Viši sud u Podgorici još nije donio odluku o zahtjevu Miloša Medenice da mu se, umjesto boravka u stanu u kojem živi, odredi kućni pritvor u porodičnoj kući u Podgorici u kojoj živi njegova majka Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda.
Iz podgoričkog Višeg suda za Dan su potvrdili da o ovom zahtjevu još nije odlučivano.
Miloš Medenica je optužen da je bio na čelu kriminalne grupe koju Specijalno državno tužilaštvo tereti za šverc cigareta, protivzakoniti uticaj i podstrekavanje na nasilje. U istom predmetu optužena je i njegova majka. Kućni pritvor određen mu je 17. oktobra prošle godine, nakon što je napustio Istražni zatvor u Spužu.
Specijalni tužilac Vukas Radonjić zatražio je u završnok riječi da se Vesna Medenica osudi na kaznu zatvora od 20 godina,a da se ostalim optuženima izreknu kazne u rasponu do 20 godina zatvora, uz novčane kazne do 100 hiljada eura.
Tokom iznošenja završnih riječi 11. decembra 2025. godine, tužilaštvo je istaklo da je riječ o jednom od najtežih slučajeva u crnogorskom pravosuđu.
Vesna Medenica je tokom suđenja negirala optužbe, navodeći da nikada nije vršila protivzakoniti uticaj na kolege sudije, niti učestvovala u kriminalnim aktivnostima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Miloš Medenica još čeka na "premještaj"

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Marija Arnautović

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Liderka Crnogorskog i građanskog pokreta, Jelena Marković, uputila je dopis direktoru Narodnog muzeja Crne Gore Jakši Ćalasanu, zahtijevajući da se spriječi održavanje najavljenog političkog skupa pokreta URA na Mauzoleju na Lovćenu.
U saopštenju se navodi da je predsjednik URE Dritan Abazović najavio organizaciju kongresa te političke organizacije upravo na vrhu Lovćena, što Marković ocjenjuje kao neprihvatljivo.
- Smatram da Vi, kao odgovorno lice zaduženo za zaštitu kulturno-istorijskih dobara, ne smijete dozvoliti zloupotrebu Mauzoleja u političke svrhe, niti bilo kakav politički aktivizam na ovom mjestu koje ima izuzetnu istorijsku i simboličku vrijednost za Crnu Goru - navodi Marković u obraćanju.
Ona podsjeća da Mauzolej na Lovćenu predstavlja dio crnogorskog kulturnog nasljeđa i „sveto mjesto koje pripada isključivo Crnoj Gori i crnogorskom narodu“, te da bi bilo kakvo političko okupljanje predstavljalo njegovu zloupotrebu.
- Ovakva praksa ne smije biti dozvoljena nijednoj političkoj organizaciji. Vjerujem da ćete postupiti savjesno i odgovorno - zaključuje Marković, dodajući da će sa sadržajem dopisa upoznati i nadležnu ministarku, kao i širu javnost.

