U požaru koji se jutros dogodio u podgoričkom naselju Zagorič gorjela je kuća, pri čemu je učinjena velika materijalna šteta, rečeno nam je iz Službe zaštite i spašavanja u Podgorici. 
Kako su saopštili, uspjeli su da spriječe požar ka unjutrašnjosti kuće i ostalim objektima. 
- U sprečavanju požara je učestvovalo pet vozila vatrogasne službe - kazali su u razgovoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorjela kuća u Zagoriču, učinjena velika materijalna šteta

Dio podgoričkog naselja Zagorič večeras je bez struje, zbog problema na niskonaponskoj mreži. Kako je saopšteno Portalu RTCG iz CEDIS-a, radi se na popravci kvara, a građani bi trebalo da dobiju struju nešto poslije ponoći.
Kako nezvanično saznaje Portal RTCG u Rogamskoj ulici došlo do kratkih spojeva na elektro mreži, izgorjeli su kablovi, pri čemu je došlo do više manjih eksplozija.&nbsp;
Dežurne ekipe Cedisa izašle su na teren i popravka će trajati, kako su kazali, više sati.
- Očekujemo da će kvar biti popravljen za dva do tri sata - kazali su iz CEDIS-a.

1084x550

Dio Zagoriča bez struje, izgorjeli kablovi

Premijer Milojko Spajić komentarisao je današnju sječu borova i čempresa u Zagoriču poručujući da je obeshrabrujuća poruka da nam treba i lična i ekološka svijest.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-desetine-borova-i-cempresa-posjeceno-u-zagoricu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ekološka inspekcija o posječenim borovima i čempresima u Zagoriču - privatnik nije u obavezi da sprovede procjenu uticaja na životnu sredinu. Ovakva pomalo obeshrabrujuća poruka nosi sljedeći zaključak - osim bolje regulative i jače kontrole od strane države kroz inspekcije - potrebna je i ekološka svijest naših ljudi da se promijeni - naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmers-povodom-sjece-borova-i-cempresa-u-zagoricu-lokacija-nije-dio-park-sume-gorica-ne-podlijeze-procjeni-uticaja-na-zivotnu-sredinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Privatno zemljište koje nije u zaštićenoj zoni, kako je dodao, ne podliježe državnoj kontroli.
- Promjena načina razmišljanja je proces koji može trajati i decenijama, ali treba što više ukazivati na to da bi se stvari što prije pokrenule sa ekološke mrtve tačke - napisao je Spajić.

Spajić o sječi borova i čempresa: Obeshrabrujuća poruka da nam treba i lična ekološka svijest

Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera su saopštili da lokacija u Zagoriču na kojoj su posječene desetine borova i čempresa nije dio park šume Gorica, te da ne podliježe procjeni uticaja na životnu sredinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-desetine-borova-i-cempresa-posjeceno-u-zagoricu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Po njihovom nalogu je, kažu, na lice mjesta izašao ekološki inspektor.
- Inspektor je utvrdio da je na osnovu akta Agencije za zaštitu životne sredine broj 03-UPI-1947/2 od 05.11.2024. godine, utvrđeno da realizacija ovog projekta ne podliježe obavezi sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu, budući da je planirana površina poslovnog dijela objekta manja od 1.000 m², što je u skladu sa važećom Uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja. Prema dostupnim podacima predmetna lokacija se ne nalazi u granicama zaštićenog područja prirode „Park šuma Gorica" - istakli su u MERS.
Inspekcijski nadzor je izvršio, dodaju, i šumarski inspektor koji će takođe u okviru svojih nadležnosti i shodno zakonu sačiniti zapisnik.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ostaje posvećeno očuvanju prirodnih resursa i sprovođenju zakonskih obaveza u ovoj oblasti - zaključili su u saopštenju.

