Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) zabranila je ulazak Diani Šošoaka, poslanici Evropskog parlamenta i predsjednici krajnje desne stranke S.O.S. Rumunija, u Ukrajinu.
Iz SBU-a su upozorili da je Šošoaka poslala pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u kojem "hvali rusku invaziju i poziva na otimanje Ukrajine".
- Šošoaka dovodi u pitanje nacionalni suverenitet Ukrajine i međunarodno priznate granice, posebno u njenim zapadnim i jugozapadnim oblastima. Osim toga, redovno širi narative Kremlja tokom svojih javnih govora u Rumuniji i drugim zemljama Evropske unije - dodali su oni.
Rumunskoj političarki zabranjen je ulazak u Ukrajinu na tri godine.
Šošoaka je političku karijeru započela kao članica stranke Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), ali je kasnije isključena iz stranke zbog neslaganja s vođstvom. Postala je poznata po antiimigracijskim i antivakserskim stavovima. Prošle godine je izabrana za poslanicu u Evropskom parlamentu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Rumunskoj europarlamentarki zabranjen ulazak u Ukrajinu na tri godine

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik potpisao je ukaze večeras o proglašenju neustavnih zakona koji su usvojeni na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, a kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH.
Među zakonima je i onaj o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Prethodno, tokom dana, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda, zakonodavnom tijelu Republike Srpske (RS), nije pokrenuo mehanizam vitalnog nacionalnog interesa koji je omogućavao da se potencijalno spriječi stupanje na snagu zakona o zabrani rada pravosudnih i istražnih insitucija države Bosne i Hercegovine (BiH) u tom entitetu.
Zakone je 27. februara usvojila Narodna Skupština RS, kao glavno zakonodavno tijelo.
Vijeće naroda, inače, nije ravnopravan dom sa Narodnom skupštinom RS, već je posebna institucija zakonodavne vlasti, koja zakone razmatra samo ukoliko postoji zahtjev jednog ili više klubova naroda da se razmatra pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Nakon ove odluke Kluba Bošnjaka, stekli su se uslovi da ove neustavne zakone, kojim se zabranjuje rad pravosudnih institucija države BiH u RS, jednom od dva bh. entiteta, potpiše predsjednik RS Milorad Dodik.
On je već najavio da će to uraditi, a nakon što je potpisao ukaz o njihovom proglašenju, zakoni stupaju na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS.
Nakon što stupe na snagu, ostaje mogućnost osporavanja spornih zakona pred Ustavnim sudom BiH ili da ih poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit, u skladu sa "bonskim ovlašćenjima".
Tzv. bonska ovlašćenja uključuju pravo visokog predstavnika da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje zvaničnike, nameće sankcije, osporava odluke institucija, mijenja sve ustave osim državnog kao i da uspostavlja i gasi institucije.
<h2>Šta predviđaju neustavni zakoni?</h2>
Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara, predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu 26. februara, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament.

610x380

Dodik potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona o zabrani rada državnim institucijama u RS-u

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je naredbu o zabrani fizičkog ulaska nelegalnih migranata preko južne granice i naložio administraciji da preduzme sve neophodne mjere u vezi sa tim, saopšteno je iz Bijele kuće.
- Predsjednik Tramp danas je potpisao izvršnu naredbu kojom se suspenduje fizički ulazak nelegalnih stranaca koji su učestvovali u invaziji na SAD preko južne granice - navodi se u saopštenju, prenosi Srna.
Tramp je ovlastio i uputio Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost, Ministarstvo pravde i Stejt department da preduzmu sve neophodne radnje da bi odmah odbili, vratili i uklonili nelegalne strance preko južne granice SAD.

500x500

1250x600

1084x550

Tramp potpisao naredbu o zabrani ulazaka nelegalnih migranata

Crnogorska Vlada trebalo bi najozbiljnije da razmotri mogućnost da ministru vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanu Grlić Radmanu zabrani ulazak u Crnu Goru - ocijenio je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović. 
 
Grlić Radman je u poneđeljak, nakon sastanka u Baru sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem, ponovio da je brod Jadran vlasništvo Hrvatske. 
 
- Grlić Radman je izgleda zaboravio kako se nedavno u Skupštini Crne Gore "kao bos po trnju proveo njegov partijski kolega Tomislav Sokol, nakon što je nastupio sa pozicije sile, ucjena, dijeljenja lekcija i udaranja packi, u svojevrsnom zanosu bahatosti i arogancije - naveo je Bojović u reagovanju. 
 
Bojović cijeni da je činjenica da Grlić Radmanu nije prvi put da posjetu i gostoprimstvo, koje mu je ukazano, "iskoristi ni za šta drugo nego da pokuša da ponizi i ucijeni Crnu Goru".
- Zaveden iluzijom da će mu to kod većinske Crne Gore proći - dodao je on. 
 
Bojović je rekao da je Grlić Radman priliku da posjeti vojni brod “Jadran” iskoristio da napravi predstavu, prisvoji nešto što nije Hrvatsko i izvede novu ucjenjivačku provokaciju. 
 
On je kazao da je neprihvatljivo i do krajnjih granica licemjerno i cinično da Grlić Radman, "po ko zna koji put manipuliše činjenicama i ponovo ispostavlja zahtjev Crnoj Gori za odštetom u odnosu na slučaj logora Morinj, u kojem niko nije stradao". 
 
Hrvatska, kaže Bojović, za sve ove godine nije rasvijetlila monstruozne ratne zločine, zvjerska mučenja i ubistva počinjena u hrvatskom logoru Lora, niti je procesuirala svoje državljane koji su te zločine činili. 
 
Bojović je dodao da taj ratni zločin niko od hrvatskih zvaničnika i ne pominje. 
 
- Prisvajajući pokretnu i nepokretnu imovinu Crne Gore, nazivajući zatvorenim graničnim pitanjima ona koja to nijesu, a uz to pripisujući sebi prava i nadležnosti u Crnoj Gori koja nema, zaključno sa tim da bi da određuje naziv bazena u Kotoru, hrvatski ministar spoljnih poslova zaslužuje da Vlada najozbiljnije razmotri mogućnost da mu zabrani ulazak u Crnu Goru do daljnjeg - naveo je on u reagovanju. 
 
Istakao je i da je Grlić Radmanu "dobro poznato da postoje neoborivi dokazi da je vojni brod Jadran većinski plaćen ratnom odštetom koja je pripadala Kraljevini Srbiji u Prvom svjetskom ratu, kao i ličnom donacijom kralja Aleksandra". 
 
- Grlić Radmanu je dobro poznato da je nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine, Srbija takoreći ustupila taj brod Crnoj Gori, ali bi da krivotvori činjenice i ucjenjuje - naveo je on. 
 
