Ulcinjaninu M.S. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Njemu je zadržavanje, nakon saslušanja, odredio nadležni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju.
M.S. se sumnjiči da je, prilikom pretresa njegovog stana, udario policajca pesnicom u glavu i nanio mu laku tjelesnu povredu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ulcinjaninu zadržavanje do 72 sata: Udario policajca pesnicom u glavu

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) odredilo je zadržavanje G.D. zbog sumnje da je, uz prijetnju nožem, zaposlenima u kazinu ukrao 1070 eura.
Njemu se na teret stavlja razbojništvo, a zadržavanje mu je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.
Osumnjičeni V.M. zadržan je zbog sumnje da je upotrebom podesnog alata polomio staklo izloga jednog maloprodajnog objekta i ukrao više pakovanja elektronskih cigareta.
- Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, imajući u vidu da se radi o višestrukom povratniku - naglasili su u podgoričkom ODT-u.
D.Š. je zadržavanje određeno zbog sumnje da je iz jednog maloprodajnog objekta ukrao robu, a onda udario radnika obezbjeđenja u glavu.
Njemu se na teret stavlja razbojnička krađa, a zadržavanje mu je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, imajući u vidu da se radi o višestrukom povratniku.

Određeno zadržavanje osumnjičenom da je nožem prijetio radnicima kazina i ukrao 1070 eura

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje M.A. zbog sumnje da je izvršila krivično djelo teška krađa na naročito drzak način.
M.A. se sumnjiči da je, 8. januara oko 11:30 sati, ušla u otključan stan u vlasništvu V.B. u Ulici Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici.
Iz dnevnog boravka je uzela novčanik sa 1.565 eura i 10 švajcarskih franaka.&nbsp;
V.B. je u tom trenutku spavao.

Zadržavanje Podgoričanki koja je upala u stan dok je vlasnik spavao i ukrala novčanik sa 1.500 eura

Državljaninu Turske Y.E. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
Y. E. se tereti da je, 24. aprila 2024. godine, u cilju nostrifikacije obrazovne isprave, Ministarstvu prosvjete Crne Gore predao falsifikovanu kopiju diplome Gimnazije otvorenog obrazovanja iz Ankare, predstavljajući je kao pravu.
- Osumnjičenom je određeno zadržavanje zbog postojanja opasnosti od bjekstva, imajući u vidu da se radi o stranom državljaninu - navedeno je u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

1084x550

Državljaninu Turske zadržavanje do 72 sata zbog falsifikovane diplome

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje za četiri osobe zbog sumnje da za ugrožavanje sigurnosti, nasilje u porodici, krađu i prinudu.
Osumnjičeni J.B. zadržan je zaprijetio N.G. i L.B, riječima: „Kažite mi đe ste, pošaljite lokaciju, sad dolazim da vam saspem po metak, pobiću vam familiju". 
- Osumnjičeni je zadržan zbog opasnosti da dovrši krivično djelo kojim prijeti, kao i zbog opasnosti od uticaja na svjedoke koje je potrebno saslušati u daljem toku postupka - saopšteno je iz ODT Podgorica.
Maloljetnik B.P. zadržan je zbog sumnje da je, 20. decembra u Cetinju iz objekta „Kuća hemije“, ukrao 1.150 eura. 
- Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, imajući u vidu da se protiv osumnjičenog vodi više postupaka zbog istovrsnih krivičnih djela - pojasnili su u ODT-u.
B.M. određeno je zadržavanje zbog sumnje da je, 25. decembra u zajedničkom stanu, vanbračnoj supruzi nanio laku tjelesnu povredu.
On ju je, kako se navodi u saopštenju, udario dnom staklene čaše, a potom je više puta udario udaraca u predjelu nogu i stomaka, od čega je zadobila povrede.
 Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.
Osumnjičeni B.K. zadržan je zbog sumnje da je, pod prijetnjom smrću, prinudio maloljetnika da ga motociklom preveze od Dajbaba do INA pumpe kod Delte, te da ga tamo sačeka do njegovog povratka.
 U međuvremenu je osumnjičeni izvršio sitnu krađu na štetu pumpe, nakon čega su pobjedlu.
- Osumnjičeni je zadržan zbog činjenice da je višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela - kazali su u ODT-u Pljevlja.

