Greti Tunberg zabranjen je ulazak u Veneciju nakon što su ona i aktivisti iz pokreta Extinction Rebellion obojili Kanal Grande u zeleno. Greta je kažnjena sa 150 eura i 48 sati zabrane ulaska u grad.
Grupa od 35 drugih aktivista dobila je istu kaznu i zabranu.
Klimatski aktivisti bacili su ekološku boju u Kanal Grande na protestu koji se poklopio sa završetkom klimatske konferencije Ujedinjenih naroda COP30 u Brazilu. Takođe su s mosta Rialto preko Kanala Grande razapeli transparent na kojem je pisalo “zaustavite ekocid”.
Aktivisti su takođe organizovali akciju tokom koje su učesnici protesta obučeni u crveno, polako hodali kroz mnoštvo turista.
Luca Zaia, guverner Veneta, regije koja uključuje Veneciju, kritikovao je postupke aktivista rekavši kako je riječ o “nepoštovanju prema gradu, njegovoj istoriji i njegovoj krhkosti”.
- To je potez koji riskira posljedice za okolinu - upozorio je.
Iz pokreta Extinction Rebellion izvijestili su da su njihovi aktivisti ispustili istu vrstu zelene boje u kanale, rijeke, jezera i fontane u 10 italijanskih gradova kako bi istakli “masovne učinke klimatskog kolapsa”. Boju su prolili u fontane u Đenovi i Padovi, kao i u rijeku Po u Torinu, rijeku Reno u Bolonji i rijeku Taru u Tarantu.
Pokret je naveo kako je Italija, predvođena Đorđom Meloni, jedna od zemalja koje su se najviše trudile blokirati najambicioznije prijedloge iznesene na samitu COP30 u Belému. Samit je završio juče nizom kompromisa koji su razočarali mnoge aktiviste.
Luiz Inácio Lula da Silva, brazilski predsjednik, nadao se da će se zemlje složiti oko plana za odmicanje od fosilnih goriva. No, arapske zemlje bogate naftom i druge zemlje zavisne od fosilnih goriva blokirale su svako spominjanje tog problema.
Podsjetimo, Tunberg su prošli mjesec priveli izraelski vojnici nakon što je učestvovala u pokušaju flotile Global Sumud da dostavi humanitarnu pomoć Gazi.
To je bio drugi pokušaj aktivističke koalicije da probije izraelsku pomorsku blokadu Gaze, koja je na snazi od 2009. godine. Tvrdila je da je tokom svog boravka u izraelskom pritvoru zlostavljana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Greta Tunberg kažnjena sa 150 eura i dvodnevnom zabranom ulaska u Veneciju

Iz Uprava policije saopšteno je da je, zaključno sa 30. septembrom 13.308 državljana Turske posjedovalo dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz ove države ima odobren stalni boravak.
Kako je saopšteno iz policije, sprovode intenzivne kontrole kretanja i zakonitosti boravka stranih državljana u Crnoj Gori.&nbsp;
Tako je, za devet mjeseci ove godine, u odnosu na turske državljane, donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska, dok je zbog neprijavljenog boravka izdato 1.469 prekršajnih naloga.&nbsp;
Donijeto je 237 rješenja o otkazu boravka, a zbog nezakonitog ulaska i boravka podnijeto je 790 prekršajnih prijava, odnosno izdato prekršajnih naloga.
U istom periodu donijeto je 40 rješenja o protjerivanju, a 42 osobe su prinudno udaljene iz Crne Gore.&nbsp;
- Takođe, donijeto je 370 rješenja o dobrovoljnom povratku, dok je 26 stranih državljana smješteno u Prihvatilište za strance. U postupcima odobravanja i produženja privremenog boravka dato je 1.770 negativnih mišljenja, a podnijeto je i 1.025 inicijativa za prestanak dozvola za privremeni boravak - navedeno je u saopštenju policije.
U cilju zaštite unutrašnje bezbjednosti, iz UP poručuju da će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem redovnih i ciljano usmjerenih aktivnosti kontrole boravka stranaca, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i u saradnji sa drugim nadležnim organima, posebno u odnosu na strane državljane koji krše propise o pravu boravka u Crnoj Gori.

Do kraja septembra donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska turskim državljanima u CG, 42 osobe prinudno udaljene

Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese, kaže intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nedavno je zatražio je da se predsjendiku Skupštine Mandiću, predsjedniku Demokrata i zamjeniku premijera Bečiću i lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću ukine zabrana ulaska u Hrvatsku.
- Predsjednik Milatović je takođe nedavno izjavio u intervjuu za ugledni Politico kako očekuje aktivniju podršku EU prozapadnim političarima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskih kampanja dezinformacijama. U istom tekstu se navodi i da Crna Gora osjeća pritisak prosrpskih stranaka u parlamentu. Mislim da predsjednik treba povezati ove činjenice s razlozima zabrane ulaska spomenutim političarima u Hrvatsku. Gospoda i dalje djeluju na isti način pa mislim kako nije realno da se zabrana opozove jer se definitivno nisu stvorili uslovi za to - kazao je Picula.
<h2>Ne dodavati nova probleme</h2>
Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je, smatra Picula, tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. 
Prema njegovim riječima, privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno da riješi kako se granični spor ne bi uvodio u EU. 
- Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmirati svoje, a ne tuđe interese - poručuje Picula.
<h2>Podgorica se mora čuvati pristupnog "couplinga" s Beogradom</h2>
Picula je rekao i da nema sumnje da višemjesečna napeta i neizvjesna situacija u Srbiji utiče i na ukupnu percepciju politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a predsjednik Aleksandar Vučić, napominje, ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore.
- Zbog svog uticaja na susjedne države, takođe aspirante na članstvo u Uniji, Vučićev Beograd može proizvoditi krize u regiji. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, a razloge ne treba posebno navoditi. Srbija u Crnoj Gori ima lokalne izvođače svojih projekata kao što su prosrpske i proruske stranke uz, naravno, SPC. Ne treba zanemariti ni dominantnu prisutnost srpskih medija. Kao što Putin nije mogao dozvoliti napredak Ukrajine prema EU, tako ni Vučić ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore - naglasio je Picula.
On napominje da se Podgorica mora čuvati nekog pristupnog "couplinga" s njegovim Beogradom koji u osnovi falsifikuje javno deklarirane namjere o pridruživanju EU. 
- Vučić od Brisela očekuje isključivo finansijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuje njegove demokratske standarde. Ukratko, što se tiče procesa ulaska u EU i dinamike integracija, svaka država kandidat mora biti ocjenjivana zasebno s obzirom na svoje rezultate - konstatuje Picula.
Srbija na Zapadnom Balkanu, zbog svoje veličine i uticaja, ima posebnu težinu, ali Picula nije saglasan sa s tezom da zbog toga politika proširenja EU mora biti talac jednog režima koji ozbiljno odstupa od temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i geopolitičkih interesa bloka. 
- Politika proširenja je ionako pod velikim pritiskom. Kao i početkom stoljeća, danas je opet čak deset država u čekaonici ispred vrata EU. Šest država na Zapadnom Balkanu plus Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Sve su one u različitim fazama pristupnog procesa. Samo dvije napreduju u pregovorima sa Briselom (Crna Gora i Albanija), Srbija stagnira pa i nazaduje, Sjeverna Makedonija je blokirana izvana, BiH je blokirana iznutra, a zahtjev Kosova je na čekanju. Ukrajina je država u ratu, Moldavija naporno konsolidira svoju proevropsku orijentaciju, Gruzija se do daljnjeg sama isključila iz procesa, a kandidatura Turske je praktički zamrznuta godinama - kazao je Picula.
<h2>Članstvo u NATO dobra polisa osiguranja</h2>
Kada se ima pred očima ovakvo stanje, teško je zamisliti, kaže on, neko novo big bang proširenje kao 2004. godine. Razlike među kandidatima za članstvo su, napominje Picula, jednostavno prevelike. 
- Brisel će najvjerovatnije do kraja ovog mandata EK i EP moći da apsorbuju ambicije samo jednog malog broja kandidata - rekao je evropski izvjestila.
Što se tiče članstva u NATO-u, Picula podsjeća da je Alijansa u ovom Tramp 2.0 svijetu ipak reformisana. 
- Narastao je broj članica i postignut ključni dogovor o povećanju izdvajanja za obranu uz naglašavanje važnosti člana 5. To je produkt transformacije globalnih odnosa u proteklih par godina. Mislim da smo danas sve dalje od one Makronove nesrećne izjave da je NATO klinički mrtav. Članstvo u Savezu je dobra polisa osiguranja - poručio je Picula.

Picula: Nerealan opoziv zabrane ulaska u Hrvatsku Mandiću i Bečiću, gospoda djeluju kao ranije

Srpski državljanin A.D. (48) prvo je uhapšen na graničnom prelazu Ranče pošto je vozio pod dejstvom narkotika i jer je kod njega pronađena marihuana, a onda i protjeran iz Crne Gore na godinu. Ista situacija je i sa njemačkim državljaninom A.D. (26) koji je procesuiran na Sukobinu zbog hašiša. Srpski državljanin je, kako su kazali u Upravi policije, je vozio BMW, a kod njega su pronađena dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. - Takođe, A.D. je podvrgnut testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu kada je utvrđeno da je pozitivan - dodali su u policiji. On je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te ga je sudija za prekršaje kaznila sa 1.200 eura. - Od strane inspektora za strance donijeto je rješenje o protjerivanju ovog lica iz Crne Gore, sa mjerom zabrane ulaska u našu državu na godinu dana - dodali su u policiji. Kod njemačkog državljanina je, kako su kazali, pronađena manja količina hašiša. - A.D. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodali su u policiji. I njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu od 350 eura, a inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju i zabrani ulska u Crnu Goru na godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="hašiš"> </figure>

