Direktor lokalnog preduzeća „Grijanje“ - Pljevlja Vlado Tošić izjavio je da je policija sa njim obavila telefonski razgovor, te da su se raspitivali je li on organizator protesta radnika koji planiraju blokadu puta kojim kamioni rudnika isporučuju ugalj za TE Pljevlja.
On je, kako javlja PV Informer, rekao da će se sačekati što će država učiniti po pitanju teške ekološke situacije u gradu, te poručio da od toga zavise dalji potezi radnika Grijanja.
Redakcija portala PV Informer je kontaktirala i šefa kotlarnice u Skerlićevoj ulici, koji je izjavio da se do daljeg odustalo od blokade saobraćajnice i da kotlarnica radi normalno i pored zabrane državnih institucija, te da imaju dovoljno uglja za rad.
Redakcija PV Informer je kontaktirala i informativnu službu Rudnika uglja i postavila pitanje da li će za kotlarnicu u Skerlićevoj ulici biti nastavljena isporuka uglja, iako su im nadležne državne institucije zabranile rad, odgovor im još nije stigao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pljevlja: Policija obavila razgovor sa direktorom „Grijanja“, radnici odložili današnju planiranu blokadu puta rudničkih kamiona

Prosvjetna inspekcija privremeno je zabranila rad Privatnoj ustanovi Obrazovni centar „The British Academy" u Podgorici zbog toga što je inspekcijskim nadzorom ustanovljeno da ustanova ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ustanovi i osnivaču je, kako dodaju, naloženo da u određenom vremenskom roku otklone utvrđene nedostatke zbog kojih je nastupila privremena zabrana rada.
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija i Odjeljenje prosvjetne inspekcije će i u budućem radu insistirati na obavezi poštovanja zakona, drugih propisa i opštih akata i preduzimati mjere i radnje kako bi se spriječilo nezakonito djelovanje u svim javnim i privatnim ustanovama na svim nivoima i u svim oblastima obrazovanja - navodi se iz resora na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.

Privremena zabrana rada obrazovnom centru "The British Academy"