Više osoba zadržano u Podgorici: Prijetnja smrću maloljetniku, staklenom čašom udario suprugu, prinuda, krađa...

Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju je odredilo zadržavanje do 72 sata kosovskom državljaninu B.V. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
B.V. se sumnjiči da je, u prisustvu djeteta, udarao vanbračnu suprugu u predjelu glave i tijela.
Tom prilikom joj je nanio lake tjelesne povrede.

Ulcinj: Osumnjičen da je pred djetetom tukao vanbračnu suprugu

Cetinjani, braća I.D. i I.Đ. zadržani su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Oni se sumnjiče da su se, 3. decembra oko 23 sati, u porodičnoj kući u Cetinju, fizički obračunali i tom prilikom zadobili tjelesne povrede.
Tokom tuče korišćena je i drvena palica. 
Zadržani su evidentirani kao osuđivana lica i počinioci krivičnih djela sa elementima nasilja.

Cetinje: Braća zadržana zbog tuče, i ranije osuđivani

Rožajcu A.K. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je juče, oko 15 sati, vozilom namjerno udario sugrađanina koji je išao ulicom, a potom ga više puta udario palicom po glavi i tijelu.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fup-uhapsen-rozajac-zbog-ubistva-u-pokusaju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- A.K. se sumnjiči da je 3. decembra u Rožajama, oko 14:50 sati, pokušao da ubije A.F, tako što ga je vozilom u pokretu udario u predjelu nogu i prislonio uz betonsku ogradu. Nakon toga je izašao iz vozila i oštećenog više puta udario drvenom palicom u predjelu gave i tijela u čemu je spriječen od strane prolaznika - navedeno je u saopštenju Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.
Kako je navedeno, u daljem toku postupka će biti preduzete neophodne mjere i radnje u cilju donošenja odluke u ovom predmetu.

Zadržavanje Rožajcu koji je namjerno autom udario sugrađanina

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 časa državljaninu Srbije E.H. i državljaninu Sjeverne Makedonije B.S. zbog sumnje da su, tokom novembra na teritoriji Podgorice, izvršili više teških krađa, provaljivanjem u ugostiteljske, trgovačke i druge poslovne objekte.&nbsp;
E.H. se sumnjiči da je ulazio u objekte i krao novac, dok je B.S. obezbjeđivao okolinu, nakon čega su protivpravno pribavljenu imovinsku korist dijelili.
Takođe, protiv E.H. se vodi postupak i zbog sumnje u falsifikovanje isprave. On je, prilikom hapšenja, posjedovao važeću ličnu dokumentaciju Srbije, kao i sumnjiva strana dokumenta. Ujedno je utvrđeno da je za njim raspisana međunarodna potjernica.
- Oba osumnjičena zadržana su zbog postojanja opasnosti od bjekstva - kazali su iz ODT Podgorica.

Državljani Srbije i S. Makedonije zadržani zbog više krađa u Podgorici: Jedan provaljivao u poslovne objekte, drugi držao stražu

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

1250x600

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Podržite inicijativu i pokažite da nijesam u pravu. Do tada - ćutite - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević u odgovoru odbroniku Stranke evropskog progresa (SEP) Iliji Mugoši.
Prethodno je odbornik SEP-a Ilija Mugoša rekao da njihova stranka još formalno nije dobila inicijativu Evropskog saveza o izglasavanju nepovjerenja gradonačelniku Glavnog grada, te da će se o njoj izjasniti kada je prime.
- Komentar Zirojevića o mogućem „odbjeglom“ odborniku naše stranke je nekorektan i infantilan - istakao je Mugoša.
Zirojević mu je na to odgovorio da je jedino što je u svemu ovome “infantilno” pokušaj odbornika Stranke evropskog progresa (SEP) da inicijativu Evropskog saveza predstavi kao inicijativu Demokratske narodne partije.