Srpskom i njemačkom državljaninu zabrana ulaska u Crnu Goru na godinu zbog marihuane i hašiša

Reditelj i umjetnik Danilo Marunović koji je danas, nakon saslušavanja u prostorijama Bezbjednosno informativne agencije (BIA), protjeran iz Srbije - dobio je zabranu ulaska na godinu u tu zemlju.&nbsp;
On je to saopštio u objavi na Fejsbuku uz napomenu da su ispitivanja i formalne procedure trajale gotovo 12 sati.
- Dragi prijatelji, nakon gotovo 12 sati ispitivanja i formalnih procedura, izasao sam iz Srbije, i time pušten na slobodu. Kao što znate, jutros sam od strane agenata BIA odveden na ispitivanje, a na granici sa Makedonijom mi je uručeno Rješenje o hitnom protjerivanju iz zemlje i zabrani ulaska u Srbiju na godinu dana - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdanilo.marunovic%2Fposts%2Fpfbid02vmCxrGj1KFoWyi6KwK2mEyCqDKS3hp8hxGLCmnCfz3bvFy8x7TWRcf9UcpxEJ4fdl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Povod za sve to je, kako je ustvrdio u objavi, a što je Portal ETV ranije danas i objavio, bila njegova jučerašnja kolumna ,,Vidovdanom protiv Vučića“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarunovic-protjeran-iz-srbije-bia-ga-sprovodi-ka-granici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Agenti BIA jutros su upali u Marunovićevu sobu u hotelu "Opera" u Beogradu, gdje je on boravio povodom večerašnjeg gostovanja njegove predstave "Gospoda Glembajevi" (produkcija CNP) u tamošenjem Narodnom pozorištu. Nakon toga, on je priveden na informativni razgovor. Marunoviću je tom prilikom oduzet i telefon.

Marunović: Zabranjen mi je ulazak u Srbiju na godinu

Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) zabranila je ulazak Diani Šošoaka, poslanici Evropskog parlamenta i predsjednici krajnje desne stranke S.O.S. Rumunija, u Ukrajinu.
Iz SBU-a su upozorili da je Šošoaka poslala pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u kojem "hvali rusku invaziju i poziva na otimanje Ukrajine".
- Šošoaka dovodi u pitanje nacionalni suverenitet Ukrajine i međunarodno priznate granice, posebno u njenim zapadnim i jugozapadnim oblastima. Osim toga, redovno širi narative Kremlja tokom svojih javnih govora u Rumuniji i drugim zemljama Evropske unije - dodali su oni.
Rumunskoj političarki zabranjen je ulazak u Ukrajinu na tri godine.
Šošoaka je političku karijeru započela kao članica stranke Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), ali je kasnije isključena iz stranke zbog neslaganja s vođstvom. Postala je poznata po antiimigracijskim i antivakserskim stavovima. Prošle godine je izabrana za poslanicu u Evropskom parlamentu.

Rumunskoj europarlamentarki zabranjen ulazak u Ukrajinu na tri godine

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik potpisao je ukaze večeras o proglašenju neustavnih zakona koji su usvojeni na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, a kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH.
Među zakonima je i onaj o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Prethodno, tokom dana, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda, zakonodavnom tijelu Republike Srpske (RS), nije pokrenuo mehanizam vitalnog nacionalnog interesa koji je omogućavao da se potencijalno spriječi stupanje na snagu zakona o zabrani rada pravosudnih i istražnih insitucija države Bosne i Hercegovine (BiH) u tom entitetu.
Zakone je 27. februara usvojila Narodna Skupština RS, kao glavno zakonodavno tijelo.
Vijeće naroda, inače, nije ravnopravan dom sa Narodnom skupštinom RS, već je posebna institucija zakonodavne vlasti, koja zakone razmatra samo ukoliko postoji zahtjev jednog ili više klubova naroda da se razmatra pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Nakon ove odluke Kluba Bošnjaka, stekli su se uslovi da ove neustavne zakone, kojim se zabranjuje rad pravosudnih institucija države BiH u RS, jednom od dva bh. entiteta, potpiše predsjednik RS Milorad Dodik.
On je već najavio da će to uraditi, a nakon što je potpisao ukaz o njihovom proglašenju, zakoni stupaju na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS.
Nakon što stupe na snagu, ostaje mogućnost osporavanja spornih zakona pred Ustavnim sudom BiH ili da ih poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit, u skladu sa "bonskim ovlašćenjima".
Tzv. bonska ovlašćenja uključuju pravo visokog predstavnika da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje zvaničnike, nameće sankcije, osporava odluke institucija, mijenja sve ustave osim državnog kao i da uspostavlja i gasi institucije.
<h2>Šta predviđaju neustavni zakoni?</h2>
Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara, predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu 26. februara, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament.

