Skupština Crne Gore danas bi, prema planu objavljenom na sajtu parlamenta, trebalo da počne raspravu o budžetu za 2026. godinu i planiranom zaduživanju.
Na dnevnom redu redu današnje sjednice pored Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, su i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju i Prijedlog zakona o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti odnose na poreske ugovore.
Sjednica je zakazana za 10 sati.
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;
Vlada je ranije podnijela Skupštini amandman na Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kojim se preciziraju iznosi i namjene državnog zaduženja.
Crna Gora će, prema amandmanu, naredne godine moći da se zaduži do 500 miliona eura za obezbjeđenje nedostajućih budžetskih sredstava. Predviđena je i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura za refinansiranje postojećeg duga i stvaranje fiskalne rezerve za 2027. i 2028. godinu.
Predstavljajući budžet u novembru, ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će zaduženje za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dvije milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi zaštite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.
Opozicija je ovo ocijenila kao istorijsko zaduživanje države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skupština počinje raspravu o budžetu i zaduživanju

Crna Gora se ponovo zadužila, ovoga puta za punih 500 miliona eura. Od tog iznosa, 450 miliona eura pozajmljeno je na međunarodnom tržištu, dok je 50 miliona eura prikupljeno emisijom obveznica na domaćem tržištu, od građana i privrede. U 2025. godini, zaduženje Crne Gore dostiglo je zastrašujućih 1,45 milijardi eura - poručili su u ekonomskoj redakciji Strategije za evropsku Crnu Goru (STEGA).
To, kažu, u prevodu znači da se svakog dana ove godine država u prosjeku zaduživala za 4,4 miliona eura.
- Kada se ovogodišnje zaduženje rasporedi na sve stanovnike Crne Gore, dolazimo do podatka koji bi morao uznemiriti svakog mislećeg čovjeka: svaki građanin, od novorođenčeta do penzionera, opterećen je sa dodatnih 2.340 eura duga samo u ovoj godini - naveli su u STEGA.
To je, podvlače oni, teret koji će građani plaćati godinama, decenijama i generacijama koje dolaze.
- Ono što zabrinjava više od samih brojki jeste potpuno odsustvo promjene kursa. Vlada nastavlja da koristi zaduživanje kao osnovni mehanizam finansiranja tekuće potrošnje, umjesto da sprovodi strukturne reforme koje bi omogućile održivi ekonomski razvoj. Vlada nema namjeru da mijenja ekonomski model a zaduživanje je postalo sistemski pristup vođenju države - istakli su oni.
Postavlja se, ukazuju, ključno pitanje: za što se zadužujemo? Da li gradimo infrastrukturu koja će generisati povrat? Da li ulažemo u proizvodne kapacitete?&nbsp;
- Ne, zadužujemo se da bismo platili kamate te pokrili rupe u budžetu nastale neodgovornom potrošnjom, partijskim zapošljavanjem i projektima upitne ekonomske logike - naveli su u STEGA.
Svaki novi nepovoljni kredit dodatno, upozoravaju oni, sužava prostor za vođenje samostalne ekonomske politike.
- Država koja je prezadužena nema pregovaračku moć, nema mogućnost strateškog planiranja, nema kapacitet da odgovori na ekonomske šokove. Umjesto da gradi temelje prosperiteta, Vlada gura Crnu Goru u finansijski bezdan. Gradi se piramida duga čiji će vrhunac biti, neminovno, neodrživost javnog duga - naveli su u STEGA.
Ekonomski model je, cijene oni, jasan.
- Kratkoročna politička računica nauštrb dugoročne ekonomske stabilnosti. Oni koji danas potpisuju ugovore o zaduživanju neće biti ti koji će vraćati dugove. Tu „privilegiju" i teret oni ostavljaju građanima i budućim generacijama. Stoga, pola milijarde eura novog duga nije nikakva vijest o uspješnom finansiranju. To je vijest o produbljavanju krize; što prije to shvatimo, prije možemo početi da tražimo odgovorne i odgovornost za neučinjeno - zaključili su u saopštenju.

