Majke sa troje i više djece najavile u masovni protest i blokadu saobraćajnica ukoliko se ne usvoje njihovi zahtjevi za povećanje obeštećenja i redovno usklađivanje sa troškovima života.
Majke su ogorčene na nemar predstavnika vlasti i traže hitno razmatranje njihove peticije, odnosno usvajanje zahtjeva koje su na nedavnom protestu saopštile i predale predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju za povećanje penzija majkama, a inicijatori i potpisnici traže da se obeštećenje majki koje su rodile više djece uskladi s troškovima života i ostalim penzionerima.
- Kako je zakonom o obeštecenju za majke 3+ predviđeno dozivotno isplaćivanje fiksnih iznosa od 192 eura za majke sa Biroa rada, odnosno 336 eura za majke iz radnog odnosa, to je dovelo do toga da je inflacija skroz obezvredila ta ionako niska primanja i time su materijalni položaj majki i njihova egzistencija dovedeni u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvo majkama 3+ - navodi se u obrazloženju peticije.
Predstavnica majki sa troje i više djece Slobodanka Krgović štrajkovala je glađu ispred Skupštine tražeći ispunjenje njihovih zahtjeva. Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović pozvali su je potom na razgovor, a kako kaže Krgović obećano joj je da će se odmah inicirati uplata doprinosa za PIO za godine od kada su majke počele da primaju naknade, odnosno obeštećenja.
- Dalje, obećao mi je da će obaviti razgovor najkasnije do Nove Godine sa premijerom Spajićem, kako bi našli rješenje za nas majke vezano za odmrzavanje i uvećavanje obeštećenja i da će me zvati nakon toga na razgovor - kazala je Krgović za Portal Adria.
Prema njenim riječima, majke se nadaju da će usvojiti sve njihove zahtjeve.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura. Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura. U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp; Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici. <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura. Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp; I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava. Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore saopštio je da će, ukoliko se do 29. oktobra ne ispoštuju zahtjevi zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji za povećanje plata, samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada u svim predmetima, osim u pritvorskim prema maloljetnicima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.
Oni su juče donijeli odluku o stupanju u generalni štrajk u koji, zbog zakonskog roka, mogu stupiti tek 3. novembra.
- Imajući u vidu da već skoro godinu dana poslodavac nije izašao u susret inicijativama Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, koji predstavlja oko dvije trećine zaposlenih u crnogorskom pravosuđu, odnosno zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji, putem kojih je traženo uvećanje zarade u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, to vas u ime zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj organizaciji obavještavamo sljedeće: Ukoliko, poslodavac, do 29. oktobra 2025. godine, ne izađe u susret navedenim zahtjevima zaposlenih, tj. ne pristupi uvećanju zarada u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, i zadrži pasivan odnos prema zahtjevima zaposlenih i ne ponudi konkretna rješenja u ispunjenju zahtjeva koji su ispostavljeni preko Strukovnog odbora pravosuđa, zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji će samoinicijativno organizovati obustavu rada, i to od 29. oktobra 2025. godine – u periodu od 11 – 13 sati u svim predmetima, osim u pritvorskim, predmetima prema maloljetnim licima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa.
U slučaju neispunjenja zahtjeva zaposleni su najavili da će nastaviti sa radikalizacijom u smislu obustave rada, o čemu će, kako su rekli, poslodavac i javnost bili blagovremeno obaviješteni.&nbsp;
Ova odluka zaposlenih je, pojašnjavaju u Sindikatu, posljedica dugotrajnog i zabrinjavajućeg ignorantskog odnosa od strane nadležnih institucija, koje, ističu, već duže vrijeme pokazuju potpuni izostanak sluha i razumijevanja za izuzetno težak materijalni položaj zaposlenih u pravosudnim institucijama.&nbsp;
- Riječ je o kategoriji zaposlenih koja svakodnevno obavlja poslove od posebnog javnog interesa i značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema države, a koja je, uprkos tome, ostavljena na marginama institucionalne brige i socijalnog dijaloga - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Strukovni odbor pravosuđa naglašava da zaposleni u pravosudnim institucijama ne traže privilegije, već pravednu i dostojanstvenu naknadu za odgovoran rad koji obavljaju u službi građana i pravde.&nbsp;
- U tom smislu, Strukovni odbor pravosuđa ostaje otvoren za socijalni dijalog i izražava spremnost za hitno uspostavljanje konstruktivne komunikacije sa relevantnim predstavnicima poslodavaca, u cilju pronalaženja održivog rješenja i očuvanja dostojanstva svih zaposlenih u pravosuđu - zaključeno je u saopštenju.