1250x600

MERS povodom sječe borova i čempresa u Zagoriču: Lokacija nije dio park šume Gorica, ne podliježe procjeni uticaja na životnu sredinu

Građanski pokret URA najoštrije osuđuje masovnu sječu borova i čempresa na lokaciji nekadašnje vojne kasarne u Zagoriču, što, kako su kazali, predstavlja devastaciju prirode i čin primitivizma.
- Ovo nije način na koji gradimo ekološku državu, već njeno uništavanje zarad kratkoročnih interesa. Projekti koji će se realizovati moraju imati ekološku komponentu i moraju se uklapati sa zelenim ambijentom koji je decenijama prisutan u našem gradu. Ovo definitivno nije način da se obračunavamo sa prirodom - kazali su u toj partiji.
Pozivaju nadležne institucije da hitno reaguju, sprovedu istragu i zaustave ovakve prakse koje ugrožavaju zdravlje i životni prostor građana.
- Građanski pokret URA ostaje posvećen borbi za očuvanje prirode i održivi razvoj - zaključili su u saopštenju.

URA: Najoštrije osuđujemo masovnu sječu u Zagoriču, ovo je devastacija prirode i čin primitivizma

U Park-šumi Zagorič danas je napušteni pitbul napao tri vlasnička psa.
- U Park šumi Zagorič napao nas je pušteni pitbul s leđa, zaklao mi je štene, odraslu ženku od mojih i jedno štene momka koji je šetao isto tuda. Svi su pukom srećom pretekli, našom brzom reakcijom jer smo se borili s njim i čupali mu ih iz usta - objavio je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks (X) aktivista za ljudska prava i izvršni direktor asocijacije Spektra Jovan Ulićević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJovanUlicevic%2Fstatus%2F1863211007247622602%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863211007247622602%7Ctwgr%5E673861383090b068b5d586b9ba6cbd12743e5589%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pit je držan za klanje i sav je izranjavan, iako sam ga čvrsto držao nije pokušavao mene da zakolje, al moju majku jeste i ona je srećom dobro prošla. Satima smo ga tražili kad smo izvukli naše pse da ga makar s ulice maknemo, al ni traga od njega. Naišli smo na jednu lutalicu isto krvavu, al je nijesmo uspjeli uhvatiti da joj pomognemo, odmah je utekla -naveo je Ulićević.
Kako je dodao, komunalna policija kaže da nije nadležna.
Korisnik društvene mreže Iks (X) Milan Jovanović napisao je da je "drugi pas koji je žrtva pita za klanje" njegov.&nbsp;
- Ne znam jesam li u životu prošao kroz stresniju situaciju od ove danas, dok slušam svoje stene kako bespomoćno cvili i jauče i gledam pita koji zaključava vilicu i krvoločno napada - napisao je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fimilanjovanovic%2Fstatus%2F1863222794009391389%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863222794009391389%7Ctwgr%5E673861383090b068b5d586b9ba6cbd12743e5589%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pitbul napao tri vlasnička psa u Park šumi Zagorič

Pripadnici Uprave policije večeras u podgoričkom naselju Zagorič pretresaju automobil, marke Golf 5.
Iz policije je Portalu ETV nezvanično rečeno da sprovode aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Za sada nema više informacija o ovom događaju, a Dan prenosi da se sumnja da je automobil korišćen u izvršenju nekog krivičnog djela.
Pored forenzičara, u Zagoriču je prisutan i veći broj inspektora.

Tamara Klikovac

Policija pretresa automobil u Zagoriču, još se ne zna kojim povodom

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su D. U. (24) zbog sumnje da je podmetnuo požar na automobilu svoje bivše supruge sinoć u podgoričkom naselju Zagorič, a koji se proširio i na automobil njenog brata - saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, postupajući po prijavi da je u predvečernjim satima u ulici Ludviga Kube u Podgorici došlo do požara na dva vozila, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica izašli su na teren i izvršili uviđaj.
- Utvrđeno je da je nepoznata osoba izazvala požar na vozilu marke Mercedes u vlasništvu jedne žene. Požar se proširio i na vozilo marke Golf V, vlasništvo njenog brata. Preduzimajući intenzivne mjere i radnje iz nadležnosti policije, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su u veoma kratkom roku identifikovali izvršioca D. U. (24), bivšeg supruga oštećene - kazali su iz Uprave policije.
Sumnja se da je D. U. došao do ovih vozila, koje je posuo zapaljivom tečnošću i izazvao požar.
- Uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti - navedeno je u saopštenju.