Marković: Lovćen nije mjesto za politički aktivizam

Danas sam uputio zvaničan zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova, na osnovu člana 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore, tražeći informacije, dokumentaciju i spise predmeta koji se odnose na više lica koja su prema javno dostupnim informacijama u prethodnim decenijama nezakonito pribavila crnogorska lična dokumenta, saopštio je poslanik Demokrata Momčilo Leković.
- Zahtjev se odnosi na: Dušana Spasojevića, Ljubišu Buhu zvanog Čume i Mileta Lukovića zvanog Kum, pripadnike Zemunskog klana, čije je evidentiranje u crnogorskim institucijama, odnosno izdavanje ličnih dokumenata, izazvalo ozbiljne sumnje u zloupotrebu državnih resursa u svrhu kriminalnih i političkih ciljeva u prošlosti - rekao je Leković.
On je kazao da je "očigledno da je bivši režim sistematski i organizovano sarađivao sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa, koristeći ih za obavljanje prljavih poslova, dok im je zauzvrat omogućavao pristup državnim dokumentima i pružao zaštitu od gonjenja".
- Izdavanje ličnih karata, pasoša i dozvola za oružje osobama sa ozbiljnim kriminalnim dosijeima ukazuje na duboko ukorijenjene veze između državnih struktura i organizovanog kriminala u periodu vladavine prethodne vlasti. Upravo na ovim temeljima gradio se sistem koji je vladao narednih 30 godina.
Posebno je važno da se danas jasno utvrdi ko je sve u prošlosti imao pristup i posjedovao crnogorska lična dokumenta, ko je ta dokumenta izdavao i po čijem nalogu, kako bi se javnosti otkrio puni obim političko-kriminalnih veza koje su godinama destabilizovale institucije države - &nbsp;naveo je poslanik Demokrata.
Leković smatra da je transparentnost u ovom procesu ključna, ne samo za pravdu, već i za obnovu povjerenja građana u sistem.
- Javnost ima pravo da zna istinu o tome kako su se institucije Crne Gore koristile za potrebe kriminalnih klanova i političkih moćnika. Zahtjev je zvanično dostavljen ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, pri čemu pozivamo nadležne organe da bez odlaganja rasvijetle sve okolnosti pod kojima su ova i eventualno druga lica bliska organizovanom kriminalu dobijala crnogorska dokumenta. Borba za pravnu državu i obračun sa nasljeđem bivšeg režima mora se voditi do kraja, bez kalkulacija i selektivne pravde - izjavio je Leković.

Leković uputio zvaničan zahtjev MUP-u koji se odnosi na pripadnike Zemunskog klana

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je rok za podnošenje zahtjeva za produženje privremene zaštite licima iz Ukrajine produžen do 4. aprila. 
- Apelujemo na sva lica iz Ukrajine čija je isprava stranca pod privremenom zaštitom istekla 11. marta 2025. godine, a koja imaju namjeru da i dalje borave u Crnoj Gori po osnovu privremene zaštite, da do 4. aprila 2025. godine, podnesu zahtjev za produženje privremene zaštite i preuzmu novu ispravu, kako bi nesmetano ostvarila boravak u Crnoj Gori i kako bi mogla da ostvaruju prava iz domena privremene zaštite, jer u suprotnom njihov boravak u Crnoj Gori će se smatrati nezakonitim - saopšteno je iz MUP-a.
IZ MUP-a poručuju da će, iz humanitarnih razloga, tokom novoodređenog roka za podnošenje zahtjeva za produženje privremene zaštite, omogućiti boravak u Crnoj Gori licima iz Ukrajine čija je prethodna isprava stranca pod privremenom zaštitom istekla 11. marta 2025. godine i uputiti zahtjev Ministarstvu zdravlja da se, u nazančenom roku, ovim licima omogući nesmetano pružanje zdravstvenih usluga.
- Naglašavamo važnost blagovremenog podnošenja zahtjeva za produženje privremene zaštite za lica iz Ukrajine koja namjeravaju da produže svoj status stranca pod privremenom zaštitom, kao jedinog zakonitog načina za regulisanje boravka u Crnoj Gori i za ostvarivanje prava koja prističu iz tog statusa - poručuju iz MUP-a.

Zahtjevi za produženje privremene zaštite osobama iz Ukrajine mogu se podnijeti do 4. aprila