Dodik potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona o zabrani rada državnim institucijama u RS-u

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je naredbu o zabrani fizičkog ulaska nelegalnih migranata preko južne granice i naložio administraciji da preduzme sve neophodne mjere u vezi sa tim, saopšteno je iz Bijele kuće.
- Predsjednik Tramp danas je potpisao izvršnu naredbu kojom se suspenduje fizički ulazak nelegalnih stranaca koji su učestvovali u invaziji na SAD preko južne granice - navodi se u saopštenju, prenosi Srna.
Tramp je ovlastio i uputio Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost, Ministarstvo pravde i Stejt department da preduzmu sve neophodne radnje da bi odmah odbili, vratili i uklonili nelegalne strance preko južne granice SAD.

1250x600

1084x550

Tramp potpisao naredbu o zabrani ulazaka nelegalnih migranata

Crnogorska Vlada trebalo bi najozbiljnije da razmotri mogućnost da ministru vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanu Grlić Radmanu zabrani ulazak u Crnu Goru - ocijenio je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović. 
 
Grlić Radman je u poneđeljak, nakon sastanka u Baru sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem, ponovio da je brod Jadran vlasništvo Hrvatske. 
 
- Grlić Radman je izgleda zaboravio kako se nedavno u Skupštini Crne Gore "kao bos po trnju proveo njegov partijski kolega Tomislav Sokol, nakon što je nastupio sa pozicije sile, ucjena, dijeljenja lekcija i udaranja packi, u svojevrsnom zanosu bahatosti i arogancije - naveo je Bojović u reagovanju. 
 
Bojović cijeni da je činjenica da Grlić Radmanu nije prvi put da posjetu i gostoprimstvo, koje mu je ukazano, "iskoristi ni za šta drugo nego da pokuša da ponizi i ucijeni Crnu Goru".
- Zaveden iluzijom da će mu to kod većinske Crne Gore proći - dodao je on. 
 
Bojović je rekao da je Grlić Radman priliku da posjeti vojni brod “Jadran” iskoristio da napravi predstavu, prisvoji nešto što nije Hrvatsko i izvede novu ucjenjivačku provokaciju. 
 
On je kazao da je neprihvatljivo i do krajnjih granica licemjerno i cinično da Grlić Radman, "po ko zna koji put manipuliše činjenicama i ponovo ispostavlja zahtjev Crnoj Gori za odštetom u odnosu na slučaj logora Morinj, u kojem niko nije stradao". 
 
Hrvatska, kaže Bojović, za sve ove godine nije rasvijetlila monstruozne ratne zločine, zvjerska mučenja i ubistva počinjena u hrvatskom logoru Lora, niti je procesuirala svoje državljane koji su te zločine činili. 
 
Bojović je dodao da taj ratni zločin niko od hrvatskih zvaničnika i ne pominje. 
 
- Prisvajajući pokretnu i nepokretnu imovinu Crne Gore, nazivajući zatvorenim graničnim pitanjima ona koja to nijesu, a uz to pripisujući sebi prava i nadležnosti u Crnoj Gori koja nema, zaključno sa tim da bi da određuje naziv bazena u Kotoru, hrvatski ministar spoljnih poslova zaslužuje da Vlada najozbiljnije razmotri mogućnost da mu zabrani ulazak u Crnu Goru do daljnjeg - naveo je on u reagovanju. 
 
Istakao je i da je Grlić Radmanu "dobro poznato da postoje neoborivi dokazi da je vojni brod Jadran većinski plaćen ratnom odštetom koja je pripadala Kraljevini Srbiji u Prvom svjetskom ratu, kao i ličnom donacijom kralja Aleksandra". 
 
- Grlić Radmanu je dobro poznato da je nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine, Srbija takoreći ustupila taj brod Crnoj Gori, ali bi da krivotvori činjenice i ucjenjuje - naveo je on. 
 
Grlić Radmanu je, kaže Bojović, poznato da ratni brodovi nemaju matične luke.
- Što znači da je brod Jadran u svojoj dugoj istoriji bio samo privremeno usidren u Splitu - dodao je poslanik DNP. 
 
Bojović je rekao da "Grlić Radman koristi priliku da opet provocira i ucjenjuje".
- Što ne samo da nije u duhu politike proširenja Evropske unije (EU), već je žestoko kompromituje. Imajući u vidu koliko ima graničnih sporova sa susjedima, Hrvatska je upravo zahvaljujući zvaničnima kao što je Grlić Radman postala ključni remetilački i faktor nestabilnosti u regionu - istakao je Bojović. 
 
Navodi i da je Grlić Radman i posljednjom posjetom Crnoj Gori "do kraja razobličio namjeru aktuelne hrvatske Vlade da prema Crnoj Gori na njenom evropskom putu nastupa politikom ucjena”. 
 
Takva politika, smatra on, mora biti najoštrije osuđena i mora postati neprihvatljiva i za Crnu Goru, ali i za EU. 
 