UP: Uhapšen osumnjičeni za podmetanje požara na automobilu bivše supruge

Službenici policije su sinoc u Nikšiću izvršili veliku raciju, &nbsp;od 21.00 do 01.00 časova, i kontrolu lica, vozila i pregled gostiju u više ugostiteljskih objekata i tom prilikom uhapšeno je operativno interesantno lice, podnijeta prekršajna prijava zbog opojnih droga, pronađena opojna droga kokain, pronađen i oduzet nož, sprej sa nadražujućim dejstvom, baklje, elektrošoker, navode iz Uprave policije.
Naime, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić u saradnji sa službenicima Posebne jedinice policije, izvršili su sinoć planske pojačane aktivnosti kontrole lica i vozila, kao i operativno-taktičku mjeru i radnju „Racija“ i tom prilikom kontrolisali više ugostiteljskih objekata u Nikšiću i izvršili pregled 500 lica od čega 10 operativno – interesantnih lica.
&nbsp;Prilikom kontrole operativno interesantnog lica Aleksandra Kovačevića (47), policija je pronašla manje pvc pakovanje sa sadržajem nalik na opojnu drogu kokain, nakon čega je Kovačević lišen slobode zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Kontrolom su kod operativno interesantnog lica Ivana Vojinovića (42) pronađena i oduzeta sredstva podobna za napad - nož i ručni sprej sa nadražujućim dejstvom.
Policija je potom izvršila pretres u ugostiteljskim objektima u kojima su boravila ova lica i pronađeno je i 16 pirotehničkih sredstava - baklji, drobilica za marihuanu i elektrošoker.&nbsp;
- Daljom kontrolom objekata pronađena su dva odbačena pvc pakovanja sa sadržajem nalik na opojnu drogu kokain, koja će biti predmet daljeg vještačenja- poručeno je iz policije.

Nikšić: Uhapšeno operativno interesantno lice, pronađena pakovanja kokaina, elektrošoker, baklje, nož, drobilica