Dio profesora Gimnazije "Slobodan Škerović" podnio je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv profesora matimatike Mata Kankaraša zbog njegovog gostovanja na Televiziji E, 17. januara, kada je govorio o dvije teme – protestu ,,Kamo śutra“ i slučaju profesora Radomana Čečovića u Gimnaziji, koji je prije tri godine slao neprimjerene poruke bivšoj učenici.
Uprava škole sa profesorom Kankarašem i podnosiocima zahtjeva ima raspravu na tu temu, ali prema informacijama našeg portala, danas neće odlučivati po toj inicijativi.
Profesor Kankaraš je za Portal ETV kazao da su se neke njegove kolege uvrijedile zbog vrednosnog suda iznijetog u emisiji "Na kraju dana", te da ne zna ko su podnosioci zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka protiv njega.
Kankaraš je krajem januara najavio tužbu protiv jednog kolege od kojeg je, kako kaže, nakon gostovanja na Televiziji E, preko mejlova pretrpio uvrede, klevete i gotovo govor mržnje. Nepuna dva mjeseca kasnije, Kankaraš se susrijeće sa novim pritiskom zbog javno iznešenog stava.
- Neke kolege su se uvrijedile na ono što sam u emisiji na TV E iznio kao vrednosni sud. Nikog nisam lično spomenuo, osim samog profesora oko koga je bila sva fama. Oni su se pronašli u tome što sam rekao i predali zahtjev za disciplinski postupak. Šta će od toga da bude zavisi od novog direktora Zorana Pejovića - kazao nam je Kankaraš.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-ocekivano-i-moralno-da-profesori-daju-podrsku-studentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje o mogućoj umiješanosti bivše direktorice Gimnazije Biljane Vučurović u ovo pitanje, Kankaraš navodi da sumnja u njenu neposrednu povezanost sa zahtjevom, ali da nema dokaze koji bi to mogli da potvrde.
Očekuje da u raspravi sazna više detalja, pored ostalog i ko su potpisnici zahtjeva.
- Danas će biti samo rasprva na nivou uprave, mene i ne znam hoće li prisustvovati podnosioci prijave. Neće biti nikakve odluke - kazao je Kankaraš.
Ključne stvari koje je Kankraraš iznio gostujući na TV E je da podržava protest organizovan zbog seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke Gimnazije Sare Vujisić kojoj je profesor književnosti Radoman Čečović slao neprimjerene poruke, te da bi volio da crnogorski prosvjetari u što većem broju javno podrže okupljanje koje ima moralnu poentu.
- Rekao sam da je normalan čin da podnesu ostavke oni koji su bili zaduženi za bezbjednosni sektor - kazao je ranije Kankaraš.
Što se tiče profesora Čečovića, izjasnio se da je učinio prekršaj za koji nema opravdanja.
- Ipak, naglasio sam da se uništenjem njega kao pojedinca pravda ne može postići. Prokomentarisao sam da je otkaz Biljani Vučurović očekivano i već dugo najavljivano razrješenje čitave ove afere, te da ona nije pokazala sposobnost da upravlja situacijom. Reakcija joj je bila infantilna jer je sve na sebe fiksirala i da je time sama sebi iskopala jamu. Na pitanje o profesorima koji su aplaudirali tokom pres konferencije rekao sam da je riječ o poltronskom činu te da je poltronerija endemska pojava svakog sistema - naveo je profesor Kankaraš.

Tamara Klikovac

Atak na slobodu govora: Dio profesora podgoričke Gimnazije traži disciplinski protiv Mata Kankaraša

Predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću poslanici parlamentarne većine podnijeli su zahtjev za vanredno zasijedanje Skupštine 20. februara. U zahtjevu se navodi predlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas.
- Kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugh slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke", a za koje su se u javnosti pojavijivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomisjenika tadašnje vlasti - navodi se u zahtjevu.
Podsjetimo, Mandić je ranije saopštio da će odbor voditi Vladimir Dobričanin.
Iz opozciije su mu poručivali da neće on određivati ko će biti članovi anketnog odbora, te da, ako se opozicija ne usaglasi, tog odbora neće ni biti.

