Crna Gora se ponovo zadužila, ovoga puta za punih 500 miliona eura. Od tog iznosa, 450 miliona eura pozajmljeno je na međunarodnom tržištu, dok je 50 miliona eura prikupljeno emisijom obveznica na domaćem tržištu, od građana i privrede. U 2025. godini, zaduženje Crne Gore dostiglo je zastrašujućih 1,45 milijardi eura - poručili su u ekonomskoj redakciji Strategije za evropsku Crnu Goru (STEGA).
To, kažu, u prevodu znači da se svakog dana ove godine država u prosjeku zaduživala za 4,4 miliona eura.
- Kada se ovogodišnje zaduženje rasporedi na sve stanovnike Crne Gore, dolazimo do podatka koji bi morao uznemiriti svakog mislećeg čovjeka: svaki građanin, od novorođenčeta do penzionera, opterećen je sa dodatnih 2.340 eura duga samo u ovoj godini - naveli su u STEGA.
To je, podvlače oni, teret koji će građani plaćati godinama, decenijama i generacijama koje dolaze.
- Ono što zabrinjava više od samih brojki jeste potpuno odsustvo promjene kursa. Vlada nastavlja da koristi zaduživanje kao osnovni mehanizam finansiranja tekuće potrošnje, umjesto da sprovodi strukturne reforme koje bi omogućile održivi ekonomski razvoj. Vlada nema namjeru da mijenja ekonomski model a zaduživanje je postalo sistemski pristup vođenju države - istakli su oni.
Postavlja se, ukazuju, ključno pitanje: za što se zadužujemo? Da li gradimo infrastrukturu koja će generisati povrat? Da li ulažemo u proizvodne kapacitete?&nbsp;
- Ne, zadužujemo se da bismo platili kamate te pokrili rupe u budžetu nastale neodgovornom potrošnjom, partijskim zapošljavanjem i projektima upitne ekonomske logike - naveli su u STEGA.
Svaki novi nepovoljni kredit dodatno, upozoravaju oni, sužava prostor za vođenje samostalne ekonomske politike.
- Država koja je prezadužena nema pregovaračku moć, nema mogućnost strateškog planiranja, nema kapacitet da odgovori na ekonomske šokove. Umjesto da gradi temelje prosperiteta, Vlada gura Crnu Goru u finansijski bezdan. Gradi se piramida duga čiji će vrhunac biti, neminovno, neodrživost javnog duga - naveli su u STEGA.
Ekonomski model je, cijene oni, jasan.
- Kratkoročna politička računica nauštrb dugoročne ekonomske stabilnosti. Oni koji danas potpisuju ugovore o zaduživanju neće biti ti koji će vraćati dugove. Tu „privilegiju" i teret oni ostavljaju građanima i budućim generacijama. Stoga, pola milijarde eura novog duga nije nikakva vijest o uspješnom finansiranju. To je vijest o produbljavanju krize; što prije to shvatimo, prije možemo početi da tražimo odgovorne i odgovornost za neučinjeno - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

STEGA: Država se svakog dana ove godine u prosjeku zaduživala za 4,4 miliona eura