Prosvjetna inspekcija će donijeti rješenje kojim će privremeno zabraniti rad privatnom Obrazovnom centru “The British academy”, saznaju “Vijesti”.
To je epilog inspekcijskog nadzora koji je započet još polovinom juna u toj privatnoj ustanovi, nakon što je Prosvjetna inspekcija zahtjevima za kontrolu, u kojima je izražena sumnja da “The British academy” ne ispunjava kriterijume na osnovu kojih im je lani izdata dozvola za rad.
“Vijesti” su još u junu objavile da u zahtjevima za kontrolu stoji da je ta privatna ustanova upisala gotovo stotinu đaka više nego je predviđeno dozvolom za rad Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ali i da je ukazano na neadekvatne uslove za nastavu.&nbsp;
Prema navodima iz tog zahtjeva, škola je licencirana za 30 učenika na tri nivoa obrazovanja, a krajem maja ustanovu je pohađalo “oko 150 đaka”, zbog čega navodno više nijesu ispunjeni ni prostorni, ali ni kadrovski kapaciteti.
Drugi zahtjev za inspekcijski nadzor odnosio se na visinu školarine - u dozvoli za rad predviđena je jedna cijena za školsku 2024/2025. godinu, a naplaćivana je najmanje sedam puta viša, u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Iz tog privatnog Obrazovnog centra “The British academy” tada su odbacili navode iz zahtjeva za inspekcijsku kontrolu i tvrdili da imaju svu dokumentaciju i dobar odnos sa roditeljima, naglašavajući da su podnijeli zahtjev za dopunu licence…
<h2>VIŠE OD 170 SVJEDOČANSTAVA, A U MATIČNIM KNJIGAMA 80 ĐAKA VIŠE</h2>
Da su podnosioci inicijative tačno ukazali na većinu nepravilnosti, navodno su konstatovali i prosvjetni inspektori. Tvrdnje iz zahtjeva za kontrolu, za koje navodno Prosvjetna inspekcija nije nadležna, proslijeđene su na provjeru MPNI i drugim državnim institucijama.
Izvori “Vijesti” tvrde da je postupajući inspektor, kroz uvid u evidencije, utvrdio da je izdato više od 170 svjedočanstava na kraju prošle školske godine, a da je u matičnim knjigama evidentirano tek oko 80 đaka.
Tokom nadzora je utvrđeno i da osam od 11 nastavnika nema licence za rad u obrazovnoj ustanovi. Radi se, navodno, uglavnom o stranim državljanima.
Zakonske uslove ne ispunjava ni direktor škole Nemanja Kalezić, za kojeg je konstatovano da nema pet godina iskustva u nastavi, što je kriterijum za rukovodioce ustanovama.
Izvori “Vijesti” tvrde da zbog svega toga inspektori spremaju rješenje o privremenoj zabrani rada ustanove, nakon što istekne rok od tri dana tokom kojeg škola može uputiti primjedbe na nadzor, a u skladu sa članom 54 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
Taj član zakona predviđa da će rad ustanovi biti privremeno zabranjen, ukoliko nadležna inspekcija utvrdi da ustanova ne ispunjava uslove ili ne obavlja djelatnost u skladu sa propisima. Takođe, inspektori rješenjem ostavljaju rok u kome ustanova mora otkloniti utvrđene nedostatke, a ukoliko se to ne dogodi, Ministarstvo će rješenjem zabraniti rad ustanove.
“Ustanova i osnivač, u slučaju zabrane rada iz stava 2 ovog člana, dužni su da djeci, učenicima, odnosno polaznicima, omoguće nastavak započetog obrazovanja i vaspitanja u drugoj odgovarajućoj ustanovi”, stoji u Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju.
<h2>O VISINI ŠKOLARINA ĆE MPNI?</h2>
Prema nezvaničnim informacijama redakcije, Prosvjetna inspekcija će na dalje postupanje komisijama MPNI i drugim organima dostaviti pitanje visine školarina i bankarskih garancija.