Većina traži vanrednu sjednicu Skupštine povodom formiranja Anketnog odbora

Ovlašćeni predstavnici pet od šest sindikalnih organizacija u RTS-u danas su predsjedniku Upravnog odbora RTS-a Branislavu Klaščeku i generalnom direktoru Draganu Bujoševiću podnijeli zahtjev za razrešenje v.d. glavnog i odgovornog urednika Nenada Lj. Stefanovića i Uredničkog kolegijuma Informativnog programa, očekujući da bude ispunjen do 5. februara.
- Mi, dolje potpisani ovlašćeni predstavnici sindikata u RTS, podnosimo zahtjev za razrješenje v.d. glavnog i odgovornog urednika Nenada Lj. Stefanovića i uredničkog kolegijuma Informativnog programa zbog nepostupanja po Zakonu o javnim medijskim servisima i Zakonu o javnom informisanju i medijima, član 5, stav 2, koji zahtijeva da RTS blagovremeno, objektivno i nepristrasno izvještava, kao i članova 7. i 10 - navedeno je u zahtjevu.
Ističu da RTS u kontinuitetu, sa kulminacijom u posljednjem periodu, ne poštuje zakone, što za posljedicu ima podjelu u društvu i dovodi zaposlene u neposrednu opasnost.
- Ovaj zahtjev ne treba shvatiti kao uticaj na uređivačku politiku, veću u cilju zaštite objektivnog informisanja javnosti, zaposlenih u RTS-u i imovine RTS-a. Ispunjenje ovog zahtjeva očekujemo najkasnije do 5. februara 2025. godine - navodi se u zahtjevu.
Inače, iza ovih zahtjeva stoje: Samostalna sindikalna organizacija RTS, Nezavisni strukovni sindikat RTS i filmskih radnika, Sindikat Sloga RTS, Sindikat RTS Nezavisnost, ASNS Sindikat radnika produkcije i tehnike zaposlenih u JMU RTS i Sindikat muzičkih umjetnika.

Sindikati u RTS podnijeli zahtjev za razrješenje glavnog i odgovornog urednika i Uredničkog kolegijuma

Parlamentarna većina juče je uputila prijedlog predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, čiji je i on potpisnik, da se sjutrašnja sjednica na kojoj je ponovo trebalo da se glasa o prijedlogu zakona o razvojnoj banci Crne Gore (RBCG) odloži za 30. septembar, kako bi se izbjeglo da se rasprava koristi za izborni marketing ususret lokalnim izborima u Gusinju, Podgorici i Kotoru.
Predsjednik države Jakov Milatović vratio je 23. avgusta parlamentu na ponovno odlučivanje zakon o razvojnoj banci, koji je Skupština usvojila 17. avgusta. Nakon toga je Mandić zakazao za 12. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj je trebalo da poslanici ponovo odlučuju o ovom zakonskom rješenju.
- Imajući u vidu raspravu u Skupštini koja je održana 9. septembra, a koja je pokazala da pojedini poslanički klubovi umjesto smislenih diskusija vode izbornu kampanju, često zaobilazeći temu koja je predmet dnevnog reda, smatramo da je neophodno odložiti ponovno glasanje o prijedlogu Zakona o RBCG. Uvažavajući značaj reformi u oblasti ekonomske politike i potrebu za osnivanjem RBCG, smatramo da bi održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika isceniraju incident u Skupštini, a sve u svrhu izbornog marketinga – navodi se u prijedlogu poslanika, uz napomenu da očekuju da će 30. septembra uslovi za glasanje biti redovni.
Lokalni izbori u Gusinju zakazani su za nedjelju, u Podgorici i Kotoru za 29. septembar, a u Budvi za 17. novembar.
U dopisu Mandiću najavljuju da predloženi zakon neće biti povučen, već da će biti predmet razmatranju na kraju vanrednog zasijedanja. Time će, kako se navodi, obezbijediti da se u najboljoj mjeri ostvare strateški ciljevi ekonomske politike.
Formiranje RBCG izazvalo je dosta polemike u Parlamentu i javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što prijedlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje Evropske komisije.
<h2>Stav CBCG&nbsp;</h2>
 
Centralna banka (CBCG) kako se navodi u mišljenju, podržava osnivanje RBCG, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika. Ipak, s druge strane, problematizuje više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Poslanici prije prvog glasanja o ovom zakonu nijesu imali informaciju o stavu CBCG.
CBCG je ocijenila da bi RBCG, na način predviđen ovim zakonskim tekstom, bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva RBCG. Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to što će RBCG imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka, moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.
CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa RBCG, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta. Osim toga, ukazali su da je potrebno pribaviti mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
Da Fond za zaštitu depozita (FZD) ne bi garantovao za položene depozite građana, Pobjedi je ranije potvrdio direktor Vojin Vlahović. U mišljenju CBCG se postavlja pitanje da li bi deponenti, koji nijesu dovoljno informisani, mogli razlikovati RBCG od drugih banaka, imajući u vidu da će ih motivisati veće kamatne stope te da li bi bili svjesni da za njihove depozite neće garantovati FZD.
Vlahović je Pobjedi kazao da predloženim zakonskim rješenjem nije jasno definisano da li se planiraju depoziti fizičkih ili pravnih lica ili državnih organa i drugih subjekata.
-Pored toga, članom 4 Prijedloga zakona predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada Crne Gore, iako je to materija koju treba regulisati zakonom. Dakle, prema odredbama predloženog zakona, RBCG ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite - kazao je ranije Vlahović Pobjedi.
<h2>Nedostatak kontrole&nbsp;</h2>
 