U 2026. godini država bi mogla da izda garancije u iznosu do 171.950.000 eura, čime se još jednom potvrđuje da se ključni razvojni projekti i dalje baziraju &nbsp;na novim kreditima. &nbsp;Garancije obuhvataju širok spektar infrastrukturnih zahvata – od energetike i vodosnabdijevanja do željezničkog transporta – ali ostaje otvoreno pitanje efikasnosti, kontrole troškova i opravdanosti tolikog oslanjanja na međunarodno kreditiranje.
Država u 2026. godini, kako se navodi u Prijedlogu budžeta, može izdati garancije u ukupnom iznosu do &nbsp;gotovo 172 miliona eura (171.950.000).&nbsp;
1. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica (CGES) i Francuske razvojne agencije (AFD), za potrebe finansiranja „Projekta rekonstrukcije i proširenja TS 220/110 kV Perućica i nabavke autotransformatora 400/220 kV Pljevlja 2“, u iznosu do 25.000.000,00 eura.
2. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektrodistributivnog sistema AD Podgorica (CEDIS) i Francuske razvojne agencije (AFD), za realizaciju „Projekta rekonstrukcije šest 35 kV postrojenja i zamjene opreme u 250 TS 10/0,4 kV“, u iznosu do 35.000.000,00 eura.
3. Za kreditni aranžman između Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje DOO i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe druge tranše kreditnog aranžmana, namijenjenog finansiranju projekta unapređenja sistema regionalnog vodosnabdijevanja, u iznosu do 12.000.000,00 eura.
4. Za kreditni aranžman između Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje DOO i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe finansiranja projekta „Izgradnja dodatnih rezervoarskih kapaciteta i povećanje energetske efikasnosti regionalnog vodovodnog sistema“, u iznosu do 6.000.000,00 eura.
5. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica (CGES) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe izgradnje 110 kV dalekovoda Vilusi–Herceg Novi, u iznosu do 18.000.000,00 eura.
6. Za kreditni aranžman između Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica (CGES) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe finansiranja „Projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda“, u iznosu do 15.000.000,00 eura.
7. Za kreditni aranžman između Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe finansiranja investicione opravke devet putničkih kola tipa „Y“, u iznosu do 11.250.000,00 eura.
8. Za kreditne aranžmane između Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe redovne opravke električnih lokomotiva sa modernizacijom, u iznosu do 4.700.000,00 eura.
9. Za kreditni aranžman između Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe nabavke novih putničkih kola sa ležajevima, u iznosu do 30.000.000,00 eura.
10. Za kreditni aranžman između Montecargo AD Podgorica i kreditora koji će biti utvrđen tokom godine, za potrebe nabavke voznih sredstava i modernizacije voznog parka, u iznosu do 15.000.000,00 eura.

Miraš Dušević

Novo zaduživanje na pomolu - garancije do 172 miliona eura

Poslanici Socijaldemokrata podnijeli su amandmane na Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2025. kojim predlažu da se smanji iznos potencijalnog zaduženja u ovoj godini za 200 miliona eura.
Vladinim prijedlogom odluke o zaduživanju Crne Gore, kako se navodi u saopštenju, predviđeno je da nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2025. iznose 1,14 milijarde eura, a da se država u ove godine može zadužiti u iznosu do 900 miliona eura za potreba obezbjeđenja nedostajućih sredstava, dok se izuzetno država može u 2025. još zadužiti u iznosu do 500 miliona eura što je ukupno 1,4 milijardu eura potencijalnog zaduženja.
Poslanici SD-a, kako je istaknutom predloženim amandmanom traže da se taj iznos umanji za 200 miliona eura, uz efikasnije vođenje javnih finansija i racionalizaciju neproduktivne potrošnje.
- Fiskalnom strategijom predviđeno je da će se država zadužiti tri milijarde eura u naredne tri godine i da će neto javni dug Crne Gore porasti za 1,2 milijarde eura i to sa 4,3 milijarde eura u 2024. na 5,5 milijardi eura u 2027 - podsjećaju iz SD-a.

500x500

1250x600

1084x550

SD podnio amandman: Smanjiti zaduživanja za 200 miliona eura u 2025.

Kakvo god nam bilo finansiranje, imali budžet ili ne, ono što je sigurno jeste da se Crna Gora nastavlja brutalno zaduživati, zasigurno najjačim intenzitetom u Evropi, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
Anđušić je rekao da svaku vijest i odluku o zaduženju uredno prati i podatak da ćemo se pored otplate starih dugova zadužiti i za investicije i projekte. 
- Prođe skoro pet godina, a taj dio investicionog zaduženja još nijedan građanin Crne Gore nije uspio registrovati u bilo kojoj formi. Situacija je otprilike takva da sredstva uzeta za “investicije” više nisu dovoljna da se izmiruju socijalna davanja i obavezni rashodi, čemu su zapravo sve vrijeme i služila - naveo je Anđušić na mreži X.
Ovih dana, kako ja kazao, vidimo eskalaciju svega toga. 
- Crna Gora, država rasutih javnih finansija, ekonomije koja ne postoji i prevaranata koji nas vode u dužničko ropstvo - poručio je Anđušić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1881438629395919087%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Crna Gora - država rasutih javnih finansija, ekonomije koja ne postoji i prevaranata koji nas vode u dužničko ropstvo