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić 14. maja uputio je zahtjev predsjednici Vrhovnog suda Valentini Pavličić u kojem je zatražio da u skladu sa odredbom člana 339 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku omogući javno emitovanje njegove odbrane – kazao je za Portal ETV Katnićev branilac, advokat Ljubomir Raković. Protiv Katnića, bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića i susupedovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića 9. maja pred vijećem sudije Veljka Radovanovića počelo je suđenje optuženima koje SDT tereti da su svoje položaje zloupotrijebili u korist kavačkog mafijaškog klana. Nakon okončanja prvog ročišta emitovan je snimak na sajtu Višeg suda u trajanju od sat, 47 minuta i 38 sekundi, javnost je mogla čuti samo detalje iz optužnice tužioca Miloša Šoškića i izjašenje optuženih da ne priznaju krivicu, te da će iznijeti odbrane, ali ne i samu odbranu Lazovića. Iz Vrhovnog suda objasnili su odobreno audio-vizuelno snimanje u dijelu „početka glavnog pretresa - konstatovanjem prisustva stranaka, čitanja i pojašnjenja optužnice, izjašnjavanja optuženih o krivici u smislu člana 339 Zakonika o krivičnom postupku, kao i u dijelu davanja završnih riječi i izricanja i objavljivanja presude“. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518120540_1170c096e60a404204c82158c2d7b62d4d85cc21ed13906ec0fa9d9846b7a8da.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518120540_1170c096e60a404204c82158c2d7b62d4d85cc21ed13906ec0fa9d9846b7a8da" data-rendition-name="original" width="1243" height="1600" loading="lazy" alt="Ljubomir Raković"> <figcaption>Ljubomir RakovićPrivatna arhiva</figcaption> </figure>  Raković je kazao da odredbom 339 Zakonika o krivičnom postupku predviđeno je da će predsjednik vijeća nakon pojašnjenja optužnice pozvati optuženog da se, ako to želi, izjasni povodom svake tačke optužbe, da li priznaje da je učinio djelo za koje je optužen i da li priznaje svoju krivicu kao i da, u slučaju priznanja, pruži potrebna objašnjenja, a u slučaju poricanja, iznese svoju odbranu. - &nbsp;&nbsp;Iz ove odredbe proizilazi da nije moguće poricati krivicu a ne iznijeti svoju odbranu, što znači da izjašnjavanje o krivici podrazumijeva i iznošenje odbrane ako je optuženi prethodno negirao krivicu. Međutim, iako je prvobitno bio objavljen snimak glavnog pretresa održanog 9. maja ove godine, on je poslije nekoliko sati uklonjen i zamijenjen novim skraćenim snimkom na kojem je izostala odbrana optuženog Zorana Lazovića, što znači da odbrane optuženih Milivoja Katnića i Saše Čađenovića neće biti snimane, niti javno prikazane – kazao je Raković. On je istakao da je ovakvim postupanjem grubo povrijeđeno osnovno pravo optuženog na procesnu ravnopravnost sa tužiocem. Advokat je kazao da je tužiocu omogućeno da 70 minuta čita optužnice i upozna cjelokupnu javnost sa njenim sadržajima, dok je optuženima data samo mogućnost da se u svega nekoliko minuta izjasne o krivici, bez javnog prikazivanja njihove odbrane, što je suprotno Zakoniku o krivičnom postupku. - Ukazujem da je bilo dozvoljeno javno prikazivanje cjelokupnog toka jednog krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici, pa je nejasno zbog čega u ovom slučaju ne bi moglo biti javno prikazano makar iznošenje odbrane optuženih, a u smislu odredbe člana 339 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku koja jasno predviđa da optuženi u slučaju poricanja krivice iznosi svoju odbranu. Kako su okrivljeni odlučno negirali krivicu za sva krivična djela koja su im stavljena na teret, potrebno je obezbijediti javno prikazivanje njihove odbrane jer bi se samo na taj način obezbijedila potpuna ravnopravnost tužioca i optuženih – naveo je advokat Raković. Omogućavanjem javnog prikazivanja čitanja i pojašnjenja optužnice i istovremenim uskraćivanjem javnog prikazivanja odbrane optuženih bila bi, prema njegovim riječima, povrijeđena jednakost tužioca i optuženih kao stranaka u krivičnom postupku.&nbsp; - To bi značilo davanje prednosti tužiocu koji je imao mogućnost da pred cjelokupnom javnošću pročita i pojasni optužnicu i dovođenje u neravnopravan položaj optuženih kojima nije data mogućnost da pred javnošću iznesu svoju odbranu, čime bi bilo povrijeđeno načelo istine i pravičnosti koje nameće obavezu sudu da strankama i braniocu obezbijedi jednake uslove u pogledu predlaganja dokaza i pristupa dokazima i njihovom izvođenju – naglasio je advokat Raković. On smatra i da bi ovakvim postupanjem bilo povrijeđeno i načelo javnosti suđenja kao jedno od temeljnih načela procesnog prava koje je garantovano kako Zakonikom o krivičnom postupku tako i Ustavom. - Očigledno je veliko interesovanje javnosti za ovaj krivični postupak o tome govori podatak da je do sada skraćeni snimak glavnog pretresa imao više od 20.000 pregleda. Javno prikazivanje iznošenja odbrane optuženih ne bi ni na koji način moglo uticati na postupanje stranaka u postupku, niti bi moglo voditi odugovlačenju suđenja, već bi naprotiv zadovoljilo ogromnu znatiželju javnosti i doprinijelo njenom upoznavanju sa detaljima ovog slučaja.U duhu stare latinske izreke Audiatur et altera pars (Neka se čuje i druga strana) neophodno je da se javnosti omogući da čuje odbranu Milivoja Katnića i ostalih optuženih i da se javnim prikazivanjem njihove odbrane obezbijedi ravnopravan položaj tužioca i optuženih u ovom krivičnom postupku – zaključio je advokat Raković.

Katnić ponovo uputio zahtjev Pavličić i traži da budu emitovana njegova odbrana

U Crnoj Gori, pored niza inicijativa i dokumenata, i dalje izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja romsko-egipćanske (RE) zajednice, smatra Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković. 
 
On je na okruglom stolu pod nazivom „Položaj romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori“, koji je organizovao Juventas, poručio da se napredak ne može svesti samo na statističke pokazatelje i formalna poboljšanja u oblasti obrazovanja. 
 
