Ulcinjanin G.S. (36) osuđen je na mjesec zatvora jer je vozio pod dejstvom kokaina i to dok je imao zabranu upravljanja vozilima koja važi do 4. aprila.
- Utvrđeno je da je u popodnevnim časovima na regionalnom putu Ulcinj-Ada zatečen da upravlja vozilom pod dejstvom opojne droge kokain. Tom prilikom policijski službenici su utvrdili da je okrivljeni upravljao vozilom dok je na snazi bila zabrana upravljanja vozilima, koja mu je redovno isticala 4. aprila - saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje. 
 
Uz kaznu mu je, kako su naveli, izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i tri kaznena boda koje će izvršiti Uprava policije.
Kaznu mu je izrekla dežurna sutkinja odjeljenja u Ulcinju Slađana Barjaktarević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ulcinjaninu mjesec zatvora jer je vozio uprkos zabrani i pod dejstvom kokaina

Kancelarija američkog predsjednika Donalda Trampa objavila je da je agenciji Asošijeted pres do daljeg zabranjen pristup Ovalnoj sobi i zvaničnom avionu Trampa "Air Force One", jer je odbila da nazove Meksički zaliv "Američkim zalivom".
Američka novinska agencija od utorka se žali da je njenim novinarima uskraćen pristup događanjima u Bijeloj kući, jer odbija da koristi novo ime koje je izabrao republikanski predsjednik.
Zamjenik šefa kabineta Bijele kuće Tejlor Badovič napisao je na X-u u petak da AP nastavlja da ignoriše zakonsku promjenu geografskog naziva u Američki zaliv, prenosi Hina.
- Ako Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o slobodi govora štiti njihovo pravo na neodgovorno i nepošteno izvještavanje, ne garantuje im privilegiju nesmetanog pristupa ograničenim prostorima, kao što su Ovalna soba i Air Force One - naveo je on.
Badovič je kazao da će u budućnosti ti prostori biti otvoreni hiljadama novinara, a novinari i fotografi AP imaće i dalje akreditacije za kompleks Bijele kuće.
Iz AP-a su objasnili da je uredba o promjeni imena Meksičkog zaliva mjerodavna samo u SAD-u, dok ga Meksiko i druge zemlje i međunarodne organizacije nijesu priznale.
- AP će ga nazivati njegovim izvornim imenom, priznajući istovremeno novo ime koje je izabrao Tramp - dodala je agencija.

500x500

Agencija AP dobila zabranu ulaska u Ovalnu sobu i predsjednički avion

Ruske vlasti blokirale su usluge aplikacije Vajber jer operater navodno krši zakon, saopštio je ruski regulator telekomunikacija Roskomnadzor.
Regulator je rekao da se aplikacija, u vlasništvu japanske multinacionalne kompanije Rakuten, koristila u terorističke i ekstremističke svrhe, za prodaju droge i širenje dezinformacija.
Tužioci su istraživali Vajber zbog širenja "informacija za destabilizaciju političkog i društvenog poretka u Rusiji", izvijestila je državna novinska agencija. Vajber to nije komentarisao.
Operateri komunikacijskih platformi u Rusiji od 2018. moraju pohranjivati ​​privatne podatke korisnika kao što su pozivi, poruke, fotografije i video te ih na zahtjev dati obavještajnim službama.
Ruske su vlasti dodatno pooštrile cenzuru u zemlji od početka rata protiv Ukrajine. Vajber je prošle godine kažnjen zbog navodne diskreditacije ruskih oružanih snaga jer nije izbrisao informacije o ratu kako je naredio Vladimir Putin.
Rusija je već blokirala niz poznatih aplikacija za razmjenu poruka i društvenih mreža. LinkedIn, Fejsbuk, Instagram i Signal ne mogu se koristiti u Rusiji bez VPN-a (virtualna privatna mreža).