STEGA: Država se svakog dana ove godine u prosjeku zaduživala za 4,4 miliona eura

U 2026. godini država bi mogla da izda garancije u iznosu do 171.950.000 eura, čime se još jednom potvrđuje da se ključni razvojni projekti i dalje baziraju &nbsp;na novim kreditima. &nbsp;Garancije obuhvataju širok spektar infrastrukturnih zahvata – od energetike i vodosnabdijevanja do željezničkog transporta – ali ostaje otvoreno pitanje efikasnosti, kontrole troškova i opravdanosti tolikog oslanjanja na međunarodno kreditiranje.
Država u 2026. godini, kako se navodi u Prijedlogu budžeta, može izdati garancije u ukupnom iznosu do &nbsp;gotovo 172 miliona eura (171.950.000).&nbsp;
1. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica (CGES) i Francuske razvojne agencije (AFD), za potrebe finansiranja „Projekta rekonstrukcije i proširenja TS 220/110 kV Perućica i nabavke autotransformatora 400/220 kV Pljevlja 2“, u iznosu do 25.000.000,00 eura.
2. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektrodistributivnog sistema AD Podgorica (CEDIS) i Francuske razvojne agencije (AFD), za realizaciju „Projekta rekonstrukcije šest 35 kV postrojenja i zamjene opreme u 250 TS 10/0,4 kV“, u iznosu do 35.000.000,00 eura.
3. Za kreditni aranžman između Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje DOO i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe druge tranše kreditnog aranžmana, namijenjenog finansiranju projekta unapređenja sistema regionalnog vodosnabdijevanja, u iznosu do 12.000.000,00 eura.
4. Za kreditni aranžman između Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje DOO i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe finansiranja projekta „Izgradnja dodatnih rezervoarskih kapaciteta i povećanje energetske efikasnosti regionalnog vodovodnog sistema“, u iznosu do 6.000.000,00 eura.
5. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica (CGES) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe izgradnje 110 kV dalekovoda Vilusi–Herceg Novi, u iznosu do 18.000.000,00 eura.
6. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica (CGES) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe finansiranja „Projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda“, u iznosu do 15.000.000,00 eura.
7. Za kreditni aranžman između Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe finansiranja investicione opravke devet putničkih kola tipa „Y“, u iznosu do 11.250.000,00 eura.
8. Za kreditne aranžmane između Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe redovne opravke električnih lokomotiva sa modernizacijom, u iznosu do 4.700.000,00 eura.
9. Za kreditni aranžman između Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe nabavke novih putničkih kola sa ležajevima, u iznosu do 30.000.000,00 eura.
10. Za kreditni aranžman između Montecargo AD Podgorica i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe nabavke voznih sredstava i modernizacije voznog parka, u iznosu do 15.000.000,00 eura.

Miraš Dušević

Novo zaduživanje na pomolu - garancije do 172 miliona eura

Poslanici Socijaldemokrata podnijeli su amandmane na Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2025. kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.
Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore, kako se navodi u saopštenju, predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1,14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.
Poslanici SD-a, kako je istaknutom predloženim amandmanom traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.
- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - podsjećaju iz SD-a.

SD podnio amandman: Smanjiti zaduživanja za 200 miliona eura u 2025.

Kakvo god nam bilo finansiranje, imali budžet ili ne, ono što je sigurno jeste da se Crna Gora nastavlja brutalno zaduživati, zasigurno najjačim intenzitetom u Evropi, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
Anđušić je rekao da svaku vijest i odluku o zaduženju uredno prati i podatak da ćemo se pored otplate starih dugova zadužiti i za investicije i projekte. 
- Prođe skoro pet godina, a taj dio investicionog zaduženja još nijedan građanin Crne Gore nije uspio registrovati u bilo kojoj formi. Situacija je otprilike takva da sredstva uzeta za “investicije” više nisu dovoljna da se izmiruju socijalna davanja i obavezni rashodi, čemu su zapravo sve vrijeme i služila - naveo je Anđušić na mreži X.
Ovih dana, kako ja kazao, vidimo eskalaciju svega toga. 
- Crna Gora, država rasutih javnih finansija, ekonomije koja ne postoji i prevaranata koji nas vode u dužničko ropstvo - poručio je Anđušić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1881438629395919087%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Crna Gora - država rasutih javnih finansija, ekonomije koja ne postoji i prevaranata koji nas vode u dužničko ropstvo

Nedovoljna iskorišćenost postojećih kapaciteta, visoke kamatne stope i nepovoljni uslovi kapitalnog zaduživanja, najveće se prepreke novim investicijama, pokazala je anketa među preduzećima koju je sprovela Centralna banka (CBCG). 
 