Zirojević poručio SEP-u: Podržite inicijativu Evropskog saveza i pokažite da nijesam u pravu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o Vojsci Crne Gore, u dijelu koji se odnosi na oficire, odnosno na formacijska mjesta oficira i određivanje oficira za vršioca dužnosti.
Odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.
Odredbom člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore propisano je da predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom može da podnese državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu.
- Kako se u konkretnom slučaju radi o Zakonu koji predsjednik Crne Gore primjenjuje u svom radu, prvenstveno kroz vršenje dužnosti predsjednika Savjeta za odbranu i bezbjednost, važno je ispitati ustavnost pojedinih odredbi tog Zakona kojima se derogiraju ustavne nadležnosti Savjeta, ali i Predsjednika Crne Gore - navedeno je u saopštenju Kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika Crne Gore.
Podsjećaju Ustav Crne Gore, pored ostalog, utvrđuje da Skupština odlučuje o upotrebi Vojske u međunarodnim snagama i proglašava ratno i vanredno stanje (član 82 tačka 8) i vrši nadzor nad Vojskom Crne Gore i bezbjednosnim službama (član 82 tačka 10); da predsjednik Crne Gore komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost (član 95 tačka 2); da je Vojska pod demokratskom i civilnom kontrolom (član 129 stav 2); te da Savjet donosi odluke o komandovanju Vojskom (član 130 tačka1) i postavlja, unapređuje i razrješava oficire (član 130 tačka 3).&nbsp;
- Osporenim odredbama Zakona o Vojsci Crne Gore u, 6, 7, 9 i 11 Zakona o Vojsci Crne Gore propisuje se da ministar: donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji (član 38 stav 1 tačka 2); predlaže Savjetu postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba (član 38 stav 1 tačka 6); predlaže Savjetu unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira (član 38 stav 1 tačka 7); predlaže Savjetu imenovanje i razrješenje oficira za vojno-diplomatskog predstavnika (član 38 stav 1 tačka 9); određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira, odnosno podoficira postavljenog na formacijskom mjestu u Ministarstvu, državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu (član 38 stav 1 tačka 11) - navode u saopšenju.
Nadalje, odredbom člana 103 stav 2 Zakona propisano je da se na formacijsko mjesto oficira za vršioca dužnosti određuje oficir, a na formacijsko mjesto podoficira određuje podoficir, dok je stavom 5 istog člana propisano da vršenje dužnosti može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost.
- Imajući u vidu citirane odredbe Ustava Crne Gore i Zakona o Vojsci Crne Gore, jasno je da su osporene odredbe Zakona (član 38 stav 1 tačka 2, 6, 7, 9 i 11 i član 103 st. 2 i 5) u direktnoj suprotnosti sa odredbama člana 95 tačka 2 (način komandovanja Vojskom), člana 130 tačka 1 (komandovanje Vojskom Crne Gore) i člana 130 tačka 3 Ustava Crne Gore (postavljanje, unapređivanje i razrješenje oficira) - ističe se u saopštenju Kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika.
Dodaju da se osporenim odredbama Zakona se, suprotno ustavnim određenjima, daju ovlašćenja ministru odbrane da donosi odluke o upotrebi Vojske i da vrši poslove kadrovskog upravljanja oficirima u dijelu postavljenja, razrješenja i unapređivanja.&nbsp;
Ovakva rješenja, ističu, dodatno su sporna imajući u vidu da je jedan od članova Savjeta za odbranu i bezbjednost i predsjednik Vlade Crne Gore, koji je neposredno nadređen ministru odbrane.&nbsp;
- Shodno toj činjenici, postavlja se opravdano pitanje da li je predsjednik Vlade nalazi u povoljnijem položaju od Predsjednika Crne Gore i predsjednika Skupštine Crne Gore, kada je u pitanju rad Savjeta, tj. da li je narušen ustavni balans u strukturi i djelovanju Savjeta, koji se ogleda kroz jednaku zastupljenost tri najznačajnije institucije u državi - navedeno je u saopštenju.
Naglašavaju da je način komandovanja Vojskom Crne Gore u cjelosti uređen odredbom člana 95 tačka 2 Ustava na način što je utvrđeno da Predsjednik Crne Gore komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost.
- Nasuprot ovakvom ustavnom određenju, Zakon o Vojsci Crne Gore u članu 38 stav 1 tačka 2 propisuje da ministar odbrane donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji. Takvo normiranje objektivno daje ministru ovlašćenje koje po svojoj prirodi, de facto, predstavlja element komandovanja, odnosno odlučivanja o upotrebi vojnih snaga, što je osnovna i nedjeljiva nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, utvrđena Ustavom. Osporenom normom se ministru ne daje ovlašćenje da organizuje logističku i tehničku podršku, već eksplicitno da odlučuje o upotrebi Vojske, što po svojoj prirodi predstavlja odlučivanje o angažovanju vojnih snaga - navedeno je u sapštenju Kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika Milatovića.