Grlić Radmanu je, kaže Bojović, poznato da ratni brodovi nemaju matične luke.
- Što znači da je brod Jadran u svojoj dugoj istoriji bio samo privremeno usidren u Splitu - dodao je poslanik DNP. 
 
Bojović je rekao da "Grlić Radman koristi priliku da opet provocira i ucjenjuje".
- Što ne samo da nije u duhu politike proširenja Evropske unije (EU), već je žestoko kompromituje. Imajući u vidu koliko ima graničnih sporova sa susjedima, Hrvatska je upravo zahvaljujući zvaničnima kao što je Grlić Radman postala ključni remetilački i faktor nestabilnosti u regionu - istakao je Bojović. 
 
Navodi i da je Grlić Radman i posljednjom posjetom Crnoj Gori "do kraja razobličio namjeru aktuelne hrvatske Vlade da prema Crnoj Gori na njenom evropskom putu nastupa politikom ucjena”. 
 
Takva politika, smatra on, mora biti najoštrije osuđena i mora postati neprihvatljiva i za Crnu Goru, ali i za EU. 
 
On je poručio da većinska Crna Gora nikad neće dozvoliti "ponižavajući i ucjenjivački odnos Hrvatske prema njoj". 
 
- Kao što ignoriše zločine počinjene u logoru Lora, prikriva i činjenicu kako se Hrvatska učlanila u EU. Sve samo ne kao država koja je ispunila sve potrebne kriterijume i standarde za članstvo - rekao je Bojović. 
 
On je kazao da je Grlić Radman svjestan da Hrvatska nema ni približno toliku snagu, autoritet, uticaj i moć u EU, “da ovakvim uslovljavanjem i ucjenama zaustavi evropski put Crne Gore”.
- Isto tako smo sigurni da Crna Gora zasigurno ne smije i neće sebi dozvoliti da uđe u EU kao ponižena država, pogotovo ne od Hrvatske koja nema na to ni istorijsko, niti moralno pravo, niti pravo koje proističe iz prirode samog evropskog integracionog procesa - zaključio je Bojović.