Kako se navodi u izvještaju CBCG o kretanju cijena za drugi kvartal, od ukupnog broja anketiranih preduzeća, njih 58,93 odsto planira povećanje obima aktivnosti do kraja godine, dok 41,07 odsto očekuje nepromijenjen obim aktivnosti. 
 
- Veći broj anketiranih, njih 63,16 odsto, planira nove investicije, od čega se najveći broj odnosi se na povećanje fiksne imovine - navodi se u izvještaju. 
 
Pored toga, rezultati ankete pokazuju da najveći broj anketiranih preduzeća, u oblasti poslovnih barijera, kao prepreku vidi opšte rizike poslovanja 29,29 odsto i nedostatak kvalifikovane radne snage na tržištu rada 23,23 odsto. 
 
- Potom dolaze previsoki porezi i ostali oblici dadžbina 14,14 odsto, visoke kamatne stope na kredite 11,11 odsto, tržišna konkurencija 10,10 odsto, niske cijene 5,05 odsto, ostale barijere 4,04 odsto i slaba tražnja 3,03 odsto anketiranih - precizira se u izvještaju. 
 
Anketa je pokazala da 47,54 odsto preduzeća očekuje isti nivo aktivnih kamatnih stopa u ovoj godini u odnosu na prošlu, 27,87 odsto niži, a 24,59 odsto viši nivo. 
 
Kada su u pitanju inflaciona očekivanja banaka, na osnovu ankete sprovedene u avgustu, devet banaka očekuje pad, dok po jedna banka očekuje rast, odnosno isti nivo inflacije u odnosu na prošlu godinu. 
 
Po pitanju očekivanja visine inflacije, šest banaka očekuje nivo inflacije između tri i šest odsto, pet banaka smatra da će se inflacija kretati između šest i devet odsto, dok nijedna banka ne očekuje inflaciju između nula i tri odsto i višu od devet odsto. 
 
Od ukupnog broja anketiranih preduzeća, 50,85 odsto očekuje da će inflacija u ovoj godini biti između tri i šest odsto. 
 
- Da će inflacija biti između šest i devet odsto očekuje 28,81 odsto, dok inflaciju višu od devet odsto očekuje 15,25 odsto preduzeća. Inflaciju između nula i tri odsto očekuje 5,08 odsto anketiranih - zaključuje se u izvještaju.

Visoke kamate i nepovoljni uslovi zaduživanja prepreke investicijama

Iz Građanske inicijative „21. maj“ saopštili su da Poreska uprava nastavlja da obmanjuje javnost o digitalnoj transformaciji javnih registara koji su u njenoj nadležnosti.
- Umjesto da prizna da je tzv. IRMS primjer digitalnog sunovrata i da je njegova višemjesečna traljava i nefunkcionalna primjena nanijela neprocjenjivu štetu privredi, svakog dana slušamo besmislena pravdanja od strane vrha PU - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, osim što malokrvno radi njegov segment vezan za računovodstvene i fiskalne poslove, dio vezan za radne odnose i poreske potvrde je u pometnji, dok je mrtav segment koji se tiče Centralnog registra privrednih subjekata.
- Pritom, pozivanje na normativne probleme, iako je svakom suvislom pravniku jasno da je novi Zakon o privrednim društvima primjer lošeg i štetočinskog teksta, je groteskno jer trenutno ni jedna firma ne može da digitalno sprovede tzv. postupak usklađivanja sa novim zakonom - dodaju.
Iz GI „21. maj“ poručuju da taj postupak ne zavisi od zakonskih nebuloza koje se tiču notara na što se poziva PU, već je nesprovodljiv zahvaljujući, kako su kazali, zlosrećnom softveru.
- Tako da u ovom trenutku niti je moguće osnovati preduzeće u Crnoj Gori, niti registrovati preduzetničku djelatnost, niti je moguće uskladiti privredna društva sa zakonom, niti je moguće sprovesti bilo kakvu kompanijsku promjenu. Sve ovo poprima obilježja ozbiljne privredne subverzije i zahtijeva reagovanje državnog tužilaštva - zaključili su.