- Za potrebe dobijanja licence, osnivač privatne ustanove je dostavio Ministarstvu odluku o upisu za školsku 2024/2025. godinu, kojom je određena naknada za školarinu u iznosu od 1.000 eura za obrazovni program osnovne škole od devet godina, a za program gimnazijskog obrazovanja u trajanju od četiri godine 1.100 eura. Cijena školarina koju je škola naplaćivala za osnovno i srednje obrazovanje kreće se od 4.680 do 9.960 eura. Ako je osnivač odmah po dobijanju licence Ministarstva promijenio cijene, onda je njegova očigledna namjera bila da dovede Ministarstvo u zabludu, kako bi obezbijedio manja sredstva za bankarsku garanciju, propisanu Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju...- navodi se u inicijativi po kojoj je Prosvjetna inspekcija postupala.
Precizirano je da je ta privatna ustanova za potrebe licenciranja obezbijedila bankarsku garanciju u iznosu od 139.000 eura.
- Ta bankarska garancija data je i obračunata u odnosu na 10 učenika predškolskog, 10 osnovnog i 10 srednjeg obrazovanja, ali i cijenu školarine u isnosu od 1.000 ili 1.100 eura po učeniku. Imajući u vidu da ustanovu pohađa cca 150 učenika, bili su u obavezi da obezbijede više od 10 puta veću garanciju u odnosu na onu koju je obezbijedila... - navodi se u prijavi.
Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, uplaćena garancija se aktivira u slučaju da osnivač donese odluku o ukidanju ili prestanku rada ustanove prije završetka obrazovanja učenika po obrazovnom programu.
Navodno je tokom nadzora prosvjetnim inspektorima dostavljen dokaz da je u toku obrada zahtjeva kod jedne komercijalne banke za izdavanje bankarske garancije u iznosu od 400.000 eura, ali da su oni konstatovali da će o tome, kao i o ispunjenosti prostornih kapaciteta morati da odlučuju komisije MPNI…
<h2>TVRDILI DA JE SVE PO PROPISIMA</h2>
Direktor privatnog Obrazovnog centra “The British academy” Nemanja Kalezić je 18. juna kazao “Vijestima” da je u tu ustanovu upisano 124 đaka u tri nivoa obrazovanja (predškolsko, osnovno i srednje). Potvrdio je tada da je ustanova licencirana na 30 učenika u tri nivoa obrazovanja, ali “po upisnom roku”, kojih je tri tokom godine.
Kazao je i da su se obratili MPNI sa zahtjevom za dopunu licence, navodeći da “broj đaka nije problematičan u smislu kadra i prostora”, a da je ograničenje “samo bankarska garancija, koje se smatra i biznis barijerom i postoji vjerovatnoća da će vrlo brzo biti ukinuta”.
Upitan o kadru, Kalezić kaže da su lani, tokom postupka licenciranja, Ministarstvu dostavili spisak nastavnika koji je tada bio planiran.
“Međutim, Kembridž program moraju da izvode nastavnici koji su obučeni i licencirani za to. Pojašnjenja radi, imamo opciju javno važećeg programa i Kembridžovog programa. Mi smo se ipak odlučili za Kembridž program, pa su zaposleni oni koji su sertifikovani za taj rad. Što se tiče diploma nastavnika, svim nastavnicima su nostrifikovane diplome”, precizirao je Kalezić, naglašavajući da ta ustanova “nije registrovala nastavnike, poput nekih drugih privatnih škola, kao dio pomoćnog osoblja, a da oni predaju”.
Upitan da li su roditeljima naplaćivane cijene školarine koje su prijavljene Ministarstvu prosvjete, Kalezić je tada odgovorio da su ih formirali na osnovu troškova, ali i programa i kadra koji je bio predviđen u martu prošle godine, kada je predat zahtjev za dozvolu za rad.
U Odluci o upisu za školsku 2024/2025. godinu, školarina za osnovnu školu je 1.000, a srednju 1.100 eura. Ipak, prvoj generaciji osnovaca naplaćeno je više od 4.700 eura, i to je cijena sa popustom od 30 odsto. Godišnja školarina za gimnazijalce sa popustom je iznosila 6.972 eura.
“Tadašnje okvirne cijene se dosta razlikuju od aktuelnih, jer smo tada planirali da imamo kadar iz Crne Gore”, kazao je Kalazić.
Naglasio je da ta ustanova “nikome, nikada nije obećala druge cijene”.