Bojović bi da Vlada razmotri zabranu ulaska Grlić Radmanu u Crnu Goru

Kancelarija Bojane Ćirović, zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, tužila je preko zakonskog zastupnika bivšu zamjenicu direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Ninu Paović, zahtijevajući da ona vrati stan koji je 2020. godine kupila po povoljnim uslovima od Osnovnog suda na Cetinju jer ,,nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina da radi u Osnovnom sudu u Cetinju“ – iako takav uslov ne postoji u ugovoru koji je Paović potpisala! TUŽBA Dnevni list ,,Vijesti“ objavio je u subotu 2. novembra, pozivajući se na izvore iz kancelarije zaštitnice Ćirović, da ,,država traži da Paović vrati stan, zato što nije ostala na radnom mjestu u cetinjskom Osnovnom sudu pet godina, kako je to bilo predviđeno ugovorom“.&nbsp; U tekstu se navodi da je Paović u oktobru 2018. godine sa tadašnjom predsjednicom Osnovnog suda na Cetinju Jelenom Perović sklopila ugovor o kupoprodaji stana od 48 metara i pripadajuće ostave od sedam kvadrata po povoljnim uslovima, za iznos od 18.419 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Perović i Paović"> </figure>  Citira se i zahtjev iz tužbe zaštitnice Ćirović koja traži od suda odluku kojom će Paović biti obavezna da ,,preda u posjed slobodne od lica i stvari nepokretnosti stan i ostavu koji se nalaze u Cetinju, upisane u listu nepokretnosti broj 2437 KO Cetinje I, kat.parcela 2057, podbroj 1, broj zgrade 1, oznaka PD 67, P2, stambeni prostor površine 48m i PD 26, SU nestambeni prostor površine 7m2, u roku od 8 dana od pravosnažnosti presude“.&nbsp; Na prvi pogled, reklo bi se da zaštinica državne imovine pokušava da sačuva i u državni posjed vrati stan koji je Paović kupila da bi ga kasnije, kako piše u tužbi, nezakonito zadržala jer nije ispunila ugovornu obavezu od pet godina rada u državnoj instituciji od koje je kupila nekretninu po povoljnim uslovima.&nbsp; MANIPULACIJE IZ KANCELARIJE ZAŠTITNICE Portal ETV je imao uvid u dvije strane obimnom ,,Notarskom zapisu ugovora o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima“ koji je potpisan 2018. kao i u kompletan tekst notarskog zapisa Aneksa ugovora ugovora od 21. jula 2020. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a" data-rendition-name="original" width="1168" height="1061" loading="lazy" alt="Naslovnica Aneksa ugovora"> </figure>  Ni u jednom zapisu koji je ovjerila notarka Irena Knežević – nema ugovorne obaveze za Ninu Paović o petogodišnjem radu u Osnovnom sudu na Cetinju!&nbsp; Upravo taj ključni podatak navodi na osnovanu sumnju da je tužba zaštitnice Ćirović politički motivisana i proslijeđena privilegovanom mediju, sve sa ciljem da se na taj način napravi pritisak na sud koji odlučuje o tužbi.&nbsp; Osim toga, zaštitnica imovinsko pravnih interesa traži raskid već izvršenog ugovora jer tužena, Nina Paović, navodno nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina u Osnovnom sudu u Cetinju – iako te obaveze nema u ugovoru.&nbsp; Da li to znači da služba zaštitnice ili sama zaštitnica Ćirović uopšte nije čitala ugovor i aneks ugovora na koje se poziva?&nbsp; Ćirović se u tužbi, u koju je Portal ETV imao uvid, poziva da je, članom 30 Odluke o rješavanju stambenih potreba državnih službenika i namještenika, Paović bila dužna provesti na radu pet godina u Osnovnom sudu na Cetinju.&nbsp; ,,NEUGODNE“ ČINJENICE&nbsp; Pravnici koje je konsultovao Portal ETV ističu da osnovanost tužbe u velikoj mjeri osporava činjenica koja je morala biti poznata zaštitnici interesa: da je Nina Paović nakon raskida radnog odnosa u Osnovnom sudu u Cetinju, nastavila radni odnos u Agenciju za sprečavanje korupcije, u kojoj zapošljeni imaju status državnih službenika i namještenika, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije.&nbsp; Da sve bude interesantnije, zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa je &nbsp;ignorisala podatak da je Paović imala pet godina radnog staža u osnovnom sudu na Cetinju. To je, prema informacijama Portala ETV, i bio razlog zbog čega u ugovoru o kupovini stana pod povoljnim uslovima od 21.07.2020. godine nije stajala odredba o obavezi ostanka na poslu pet godina nakon zaključenja ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7" data-rendition-name="original" width="1200" height="990" loading="lazy" alt="Posljednja strana notarskog zapisa"> </figure>  Pitanje je i da li u ovom predmetu Kancelarija zaštitinice imovinsko-pravnih interesa može zastupati državu - jer država nije bila ugovorna strana niti prilikom zaključivnaja Ugovora o privatno javnom partnerstvu UZZ broj 325/17, niti prilikom zaključenja ugovora o kupovini stana pod povoljnim uslovima koji je zaključen između Osnovnog suda u Cetinju i Nine Paović. No, tužba je napisana, informacija proslijeđena privilegovanom mediju i na taj način se Paović svjesno – prije odluke nadležnog suda - targetira kao osoba koja je bila na visokoj državnoj funkciji i koja je taj svoj položaj iskoristila za pribavljanje lične koristi.&nbsp; KOORDINIRANA AKCIJA I nema dileme: tužba protiv Paović je dio šire akcije kojom se bivši vrh Agencije za sprječavanje korupcije pokušava predstaviti kao organizovana grupa koja je svjesno zloupotrebljavala položaj.&nbsp; U međuvremenu, novo rukovodstvo na čelu sa Dušanom Drakićem, koje je, samo u slučaju postupanja prema gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, donijelo nezakonite odluke - nema problem sa tužilačkim preispitivanjem njihove odgovornosti.&nbsp; Tako se ponaša i Savjet ASK-a, kao da imaju ,,tužilačke garancije“ da neće biti odgovorni za otvorene napade na ,,zviždača“ iz CGES-a.&nbsp; Portal ETV je već pisao da je nova uprava ASK-a pokušala da sa sebe skine odgovornost zašto Upravnom sudu nijesu dostavljeni mišljenje i spisi predmeta u slučaju zviždača iz CGES-a, ne objašnjavajući - što ih je (ASK) spriječilo da mjesec i po ne postupe u ovom slučaju?!&nbsp; Osim toga, novi rukovodeći tim ASK-a svjesno je prećutao činjenicu da su predmeti zviždača povjerljivi i da pristup može da ima samo Odsjek za zviždače, odnosno zapošljeni u tom odjeljenju i direktor ASK-a. Tako da je predmet službenika CGES-a, svakako, morao sačekati novog direktora, s obzirom na to da je prethodna direktorica uhapšena u aprilu, prije nego je Upravni sud zatražio ovu dokumentaciju.&nbsp; SUDSKE PRESUDE ZA ZABORAV?! Da se selektivno primjenjuju zakoni i da postoji vrlo jasna namjera ignorisanja sudskih odluka koje ne idu u prilog težnje za optuživanjem Jelene Perović, sada i Nine Paović pokazuje i slučaj otvorenog ignorisanja odluke Upravnog suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ministar finansija Novica Vuković"> </figure>  Upravni sud Crne Gore, 13, juna, poništio je Rješenje ministra finansija Novice Vukovića i utvrdio da je bila nezakonita odluka &nbsp;(!) glavne budžetske inspektorke Jelene Perućice i njene koleginice, budžetske inspektorke Gordane Janjić koje su početkom aprila ocijenile da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, mimo zakona i nadležnosti, utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u.&nbsp; U presudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvojena je tužba protiv Rješenja Ministarstva finansija kojim je direktno targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama. Presuda Upravnog suda otvoreno ukazuje da je postojala, u ,,slučaju Jelene Perović“, koordinacija: ispostaviće se da je inspekcijski nalaz, koji je potpisao ministar finansija Novica Vuković, a koji je sada proglašen nezakonitim i pobijen presudom Upravnog suda, bio ključni motiv kasnijeg krivičnog postupka koji vodi SDT Vladimira Novovića.&nbsp; Presuda Upravnog suda bila je svojevrsni šamar profesionalnom integritetu inspektorki Perućica i Janjić, kao i ministru finansija Vukoviću. Ali to nije dovelo do preispitivanja akcije koju je kasnije sprovelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića protiv tadašnje direktorice ASK-a Jelene Perović. Ispostaviće se da je inspekcijski nalaz inspektorki Perućice i Janjić, koji je potom ,,aminovao“ i ministar Vuković – a koji je dva mjeseca kasnije apsolutno pobijen presudom Upravnog suda - bio ključni motiv upada, hapšenja i kasnijeg krivičnog postupka protiv Jelene Perović! Upravo zahvaljujući Ministarstvu finansija, odnosno nakon postupka ,,budžetske inspekcijske straže“, Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je pritvor do 30 dana za direktoricu ASK-a, ali to nije odobrio Viši sud.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139" data-rendition-name="original" width="1052" height="623" loading="lazy" alt="Perović privođenje"> </figure>  No, Perović se i danas, već duže od šest mjeseci nalazi u kućnom pritvoru, iako osnovano tvrdi da je postala žrtva organizovane akcije kojom je smijenjena sa čelnog mjesta Agencije za sprječavanje korupcije da ,,više ne pravi probleme crnogorskom državnom vrhu“.&nbsp; Zato se opravdano može postaviti pitanje: da li sadašnja aktivnost Kancelarije Zaštitniice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojim se bivša pomoćnica direktorice ASK-a Paović targetira za zloupotrebu položaja, u stvari - nastavak akcije protiv bivšeg rukovodstva ASK-a?&nbsp;

Draško Đuranović

Da li zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nastavlja progon bivšeg rukovodstva ASK-a?