Nedovoljna iskorišćenost postojećih kapaciteta, visoke kamatne stope i nepovoljni uslovi kapitalnog zaduživanja, najveće se prepreke novim investicijama, pokazala je anketa među preduzećima koju je sprovela Centralna banka (CBCG). 
 
Kako se navodi u izvještaju CBCG o kretanju cijena za drugi kvartal, od ukupnog broja anketiranih preduzeća, njih 58,93 odsto planira povećanje obima aktivnosti do kraja godine, dok 41,07 odsto očekuje nepromijenjen obim aktivnosti. 
 
- Veći broj anketiranih, njih 63,16 odsto, planira nove investicije, od čega se najveći broj odnosi se na povećanje fiksne imovine - navodi se u izvještaju. 
 
Pored toga, rezultati ankete pokazuju da najveći broj anketiranih preduzeća, u oblasti poslovnih barijera, kao prepreku vidi opšte rizike poslovanja 29,29 odsto i nedostatak kvalifikovane radne snage na tržištu rada 23,23 odsto. 
 
- Potom dolaze previsoki porezi i ostali oblici dadžbina 14,14 odsto, visoke kamatne stope na kredite 11,11 odsto, tržišna konkurencija 10,10 odsto, niske cijene 5,05 odsto, ostale barijere 4,04 odsto i slaba tražnja 3,03 odsto anketiranih - precizira se u izvještaju. 
 
Anketa je pokazala da 47,54 odsto preduzeća očekuje isti nivo aktivnih kamatnih stopa u ovoj godini u odnosu na prošlu, 27,87 odsto niži, a 24,59 odsto viši nivo. 
 
Kada su u pitanju inflaciona očekivanja banaka, na osnovu ankete sprovedene u avgustu, devet banaka očekuje pad, dok po jedna banka očekuje rast, odnosno isti nivo inflacije u odnosu na prošlu godinu. 
 
Po pitanju očekivanja visine inflacije, šest banaka očekuje nivo inflacije između tri i šest odsto, pet banaka smatra da će se inflacija kretati između šest i devet odsto, dok nijedna banka ne očekuje inflaciju između nula i tri odsto i višu od devet odsto. 
 
Od ukupnog broja anketiranih preduzeća, 50,85 odsto očekuje da će inflacija u ovoj godini biti između tri i šest odsto. 
 
- Da će inflacija biti između šest i devet odsto očekuje 28,81 odsto, dok inflaciju višu od devet odsto očekuje 15,25 odsto preduzeća. Inflaciju između nula i tri odsto očekuje 5,08 odsto anketiranih - zaključuje se u izvještaju.

Visoke kamate i nepovoljni uslovi zaduživanja prepreke investicijama

Memorijalni stonoteniski turnir Slobodanka Boba Gurešić biće odigran sjutra u Podgorici, u organizaciji Stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča. 
 
Turnir je inkluzivnog karaktera, a osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, najavljeno je učešće i reprezentacija Srbije, kao i klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja. 
 
Dolazak su najavili i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja. 
 
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope. 
 
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije. 
 
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu. 
 
Turnir u dvorani Verde počeće u 13 sati. 
 
Biće odigran uz podršku Glavnog grada, a pod pokroviteljstvom Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. 
 
Dvorana Verde u petak i subotu biće domaćin i sedmog međunarodnog stonoteniskog turnira za osobe sa invaliditetom Podgorica open.