Da je problem to što se RBCG poistovjećuje sa komercijalnim bankama, te što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema, ukazao je i predsjednik Jakov Milatović koji je odbio da potpiše ukaz o ovom zakonu koji su izglasala 44 poslanika. I on je stava da je neophodno mišljenje Evropske komisije kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.
- Mišljenja sam da se u ovako definisanom modelu postavlja pitanje sigurnosti i zaštite prava deponenata. Nadalje, Zakon nedovoljno jasno definiše i druga važna pitanja, kao što su javnost rada RBCG, uloga CBCG u kontroli njenog poslovanja i izvještavanja, kao i u imenovanju članova organa upravljanja ovom institucijom. Napominjem da nedovoljan stepen kontrole CBCG, kao regulatora, nad radom RBCG ne doprinosi transparentnosti niti usklađenosti sa domaćim i evropskim propisima. Ovako definisan način poslovanja, može dovesti u pitanje finansijsku stabilnost i efikasnost ove institucije. Zbog svega navedenog, vraćam zakon na ponovno odlučivanje i apelujem na Skupštinu Crne Gore da pažljivo razmotri predloženo rješenje kako bi jedna važna institucija, kao što je RBCG, bila utemeljena na zakonu koji je donijet na transparentan način i usaglašen sa najboljim evropskim praksama – zaključuje se u Milatovićem obrazloženju.

Sumnjaju da će opozicija iscenirati incident, zarad izbornog marketinga

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske održaće danas poslijepodne sastanak takozvanog „Vajmarskog trougla“, a tim formatom dominiraće tema podrške Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.
Johan Vadeful, Žan-Noel Baro i Radoslav Sikorski sastaće se u Parizu, dan nakon što je Jelisejska palata bila domaćin samita „koalicije voljnih“, na kojem je iskazana namjera da Francuska, Velika Britanija i partnerske snage pošalju vojne jedinice u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Nakon sastanka lidera koalicije, američkog izaslanstva i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpisana je zajednička deklaracija o bezbjednosnim garancijama Kijevu, u kojoj se navodi i da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenisati u slučaju novog napada Rusije, kao i da će predvoditi mehanizam nadzora poštovanja prekida vatre.
Sastanku Vajmarskog trougla, formata pokrenutog 1991. godine u istoimenom njemačkom gradu, kasnije danas trebalo bi da se pridruži i indijski ministar Subramanjam Džaišankar, sa kojim će biti riječi o jačanju odnosa između Evropske unije i Indije, ali i o izazovima u azijsko-pacifičkom regionu.

Njemački, francuski i poljski ministri obrane raspravljaju o podršci Ukrajini

Privremena venecuelanska vlada juče je proglasila sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike vojske poginule u američkom napadu na Karakas, pokrenutom radi hapšenja autoritarnog vođe Nikolasa Madura.
- Odlučila sam da proglasim sedam dana nacionalne žalosti u čast i sjećanje na mlade žene i muškarce koji su žrtvovali svoje živote u odbrani Venecuele - rekla je vršiteljka dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez na državnoj televiziji.
Najmanje 24 vojnika ubijena su u američkom napadu izvedenom rano u subotu.
- In memoriam: 24 zvijezde sa našeg bolivarskog neba otkinula je kukavička imperijalistička ruka - navodi se u saopštenju oružanih snaga objavljenom na Instagramu, uz fotografije preminulih muškaraca i žena.
U spomen na južnoameričkog borca za slobodu Simona Bolivara, venecuelanska vojska naziva se Bolivarskom vojskom. Ranije je kubanska vlada objavila da su 32 pripadnika njihovih bezbjednosnih snaga ubijena tokom operacije komandosa američke vojske tokom vikenda.
Prema riječima stručnjaka, vojnici i obavještajni agenti iz savezničke Kube već godinama djeluju u Venecueli. Bili su angažovani kao Madurovi telohranitelji ili su održavali disciplinu unutar redova oružanih snaga.
Tokom vikenda američke snage napale su ciljeve u Venecueli, zarobivši Madura i njegovu suprugu Siliju Flores. Dovedeni su u Njujork kako bi se suočili sa optužbama za krivična djela.