Zaposleni u pravosuđu najavljuju dvosatnu obustavu rada za 29. oktobar i moguću radikalizaciju

Predstavnici Nezavisnog sindikata policije, koji su 26. avgusta najavili blokadu pet najvećih graničnih prelaza ukoliko ih iz Vlade ne prime na razgovor o pitanju rješavanja njihovih zahtjeva u roku od 15 dana, održali su u proteklih 10 dana sastanke sa članovima Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića, direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem, te ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem. 
To je za Antenu M kazao predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić. Ističe da su sa svih adresa dobili podršku za ispunjenje zahtjeva koje su uputili Vladi.
- Procesi zapošljavanja novih ljudi i nabavke uniforme su u određenoj odmakloj fazi. Što se tiče povećanja zarada ostalo je da naredne sedmice, kako je ministar obećao, održimo sastanak gdje ćemo formalizovati i finalizovati naše zahtjeve, na koji način bi se povećala zarada službenicima i da on sa tim zahtjevom može da ode na Vladu, gdje će da ga zastupa i da traži da se to povećanje napravi, odnosno da se nađe novac za to povećanje - objašnjava Rmandić.
Svi se, naglašava Rmandić, moraju ponašati kao odrasli ljudi, te sa riječi preći na djela, to stoga očekuju da ih, dodaje, primi premijer.
Naglašava da je zahtjev za sastanak odbio ministar finansija Novica Vuković.
- Prekjuče smo zvanično od njega dobili dopis da, u prevedenom smislu, ne želi uopšte da razgovara sa nama. Uputio nas je na ministra unutrašnjih poslova, kazao da smo mi njegova odgovornost, njegov resor - ističe sagovornik Antene M.
Ukazuje i na probleme sa tenderima, koji nikako da se uspješno završe.
- Mi smo imali priliku da prije izvjesnog vremena dobijemo uniformu, ali je nažalost i taj tender pao. Ne znam čijom krivicom, ali ćemo mi insistirati da se odgovorni za to imenuju i da se adekvatno sankcionišu. Ne možemo mi trpjeti ili nečije neznanje ili nečiju zlu namjeru, da to trpi nekoliko hiljada policijskih službenika, da nema uniformu zato što je neko tamo neznanjem ili namjerno oborio neki tender - naveo je Rmandić.
Ranije su, kaže insistirali, a i dalje su pri istom stavu, da Policijska akademija mora da pređe pod okrilje MUP-a.
- Kako bi se smanjio ovaj glomazni proces zapošljavanja ljudi između Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za kadrove i Policijske akademije. To je začarani krug, a ljudi koji zavše Akademiju i sve neophodne procese, čekaju po godinu i po, dvije da počnu da rade - objašnjava Rmandić.
Svjesni su, kaže, da zahtjevi ne mogu da se riješe u roku 15 dana, ali im je cilj bio da se stvari pokrenu sa mrtve tačke, te da neće čekati predugo.
- Očekujemo da u ovih 15 dana razgovaramo sa ljudima, da se proces pregovaranja pokrene. Da dobijemo određene naznake, a u nekom narednom kratkom periodu, ne predugom, da dobijemo jasne i čvrste garancije na koji način, kada i kako će naši zahtjevi biti ispunjeni. To je ono sa čim ćemo mi biti zadovoljni, ali ako budemo samo sjedjeli, razgovarali, sastančili bez konkretnog rezultata, onda to nema svrhe i mi na to nećemo pristati sigurno - upozorava Rmandić.
Spremni su, kaže, za nastavak razgovora, ali očekuju da to pokaže i druga strana.