Rješenjem Uprave policije dr Hadži-Bojan Marjanović, ljekar iz Niša, targetiran je kao ,,prijetnja za nacionalnu bezbjednost“ i označen kao ,,saradnik organizovanih krimininalnih grupa“ pa mu je 19. juna izrečena jednogodišnja zabrana ulaska u Crnu Goru – navodi se u dokumentaciji Uprave policije kojom raspolaže Portal ETV.
U policijskom aktu koji potpisuje direktor Uprave policije Zoran Brđanin, nijesu navedeni podaci kojima se potvrđuju teške optužbe, već je samo napomenuto da su te informacije označene stepenom tajnosti ,,Interno“.
Na osnovu policijskog dokumenta, izvjesno je da je ljekar iz Niša naprasno upisan u ,,evidenciju Uprave policije koja obuhvata strance, za koje raspoloživi podaci ukazuju da ta strana lica sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama, ekstremnim i radikalnim grupama koje djeluju u Crnoj Gori“!
<h2>,,Kobna greška“ ljekara iz Niša</h2>
U serijalu istraživačkih tekstova Portal ETV je pisao da je dr Hadži Marjanović - koji je, skupa sa ljekarkom Vesnom Mitić Lakušić i ljekarom Vasilijem Markovićem, redovno pratio zdravstveno stanje pritvorenog Milivoja Katnića - naprasno postao meta Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) kada se 13. juna nije pojavio na razgovoru u policijskim prostorijama.
Prema saznanjima Portala ETV, policijski službenik SPO (identitet poznat redakciji) nije htio da prihvati obrazloženje dr Hadži Marjanovića da se, zbog ljekarskog tretmana povrijeđenog ramena, već nekoliko dana nalazio u Nišu, i da nije u mogućnosti, sve do završetka primarne terapije, dođe u Podgoricu.
Očito da dr Hadži-Bojan Marjanović nije slutio da će ga odluka da se, zbog izuzetno teškog zdravstvenog stanja, Milivoje Katnić uputi na operaciju, dovesti u vrlo nezgodnu poziciju – da se nađe na spisku osoba koje predstavljaju opasnost po unutrašnju bezbjednost Crne Gore!
,,Odlukom da sam saradnik u organizovanom kriminalu, etiketiran sam kao kriminalac i učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta, povrijeđen je moj duševni i psihički integritet, pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara, kao i budućnost moje četvoro djece“, piše dr Hadži Marjanović u žalbi na Rješenje Uprave policije koja je predata Ambasadi Crne Gore u Beogradu.
<h2>Da li iko čita žalbe?&nbsp;</h2>
Prema tumačenju ljekara iz Niša, ,,glavni uzrok čitave priče“ je - telefonski poziv koji je dobio 12. juna oko 15 sati sa broja 067 185 ***, kada ga je službenik SPO pozvao na razgovor „u vezi sa zdravstvenim stanjem pritvorenika Milivoja Katnića“.
Kako je pisao Portal ETV, dr Hadži Marjanović je nekoliko dana prije nego što će dobiti poziv iz SPO, nakon slučajnog pada u Podgorici, teže povrijedio rame i poslije tretmana u Kliničkom centru Crne Gore transportovan je za Niš na dalje liječenje.
No, policajci i sam vrh SPO očito nijesu povjerovali u verziju priče poznatog niškog ljekara-primarijusa, specijaliste opšte hirurgije i subspecijaliste urgentne hirurgije. Nijesu pomogle ni informacije dr Hadži Marjanovića da je ljekar sa dugogodišnjom, zavidnom biografijom, da je bio godinama na upravljačkim pozicijama Urgentnog centra u Nišu...
Nijesu pripadnici SPO željeli da saslušaju ni podatke da je, nakon svih bezbjednosnih provjera, još od 13. jula 2022. godine radno angažovan, po ugovoru o djelu, na poslovima zatvorskog ljekara u UIKS-u, te da za dvije godine nije bilo nikakvih primjedbi, „već samo pohvala za vrijedan rad sa pacijentima“.
„Službeniku SPO sam izričito naglasio da ću, nakon poboljšanja zdravstvenog stanja, doći u Specijalno odjeljenje policije da bih dao pojašnjenje i izjavu o zdravstvenom stanju“, kaže dr Hadži Marjanović, ali naglašava da niko nije želio da čuje njegove riječi.
Očito je tretman pritvorenika Milivoja Katnića bio motiv da se primarijus dr Hadži Bojan Marjanović proglasi - ne samo za personu non grata - već i za opasnog čovjeka, saradnika kriminalnih grupa.&nbsp;
<h2>,,Operacija SPO“ nakon operacije</h2>
U žalbi na rješenje Uprave policije koju je predao Ambasadi Crne Gore u Beogradu, dr Hadži Marjanović detaljno opisuje postupanja u liječenju pritvorenog bivšeg glavnog specijalnog tužioca. &nbsp;
Navodi da su svi ljekari uzeli učešće u liječenju i dravstvenog stanja i da je od prvog dana boravka Milivoja Katnića u Spužu u njegov zdravstveni karton upisano da je pored brojnih problema - srčanih smetnji, hemoridalne bolesti, bolesti pluća - preživio i plućnu emboliju, o čemu postoji medicinska dokumentacija.