On je poručio da većinska Crna Gora nikad neće dozvoliti "ponižavajući i ucjenjivački odnos Hrvatske prema njoj". 
 
- Kao što ignoriše zločine počinjene u logoru Lora, prikriva i činjenicu kako se Hrvatska učlanila u EU. Sve samo ne kao država koja je ispunila sve potrebne kriterijume i standarde za članstvo - rekao je Bojović. 
 
On je kazao da je Grlić Radman svjestan da Hrvatska nema ni približno toliku snagu, autoritet, uticaj i moć u EU, “da ovakvim uslovljavanjem i ucjenama zaustavi evropski put Crne Gore”.
- Isto tako smo sigurni da Crna Gora zasigurno ne smije i neće sebi dozvoliti da uđe u EU kao ponižena država, pogotovo ne od Hrvatske koja nema na to ni istorijsko, niti moralno pravo, niti pravo koje proističe iz prirode samog evropskog integracionog procesa - zaključio je Bojović.

Bojović bi da Vlada razmotri zabranu ulaska Grlić Radmanu u Crnu Goru

Kancelarija Bojane Ćirović, zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, tužila je preko zakonskog zastupnika bivšu zamjenicu direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Ninu Paović, zahtijevajući da ona vrati stan koji je 2020. godine kupila po povoljnim uslovima od Osnovnog suda na Cetinju jer ,,nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina da radi u Osnovnom sudu u Cetinju“ – iako takav uslov ne postoji u ugovoru koji je Paović potpisala! TUŽBA Dnevni list ,,Vijesti“ objavio je u subotu 2. novembra, pozivajući se na izvore iz kancelarije zaštitnice Ćirović, da ,,država traži da Paović vrati stan, zato što nije ostala na radnom mjestu u cetinjskom Osnovnom sudu pet godina, kako je to bilo predviđeno ugovorom“.&nbsp; U tekstu se navodi da je Paović u oktobru 2018. godine sa tadašnjom predsjednicom Osnovnog suda na Cetinju Jelenom Perović sklopila ugovor o kupoprodaji stana od 48 metara i pripadajuće ostave od sedam kvadrata po povoljnim uslovima, za iznos od 18.419 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Perović i Paović"> </figure>  Citira se i zahtjev iz tužbe zaštitnice Ćirović koja traži od suda odluku kojom će Paović biti obavezna da ,,preda u posjed slobodne od lica i stvari nepokretnosti stan i ostavu koji se nalaze u Cetinju, upisane u listu nepokretnosti broj 2437 KO Cetinje I, kat.parcela 2057, podbroj 1, broj zgrade 1, oznaka PD 67, P2, stambeni prostor površine 48m i PD 26, SU nestambeni prostor površine 7m2, u roku od 8 dana od pravosnažnosti presude“.&nbsp; Na prvi pogled, reklo bi se da zaštinica državne imovine pokušava da sačuva i u državni posjed vrati stan koji je Paović kupila da bi ga kasnije, kako piše u tužbi, nezakonito zadržala jer nije ispunila ugovornu obavezu od pet godina rada u državnoj instituciji od koje je kupila nekretninu po povoljnim uslovima.&nbsp; MANIPULACIJE IZ KANCELARIJE ZAŠTITNICE Portal ETV je imao uvid u dvije strane obimnom ,,Notarskom zapisu ugovora o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima“ koji je potpisan 2018. kao i u kompletan tekst notarskog zapisa Aneksa ugovora ugovora od 21. jula 2020. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a" data-rendition-name="original" width="1168" height="1061" loading="lazy" alt="Naslovnica Aneksa ugovora"> </figure>  Ni u jednom zapisu koji je ovjerila notarka Irena Knežević – nema ugovorne obaveze za Ninu Paović o petogodišnjem radu u Osnovnom sudu na Cetinju!&nbsp; Upravo taj ključni podatak navodi na osnovanu sumnju da je tužba zaštitnice Ćirović politički motivisana i proslijeđena privilegovanom mediju, sve sa ciljem da se na taj način napravi pritisak na sud koji odlučuje o tužbi.&nbsp; Osim toga, zaštitnica imovinsko pravnih interesa traži raskid već izvršenog ugovora jer tužena, Nina Paović, navodno nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina u Osnovnom sudu u Cetinju – iako te obaveze nema u ugovoru.&nbsp; Da li to znači da služba zaštitnice ili sama zaštitnica Ćirović uopšte nije čitala ugovor i aneks ugovora na koje se poziva?&nbsp; Ćirović se u tužbi, u koju je Portal ETV imao uvid, poziva da je, članom 30 Odluke o rješavanju stambenih potreba državnih službenika i namještenika, Paović bila dužna provesti na radu pet godina u Osnovnom sudu na Cetinju.&nbsp; ,,NEUGODNE“ ČINJENICE&nbsp; Pravnici koje je konsultovao Portal ETV ističu da osnovanost tužbe u velikoj mjeri osporava činjenica koja je morala biti poznata zaštitnici interesa: da je Nina Paović nakon raskida radnog odnosa u Osnovnom sudu u Cetinju, nastavila radni odnos u Agenciju za sprečavanje korupcije, u kojoj zapošljeni imaju status državnih službenika i namještenika, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije.&nbsp; Da sve bude interesantnije, zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa je &nbsp;ignorisala podatak da je Paović imala pet godina radnog staža u osnovnom sudu na Cetinju. To je, prema informacijama Portala ETV, i bio razlog zbog čega u ugovoru o kupovini stana pod povoljnim uslovima od 21.07.2020. godine nije stajala odredba o obavezi ostanka na poslu pet godina nakon zaključenja ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7" data-rendition-name="original" width="1200" height="990" loading="lazy" alt="Posljednja strana notarskog zapisa"> </figure>  Pitanje je i da li u ovom predmetu Kancelarija zaštitinice imovinsko-pravnih interesa može zastupati državu - jer država nije bila ugovorna strana niti prilikom zaključivnaja Ugovora o privatno javnom partnerstvu UZZ broj 325/17, niti prilikom zaključenja ugovora o kupovini stana pod povoljnim uslovima koji je zaključen između Osnovnog suda u Cetinju i Nine Paović. No, tužba je napisana, informacija proslijeđena privilegovanom mediju i na taj način se Paović svjesno – prije odluke nadležnog suda - targetira kao osoba koja je bila na visokoj državnoj funkciji i koja je taj svoj položaj iskoristila za pribavljanje lične koristi.&nbsp; KOORDINIRANA AKCIJA I nema dileme: tužba protiv Paović je dio šire akcije kojom se bivši vrh Agencije za sprječavanje korupcije pokušava predstaviti kao organizovana grupa koja je svjesno zloupotrebljavala položaj.&nbsp; U međuvremenu, novo rukovodstvo na čelu sa Dušanom Drakićem, koje je, samo u slučaju postupanja prema gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, donijelo nezakonite odluke - nema problem sa tužilačkim preispitivanjem njihove odgovornosti.&nbsp; Tako se ponaša i Savjet ASK-a, kao da imaju ,,tužilačke garancije“ da neće biti odgovorni za otvorene napade na ,,zviždača“ iz CGES-a.&nbsp; Portal ETV je već pisao da je nova uprava ASK-a pokušala da sa sebe skine odgovornost zašto Upravnom sudu nijesu dostavljeni mišljenje i spisi predmeta u slučaju zviždača iz CGES-a, ne objašnjavajući - što ih je (ASK) spriječilo da mjesec i po ne postupe u ovom slučaju?!&nbsp; Osim toga, novi rukovodeći tim ASK-a svjesno je prećutao činjenicu da su predmeti zviždača povjerljivi i da pristup može da ima samo Odsjek za zviždače, odnosno zapošljeni u tom odjeljenju i direktor ASK-a. Tako da je predmet službenika CGES-a, svakako, morao sačekati novog direktora, s obzirom na to da je prethodna direktorica uhapšena u aprilu, prije nego je Upravni sud zatražio ovu dokumentaciju.&nbsp; SUDSKE PRESUDE ZA ZABORAV?! Da se selektivno primjenjuju zakoni i da postoji vrlo jasna namjera ignorisanja sudskih odluka koje ne idu u prilog težnje za optuživanjem Jelene Perović, sada i Nine Paović pokazuje i slučaj otvorenog ignorisanja odluke Upravnog suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ministar finansija Novica Vuković"> </figure>  Upravni sud Crne Gore, 13, juna, poništio je Rješenje ministra finansija Novice Vukovića i utvrdio da je bila nezakonita odluka &nbsp;(!) glavne budžetske inspektorke Jelene Perućice i njene koleginice, budžetske inspektorke Gordane Janjić koje su početkom aprila ocijenile da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, mimo zakona i nadležnosti, utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u.&nbsp; U presudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvojena je tužba protiv Rješenja Ministarstva finansija kojim je direktno targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama. Presuda Upravnog suda otvoreno ukazuje da je postojala, u ,,slučaju Jelene Perović“, koordinacija: ispostaviće se da je inspekcijski nalaz, koji je potpisao ministar finansija Novica Vuković, a koji je sada proglašen nezakonitim i pobijen presudom Upravnog suda, bio ključni motiv kasnijeg krivičnog postupka koji vodi SDT Vladimira Novovića.&nbsp; Presuda Upravnog suda bila je svojevrsni šamar profesionalnom integritetu inspektorki Perućica i Janjić, kao i ministru finansija Vukoviću. Ali to nije dovelo do preispitivanja akcije koju je kasnije sprovelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića protiv tadašnje direktorice ASK-a Jelene Perović. Ispostaviće se da je inspekcijski nalaz inspektorki Perućice i Janjić, koji je potom ,,aminovao“ i ministar Vuković – a koji je dva mjeseca kasnije apsolutno pobijen presudom Upravnog suda - bio ključni motiv upada, hapšenja i kasnijeg krivičnog postupka protiv Jelene Perović! Upravo zahvaljujući Ministarstvu finansija, odnosno nakon postupka ,,budžetske inspekcijske straže“, Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je pritvor do 30 dana za direktoricu ASK-a, ali to nije odobrio Viši sud.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139" data-rendition-name="original" width="1052" height="623" loading="lazy" alt="Perović privođenje"> </figure>  No, Perović se i danas, već duže od šest mjeseci nalazi u kućnom pritvoru, iako osnovano tvrdi da je postala žrtva organizovane akcije kojom je smijenjena sa čelnog mjesta Agencije za sprječavanje korupcije da ,,više ne pravi probleme crnogorskom državnom vrhu“.&nbsp; Zato se opravdano može postaviti pitanje: da li sadašnja aktivnost Kancelarije Zaštitniice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojim se bivša pomoćnica direktorice ASK-a Paović targetira za zloupotrebu položaja, u stvari - nastavak akcije protiv bivšeg rukovodstva ASK-a?&nbsp;