Rmandić: Naredne sedmice finalizacija zahtjeva, svi se moraju ponašati kao odrasli ljudi

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa, od želje za pridruživanjem NATO savezu, da ostane neutralna i ne dopusti zapadnim trupama ulazak u zemlju, piše Rojters, pozivajući se na tri izvora upoznata sa razmišljanjem najviših zvaničnika u Kremlju.
Podsjetimo, Putin se u petak na Aljasci sastao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na prvom rusko-američkom samitu u više od četiri godine. Tokom skoro trosatnog sastanka razgovaralo se o tome kako bi mogao izgledati dogovor o miru u Ukrajini, kažu anonimni izvori za Rojters.
Nakon sastanka sa Trampom, Putin je rekao da se nada da je ovaj susret jedan veliki korak ka dogovoru, ali nijedan od lidera nije otkrio detalje njihovog razgovora.
Kako piše Rojters, Putinovi uslovi da Ukrajina mora predati cijelu oblast Donbas (Donjeck i Lugansk), odustati od članstva u NATO-u, ostati neutralna i zabraniti prisustvo zapadnih trupa na svojoj teritoriji.
Rojters sada otkriva obrise onoga što bi Kremlj želio da vidi u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se završio rat.
Ruski izvori su rekli da je Putin napravio kompromis u vezi sa teritorijalnim zahtjevima koje je iznio u junu 2024, a koji su od Kijeva tražili da ustupi četiri oblasti koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini – koje čine Donbas – plus Herson i Zaporožje na jugu.
Putinovi “kompromisi” su navodno, da će zaustaviti liniju fronta u oblastima Herson i Zaporožje, te da će vratiti male okupirane djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti.
Kijev je te zahtjeve odbacio i nazvao ih ravnom predaji.
U svom novom prijedlogu, ruski predsjednik ostaje pri zahtjevima da se Ukrajina potpuno povuče iz djelova Donbasa koje još kontroliše. Moskva bi zauzvrat zamrzla liniju fronta u Zaporožju i Hersonu i odustala od daljeg prodora prema jugu.
Izvori kažu da je Moskva, kao dio mogućeg sporazuma, takođe spremna da preda male djelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti Ukrajini koje sada kontroliše.
Putin se drži i prethodnih zahtjeva da Ukrajina odustane od svojih ambicija za članstvo u NATO-u, kao i ograničenja ukrajinske vojske i dogovora da se nijedna zapadna vojska neće rasporediti na teritoriji Ukrajine kao dio mirovnih snaga.
<h2>Dombas kao tvrđava</h2>
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova za sada se nije oglasilo o tim prijedlozima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta odbacio ideju povlačenja s međunarodno priznate ukrajinske zemlje kao dijela sporazuma i dodao je da Donbas služi kao tvrđava koja sprječava ruski napredak dublje u Ukrajinu.
- Ako govorimo o povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti. To je pitanje opstanka naše zemlje, što uključuje najjače obrambene linije - poruka je iz Kijeva.
Zelenski je dodao i da nije na Rusiji da odlučuje o članstvu u NATO savezu.
O ruskim se prijedlozima još se nijesu oglasili ni iz Bijele kuće, kao ni iz NATO saveza.
Ruske snage trenutno kontrolišu petinu Ukrajine, što je područje veliko otprilike kao američka savezna država Ohio.
Izvori bliski Kremlju ističu da je samit na Aljasci bio najbolja prilika za mir od početka rata jer su se vodile konkretne rasprave o ruskim uslovima, a Putin je pokazao i spremnost na popuštanje.
Jedan od tih izvora kaže da je poruka koja je prenesena Trampu poruka o kompromisu, da je Putin spreman za mir.
Izvori su upozorili da Moskvi nije jasno hoće li Ukrajina biti spremna ustupiti ostatak Donbasa te da će se rat nastaviti ako to ne učini. Takođe je nejasno hoće li Sjedinjene Države priznati ukrajinsku teritoriju koju drži Rusija, dodali su.

Rojters objavio nove Putinove uslove za mir: Zahtijeva da Ukrajina odustane od cijelog Donbasa...