Dr Hadži Marjanović navodi da „su se stvari značajno promijenile“, a zdravstveno stanje Katnića značajno pogoršalo, nakon što je osim štrajka glađu započeo i štrajk žeću.
„Pri tom, pritvorenik je uporno odbijao naše preglede (mjerenje pritiska, pulsa, tjelesne težine, temperature, pregled pluća i srca slušalicama ili EKG aparatom), odbijao je da se pošalje u KCCG na pregled i terapiju, nije prihvatao infuzionu terapiju. Pozivao sa na Malteški protokol u kome je opisano pravo pritvorenika da svojim tijelom pokuša da postigne određene ciljeve, čak i u situaciji pada vitalnih parametara uz očuvanu svijest. Pritvorenik je bio pod stalnim video i zdravstvenim nadzorom dok su smjene nas troje ljekara radili po 12 sati naizmjenično“, napisao je ljekar iz Niša u žalbi na Rješenje Uprave policije. &nbsp;
Potom dr Hadži Marjanović objašnjava da se pojavio hirurški problem, o čemu postoji njegov zvaničan izvještaj. Nakon Konzilijarnog pregleda zatvorskih ljekara, predložena je hitna operacija po striktno medicinskim indikacijama, &nbsp;„zbog mogućeg razvoja stanja koje bi u ovoj situaciji bilo fatalno“. Mišljenje ljekara iz UIKS-a potvrdio je i hirurški konzilijum KCCG, pa je Katnić &nbsp;operisan po hitnom postupku.
<h2>Kobni izbor</h2>
„U izboru zdravstvene ustanove gdje će se ta procedura obaviti po pravilniku UIKS-a ne učestvuju ljekari iz UIKS –a, već je to bila stvar izbora pritvorenika“, objasnio je primarijus Hadži Marjanović.
Od tog momenta, piše u žalbi ljekara, „nastaje pakao birokratskog lavirinta“: njemu su javili da ne smije nogom da kroči na crnogorsku teritoriju! Uzalud je, kaže, pisao višem i Specijalnom državnom tužilaštvu, direktoru i zamjeniku direktora Uprave policije, šefu granične policije i mnogim drugim instancama pitajući za savjet kako da postupi...
„Ukoliko je stručan i posvećen rad greška i sagledavanje svakog čovjeka, bilo koje boje kože, rase, vjerske ili druge pripadnosti, pa bio on kriminalac ili ne, ako je humanost i poštovanje Hipokratove zakletva - put u organizovan kriminal kako sam etiketiran, onda prihvatam krivicu! Ali, ukoliko Crna Gora teži ka Evropskim vrijednostima i vladavini prava, mišljenja sam da je ova mjera posljedica nemara, jednostranosti i neodgovornosti nekih državnih službenika u donošenju ishitrenih i vrlo štetnih odluka i zaključaka - štetnih kako po mene kao pojedinca, tako i po službene organe Crne Gore - jer ostavlja vrlo ružnu sliku. Ovo etiketiranje mene kao saradnika organizovanog krinimala, kako piše u Rešenju UP, predstavlja zakonom kažnjivu i neosnovanu klevetu“, piše u žalbi dr Hadži Marjanović. &nbsp;
<h2>Povreda integriteta ličnosti</h2>
Ističe na kraju da je Rješenjem UP povrijeđen njegov duševni i psihički integritet, te zdravstveno stanje o čemu posjeduje kardiološku dokumentaciju.
„Povrijeđeno mi je pravo na čast i ugled u porodici, društvu i u stručnim krugovima, osporeno mi je i ograničeno pravo na kretanje. Doveden je u pitanje moj opstanak kao čovjeka i ljekara koji i dan danas radi i pomaže ljudima. Dovedena je u pitanje i budućnost moje četvoro dece, ugrožena je čast i ugled moga imena i mog prezimena, ugled čoveka koji je radio preko 40 godina bez mrlje u svojoj karijeri i životu... Učinjena mi je i velika ljudska, moralna, stručna i materijalna šteta“, upozorava primarijus dr Hadži Bojan Marjanović.
Zato je na kraju žalbe inistirao da se, što je prije moguće, poništi mjera zabrane ulaska u Crnu Goru ,,jer je neopravdana, bez pravih i istinitih informacija, bez postojanja materijalnih dokaza“.
„Voljan sam da dođem, ukoliko to bude dozvoljeno, u Crnu Goru, u Specijalno policijsko odeljenje da dam pojašnjenje na sva pitanja u vezi terapije i praćenja zdravstvenog stanja pritvorenika Katnić Milivoja. Neka pobedi istina i pravda“, zaključuje na kraju dopisa upućenog na adresu Ministasrtva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
Međutim, da bi istina i pravda pobijedile, čemu se nada ljekar iz Niša, neophodno je da vrh Uprave policije, ali prvenstveno i rukodstvo Specijalnog policijskog odjeljenja, odgovore na pitanja koja se javljaju nakon objelodanjivanja dokumenata o zabrani ulaska u Crnu Goru dr Hadži Marjanoviću. Prije svega na ključno - ko je, na osnovu kojih podataka i informacija, ljekara proglasio saradnikom organizovanih kriminalnih grupa? Ali i na ono koje neminovno slijedi: ko će preuzeti odgovornost kada se ispostavi da su optužbe neutemeljene a ljudska prava uglednog ljekara iz Srbije brutalno pogažena – samo zato što je pružao medicinsku zaštitu Milivoju Katniću u skladu sa etikom svoje profesije?