Radi pravilnog tumačenja ustavnog pojma „komandovanja“, neophodno je, smatraju, osloniti se na relevantnu vojnu doktrinu i međunarodne standarde.&nbsp;
- Prema Vojnom leksikonu, komandovanje je funkcija jedinstvenog rukovođenja oružanim snagama ili njihovim dijelovima u miru i ratu, zasnovana na principu jednostarešinstva, a sastoji se u isključivom pravu starješine da odlučuje o upotrebi i dejstvu jedinica, da izdaje naređenja i organizuje kontrolu. &nbsp;Prema NATO rječniku pojmova i definicija, termin „komandovanje“ označava povjereno ovlašćenje za rukovođenje, koordinaciju i kontrolu vojnih snaga, uključujući izdavanje naređenja u svrhu izvršenja određene radnje. Iz navedenih definicija jasno proizlazi da je odlučivanje o upotrebi Vojske sastavni dio funkcije komandovanja, a ne pukog administrativnog upravljanja - kaže se u saopštenju.
S obzirom da “odluke o upotrebi“ Vojske predstavljaju integralni element komandovanja, onda, kažu u Kancelariji za odnose sa javnošću predsjednika Milatovića, zakonsko davanje ovlašćenja ministru da samostalno odlučuje o upotrebi Vojske u „drugim aktivnostima u zemlji“ predstavlja prenošenje dijela ustavne nadležnosti Savjeta, a što je suprotno članu 95 tačka 2 i članu 130 stav 1 tačka 1 Ustava Crne Gore.&nbsp;
- Postojeća zakonska odredba, koja ministru odbrane omogućava vršenje ovlašćenja koja predstavljaju element komandovanja, usvojena je 2017. godine kroz &nbsp;izmjene i dopune Zakona o Vojsci. Korisno je napomenuti da su zakonska rješenja, koja su prethodila izmjenama iz 2017. godine, propisivala da ministar „obezbeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom“. Eliminisanje važeće zakonske odredbe iz pravnog prometa značilo bi otklon od očigledne namjere tadašnje vlasti da predmetnim izmjenama Zakona, suprotno Ustavu Crne Gore, dio komandovanja Vojskom Crne Gore izmjesti u ruke ministra odbrane, urušavajući time ustavni položaj Savjeta za odbranu i bezbjednost - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kao što je navedeno, član 38 stav 1 Zakona o Vojsci propisuje da ministar odbrane predlaže Savjetu: postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba (tačka 6), unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira (tačka 7), kao i imenovanje i razrješenje oficira za vojno diplomatske predstavnike (tačka 9). Zakonom se ne predviđa mogućnost da Savjet ostvaruje svoju nadležnost mimo predloga koje daje ministar, čime se obesmišljava ustavni položaj Savjeta i to tijelo operativno svodi na izbor između predloga koje je ministar prethodno filtrirao.
Podsjećaju da je Zakonom o Vojsci propisano, takođe, da su oficiri profesionalna vojna lica, pored podoficira i vojnika po ugovoru (član 7), te da je načelnik Generalštaba Vojske profesionalni oficir (član 40 stav 3). U sistemu upravljanja ljudskim resursima Vojske, unapređenje, postavljenje i razrješenje jesu ključne faze u razvoju karijere oficira, dok postavljenje oficira za načelnika Generalštaba predstavlja najveći stepen napredovanja i priznanja u Vojsci.
- Kadrovsko upravljanje sa oficirima, kao najznačajnijem dijelu profesionalnih vojnih lica u Vojsci, povjereno je Savjetu u skladu sa Ustavom Crne Gore. U kadrovskim upravljanju sa oficirima, predlog ne predstavlja samo tehnički čin, već je jedan od ključnih instrumenata kadrovskog upravljanja oficirima, jer onaj ko kontroliše predlog - presudno utiče na odlučivanje. Propisivanjem ministra odbrane, kao obaveznog predlagača, Savjet se svodi na organ formalne potvrde, što je u suprotnosti sa ustavnom namjerom da Savjet bude samostalno, kolektivno tijelo civilne kontrole nad Vojskom. Pored toga što Ustav utvrđuje nadležnost Savjeta da u punom obimu odlučuje o predmetnim pitanjima, Zakon tu nadležnost u praksi svodi isključivo na prihvatanje ili neprihvatanje predloga ministra - dodaje se u saopštenju za javnost.
U Kancelariji za odnose sa javnošću predsjednika države napominju i da Ustav Crne Gore jasno propisuje da Savjet postavlja, unapređuje i razrješava oficire, uključujući i načelnika Generalštaba, bez nužnog postojanja predloga drugog organa.&nbsp;
- Vlada Crne Gore, kao kolektivni organ izvršne vlasti, nema ustavna ovlašćenja da predlaže Savjetu postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba, kao ni da predlaže unapređenje, postavljenje i razrješenje oficira Vojske. Odnosno, zakonska ovlašćenja ministra odbrane, kao člana Vlade, da predlaže unapređivanje, postavljenje i razrješenje oficira, uključujući načelnika Generalštaba, su u suprotnosti sa članom 130 tačka 3 Ustava Crne Gore - ističe se u saopštenju.
Odredbama člana 103 stav 2 i stav 5 Zakona o Vojsci, u dijelu u kojem se odnose na oficire, normiran je institut vršioca dužnosti na formacijskim mjestima oficira, kao i maksimalno trajanje vršenja dužnosti na tim formacijskim mjestima. Naime, kako kažu u Milatovićevoj službi, članom 103 stav 2 Zakona propisano je da se na formacijsko mjesto oficira za vršioca dužnosti određuje oficir, dok je članom 103 stav 5 propisano da vršenje dužnosti može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost.