Rusija blokirala Vajber

Više od 19 mjeseci nakon što je Irancima zabranjeno da kupuju najnovije modele Ajfona, vlasti su 30. oktobra objavile da se zabrana ukida.
- Detalji i propisi vezani za uvoz Ajfona biće objavljeni u bliskoj budućnosti - rekao je ministar telekomunikacija Satar Hašemi u postu na mreži Iks (X).
Nije dao više detalja, ali je rekao da je taj potez "podržao" predsjednik Masud Pezeškian.
Zabrana, usmjerena na ograničavanje potrošnje u stranoj valuti, uvedena je u februaru 2023, stavljajući van zakona prodaju ili uvoz Ajfona iz serije 14 i 15.
To se nije odnosilo na modele Ajfon 13 i niže, stvarajući ogromno crno tržište u zemlji u kojoj se posjedovanje uređaja brenda Epl smatra statusnim simbolom. Prije zabrane, procjene analitičara su pokazale da su oko jedan od tri pametnih telefona bili Ajfon.
Sam američki tehnološki gigant nema službeno prisustvo u Iranu jer mu je zabranjeno poslovanje u toj zemlji zbog američkih sankcija.
Značajan sporazum poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA) između Irana i svjetskih sila iz 2015. godine ograničio je nuklearni program Teherana u zamjenu za oslobađanje od sankcija.
Međutim, Iran je proširio svoj program i ograničio IAEA-e inspekcije svojih nuklearnih lokacija nakon što je tadašnji predsjednik Donald Tramp povukao Sjedinjene Države iz sporazuma i ponovo uveo sankcije 2018.
Teheran i Vašington nemaju diplomatske odnose od 1980. godine, kada je američki predsjednik Džimi Karter prekinuo odnose usred iranske talačke krize.

1250x600

1084x550

Iran ukinuo zabranu kupovine najnovijih modela Ajfona

Suspendovani policajac Petar Lazović kategorično je negirao navode optužnice da je mučio Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020, a kako je to predstavljeno optužnicom.
- Razumijem pozadinu progona protiv mene. Hoće da kriminalizuju Sektor gdje sam radio i da se relativizuju uspješni rezultati rada. Za to smo dobili priznanje i od Evropske komisije. Paradoksalo je da oni koju su planirali najteža djela predstavljaju kao žrtve. Dolazimo u situaciju da je navodno bitnije mučenje koje se nije desilo, a ne ono što su oni planirali da urade - kazao je Lazović.
Namjera Tužilaštva, prema riječima Lazovića, nije bila da se utvrdi istina nego da se on optuži.
Dodao je da mu je "milije što je na optuženičkoj klupi nego da su se pod zemljom našli oni koju su navodno oštećeni iz ovog postupka planirali da ubiju.
- Niko ne pominje navodno oštećene, koja djela su planirali da izvrše i postupke koji se protiv njih vode - kazao je Lazovića.
Na pitanje advokata Borivoja Borovića kazao je da su u vozilu Mrvaljevića i Jovanovića pronašli oružje sa brušenim brojevima, kombinezone, rukavice, maske.
Na pitanje advokata Martinovića, Lazović je objasnio da je u odnosu na Mrvaljevića raspolagao podacima da je član jedne kriminalne grupe i da je spreman za izvršenje najtežih krivičnih djela.
Lazović je objasnio da su oni u Sektoru uvijek nosili fantomke prilikom privođenje.&nbsp;
- Nijesam skidao fantomku pred Jovanovićem - kazao je Lazović.
Objasnio je da svi u Sektoru kada postupaju obučeni su u istu ili sličnu garderobu, bez obilježja.
Unutrašnja kontrola je, kako kaže Lazović, pregledala snimke i utvrdila da nema prekoračenja ovlašćenja u postupanju.
Osim Lazovića na optužnici je i suspendovani policaja Jugoslav Raičević.
Optuženi Jugoslav Raičević kazao je da razumio optužnicu ali ne priznaje krivicu.
- Sud će vjerujem utvrditi da nijesam kriv - kazao je Raičević.
Raičević je kazao da je tog dana prvi put u životu vidio Jovana Mrvaljevića.
- Požalio nam se da ima zdravstveni problem i odveli smo ga u bolnicu. Postupili smo ljudski i pošteno &nbsp;- kazao je Raičević.
Nikada, kako je istakao, nikog nije mučio.
On je ispričao da je čuo da se protiv Mrvaljevića vode postupci za teška djela.
- On gleda da mi napakosti i diskredituje - naveo je Raičević.
Prije iznošenja odbrane, sud je odlučio je da je skaj materijal dokaz.
Sudija Ilija Radulović kazao je da se radi o digitalnoj ispravi i da se skaj komunikacije mogu koristiti kao dokaz.
Jedan od branilaca Lazović, advokat Nikola Martinović kazao je da je sud napravio korak naprijed saopštivši da se radi o digitalnoj ispravi.
Martinović je zatražio da im sud dostavi kompletnu Skaj komunikaciju.
Advokat Borivoja Borović koji zastupa takođe Lazovića istakao je da je sud donio preuranjenu nezakonitu odluku.
- Koristite elektronsku ispravu kao dokaz, kako to tvrdi tužilaštvo, iako ni u jednom prvostepenom sudskom postupku ta isprava nije korišćena kao dokaz - rekao je Borović.
Sudjenje se nastavlja 7.maja i tada će biti saslušani svjedoci.