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

Sa tugom i žaljenjem pratim posljednjih dana i mjeseci drage mi ljude i prijatelje kako, zarad neke taktike, „pametnog djelovanja“, „pomirenja“, savijaju kičmu i mire Crnu Goru i Crnogorce sa nestajanjem. Vjerujem, želim da vjerujem, da to ne rade iz loših namjera, već iz neznanja. Ali znate, ima ona izreka: put do pakla popločan je najboljim namjerama.
Dobri moji, ovo nije dobro. Ako je Crkva Srbije opet postala Mitropolija crnogorsko-primorska. Ako je ponavljač iz osnovne škole postao duhovni pastir. Ako je svetosavlje opet postalo pravoslavlje. Onda mogu i nova zastava i jezik.
U današnjoj Crnoj Gori teški su dani Badnji dan i Božić za nekoga kome definiciju bića određuje politička taktika. Ali dobro. Proći će brzo ovi blagi dani, pa se možemo vratiti ekonomskim temama i evropskim integracijama. Da se ogrnete EU zastavom, da vam malo smiri savjest što ovu crvenu koristite kao dekor na reveru, u kabinetu i kao geografsku odrednicu.
I zaista, danas jeste pravi dan za ovaj tekst. Na Božić. Kada su neki naši prethodnici odlučili da sačuvaju ideju slobodne Crne Gore, da bi neko nakon njih sagradio tu slobodnu Crnu Goru. Cijena toga nijesu bile opozicione klupe, već glava na ramenima. I platili su cijenu. Nijesu bili taktični i mudri kao vi, dobri moji. No ipak, na toj ideji obnovljena je Crna Gora 15. i 16. novembra 1943. godine, na zasijedanju ZAVNOJ-a u Kolašinu. Na tome je iskra nastala 1991. godine, a u konačnom luča zasijala 21. maja 2006. godine.
Zato vas pitam: odakle vam pravo da odustanete?
Kažete da ne odustajete. Da je to samo politička taktika. Stvarno? Vidim, PES-u ide sjajno. Još malo pa će Mandić zapjevati i zadnju strofu himne. Sve će to EU pozlatiti…Stvarno?
Ovom vašom taktikom od Crne Gore će ostati samo toponim. Drugim riječima, bićemo administrativna jedinica „Srpskog sveta“ u Evropskoj uniji.
Tačno je da ovako različiti treba da živimo i radimo zajedno, zarad opšteg dobra, ali ko vam je rekao da je dobra taktika odbaciti svoje, a dati legitimitet tuđem, lažnom i pogrešnom? Ko vam je rekao da je demokratija prihvatiti ono i onoga ko vas negira i poništava? To nije kompromis, to je kapitulacija.
No, možda je i došlo vrijeme da se presložimo. Da odvojimo žito od kukolja. Da se pokaže ko je ko. Ko je spreman da čuva ideju o slobodnoj Crnoj Gori, pa makar to bilo i za neka buduća pokoljenja.
Dobri moji, znate li gdje je propast ovog društva? U tome što smo uvijek morali da biramo između popova i lopova. A recept za uspjeh je vrlo jednostavan: ni popovi ni lopovi!
I nići će ove 2026. godine u svakom mjestu brijest. Onaj brijest pod kojim smo se okupljali da bi sačuvali državu. Jer ovdje odavno nije riječ o politici, već o opstanku.
Ništa lično. O Crnoj Gori je riječ, a ona se brani po svaku cijenu!

Tag: zahtjev