvještaju ukazala da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
&nbsp;Ograničenje javne potrošnje i povećanje prihoda uz poštovanje fiskalnih pravila označili su kao osnovne mjere kojima se mora unaprijediti tržišna ekonomija. Smatraju i da se fiskalni savjet mora što prije formirati kako bi razmotrio prijedlog budžeta za iduću godinu.
&nbsp;Pogoršanje finansijskog rezultata budžeta koji je sa suficita 2023. godine prošle godine došao do deficita od 3,2 odsto BPD-a, iz EK objašnjavaju povećanjem javne potrošnje od 18 odsto, koje je rezultat povećanja minimalnih penzija, kapitalne potrošnje, transfera za zdravstvo te smanjenja jednokratnih prihoda za 40 odsto u odnosu na tu godinu.
&nbsp;Registrovan je progres u dijelu finansijske supervizije i ispunjavanju budžetskih planova, ali istovremeno su ukazali da Fiskalna strategija nije usklađena sa fiskalnim pravilima koji zahtijevaju da deficit budžeta ne prelazi tri odsto, a javni dug 60 odsto BDP-a.&nbsp;
&nbsp;Neophodno je, kako su naveli iz EK, uraditi analizu fiskalnih rizika u državnim preduzećima, čije su reforme u dijelu upravljanja samo djelimično implementirane.
&nbsp;- Ekonomski rast je uglavnom podstaknut investicijama, ličnom potrošnjom, rastom zarada i kredita, te državnom potrošnjom. Došlo je do pada izvoza roba i u sektoru turizma, koji je naglo usporio u odnosu na značajan rast ranijih godina. Ukupno gledajući, doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio je negativan. Crnogorski BDP po glavi stanovnika, kada je riječ o kupovnoj moći, iznosio je 54 odsto evropskog prosjeka prošle godine, što je više u odnosu na 2023. kada je iznosio 52, odnosno 2020. kada je bio na nivou od 44 odsto - piše u izvještaju.
&nbsp;Iz EK su ukazali na potrebu diverzifikacije privrede te smanjenje zavisnosti od turizma. Kada je riječ o javnim nabavkama, iz EK su rekli da su ranije preporuke uglavnom sprovedene, ali ipak preporučuju izmjene zakona o javnim nabavkama i o sprečavanju korupcije kako bi se proširile definicije korupcije i prevare u toj oblasti.&nbsp;
&nbsp;Oni smatraju da je bitno uvesti takozvani sistem crvene zastavice u elektronskim javnim nabavkama kako bi se detektovale nepravilnosti.
&nbsp;Crna Gora će, kako bi se uskladila sa EU legislativom, kroz pravni okvir morati da onemogući osnov za ponovno aktiviranje programa ekonomskog državljanstva, imajući u vidu da, kako se navodi u izvještaju, takve šeme krše pravila EU i predstavljaju rizik od pranja novca, korupcije, utaje poreza, finansiranja terorizma i organizovanog kriminala.&nbsp;
&nbsp;Prošle godine je, kako su kazali, MUP donio 1,28 hiljada rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo kroz taj sistem. Ovi zahtjevi su podnijeti prije nego što je ovaj program obustavljen krajem 2022. godine, a u obradi je još 21 predmet. U oblasti poljoprivrede, EK vidi određeni progres, ali naglašava potrebu intenziviranja implementacije IPARD programa.

Dokić: EK upozorila da je neophodno smanjiti javnu potrošnju

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Đenero bez rukavica: Demokrate služe kao kanal za BIA i rusku obavještajnu sluẓ̌bu SVR

Tužilac Jovan Vukotić je u Višem sudu na suđenju Milošu Medenici koje se tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba, kazao da će dopuniti dokazni postupak - novim skaj komunikacijama.
Sutkinja Vesna Kovačević dala je rok od tri dana da Specijalno državno tužilaštvo dostavi te poruke i nakon toga će odlučiti da li će biti uvrštene u dokazni materijal.
Na današnjem ročištu pregledana su dva foldera sa skaj komunikacijama iz 2019. godine ali u tim porukama su bili samo pinovi - nije bilo naznačeno ko su korisnici tih kodova.
Nakon toga uslijedila je reakcija odbrane i primjedbe da su na monitorima prikazani samo skrinšotovi poruka i da su tužioci Vukotić &nbsp;i Vuksa Radonjić morali da navedu za koga smatraju da su koristili pinove.
- Ne radi se o originalima. To je kopija kopije. Ni u ovom postupku ne bi trebalo da prihvatite kopije - kopija i skinšotove - kazao je advokat Miloš Vuksanović.
Isti stav su imale i njegove kolege advokati Stefan Jovanović i Zdravko Begović.
Sutkinja Kovačević je prihvatila prijedlog odbrane i saopštila tužiocima da dostave ko su korisnici pinova- između koga su komunikacije.
Ta odluka je izazvala žučnu polemiku i negodovanje tužilaca navodeći da neće postupiti po nalogu Suda jer su imena svih korisnika navedena u optužnici i saopštavajući na kojim stranama se nalaze.
Na to je reagovao advokat Begović tražeći da dostave podatke " ko je vlasnik pojedinih kodova".
Kada su tužioci odbili da postupe po nalogu Suda i advokat Vuksanović je konstatovao da o ovome treba obavijestiti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
- Moramo da preciziramo ko su ti ljudi, da onda vještak odgovarajuće struke vidi da li su original komunikacije i da li su skrinšotovi original - kazao je advokat Vuksanović. Na taj zahtjev se nadovezao advokat Begović koji je zatražio da se sve prepiske izdvoje jer nemaju uporište u dokazima.
Tužilac Vukotić je ocijenio da zahtjev odbrane vodi ka odugovlačenju postupka.&nbsp;
Njegov kolega tužilac Radonjić je onda odlučio da pročita ko je po stavu SDT-a &nbsp;koristio pinove. Prema mišljenju tužioca Radonjića, komunikacije na skaj aplikaciji imali su Miloš Medenica, Darko Lalević, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Petar Milutinović.
On je za ove optužene naveo koje su, prema stavu SDT-a, koristili pinove.
Kada je tužilac Radonjić naveo imena sutkinja Kovačević je saopštila da će na narednom ročištu koje je zakazano za 11. novembar sud naznačiti između koga su bile komunikacije a na osnovu &nbsp;navoda SDT-a ko je koristio koji pin.
Kovačević je odbila prijedlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslušaju Duško Marković, Dragan Radonjić, Veselin Veljović, Mevludin Nuhodžić, Milivoje Katnić, Ivica Stanković, Enis Baković...
Optužena Medenica je objasnila da je njihovo saslušanje tražila da bi se provjerilo da li ih je ikad zvala za neki slučaj.
Na to je Kovačević rekla da "sud smatra da je to bespredmetno".
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Tag: x