- U neposrednoj vezi sa navedenim odredbama, članom 38 stav 1 tačka 11 Zakona o Vojsci propisano je da ministar odbrane određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira postavljenih na formacijskim mjestima u Ministarstvu, državnom organu, privrednom društvu ili pravnom licu - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Poručuju da ustavna norma člana 130 Stav 1 tačka 3 predstavlja jasnu ustavnu garanciju da pitanje oficirskog statusa, uključujući postavljenje oficira na dužnosti, nije administrativna odluka izvršne vlasti, već materija koja je povjerena Savjetu kao kolektivnom organu civilne kontrole nad Vojskom.
Međutim, kako ističu u Milatovićenoj službi, određivanje oficira za vršioca dužnosti predstavlja materijalno vršenje dužnosti oficirske funkcije, odnosno vršenje oficirske dužnosti u materijalnom smislu (postavljenje u dejstvu), sa svim stvarnim ovlašćenjima, obavezama i odgovornostima koje proizilaze iz dužnosti na formacijskom mjestu oficira.&nbsp;
- Institut vršioca dužnosti za oficire se, stoga, ne može tretirati kao neutralno tehničko rješenje, već kao pravni instrument kojim se, makar privremeno, mijenja stvarna kadrovska struktura oficirskih dužnosti. Formalni naziv instituta („vršilac dužnosti“) nije odlučujući - odlučujuća je njegova materijalna sadržina i dejstvo - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Posebno je značajno, napominju, da Zakon izričito dopušta određivanje vršioca dužnosti i na upražnjeno formacijsko mjesto (član 103 stav 3), čime se institut vršioca dužnosti izdvaja iz situacije privremene spriječenosti konkretnog nosioca dužnosti, i primjenjuje se i u slučaju stvarne kadrovske praznine na formacijskom mjestu oficira. Time, kako kažu, institut vršioca dužnosti prestaje biti izuzetak vezan za privremene okolnosti i dobija obilježja mehanizma popune oficirskih dužnosti, odnosno paralelnog statusnog režima kojim se oficiri raspoređuju na oficirska formacijska mjesta mimo odluka Savjeta, iako Ustav postavljanje oficira izričito povjerava Savjetu za odbranu i bezbjednost (član 130 stav1 tačka 3 Ustava Crne Gore).
Dalje podsjećaju da je odredbom člana 103 stav 5 Zakona propisano da vršenje dužnosti na formacijskom mjestu oficira može trajati najduže 18 mjeseci od dana stupanja na dužnost, što je nespojivo sa suštinom privremenog instituta i omogućava dugotrajno održavanje “privremenog” statusa oficira na oficirskom formacijskom mjestu.&nbsp;
- Pri tome, Zakon u članu 103 stav 6 dodatno potvrđuje statusnu prirodu ove mjere, jer izričito propisuje da se oficiru (kao vršiocu dužnosti) vrijeme provedeno na dužnosti računa kao vrijeme provedeno na formacijskom mjestu ukoliko je to uslov za unapređenje, čime institut vršioca dužnosti proizvodi karijerne posljedice jednake redovnom postavljenju na oficirsko formacijsko mjesto - ističe se u saopštenju za javnost.
U Milatovićevoj Kancelariji za odnose sa javnošću ističu da Zakon već poznaje drugu mjeru koja po svojoj prirodi istinski odgovara privremenosti – privremeno upućivanje iz člana 104 Zakona (do šest mjeseci), koje omogućava operativnu fleksibilnost bez pretvaranja privremene mjere u faktičko dugoročno kadrovsko rješenje na oficirskim dužnostima.&nbsp;
- Zbog toga institut vršioca dužnosti na formacijskim mjestima oficira, posebno u trajanju do 18 mjeseci, ne može biti smatran nužnim niti proporcionalnim sredstvom, već predstavlja normativni mehanizam koji omogućava preuzimanje kadrovske kontrole nad oficirskim dužnostima mimo Savjeta - poručeno je u saopštenju.
Kako su rekli, sve osporene norme zajedno pokazuju da Zakon o Vojsci Crne Gore, u osporenom dijelu, derogira Ustav, uvodi paralelne statusne institute kojima se zaobilazi ustavna nadležnost Savjeta i uzrokuje sistemsku ustavnu devijaciju. Time se, kažu u Milatovićenoj službi, dovodi u pitanje ustavna arhitektura komandovanja i civilne kontrole Vojske, koja je zasnovana na Savjetu kao tijelu koje ima vrhovnu i neprikosnovenu ulogu u sistemu odbrane.
Pored toga, ovakva zakonska rješenja, ocjenjuju, ugrožavaju profesionalni karakter Vojske Crne Gore, podrivaju njenu nezavisnost od političkog uticaja i dovode u podređenu ulogu načelnika Generalštaba, kao profesionalca na čelu Vojske, u odnosu na ministra odbrane, kada je u pitanju sistem vojnog odlučivanja i kadriranja.&nbsp;
- Zbog svega navedenog, predsjednik Milatović je predložio da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredbe člana 38 stav 1 tač. 2, 6, 7 i 9 Zakona o Vojsci Crne Gore, i člana 38 stav 1 tačka 11 i člana 103 stav 2 i 5 istog Zakona, u dijelu koji se odnosi na oficire, odnosno na formacijska mjesta oficira i određivanje oficira za vršioca dužnosti, nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaju da važe danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore - zaključeno je u saopštenju za javnost.