GI "21. maj": IRMS primjer digitanog sunovrata koji nanosi neprocjenjivu štetu privredi

Predsjednik Libana, Žozef Aun, osudio je izraelske zračne napade u regijama Sidon i Beka, rekavši da napadi ometaju napore za stabilizaciju zemlje te je pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje.
- Nastavak napada predstavlja neprijateljski čin i osujetiti će napore i diplomatske poduhvate koje Liban ulaže sa svojim bratskim i prijateljskim zemljama, predvođenim Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi stabilizovao stanje i zaustavio izraelska neprijateljstva protiv Libana - rekao je Aun.
Dodao je da ovi napadi predstavljaju novo kršenje suvereniteta Libana i jasno kršenje međunarodnih obaveza.
Takođe, odražavaju negiranje volje međunarodne zajednice, posebno rezolucija Ujedinjenih nacija koje pozivaju na potpuno poštivanje Rezolucije 1701 i njenu provedbu u svim aspektima.
Aun poziva međunarodnu zajednicu da "preuzme svoju odgovornost i odmah zaustavi napade, te da izvrši pritisak za poštivanje međunarodnih rezolucija, očuvanje suvereniteta, sigurnosti i teritorijalnog integriteta Libana i izbjegavanje daljnje eskalacije i napetosti u regiji".

Predsjednik Libana pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje na izraelske napade

Plavljanka R.Đ. (26) uhapšena je jer je sedamdesetogodišnjaku u tom gradu ukarala novac u iznosu od 70.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, policija je u roku od jednog dana od prijave rasvijetlila tešku krađu.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Plav su u roku jednog dana rasvijetlili krivično djelo teška krađa u kojoj je oštećenom licu otuđeno 70.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka, a što je oštećeni ovom Odjeljenju bezbjednosti prijavio 19.02.2026. godine. Policijski službenici su u najkraćem roku, u toku jednog dana, identifikovali osumnjičenu, lišili je slobode i u šteku u njenom stanu pronašli i oduzeli više od polovine otuđenog novca, a pronađeno je i oduzeto i vozilo kupljeno novcem koji je otuđila. Ona je krivično djelo, sumnja se, počinila skoro mjesec dana prije nego je oštećeni tešku krađu prijavio Policiji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ona je, kako se sumnja, 24. januara ove godine oko 19.00 sati, koristeći prethodno stečeno povjerenje oštećenog sedamdesetogodišnjaka, ušla u njegovu porodičnu kuću čija su vrata bila nezaključana.&nbsp;
- Ona se potom stepenicama popela na sprat kuće i iz spavaće sobe, sa više mjesta – iz džepova sakoa, otuđila nekoliko koverti u kojima se nalazilo ukupno 15.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka. Zatim je, sumnja se, znajući gdje se sef nalazi, otuđila i sef koji je, kada se udaljila sa lica mjesta sa navedenim novcem i sefom, uz upotrebu podesnog sredstva i fizičke snage obila u svojoj kući i iz sefa otuđila još oko 55.000 eura - dodaje se u saopštenju.
Osumnjičena R.Đ. je potom, sumnja se, sav otuđeni novac smjestila u plastičnu kutiju i sakrila ga u šteku u svom stanu – šupljini zida ispod stepenica koja se nalazi iza kuhinjskih elemenata.&nbsp;
- Novac, koji je krila na navedenom mjestu koje nije bilo vidljivo i koje je bilo dobro zamaskirano, je potom počela da troši na putovanja, luksuznu garderobu, nakit i poklone, dok je dio novca – 11.000 eura dala svom emotivnom partneru. Njen emotivni partner je za taj novac kupio vozilo „VW Golf“ VII na auto placu u Tuzima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici su, kako ističu, postupajući po prijavi oštećenog, vrlo brzo, za manje od jednog dana, došli do identiteta osumnjičene, kod koje su u kući pronašli sakriven novac u šteku u iznosu od 36.850 eura.&nbsp;
- Novac je oduzet i biće vraćen oštećenom vlasniku, a takođe je i oduzeto i navedeno vozilo koje je kupljeno otuđenim novcem koje će takođe, nakon kriminalističke obrade i procedura, biti predato vlasniku otuđenog novca. Osumnjičena će, uz krivičnu prijavu, biti privedena državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, zbog sumnje da je počinila navedeno krivično djelo - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici nastavljaju sa preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti, radi rasvjetljavanja svih krivičnih djela među kojima i djela iz oblasti imovinskog kriminala, a u cilju zaštite građana i njihove imovine.