Privatnoj školi "The British academy" privremena zabrana rada?

Izraelski parlament u ponedjeljak je odobrio zakon kojim se agenciji Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) zabranjuje rad u Izraelu, uprkos prigovorima Sjedinjenih Američkih Država.
UNRWA, čiji bi rad mogao da bude ugrožen stupanjem zakona na snagu, glavna je agencija UN koja pruža pomoć ljudima u Pojasu Gaze.
Ta agencija je dugo meta izraelskih kritika koje su se povećale od početka rata u Pojasu Gaze poslije smrtonosnih napada Hamasa 7. oktobra prošle godine. Izrael optužuje UNRWA da ima bliske veze s pripadnicima Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
Poslanici su usvojili zakon sa 92 glasa za i 10 protiv, poslije žestoke debate između pristalica zakona i njegovih protivnika, uglavnom članova arapskih parlamentarnih partija.
Zakon, koji ne bi odmah stupio na snagu, rizikuje urušavanje ionako krhke distribucije pomoći u dok se humanitarna kriza u Pojasu Gaze pogoršava. Izrael je takođe pod pojačanim američkim pritiskom da se poveća dostava pomoći u palestinsku priobalnu teritoriju.
UNRWA je oštro osudila usvajanje zakona u izraelskom parlamentu o zabrani njenih aktivnosti u Izraelu i okupiranom istočnom Jerusalimu.
- Nečuveno je što jedna država članica UN radi na rasformiranju agencije UN koja takođe najviše učestvuje u humanitarnoj operaciji u Gazi - rekla je za AFP portparolka UNRWA Žulijet Tuma.
Ona je rekla da bi sprovođenje tog zakona bila "katastrofa", između ostalog i zbog uticaja koji će vjerovatno imati na humanitarnu operacije u Pojasu Gaze i na nekoliko djelova Zapadne obale".
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da radnici UNRWA moraju da odgovaraju za, kako je naveo, njihove "terorističke aktivnosti" protiv zemlje.
U postu na mreži Iks (X), Netanjahu je rekao da trajna humanitarna pomoć mora i dalje biti dostupna u Gazi "sada i u budućnosti".
U ponedjeljak je izglasan i drugi prijedlog zakona kojim se prekidaju diplomatski odnosi sa UNRWA.
Dok bi usvajanje zakona moglo da osakati priliv humanitarne pomoći u Pojas Gaze, gdje je više od 1,9 miliona Palestinaca raseljeno i gdje vlada nestašica hrane, vode i ljekova, Izrael tvrdi da su neki od hiljada članova osoblja UNRWA učestvovali u Hamasovom napadu 7. oktobra koji je izazvao rat u Gazi.
Izrael takođe tvrdi da je pronašao vojnu imovinu Hamasa blizu ili ispod objekata UNRWA. Agencija poriče da svjesno pomaže oružanim grupama i kaže da djeluje kako bi uklonila iz svojih redova sve za koje se sumnja da su povezani s Hamasom.
Zakoni će stupiti na snagu 60 do 90 dana nakon što Ministarstvo spoljnih poslova Izraela obavijesti UN, rekao je portparol poslanika Dana Iluza, jednog od predlagača zakona.
Prijedloge zakona prije usvajanja u parlamentu oštro su kritikovale međunarodne grupe za pomoć i nekolicina zapadnih saveznika Izraela.
SAD su jasno stavile do znanja Izraelu da su duboko zabrinute zbog prijedloga zakona o zabrani UNRWA, jer ona ima nezamjenljivu ulogu u pružanju humanitarne pomoći u enklavi, rekao je u ponedjeljak portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izrazio je "duboko žaljenje" Londona zbog zakona o zabrani UNRWA.
- Optužbe protiv osoblja UNRWA ranije ove godine su u potpunosti istražene i ne nude nikakvo opravdanje za prekid veza sa UNRWA - rekao je Lami.
Lami je dodao da zabrana organizacije koja pruža zdravstvenu zaštitu, školovanje i pomoć u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali ne bi bila u "interesu" Izraela.
<h2>Razgovori o sporazumu o taocima</h2>
Izrael je u ponedjeljak saopštio da je s međunarodnim posrednicima razgovarao o nacrtu predloženih razgovora s radikalnom palestinskom organizacijom Hamas o sporazumu o oslobađanju izraelskih talaca u Pojasu Gaze, dok su njegove snage napadale Liban i palestinsku teritoriju.
Kancelarija premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da se šef obavještajne službe Mosad David Barnea sastao s američkim i katarskim zvaničnicima u Dohi i saglasio da o sporazumu za oslobađanje Izraelaca zarobljenih u napadu 7. oktobra prošle godine treba da razgovaraju s Hamasom.
Saopštenje je uslijedilo dva dana pošto je egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi predložio dvodnevno primirje i ograničenu razmjenu talaca i zatvorenika koja bi, kako je rekao, mogla da dovede do trajnog prekida vatre.
- Tokom sastanka, strane su razgovarale o novom jedinstvenom okviru koji kombinuje prethodne prijedloge i takođe uzima u obzir ključna pitanja i nedavna dešavanja u regionu - saopštila je Netanjahuova kancelarija.
U saopštenju se dodaje da će narednih dana nastaviti "razgovori između posrednika i Hamasa kako bi se procijenila izvodljivost pregovora".
Američki predsjednik Džo Bajden, upitan o mogućnosti prekida vatre nešto više od godinu pošto je napad Hamasa u Izraelu izazvao rat u Pojasu Gaze koji se proširio na Liban i zaprijetio da uvuče Iran, rekao je da će odmah razgovarati s Izraelom kako bi se založio za prekid vatre .
- Moje osoblje trenutno razgovara sa njima. Potreban nam je prekid vatre. Treba da okončamo ovaj rat - dodao je on.
SAD su glavni snabdjevač Izraela vojnom opremom i posrednik u pregovorima u Dohi. Bajden tvrdi da Izrael ima prava da se brani uprkos gnijevu u međunarodnoj javnosti zbog sve većeg broja poginulih u Pojasu Gaze i Libanu.
Poslije napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, izraelska vojska je pokrenula ogromnu ofanzivu na Gazu da iskorijeni Hamas. Izrael je ubio najviše rukovodstvo islamističke grupe, ali je u ratu, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa, takođe ubijeno više od 43.000 ljudi.
Tokom napada na Izrael 7. oktobra, palestinski militanti su zarobili 251 taoca, kako vojnika tako i civila. Neki od njih su razmijenjeni za Palestince koje drži Izrael, ali ih je 97 još u Gazi. Izraelsko ministarstvo navodi da je među njima 34 mrtva.
Uprkos govoru o mogućem sporazumu, Izrael nastavlja napade protiv Hamasa u Pojasu Gaze, kao i Hezbolaha u Libanu. Hezbolah, kao i Hamas ima podršku Irana. SAD tu grupu smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njeno oružano krilo, ali ne i njegovu politiku partiju koja ima poslanike u libanskom parlamentu.
Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da su tri osobe poginule u napadu dronom na grad Gaza, dok je agencija za civilnu odbranu saopštila da su zabilježeni novi napadi na sjeveru i u centralnom dijelu Pojasa Gaze.
Izrael je takođe izveo smrtonosni napad u libanskom gradu Tiru, gdje je u udaru srušen čitav stambeni blok prije nego što je stiglo upozorenje za evakuaciju tog područja.
Otkad je Izrael pokrenuo ofanzivu protiv Hezbolaha u Libanu prošlog mjeseca, u toj zemlji su ubijene najmanje 1.634 osobe.

1250x600

1084x550

Izraelski parlament usvojio zakon o zabrani rada agencije UN za palestinske izbjeglice

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: zabrana-rada