Milatović traži ocjenu ustavnosti Zakona o VCG: Ugrožena profesionalnost i nezavisnost Vojske, načelnik Generalštaba podređen ministru

Izjava ministarke evropskih integracija Maide Gorčević da je cilj „održivo i odgovorno članstvo, zasnovano na dosljednom poštovanju evropskih pravila i vrijednosti“ zvuči ohrabrujuće i načelno ispravno. Zato Crna Gora mora prestati da proces integracije u EU tretira samo kao zadovoljavanje administrativnih procedura, bez suštinske promjene ponašanja i dubinske transformacije društva - ocijenila je odbornica Stranke evropskog progresa u Skupštini Glavnog grada Podgorice Jelena Knežević.
Jer, kako je kazala, Evropska unija nije samo skup procedura - već i zajednica društava koje dijele iste vrijednosti:
- Zajednica koja nedvosmisleno osuđuje ratne zločine i veličanje zločinaca; zajednica koja štiti ustavni poredak i suverenitet država članica; zajednica u kojoj institucije funkcionišu bez blokada i političkih ucjena; zajednica u kojoj se sudije imenuju u skladu sa zakonom, a najviši sudovi ne drže u institucionalnoj paralizi; zajednica u kojoj nema mjesta za politički pritisak na tužilaštvo i sudstvo; zajednica u kojoj se spoljnopolitički kurs ne dovodi u pitanje u zavisnosti od dnevne politike; zajednica koja pruža zdravstvenu zaštitu svim građanima kojima je medicinska pomoć nerijetko potrebna, a pogotovo urgentna i u kojoj bolnice nijesu nezaštićene - navela je Knežević.
Proces evropske integracije nije, podvlači ona, skup etapa koje treba preći i poglavlja koje treba zatvoriti već je to, ističe Knežević, jedinstvena šansa za napredak Crne Gore - i institucionalni, i ekonomski, i vrijednosni.