Hadži Marjanović: Etiketiran sam kao kriminalac, učinjena mi je velika moralna lična i materijalna šteta

Primarijus dr Hadži-Bojan Marjanović, kojem je zabranjen ulazak u Crnu Goru nakon što se 13. juna nije javio na razgovor u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja, uložio je prigovor u Ambasadi Crne Gore u Beogradu - objasnio je u mejlu nakon jučerašnje objave teksta ,,Na udaru doktori koji nijesu zaključili 'da je Katnić vješt sa oružjem i sklon nasilju'“ .
<h2>Žalba na rješenje o zabrani</h2>
,,Na rješenje o mjeri zabrane mog ulaska u Crnu Goru, do koga sam došao nakon 2 meseca od 20.06. sve do 05.08.2024. uložio sam prigovor u zakonskom roku po zakonskoj proceduri Ambasadi Crne Gore u Beogradu. Moram reći da su ljudi u ambasadi bili izuzetno ljubazni i dali su mi prave instrukcije o daljnjim pravnim koracima. Sve pohvale“, informisao je dr Hadži Marjanović.
Istovremeno, ljekar iz Niša je uputio, kako je napomenuo, ,,male korekcije“ o njegovoj biografiji koja je navedena u tekstu Portala ETV.
Naglasio je da je specijalista opšte hirurgije i subspecijalista Urgentne hirurgije i da je bio rukovodilac Urgentnog, a ne Kliničkog centra u Nišu. Za rad u Istražnom zatvoru u Spužu angažovao ga je menadžment Kliničkog centra u Podgorici a ne uprava UIKS-a kako je navedeno u jučerašnjem tekstu.
<h2>Progon ljekara</h2>
Kako je Portal ETV u dva istraživačka teksta otkrio, specijalni tužilac Miloš Šoškić i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković sproveli su nekoliko akcija protiv ljekara koji su ordinirali u Istražnom zatvoru u Spužu, kako bi iz okruženja Milivoja Katnića uklonili doktore čiji su nalazi bili pozitivni po bišeg GST i koji su mogli da posluže kao osnova za ukidanje pritvora.&nbsp;
Na kraju, najveći ceh je platio upravo ljekar iz Niša. Dr Hadži Bojanu Marjanoviću je zabranjen ulazak u Crnu Goru, nakon što se nije 13. juna pojavio na razgovor u prostorijama SPO. Iz nekog nepoznatog razloga istražitelji SPO nijesu htjeli da povjeruju da je ključni razlog njegovog nedolaska - medicinski tretman u Nišu, nakon što mu je slomljeno rame 8. juna u Podgorici i kada je zbrinut u Kliničkom centru.
<h2>Kršenje Zakona o strancima?</h2>
Kako je u mejlu napomenuo ljekar iz Niša, on je u skladu sa Zakonom o strancima u zakonskom roku (osam dana) uložio ,,najbližem diplomatskom predstavništvu“ (Ambasada Crne Gore u Beogradu) na policijsko rješenje o zabrani ulaska.
Iz crnogorske policije ignorišu upite Portala ETV, pa nije jasno po kojem je osnovu dr Hadži-Bojanu Marjanoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru. Prema zakonu, devet je razloga da se strancu zabrani ulazak na crnogorsku teritoriju i većina ih je – čak sedam stavova člana 8 Zakona o strancima – administrativne prirode, odnosno tiče se ispravnosti ličnih isprava.&nbsp;
Međutim, tačka 9 otvara mogućnost da je, upravo po zahtjevu SPO i SDT, ljekaru iz Niša zabranjen ulazak u Crnu Goru prevashodno iz političkih razloga – ,,ako to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja“.
No, za sada nema zvaničnog izjašnjenja iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore o razlozima zabrane ulaska dr Hadži-Bojana Marjanovića.
<h2>,,Zavjera ćutanja“</h2>
Kako je Portal ETV ranije izvijestio, uprava UIKS-a obavijestila je 20. juna dr Hadži Marjanovića da mu je zabranjen ulazak u Crnu Goru, ali nije mu proslijeđeno Rješenje crnogorske policije.
Čak i kada je dolazio do graničnog prelaza Božaj, dr Hadži-Bojanu Marjanoviću je šef granične ispostave samo uručio izjavu, ali ne i rješenje o zabrani ulaska.
Sve je to bio povod da se niški ljekar zvanično, žalbom, obrati Ombudsmanu za ljudska prava Siniši Bjekoviću, tvrdeći da su mu porijeđena garnatovana ljudska prava. Iz kancelarije Ombudsmana je Portalu ETV potvrđeno da su dobili predstavku dr Hadži Marjanovića ali o predmetu nijesu željeli da komuniciraju, što je redovna procedura.&nbsp;
Kako je Portal ETV već objavio, 13. juna su na razgovoru u SPO, osim Haži Bojana Marjanovića, pozvan i dr Vasilije Marković, ljekar iz Podgorice sa dugogodišnjim iskustvom pregleda pacijenata u Istražnom zatvoru u Spužu, kao i ljekarka Vesna Lakušić.
Od njih dvoje nije bilo moguće dobiti izjavu, pa Portal ETV nije mogao potvrditi informaciju da su ljekaru Markoviću pripadnici SPO zatražili a onda i obavili pregled mobilnog telefona. Prema informacijama naše redakcije, ljekar Vasiije Marković se nalazi na bolovanju i više ne sarađuje sa upravom Istražnog zatvora u Spužu.&nbsp;
<h2>(Zlo)upotreba profesije&nbsp;</h2>
,,Ima u dokumentaciji 50-60 nalaza i mišljenja, počev od psihijatrice Jelice Živković koja jasno navodi i opisuje moje psihičko stanje. Kod sudije za istragu ima i nalaz dr Nemanje Radojevića, stalnog sudskog vještaka, koji je dao po nalogu sudije Šćepanovića. Svi su ti nalazi, mišljenja eksperata vrlo pozitivni“, ističe Katnić u pismu iz pritvora u koje je Portal ETV imao uvid.
Bivši glavni specijalni tužilac ističe nekorektno postupanje jedne ljekarke koja je, kako tvrdi Katnić, ,,zavrbovana“.
,,Ona me je pitala - bolujem li od homicida?! Takvo pitanje ni jedan doktor psihijatar nije nikada pitao bilo kojeg pacijenta“, piše Katnić, tvrdeći da je sve to ljekarka uradila pod pritiskom SPO i SDT.&nbsp;
Pokazalo da je Katnić dobro procijenio: mišljenje jedne ljekarke poslužilo je specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću da zatraži od sudija Vrhovnog suda produženje pritvora i za bivšeg glavnog specijalnog tužioca, ali i za nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.&nbsp;
U ,,Predlogu za produženje pritvora okrivljenom Zoranu Lazoviću i okrivljenom Milivoju Katniću“, tužilac Šoškić zaista se pozivao na Katnićevu navodnu sklonost ka nasilju, pa čak i opasnosti od nasrtaja na život ljudi, čak se specijalni tužilac zabrinuo za svoj i život ministra unutrašnjih poslova?!
Tako je Milivoje Katnić postao, po mišljenju specijalnog tužioca, ,,homicidan“ do te mjere da bi izlazak iz pritvora mogao da znači i početak serije likvidacija koje bi on mogao da izvrši!
Iako djeluje kao klasična tužilačka ,,namještaljka“ - Vrhovni sud Crne Gore je glatko usvojio mišljenje iz Specijalnog državnog tužilaštva, raspravljajući o dokumentu SDT koji broji 141 stranicu – nepuna tri dana.
Na kraju, Vijeće Vrhovnog suda kojim je predsjedavala sudija Vesna Vučković, osim što je donijelo odluku doslovce prepisujući stavove iz prijedloga Specijalnog državnog tužilaštva u kojima se falsifikuje nalaz ljekara (!) ali i dio stavova SDT u kom se, potpuno pogrešno, uz netačan prevod, citiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava?!&nbsp;
(Sjutra: Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!)