- Već mora biti vidljiv i opipljiv u svim segmentima društvenog života, od pristupa zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, do osnovnih uslova stanovanja i učešća u donošenju odluka- istakao je Bjeković. 
 
Kako je saopšteno iz Juventasa, on je upozorio da je nedostatak senzibiliteta i empatije prema problemima RE zajednice duboko ukorijenjen u društvu, kao i da nerijetko postoji otpor da se sagleda stvarna složenost izazova sa kojima se suočavaju. 
 
- Uprkos tome, izrazio je nadu koju vidi u sve većem broju mladih pripadnika i pripadnica RE zajednice koji se obrazuju i aktivno uključuju u društvene procese, posebno na univerzitetskom nivou- navodi se u saopštenju. 
 
Institucije, kako je poručio Bjeković, moraju pokazati veću odgovornost, ali i spremnost da konkretno djeluju kako bi svako dijete, bez obzira na porijeklo, imalo jednake šanse da razvija potencijale. 
 
Iz Juventasa su naveli da se predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Svetlana Drobnjak osvrnula na konkretne mjere koje preduzimaju u oblasti predškolskog obrazovanja. 
 
- U okviru postojećih kapaciteta, Ministarstvo je nastojalo da doprinese integraciji RE populacije u obrazovni sistem, naročito kroz obezbjeđivanje besplatnog boravka u predškolskim ustanovama za svu djecu iz te zajednice- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je kao važan segment prepoznato uspostavljanje registra djece koja su pristigla za upis i da su, kako bi se podstaklo veće uključivanje u sistem, sprovedene promotivne kampanje u 12 opština, i to na romskom, crnogorskom i albanskom jeziku. 
 
Drobnjak je, kako je saopšteno, istakla napore koji se ulažu u identifikaciju djece iz RE populacije koja su uključena, ali i onih koja nijesu obuhvaćena sistemom predškolskog obrazovanja. 
 
- Takav registar omogućava pravovremeno djelovanje, unapređenje položaja djece i prevenciju napuštanja obrazovanja tokom školovanja- rekla je Drobnjak. 
 
Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Irena Rakočević ukazala je na ozbiljnost situacije u kojoj se društvo nalazi, “da ni za 1,17 odsto ukupnog stanovništva, koliko broji RE populacija, još nijesmo u mogućnosti da obezbijedimo osnovne uslove za dostojanstven život”. 
 
Ona je istakla da je potrebno da svako, iz svoje pozicije, da doprinos ovoj temi, jer je riječ o pitanju koje se tiče svih. 
 
Dokle god to ne postane kolektivna obaveza, ozbiljni pomaci će, kako je zaključeno, izostajati. 
 
Rakočević je rekla da čak tri odsto djece iz RE populacije koja upišu osnovnu školu napuštaju obrazovanje već nakon prvog razreda. 
 
- Nakon završetka osmog ili devetog razreda, više od 80 odsto djece prekida školovanje, a procenat je još veći kada su u pitanju djevojčice- navela je Rakočević. 
 
Direktorica Juventasa Ivana Vujović istakla je da i pored vidljivog napretka, on i dalje nije dovoljan. 
 
- Progres postoji i ne možemo ga negirati, ali nije dovoljno brz da odgovori na potrebe novih generacija- kazala je Vujović. 
 
Ona je upozorila da se u nekim segmentima stanje čak pogoršava, naročito kada je riječ o uslovima stanovanja. 
 
- Zajednice koje žive na rubu siromaštva često su prinuđene na rizične strategije preživljavanja, što povećava stopu kriminaliteta, a institucije nijesu učinile dovoljno da to spriječe- ocijenila je Vujović. 
 
Ona je poručila da je, u odnosu na obrazovanje, potrebno obezbijediti pristup sadržajima za najmlađe na maternjem jeziku, poboljšati kvalitet dopusnke nastave, podržati i proširiti programe podrške u učenju i poboljšati ptistup kvalitetnom i besplatnom produženom boravku koji uključuje podršku u završavanju domaćih zadataka. 
 
U okviru drugog panela, koji je bio fokusiran na terenska iskustva, govorili su programski direktor Juventasa Jovan Bojović i Nikola Raičević iz Udruženja za podršku Roma i Egipćana. 
 