Draško Đuranović

Da li zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nastavlja progon bivšeg rukovodstva ASK-a?

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa.&nbsp;
Sa stručnjakom za sajber bezbjednost pričamo o enkripciji kao i koji savremeni softveri najefikasnije štite vaše podatke.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje književnica sa kojom razgovaramo o njenoj prozi i poeziji, inspiraciji i stvaralačkom procesu.&nbsp;
Predstavljamo i mladog pisca, člana Foruma mladih pisaca, koji donosi svjež pogled na savremenu književnu scenu.&nbsp;
Za kraj, u kuhinji sa Sandrom Manojlović pripremamo ukusne i jednostavne recepte koje možete odmah isprobati kod kuće. Informativno, inspirativno i opušteno!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

"Vikend popodne": Spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa

Aleksandar Vučić juče je gostovao u Boru u okviru kampanje za izbore koje nikako da raspiše.
Tim povodom održao je nekoliko sati razgovora sa mahom nezadovoljnim građanima, koji su dočekali priliku da se o svojim mukama požale predsjedniku Srbije, uglavnom tražeći pomoć.
Međutim, u jednom trenutku stvar se otrgla kontroli i uslijedila je scena koja je izazvala mnoštvo komentara na društvenim mrežama.
Razgovarajući s jednom ženom koja ima problem s bolesnim sinom i lijekovima koje (ne) dobija kako bi tretirao svoj dijabetes, Vučić je u svom dobro prepoznatljivom maniru grubo pokušavao da od nesretne žene izvuče šta je to problem.
Iako je majka u nekoliko navrata ponavljala da pred djetetom ne želi da priča o tome, Vučić je i dalje insistirao, pritom pokazavši kako gubi živce.
Na kraju, žena je pred djetetom kroz suze priznala da mu nije majka, nego strina.
- Nisam željela da sazna na ovaj način - govorila je žena kroz suze, dok se Vučić teatralno hvatao za glavu.
O ovoj situaciji ubrzo su se oglasili studenti iz blokade na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, kratkom porukom: "Živimo pakao".

Vučić pomjerio granice, natjerao ženu da pred djetetom prizna da mu nije majka; Studenti: Živimo pakao