Hadži-Bojan Marjanović: Uložio sam prigovor na rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru

Nakon što se 13. juna nije odazvao pozivu Specijalnog policijskog odjeljenja da objasni zbog čega je preporučio da pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić treba da se podvrgne hirurškoj intervenciji, dr Hadži Bojan Marjanović, ljekar iz Niša koji je bio angažovan u Istražnom zatvoru u Spužu, pretrpio je sankcije svojstvene diktatorskim režimima – zabranjen mu je ulazak u Crnu Goru.
Specijalista urgentne medicine, koji još od jula 2022. godine obavlja preglede i dijagnostikovanje bolesti pritvorenika u Istražnom zatvoru, potvrdio je u kratkom razgovoru za ETV da mu je naprasno uskraćen boravak u Crnoj Gori i da, za sada, ne zna zvanične razloge tog drakonskog poteza.
<h2>Kad SPO pozove...</h2>
,,Iz Specijalnog policijskog odeljenja su 13. juna pozvali sve nas iz zdravstvene službe koji radimo u UIKS-u. Nažalost, ja nisam bio prisutan u Crnoj Gori, jer sam slomio rame 8. juna, da bih sledećeg dana, nakon što je urađena, vrlo brzo i efikasno, dijagnostika u Kliničkom centru Crne Gore, bio prevezen za Niš. Bio sam, dakle, u Nišu tog 13. juna kada je meni stigao telefonski poziv da se javim u Specijalno odjeljenje. Službeniku SPO sam rekao da ne mogu da dođem na razgovor i davanje izjave zato što sam odsutan... Onda su mi, 20. juna, iz UIKS-a saopštili da je stigla mera zabrane ulaska u Crnu Goru na moje ime“, kazao je novinarima Televizije E.
Kako mu do razgovora nije uručeno rješenje, dr Hadži Marjanović nema zvaničnu potvrdu da je zabranom ulaska u Crnu Goru kažnjen zbog neodazivanja na poziv iz Specijalnog policijskog odjeljenja.
,,Još nisam uspeo da dobijem to rešenje iz crnogorskog MUP-a. Ne znam zbog čega se to i šta se to zapravo desilo, da li je vezano za slučaj Milivoja Katnića ili je vezano za nešto drugo... Ali, znam da drugih problema nije bilo ili da ja nisam imao nikakvih drugih problema“, istakao je Hadži Bojan Marjanović u telefonskom razgovoru.
<h2>Zabrana postoji, ali zbog čega?</h2>
Naveo je da je, u drugoj polovini juna, već bio na crnogorskom graničnom prijelazu Božaj, da su ga samo obavijestili da ne može u Crnu Goru, ali da nije dobio rješenje kojim mu je određena mjera zabrane.
Sa dr Hadži Marjanovićem smo razgovarali u srijedu 7. avgusta. Obećao je da će se, čim dobije rješenje iz crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), koje je navodno poslato poštom, javiti Portalu i Televiziji E. Od tada je nedostupan. Na brojne pozive nije odgovarao, a kasnije je blokirao naše pozive.
Da li je ljekaru iz Niša neko u međuvremenu zaprijetio da obustavi sve razgovore sa novinarima ili je dr Hadži Marjanović samostalno odlučio da naprasno zašuti, ekipa Portala ETV nije mogla da provjeri.
<h2>Žalba Hadži Marjanovića ombudsmanu Bjekoviću</h2>
Međutim, izvjesno je da je dr Hadži Bojan Marjanović zaključio da SPO i državni organi Crne Gore krše njegova prava, pa je krajem juna ombudsman za ljudska prava Siniša Bjeković dobio pisanu predstavku ljekara iz Niša.
Iz kancelarije ombudsmana, potvrdili su za Portal ETV da su dobili žalbu doktora iz Niša, ali nijesu željeli da otkriju što je suština žalbe. Nepoznato je da li se žalio na izrečenu zabranu ulaska u Crnu Goru ili je dr Hadži Marjanović imao pritužbe na ponašanje Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi Predrag Šuković ili na naloge koje izdaje Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović.
Već ta informacija - da dr Hadži Marjanović smatra da su mu prekršena neka prava - otkriva da postoji politička pozadina postupanja prema ljekarima koji su pregledali Milivoja Katnića u Spužu.
Ali i tužilačko-policijski pritisak: po saznanjima Portala ETV, svi ljekari koji su pregledali Milivoja Katnića i predložili da bude upućen na ljekarsku interveneciju u kliniku ,,Moj lab“ bili su pod ,,posebnim tretmanom“ - osim što su pozvani da daju izjave, pregledani su im telefoni i listane poruke...
<h2>Zavjera ćutanja</h2>
Prema informacijama Portala ETV, 13. juna, poziv za razgovor u Specijalno policijsko odjeljenje, osim dr Hadži Marjanovića, dobili su i ljekar Vasilije Marković i ljekarka Vesna Lakušić.
Redakcija ETV bila je uporna u pokušajima da razgovara sa dvoje ljekara, ali sve je bilo uzalud: dr Marković je odbio da govori, dok je ljekarka Lakušić imala nešto drugačiju strategiju.
Tako je, nakon više poziva Portala ETV, u ponedjeljak 5. avgusta dr Lakušić poslala dvije kratke poruke – da joj ne radi zvučnik na telefonu, te da joj napišemo porukom što želimo i zbog čega smo je zvali.
Nakon što je novinarska ekipa ETV objasnila razloge poziva, sljedećeg dana smo dobili poruku da dr Vesna Lakušić ne želi da govori o bilo čemu što je vezano za ,,slučaj Milivoja Katnića“.
,,To morate zvanično da se obratite na mail direktora i pr... Pišite...“, bile su dvije posljednje poruke koje je ETV dobila od dr Vesne Lakušić.
I od tada – muk. Na pozive ETV više se nije javilo nijedno od troje ljekara kojima je zajedničko da su pregledali Milivoja Katnića u Istražnom zatvoru u Spužu.
<h2>Kad ljekari postanu ,,sumnjiva lica“...</h2>
O pritiscima SPO i SDT na ljekare koji su vodili računa o zdravstvenom stanju Milivoja Katnića i Veselina Veljovića detaljno su izvještavali crnogorski mediji.
,,Inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja saslušavali su 12. i 13. juna više sati izvršnu direktoricu privatne ordinacije ,,Moj Lab“ doktoricu Najdanu Gligorović-Barhanović u vezi sa liječenjem i intervencijom koju je u toj ustanovi prošlog petka imao bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić“, napisala je istraživačka novinarka Pobjede Marija Žižić.
Prema tim informacijama, inspektori Specijalnog policijskog tima kojim rukovodi Predrag Šuković, uzeli su iz klinike ,,Moj Lab“ medicinsku dokumentaciju Milivoja Katnića - da bi provjerili kako je ljekarski tretiran, iako unutar SPO ne postoji stručnjak koji bi obavio vještačenje?!
Sličan postupak je viđen i prilikom ,,ispitivanja“ ljekarskog postupanja u slučaju tretmana Veselina Veljovića, nekadašnjeg direktora Uprave policije koji je proveo duže od godine u pritvoru. Tako je Specijalno policijsko odjeljenje, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, osim ljekara koji su liječili Katnića, danima isljeđivalo i ljekare koji su bili zaduženi za liječenje Veljovića koji se, zbog teškog zdravstvenog stanja od 20. maja liječio u Kliničkom centru.
Zbog boravka Veljovića na Klinici za neurologiju izjave su dali direktor Kliničkog centra Aleksandar Radović i više ljekara...
<h2>Politički proces i politički pritvorenici</h2>
Informacije kojima Portal ETV raspolaže ukazuju da vrh SPO i SDT pokušava da svim sredstvima spriječi otkrivanje istine. Osnovni cilj Miloša Šoškića, specijalnog tužioca koji vodi predmet protiv Milivoja Katnića, je da bivšeg glavnog tužioca predstavi kao agresivnog čovjeka, ,,homicidnog, uz samoubičake namjere“, kako bi Katnić – sve do pokretanja sudskog postupka – bio u pritvorskoj jedinici.
Dokumentovane neistine, uz kršenje ljudskih prava, kao i nepoštovanje članova Zakona o krivičnom postupku koje je tužilac Šoškić počinio, uz ,,aminovanje“ glavnog specijalnog tužioca Novovića, a koje su zabilježene u Prijedlogu za produženje pritvora Milivoju Katniću, ukazuju da tužilačke akcije protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca poprimaju obilježja klasičnog političkog procesa koji je svojstven nedemokratskim državama i društvima.
I, kao u klasičnim političkim procesima, brojni svjedoci raznih oblika kršenja ili ignorisanja zakona postaju mete zastrašivanja, pa čak i progona.
To se dokumentuje i u zvaničnim spisima. Tako je, u Zahtjevu za produženje pritvora za Milivoja Katnića, specijalni državni tužilac otvoreno targetirao šest istraživačkih novinara i nagrađivanog pisca Milorada Popopovića da su bili ,,pod uticajem kriminalne organizacije“, svrstavajući ih na taj način u kriminalnu grupu.
Slučaj dr Hadži Bojana Marjanovića, te izricanje zabrane ulaska u Crnu Goru, ali i prava zavjera ćutanja na kršenje ljudskih prava - ne samo pritvorenika već i ljekara koji ih pregledaju - pokazuje razmjere drastične politizacije Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, ali i stepen upotrebe i zloupotrebe moći.
Koja u Crnoj Gori prolazi bez ikakvih reakcija.

Da li je dr Hadži Marjanoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru zbog Milivoja Katnića?