Lazović: Milije mi je što sam na optuženičkoj klupi nego da je neko pod zemljom

Ukupan promet na Montenegroberzi u martu je iznosio 921,27 hiljada eura i bio je 545,57 odsto veći u odnosu na februar.

- U poređenju sa martom prošle godine, promet je veći 430,22 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 43,87 hiljada eura, navodi se u Biltenu Montenegroberze.

U martu je, tokom 21 dana trgovanja, zaključeno 98 transakcija.

Ukupan promet u martu na prime tržištu iznosio je 105,28 hiljada eura, a sklopljene su 33 transakcije.

U istom periodu, na standard tržištu sklopljeno je 18 transakcija, a promet je iznosio 42,38 hiljada eura.

Tokom marta, sklopljeno je 35 transakcija na slobodnom tržištu, a promet je iznosio 763,91 hiljada eura.

Ukupan promet na MTP ME tržištu iznosio je 9,7 hiljada eura, a sklopljeno je 12 transakcija.

Vrijednost indeksa MNSE10 je na kraju marta iznosila 1.173,35 poena i u odnosu na isti prošlogodišnji period veća je 19,98 odsto.

Vrijednost MONEX-a je na kraju prošlog mjeseca iznosila 17.559,71 poen i u odnosu na uporedni period veća je 5,07 odsto.

Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog tržišta Montenegroberze na dan 31. mart iznosila je 2,66 milijardi eura, što predstavlja rast od 4,39 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Tržišna kapitalizacija je porasla za 111,95 miliona u periodu od godinu.