Nakon beogradske premijere, održane pred punom salom i publikom koja je film ispratila dugim aplauzom, razgovaramo o ostvarenju koje je s nestrpljenjem čekano i u Crnoj Gori — što potvrđuju i prepune bioskopske projekcije. Jer „Obraz“ nije samo priča o prošlosti, to je film koji nas suočava sa sadašnjošću. Oduševivši publiku i kritiku na gotovo trideset svjetskih festivala, film je osvojio 17 nagrada, uključujući priznanja za najbolji film, režiju, scenario, fotografiju i glavnu mušku ulogu. „Obraz“ je i crnogorski kandidat za nagradu Oscar, a ugledni magazin Variety opisao ga je kao „moćnu istorijsku dramu — zapanjujuću, jezivu i pažljivo detaljnu — koja snažno odjekuje našim savremenim vremenom“. Scenarij za film, u režiji Nikole Vukčevića, potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota, a upravo je za ovaj scenario film nagrađen Srebrnim zmajem na Međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi. U središtu filma nalazi se rečenica koja oslikava njegovu suštinu: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“&nbsp; Upravo se temama ličnog integriteta, odgovornosti i moralnog izbora u svom radu dosljedno bavi Ana Vujadinović, scenaristkinja i dramaturškinja koja je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a master studije završila u Beogradu. Debitovala je filmom „Iskra“, koji je bio crnogorski kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, a njen autorski put obilježen je radom na filmovima, serijama i pozorišnim projektima u regionu. O toj dilemi, o univerzalnosti moralnog izbora i o tome koliko film danas može biti prostor etičkog preispitivanja, razgovaramo sa Anom Vujadinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FreqIzkciMZE%3Fsi%3D4GSKvYsIWlWUN0nF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da li se „Obraz“ čita kao balkanska specifičnost ili univerzalni moralni koncept? - Balkanska specifičnost je okolnost koju smo svjesno gradili tokom rada na scenariju i razvoja priče, kroz svijet i odnose naših junaka. Ipak, koncept i tematski okvir u kojem se film kreće jesu univerzalni, što potvrđuje i izuzetno lijep prijem filma na festivalima širom svijeta. „Obraz“ postavlja složena moralna pitanja na koje je teško dati jednoznačne odgovore. Glavni junak nalazi se pred nemogućim izborom, što snažno komunicira s principima antičke tragedije. Vjerujem da se do univerzalnosti najlakše dolazi upravo onda kada je pokušavamo dokučiti kroz ono što nam je blisko, poznato i svojstveno. U ovom slučaju, univerzalno je proizašlo kroz filter autentičnosti podneblja, mentaliteta i kulture, iz kojih je priča i nastala. Upravo ta ukorijenjenost omogućila je publici da se s filmom poveže na intimnom i ličnom nivou. Šta Vam govori činjenica da je priča, duboko ukorijenjena u lokalni kontekst, doživjela globalnu identifikaciju? - Prije svega, govori o iskrenosti u autorskom postupku. Ako se film doživljava kao univerzalan, to znači da emocije, dileme i konflikti nijesu ostali zarobljeni u lokalnom okviru, već su prepoznati kao opšti i duboko ljudski. Za autora, to je najvažnija potvrda da priča funkcioniše i da je uspjela da prevaziđe granice konteksta iz kojeg je potekla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt='Film "Obraz"'> <figcaption>Premijera filma "Obraz"(Photo: baklar)</figcaption> </figure>  Da li osjećate odgovornost kada kroz film otvarate teme identiteta, časti i društvenog pritiska? - Vjerujem da umjetnici imaju odgovornost da se bave osjetljivim temama i da ukazuju na anomalije na koje smo kao društvo često navikli. U suprotnom, teško je govoriti o smislu stvaralaštva. Teško je racionalno vjerovati u onu romantičnu ideju da umjetnost može promijeniti svijet, ali bez te „naivne“ iluzije sama potreba za stvaranjem gubi smisao. Bavljenje temama koje otvaramo u „Obrazu“ smatram neophodnim, naročito u društvenom i političkom kontekstu u kojem danas živimo. Može li film biti prostor etičkog preispitivanja bez nametanja odgovora? - Kada gledalac izađe iz bioskopske sale s pitanjima koja ga tište i tjeraju na razmišljanje, bez obzira na to da li ima jasne odgovore, film je ispunio svoju osnovnu svrhu. Odgovori nekada dođu kasnije, nekada ne dođu nikada, ali ono što ostaje presudno jesu sama pitanja i naša potreba da se njima bavimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6" data-rendition-name="original" width="2400" height="3600" loading="lazy" alt="Privatna arhiva"> </figure>  Da li vjerujete da film može biti ogledalo društva – i šta nam „Obraz“ danas pokazuje o nama samima? „Obraz“ nas podsjeća koliko se često naš lični integritet sudara s pritiscima sistema i okruženja. Podsjeća nas i koliko lako izopačenost postaje svakodnevica, te koliko olako pravimo kompromise koje umijemo dugo i uvjerljivo da racionalizujemo, često ne shvatajući da upravo te odluke nepovratno definišu ko postajemo. Ako biste morali da izdvojite jednu rečenicu koja opisuje suštinu filma „Obraz“, kako bi ona glasila? - Jedna od replika iz filma glasi: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“ Ta rečenica sažima ključnu dilemu filma i podsjeća nas na odgovornost koju neosporivo imamo – i prema sebi i prema ljudima oko sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Ana Vujadinović"> <figcaption>Ana Vujadinović</figcaption> </figure>  Šta biste voljeli da publika ponese iz bioskopa nakon gledanja filma? - Voljela bih da film ostane sa gledaocem i nakon projekcije. Ne kao poruka ili zaključak, već kao tiho zadržavanje i potreba da se sa sobom nešto razjasni, bez žurbe i bez nužne potrebe za objašnjenjima. Autorka teksta: Marina Strugar

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Kolašinac A.T. (39) uhapšen je zbog sumnje da je u Kolašinu prodao maloljetnoj osobi određenu količinu kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, policija je preduzimajući planske aktivnosti na sprječavanju i otkrivanju svih oblika zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika uhapsila A.T. koji je operativno-interesantno lice.&nbsp;
Policija je pronašla i izuzela navedeni kokain koji će biti predmet vještačenja.
- Osumnjičeni A.T. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga- dodaju iz UP.&nbsp;
Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će, kako ističu, i u narednom periodu biti jedna od prioritetnih aktivnosti službenika Uprave policije.

Tag: zabrana-ulaska