Plav: Uhapšena osumnjičena za krađu novca u iznosu od 70.000 eura

Mithat Kuč, kandidat koji se prijavio na konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), obratio se Savjetu ASK nakon što je to tijelo najavilo da će od Višeg suda za prekršaje zatražiti informaciju o kazni – sudskoj opomeni – koja mu je izrečena.
U dopisu Savjetu ASK, u koji je Portal ETV imao uvid, Kuč, koji je nekadašnji vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata Tužilačkog ssvjeta, detaljno informiše Savjet o pravosnažnosti rješenja, razlozima zbog kojih nije izjavio žalbu, kao i o svim izvještajima o prihodima i imovini koje je podnosio tokom vršenja funkcije i nakon njenog prestanka. Takođe, on obrazlaže okolnosti koje su dovele do pokretanja prekršajnog postupka.
Kuč u dopisu navodi:
„Ovim putem želim da Vas obavijestim, u vezi samom kandidaturom za direktora, da je rješenje Suda za prekršaje kojim mi je izrečena sudska opomena postalo pravosnažno. Takođe Vas obavještavam da na navedeno rješenje nijesam ulagao žalbu.“
Prema njegovim riječima, on je od dana imenovanja redovno i blagovremeno podnosio izvještaje o prihodima i imovini, u skladu sa zakonskim obavezama, te cijeni da je potrebno da ib i detaljnije upoznam u ss tim.&nbsp;
„Dana 15.12.2022. godine, od strane Tužilačkog savjeta, određen sam za VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta. U skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, uredno i blagovremeno sam, u roku od 30 dana od stupanja na navedenu funkciju, podnio Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On ističe i redovne godišnje izvještaje.&nbsp;
„Takođe, do 30. marta 2023. godine, uredno i blagovremeno sam Agenciji podnio redovni godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu, te za 2023. godinu do 30. marta 2024. godine.“
Kuč u dopisu navodi da je, nakon prestanka funkcije, uredno podnio izvještaj.
„Nakon što mi je 6. juna 2024. godine prestala funkcija VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, u roku od 30 dana od prestanka funkcije, podnio sam Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On dalje ističe vanredne izvještaje podnesene nakon prestanka funkcije.
„Dana 3. decembra 2024. godine, nakon što mi je prestala funkcija, kada je moja supruga refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
„Dana 30. decembra 2024. godine, dakle nakon što mi je prestala funkcija, a kada sam refinansirao potrošački kredit, podnio sam vanredni izvještaj Agenciji, koji u prilogu dostavljam.“
„Takođe, 2. jula 2025. godine, nakon što sam ponovo refinansirao navedeni kredit, te nakon što je moja supruga takođe refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
Kuč u dopisu podvlači:
„Dakle, iz naprijed navedenog jasno proizilazi da sam Agenciji, nakon što mi je prestala funkcija, podnio četiri izvještaja o prihodima i imovini, a tokom vršenja funkcije tri.“
Kako je kazao, nakon prestanka funkcije konsultovao je Zakon o sprečavanju korupcije.&nbsp;
„Nakon što mi je prestala funkcija, konsultovao sam Zakon o sprečavanju korupcije, kako bih video koje su mi obaveze po prestanku funkcije, te utvrdio da je odredbom člana 25 stav 4 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je bio važeći u trenutku kada mi je prestala funkcija, propisano da je javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije, obavijesti Agenciju i podnese izvještaj, što sam i učinio, dok je stavom 5 istog člana propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije podnese izvještaj Agenciji, sa stanjem na dan podnošenja izvještaja. Dakle, nije bilo propisano ograničenje da se izvještaj po prestanku funkcije u naredne dvije godine podnosi do 30. marta tekuće godine za prethodnu, te iz tog razloga izvještaj za 2024. godinu nijesam podnio do 30. marta 2025. godine, cijeneći da je navedena odredba važeća.“