Promet na berzi u martu preko 920 hiljada EUR

Kompanija „Aquamont“ d.o.o. iz Herceg Novog povukla je, u ime konzorcijuma, žalbu na tender Rudnika uglja za izmještanje korita rijeke Ćehotine, a u dokumentu naslovljenom „odustanak od žalbe“, u koji je Portal ETV imao uvid, piše da obavještavaju „Naručioca i Komisiju za zaštitu prava da odustaje od podnete žalbe u potpunosti“. - Ponuđač zajednička ponuda „Aquamont“ d.o.o. iz Herceg Novog, u ime konzorcijuma (koga čine „Aquamont“ d.o.o. Herceg Novi, „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika-Hidroenergetika“ AD Beograd) shodno članu 190 Zakona o javnim nabavkama, Komisiji za zaštitu prava upućuje ovaj zahtev za odustanak od žalbe na Odluku o izboru najpovoljnije ponude broj 02/1-4906/1 od 18.03.2025. godine koju je donio Rudnik uglja Pljevlja u postupku javne nabavke „Izmiještanje rijeke Ćehotine“ – piše, između ostalog u dokumentu čiji datum je 3. april. Uz ovaj dokument dostavljena su i ovlašćenja druge dvije kompanije koje su činile konzorcijum da su saglasne da firma „Aquamont“, kao nosilac konzorcijuma, „obavesti Naručioca i Komisiju za zaštitu prava da bezuslovno odustaje od podnete žalbe u potpunosti“. Portal ETV i Televizija E objavili su da se vodi žestoka bitka u političkim i biznis krugovima da konzorcijum koji predstavlja kompanija „Aquamont“ iz Herceg Novog, povuče žalbu na tender Rudnika uglja Pljevlja za projekat izmještanja korita Ćehotine vrijedan blizu 20 miliona eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130412_dc735676a0051f4fe8a3f6fa2512b585abe934f0491113158fcba5192973d485.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404130412_dc735676a0051f4fe8a3f6fa2512b585abe934f0491113158fcba5192973d485" data-rendition-name="original" width="1080" height="1341" loading="lazy" alt="Odustanak od žalbe Ćehotina"> </figure>  Izvor Televizije E kazao je juče da je vlasniku firme „Aquamont“ stigla ponuda koja se ne odbija – konzorcijum koji je prošao na tenderu, kako kaže naš izvor, ponudio je firmi „Aquamont“ oko 300.000 eura kako bi povukao žalbu. Ponuda Konzorcijuma na čijem je čelu „Aquamont“, iako jeftinija, eliminisana je iz postupka, a oni su prošle sedmice Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki dostavili žalbu. Žalba se odnosila na bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U konzorcijumu su, osim, kompanije „Aquamont“ iz Herceg Novog - preduzeća „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika-Hidroenergetika“ ad Beograd. Komisija Rudnika uglja izabrala je na tenderu, za posao vrijedan blizu 20 miliona eura, konzorcijum koji čine „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ doo Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ doo Mionica. Izvor Televizije E navodi da je upravo iz kompanije „Kolubara“, vlasniku Aquamonta ponuđen novac u zamjenu za povlačenje žalbe na tender. Izvori Portala ETV ranije su kazali da je ovaj konzorcijum prošao na tenderu zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130416_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404130416_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1579" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"> <figcaption>Nemanja Laković(Photo: PV Informer )</figcaption> </figure>  - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – rekli su izvori Portala ETV. Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da će firma „Aguamont“, najvjerovatnije, biti primorana da povuče žalbu, jer su „izloženi strašnim pritiscima i u Srbiji i u Crnoj Gori“. Da posao mora ostati konzorcijumu koji je izabran bilo je jasno i nakon što se oglasio Laković, odmah pošto je stigla žalba na tender, kada je saopštenjem za javnost Rudnik uglja Pljevlja pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore. Naglasili su i da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130428_feb1e092f17a863245ef08b3e96048b26e5280fdadedea7d6337e2dcaf9cacda.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404130428_feb1e092f17a863245ef08b3e96048b26e5280fdadedea7d6337e2dcaf9cacda" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Izmještanje Ćehotine"> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130416_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250404130416_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> </figure>

Kompanija „Aquamont“ podlegla pritiscima, povukli žalbu na tender za izmještanje korita Ćehotine

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Dan studenata 4. april specifičnom porukom na svom Instagram nalogu, dajući podršku ''ćacijima'' u Pionirskom parku, koji se protive studentskim protestima u Srbiji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIA35l2sGDD%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Kao što vidite, u majici sam na kojoj piše “I ja sam ćaci”. Nijesam. Ti mladi momci i djevojke su puno hrabriji od mene. Ja sam spavao u velikoj i toploj sobi ovdje u Sofiji u hotelu, dok su oni bili pod šatorom, na kiši i vjetru i tako se muče svaki dan i svaku noć, da ne govorim o tome kako ih napadaju fizički, na sve moguće načine- rekao je Vučić.
Vučić je kazao da malo ko želi da govori o njihovoj nevjerovatnoj borbi.
- A ta borba je čudesna, ti mladi ljudi u Ćacilendu ništa ne traže ni od koga, već žele dobiti pravo na učenje. Ništa više od toga. Nikoga ne ometaju ni u čemu, nikoga ne blokiraju, ne sprovode teror ni nad kim, jedino što traže je njihovo pravo da uče- dodaje.
On je poručio da će u istoriju ući kako su neki mladi ljudi imali hrabrosti suprotstaviti se gomili i smjeli reći: ''Da, možda nas je manje, možda nas napadate, ali mi imamo svoje uvjerenje.''
Dodao je i da je snaga uvjerenja uvijek veća i snažnija od snage čopora. Snaga uvjerenja, snaga ideje je ono što nas vodi naprijed.
- I stavio sam majicu s natpisom “I ja sam ćaci”, ne zato što mislim kako mogu da se poredim sa njima, već da im pružim podršku i kažem koliko im se divim. I njima i blokaderima i svima drugima srećan Dan studenata. Želim im da uče, rade i da Srbija bude uspješna- poručio je Vučić.

Vučić: I ja sam ćaci

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: zabrana