Bojović je istakao da obrazovanje ima presudnu ulogu u stvaranju temelja za uspješnije školovanje romske djece. 
 
Kako je rekao, kroz kvalitetan obrazovni proces moguće je umanjiti razlike koje se javljaju tokom školovanja, a koje često proizilaze iz nepovoljnih početnih uslova. 
 
- Učenje i usvajanje vještina u obrazovnom okruženju pomaže djeci romske nacionalnosti da lakše savladaju jezik, što direktno utiče na njihov školski upsjeh i opštu integraciju- naveo je Bojović. 
 
On je upozorio da sistemska pravna podrška romskoj djeci i njihovim porodicama još nije dovoljno razvijena. 
 
- Mehanizmi poput besplatne pravne pomoći često nijesu prilagođeni realnim potrebama zajednice, pristup im je otežan jezičkim barijerama, komplikovanim procedurama i nedostatkom povjerenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Raičević ukazao na pozitivna iskustva iz Berana, gdje je postignut napredak u upisu romske djece u vrtiće i predškolske ustanove. 
 
On je rekao da njihova organizacija, iako relativno mlada, značajno doprinosi unapređenu stepena upisa RE zajednice u sve nivoe i sisteme školstva i obrazovanja. 
 
Raičević je kazao da se, uz podršku relevantnih institucija, trude da svako dijete završi makar osnovno obrazovanje. 
 
- Ključnu ulogu u tome imaju romski medijatori u obrazovnim ustanovama, koji doprinose motivaciji djece, kao i boljoj komunikaciji sa roditeljima i zajednicom- naveo je Raičević. 
 
Događaj je realizovan u sklopu projekta “Dječija animirana serija na romskom jeziku”, koji sprovodi Juventas, a finansira Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Bjeković: Izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja RE zajednice

Amerikanac Robert Prevost inaugurisan je na velikoj inauguracionoj misi na trgu Svetog Petra u Vatikanu, za 267. papu, Lava XIV. Svečani čin inauguracije ozvaničen je kada je novom papi dodijeljena papske insignija vlasti, Ribarski prsten. Papa je prilikom ustoličenja održao govor, u kojem je posebno kritikovao globalnu ekonomiju koja izrabljuje planetu i gura najsiromašnije na marginu. Istovremeno je upozorio na opasnost od centralizacije unutar Vatikana, poručivši da će svoju službu posvetiti tome da uvijek odli iskušenju da upravlja Vatikanom autokratkski.&nbsp; Upozorio je i na opasnost vjerske propagande. - Braćo i sestre, želio bih da naša prva velika želja bude za jedinstvenom Crkvom, znakom zajedništva, koji postaje pokretačka snaga za pomireni svijet- rekao je movi papa. Govoreći o "Petrovom služenju" – učeniku Isusa Hrista na čijem se grobu, prema vjerovanju, nalazi Vatikan – istaknuo je da se ono "odlikuje ljubavlju koja se daje bez zadrške". - Budući da Crkva Rima predsjeda u ljubavi, a njena prava vlast je Hristova ljubav, nikada se ne smije raditi o tome da se druge osvaja silom, vjerskom propagandom ili moći. Uvijek i samo se radi o ljubavi, onako kako je to činio Isus- poručio je Lav XIV. Novi papa je na kraju pozvao vjernike da ostanu "zajedno kao jedan narod", da "koračaju prema Bogu i ljube jedni druge".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c" data-rendition-name="original" width="1122" height="618" loading="lazy" alt="Inauguracija pape"> </figure>  Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan došli su zvaničnici iz više od 150 zemalja, saopštila je Sveta stolica.&nbsp; Crnogorsku delegaciju na inauguraciji pape Lava XIV predvodi premijer Milojko Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994" data-rendition-name="original" width="1097" height="607" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaju mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7" data-rendition-name="original" width="1116" height="615" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Američku delegaciju predvodi potpredsjednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio. Dolazak na misu na Trg svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f" data-rendition-name="original" width="1127" height="621" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Evharistijska proslava počela je &nbsp;danas u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime je papa Lav XIV svečano počeo svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Inaugurisan papa Lav XIV, primio Ribarski prsten i insignije papske vlasti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: zagoric