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić kazao je da su od sticanja nezavisnosti Crne Gore 21. maja 2006. godine postignuti značajni rezultati, ali da treba jačati identitet Crne Gore i njene institucije.
Jakić je za Televiziju E rekao da se u prethodnih 19 godina sigurno moglo uraditi mnogo više, ali da se moraju uzeti u obzir sve društvene i političke okolnosti.
- Ono što je sigurno je da bi trebalo intenzivnije raditi na utvrđivanju identiteta Crne Gore i jačanju institucija. Iako su snažno postavljeni temelji tih institucija, one nijesu uspjele dovoljno da se izgrade za ovih 19 godina i na sceni je danas njihovo urušavanje - ocijenio je Jakić.
T.K.

Jakić: Intenzivnije raditi na utvrđivanju identiteta Crne Gore

Crna Gora se voli jer je to kuća svih nas, zato što je uvijek bila tu za sve, što nam je bila utočište kada je to bilo najpotrebnije i što nas uvijek dočekuje raširenih ruku gdje god se nalazili i njoj se vraćali. Zato svi pojedinačno moramo gajiti emociju prema državi koja će biti ljekovita i možda će to biti put prema toliko najavljivanom i očekivanom pomirenju, rekao je za Televiziju E predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
Raičević se prisjetio, kako je rekao, fantastične majske noći 2006. godine kada su Baranke i Barani većinski podržali ideju samostalne i nezavisne Crne Gore i time ostvarili zajednički san predaka. 
- Perom smo izašli na birališta i jasno pokazali da se budućnost zemlje može definisati i mirnim putem i trasirati sve ono što je Crna Gora danas - na samom je ulasku u društvo odabranih, to jeste u EU. To je san svih generacija koje većinski podržavaju taj cilj - rekao je Raičević za Televiziju E.
Mora da zabrine, kako kaže, stanje u državi u prethodnih pet godina gdje imamo pokušaje revizije i devalvacije svih vrijednosti koje su kreirane na tekovinama 21. maja.
- Siguran sam da je Crna Gora dovoljno zrela da može da se uhvati u koštac sa svim izazovima koji su stavljeni pred nju. Svjesni smo da moramo biti mnogo efikasniji, posvećeniji, da moramo bolje raditi kako bismo državu uveli u društvo odabranih jer to je jedino mjesto koje nam garantuje sigurnost, bezbjednost, pored već ostvarenog članstva u NATO Alijansi. Sve to zajedno stvara sigurnu i bezbjednu budućnost za generacije koje stasavaju u nezavisnoj Crnoj Gori - istakao je Raičević.
Pored svih "faulova" državne administracije u prethodnih pet godina, Raičević smatra da smo nikada bliže EU.
- Pozitivni signali koji dolaze iz Brisela potvrđuju da možemo da se nadamo članstvu do 2028. godine. Ali, pred nama je jako ozbiljan posao, moramo biti posvećeni zajedničkom zadatku. Na tom putu nema prostora za reviziju tekovina 21. maja, ni za reviziju crnogorske istorije... Moramo biti posvećeni evropskim vrijednostima i staviti do znanja evropskim partnerima da smo spremni da se uhvatimo u koštac sa svim izazovima koje danas živimo, kao i onima koje ćemo živjeti kao članica Unije - naglasio je Raičević.
On je poručio da Bar živi evropske vrijednosti, dodajući da se to potvrđuje na svakom koraku. Podsjetio je da će sredinom juna biti otvorena Evropska kuća u tom gradu.
- Time ćemo potvrditi da su evropske vrijednosti duboko ukorijenjene u Baru, ne samo zbog činjenice da koristimo sve benefite stavljene pred nas u ovom trenutku, a tiču se pretpristupnih pregovora, već zbog činjenice da istorijske vrijednosti na kojima počiva ovaj grad su identične onima na kojima počiva EU - suživot, međusobno poštovanje. Sve to zajedno čini Crnu Goru moćnijom, boljom i prepoznatom u Evropi - kazao je Raičević.
Želi, kako kaže, da vjeruje da u Crnoj Gori stasavaju perspektivnije generacije koje sigurno mnogo više vole Crnu Goru, nego oni koji su 2006. godine bili drugačijeg mišljenja, odnosno onih koji su zaokružili "Ne" na referendumu.
- Svakako ovo je kuća i onih koji su tada drugačije razmišljali i koji su možda smatrali da je budućnost Crne Gore na drugačijim i drugim adresama. Ali, svi zajedno činimo Crnu Goru ponosnom i zemljom bogate istorije i svijetle budućnosti - zaključio je Raičević.
T.K.

Raičević: Moramo gajiti emociju prema državi koja će nas voditi do toliko očekivanog pomirenja

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad, kazao je da je spreman da nadležnim organima da sve informacije u vezi sa imovinom koju je stekao otkad je na javnoj funkciji.
Laković je to rekao Televiziji Vijesti, odgovarajući na jednu od salvi optužbi koju je sinoć na njegov račun na sjednici tog skupštinskog tijela iznijela izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.
Ona tvrdi i da je Laković, dok je bio na čelu Odsjeka za droge, prećutao šverc kokaina u Kotoru.
Laković joj odgovorio da pokušava da ga diskredituje, te da ga napada između ostalog i zbog jedinstva parlamentarne većine oko Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Laković: Spreman sam dati sve informacije u vezi sa stečenom imovinom

Branko Kastratović, direktor Osnovne škole "Bajo Jojić" iz Andrijevice kazao je da je nastavnik u područnom odjeljenju te ustanove, u Rijeci Marsenića, koji je danas radio uprkos državnom prazniku, prekršio zakon i narušio ugled škole.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdaci-u-skoli-i-na-neradni-dan-ucenici-podrucnog-odjeljenja-os-bajo-jojic-na-poziv-nastavnika-i-danas-na-nastavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je dodao, prema tom nastavniku će biti "primijenjene sve zakonske mjere", prenose Vijesti.
- Od strane Zavoda za školstvo obaviješteni smo da ćemo od 26. maja 2025. godine imati redovni obilazak prosvjetne inspekcije. Danas, 21. maja 2025. godine sam obaviješten od direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje, uvažene Svetlane Drobnjak, da imaju saznanje da je u PU Rijeka Marsenića, pri OŠ 'Bajo Jojić' organizovana nastava. Sa velikim zaprepašćenjem sam primio ovu informaciju i kontaktirao kolegu koji radi u toj područnoj ustanovi. Pomenuti kolega je potvrdio da je danas radio i, kako navodi 'Utvrđivao gradivo sa djecom', jer će imati nadzor od ponedjeljka. Ja, kao direktor škole, u ime svih radnika naše škole i u svoje ime se ograđujem od postupka i riječi kolege - kazao je Kastratović.

Direktor škole u Andrijevici: Nastavnik koji je radio na praznik prekršio zakon i narušio ugled ustanove

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: zabrana-ulaska