Sjutra memorijalni turnir Slobodanka Gurešić

Protiv M.L. (19) iz Berana i N.D. (36) iz Podgorice podnijete su krivične prijave zbog sumnje na omogućavanje uživanja opojnih droga.
M.L. se sumnjiči da je marihuanu obezbijedio za tri osobe u Beranama, a N.D. u Bijelom Polju jednoj osobi iz Podgorice.
- Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će i u narednom periodu biti jedan od prioriteta u radu službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ - naveli su u policiji.

Berancu i Podgoričaninu krivične prijave zbog sumnje da su drugima omogućili drogiranje

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini Crne Gore prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda Predrag Krstonijević, na osnovu ispunjenih uslova za izbor i rezultata detaljnih razgovora sa kandidatima.
Na javni poziv prijavilo se sedam kandidata, uključujući Predraga Krstonijevića, sudiju Višeg suda u Podgorici, Maju Šćepanović, rukovoditeljku Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu; Miru Kontić, zamjenicu direktora Instituta za ljekove i medicinska sredstva; Nikolu Golubovića, člana Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Sinišu Bjekovića, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore; Natašu Radonjić, načelnicu Direkcije za organizaciju pravosuđa u Ministarstvu pravde i Elvisa Durakovića, advokata.
Svi kandidati prošli su kroz intervju sa predsjednikom države i njegovim stručnim timom.
- Razgovori su obuhvatili najvažnija ustavnopravna pitanja, standarde nezavisnosti sudijske funkcije, kao i detaljno sagledavanje profesionalnih referenci - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Sudija Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima, gdje je završio Gimnaziju “Tanasije Pejatović”. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, nakon čega je započeo karijeru kao sudijski pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima. Radio je i u advokaturi, što je njegovom profesionalnom profilu dalo dodatnu širinu. Za sudiju Osnovnog suda u Kotoru izabran je 2013. godine, a 2022. godine izabran je za sudiju Višeg suda u Podgorici.
Sa preko 18 godina iskustva u pravosuđu, od čega više od 12 godina na sudijskoj funkciji, sudija Krstonijević ima stabilan i jasan profesionalni put. Položio je stručni, pravosudni i advokatski ispit, a kontinuirano se usavršavao u oblastima ljudskih prava, prakse Evropskog suda za ljudska prava, međunarodne pravne pomoći i sudijske etike.
Kabinet Predsjednika je istovremeno pozvao poslaničke klubove i poslanike na dodatne konsultacije ukoliko smatraju da je potrebno da se još detaljnije upoznaju sa datim prijedlogom.
- Ustavni sud ne smije ostati nepopunjen. To je institucija koja mora da &nbsp;štiti građane, da čuva Ustav i da obezbjeđuje vladavinu prava. Zato je važno da se prijedlog predsjednika za izbor sudije Ustavnog suda stavi što hitnije na dnevni red Skupštine, tj. da proces bude završen brzo, odgovorno i u interesu države - poručili su u saopštenju.

Milatović predložio da se Predrag Krstonijević izabere za sudiju Ustavnog suda

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: zaduzivanje

STEGA: Država se svakog dana ove godine u prosjeku zaduživala za 4,4 miliona eura

Novo zaduživanje na pomolu - garancije do 172 miliona eura

SD podnio amandman: Smanjiti zaduživanja za 200 miliona eura u 2025.

Anđušić: Crna Gora - država rasutih javnih finansija, ekonomije koja ne postoji i prevaranata koji nas vode u dužničko ropstvo

Visoke kamate i nepovoljni uslovi zaduživanja prepreke investicijama

STEGA: Država se svakog dana ove godine u prosjeku zaduživala za 4,4 miliona eura

Sjutra memorijalni turnir Slobodanka Gurešić

Berancu i Podgoričaninu krivične prijave zbog sumnje da su drugima omogućili drogiranje

Milatović predložio da se Predrag Krstonijević izabere za sudiju Ustavnog suda

PRATITE TVe UŽIVO