Knežević: Proces EU integracije nije skup procedura nego šansa za suštinski napredak Crne Gore

Iran ulazi u pregovore o svom nuklearnom programu sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) sa realnim idejama i neće podleći pritiscima tokom tih razgovora, kazao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.
On je na platformi Iks napisao da je u Ženevi zbog nove runde indirektnih pregovora sa SAD sa konkretnim predlozima i da Iran želi pravedan dogovor.
Arakči je najavio da će se danas sastati sa generalnim direktorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaelom Grosijem radi detaljne tehničke diskusije, prenosi Press TV.
- Takođe ću se sastati sa ministrom spoljnih poslova Omana Badrom el Busaidijem prije diplomatskih sastanaka sa SAD u utorak - naveo je Arakči. 
Arakči je stigao u Ženevu sinoć na drugu rundu indirektnih pregovora sa SAD o iranskom nuklearnom programu, a očekuje se da će Oman nastaviti da posreduje u razgovorima, prenosi Tanjug.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u nedjelju u Bratislavi da će američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet predsjednika SAD Donalda Trampa, Džared Kušner, otputovati na važne sastanke u vezi sa pitanjem Irana, čiji se ishod očekuje.
Takođe je rekao da Trampova administracija prednost daje diplomatiji kad je riječ o odnosima sa Iranom i da se trenutno fokusira na pregovore.

Tag: zadrzavanje