On navodi razloge kašnjenja.&nbsp;
„Međutim, nakon što je protiv mene pokrenut prekršajni postupak da izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nijesam dostavio do 30. marta 2025. godine, utvrdio sam, a što mi do tada zaista nije bilo poznato, da se nakon prestanka funkcije (funkcija prestala dana 05. juna 2024. godine) izmijenila odredba člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (‘Službeni list CG’, br. 54/2024 od 11.6.2024. godine, a stupio je na snagu 12.6.2024), kojom je propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan je da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnese izvještaj Agenciji.“
Prema njegovim riječima, &nbsp;Izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nije &nbsp;dostavio blagovremeno (do 30. marta 2025. godine), zato što mu je promakla izmjena člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (koja izmjena je stupila na snagu nakon prestanka funkcije), a zbog čega je i pokrenut prekršajni postupak protiv njega, u kom postupku je pred sudom detaljno naveo razloge propuštanja, te tokom postupka, odnosno dana 5. novembra 2025. godine, otklonio nepravilnost, odnosno Agenciji dostavio izvještaj za 2024. godinu (koji u prilogu dostavljam), te o tome obavijestio sud, nakon čega mu je izrečena sudska opomena.
„Dakle, imajući u vidu prednje, moja kandidatura ni na koji način ne može biti sporna, jer sam u konkretnom slučaju otklonio nepravilnost, prijavio imovinu, izrečena mi je najblaža sankcija i nema elemenata prikrivanja ili sticanja koristi, a što pokazuje da nema trajne povrede integriteta, nema teškog oblika kršenja zakona i radi se formalnom izricanju sankcije.“
On dalje ističe:
„Smatram da kao Savjet, prilikom daljeg odlučivanja o mojoj kandidaturi trebate imati u vidu da li je bilo namjere da izvještaj za 2024. godinu ne podnesem blagovremeno – a iz svega naprijed navedenog jasno je da nije, da li je bilo prikrivanja – a nije, jer sam izvještaj naknadno podnio, te da li postoji kontinuitet povreda – a ne postoji, jer sam za nepune tri godine (tokom vršenja funkcije te nakon prestanka funkcije), u periodu kada sam bio u obavezi da dostavljam redovne i vanredne izvještaje o prihodima i imovini, dostavio Agenciji blagovremeno i uredno šest (6) izvještaja, koji se nalaze na zvaničnom sajtu Agencije, što sam provjerio.“
Na kraju, Kuč u dopisu navodi:
„Ukoliko Savjet ocijeni da nijesam prošao test integriteta (što po mom dubokom uvjerenju ne može biti) zbog izrečene sudske opomene, koja mi je izrečena zbog propuštanja roka za podnošenje izvještaja o prihodima i imovini za 2024. godinu, koju nepravilnost sam otklonio, zanemarujući naprijed navedene činjenice, ukazujem na odredbu člana 88 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, koja se primjenjuje i na izbor direktora Agencije, a koja propisuje da se ne može birati lice koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti korupcije i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa ovim zakonom. Dakle, prostim jezičkim tumačenjem formulacija je kumulativna, te zbog toga obje smetnje moraju postojati da bi kandidat bio eliminisan.“

Tag: zaduzivanje