Prema podacima od decembra prošle godine, od 61.647 podnijetih zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata na nivou države, obrađena je većina (obrađeni predmeti obuhvataju i dopunu dokumentacije koju su investitori podnosili nakon podnošenja zahtjeva za legalizaciju), navodi se u izvještaju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za prošlu godinu.
U tom periodu važili su drugi propisi, dok je novi Zakon o legalizaciji objekata nedavno donijet u crnogorskom parlamentu.
- Znači, obrađeno je oko 85 odsto ukupnog broja zahtjeva, i cijenimo da je urađen značajan dio posla. U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok procenat obrade podnijetih zahtjeva. Od početka postupka legalizacije donijeto je 3.397 rješenja o legalizaciji. Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 8.907 rješenja o prekidu postupka, od čega je u 3.818 rješenja donijeto iz razloga neusklađenosti sa planovima, a 501 rješenja o prekidu radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dok za određeni broj slučajeva jedinice lokalne samouprave nijesu dostavile detaljne podatke - navodi se u ovom izvještaju.
Prema ranijim zakonskim rešnjima, legalizovati se može bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama. Stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata 2017. godine, započet je proces legalizacije bespravnih objekata. Izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, koji je ranije shodno zakonu bio devet mjeseci od dana stupanja na snagu, i istekao 16. jula 2018. godine produžen je, odnosno data je mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju, bez prekluzije, što znači bez određivanja roka do kada se zahtjevi mogu podnositi. U međuvremenu, donesen je novi Zakon o legalizaciji objekata kojim je predviđena legalizacija bespravnih objekata kojih je prema procjenama oko 120.000.
- Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte. S tim u vezi, u budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 10,528,438.23 eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 11,372,197.24. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, može da se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama. Imajući u vidu broj podnijetih zahtjeva (oko 61.647), činjenica je da je obrada i rješavanje istih predstavljala izazov za administracije na lokalnom nivou. Takođe, postupak legalizacije je nova procedura, te nije postojala praksa u postupanju. Izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, s obzirom na probleme nastale u rješavanju prevelikog broja zahtjeva za legalizaciju, uređeno je da identifikaciju objekta na orto-foto snimku i provjeru da li je objekat izgrađen u skladu sa parametrima i smjernicama planskog dokumenta vrše licencirana privredna društva koja će izdavati izvještaj o identifikaciji objekta, u cilju povećanja efikasnosti rješavanja postupaka. Cilj ove izmjene je ubrzanje postupaka - navedeno je u izvještaju Ministarstva za prošlu godinu.

Za legalizaciju objekata preko 61.000 zahtjeva

Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore predao je 1.030 potpisa sestara i tehničara premijeru Milojko Spajiću, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, tražeći povećanje zarada.
To je povrđeno Gradskom portalu. Njihov glavni njihov zahtjev je povećanje za 15 odsto od ostatka kolega iz zdravstvenog sistema.
Oni navode da Klinički centar obavlja oko 70 odsto svih usluga zdravstvenog sistema i najopterećenija je zdravstvena ustanova u državi, a samim tim i medicinske sestre i tehničari koji rade u njoj.
- Sigurno znate, da se koeficijenti medicinskim sestrama i tehničarima nijesu mijenjali od decembra 2021 godine,da su promijenjeni kada ste Vi bili ministar finansija i da su za te skoro 4 godine porasli troškovi života kroz inflatorne udare - od osnovnih životnih namirnica, povećanja raznih usluga,cijena nekretnina,podstanarskih kirija…. Tako da se ukupni radni i životni ambijent medicinskih sestara i tehničara promijenio u mnogo lošijem smjeru - navodi se u pismu.
Podsjećaju da je u januaru 2022. godine plata medicinske sestre bila skoro na nivou prosječne zarade u državi, dok je danas debelo ispod toga i predstavlja najmanje plaćeno stručno zanimanje u Crnoj Gori a koje ima ogromnu društvenu, ličnu i profesionalnu odgovornost.
- Svako strukovno zanimanje proisteklo iz stručnih škola, od kuvara do keramičara,od konobara do električara,od frizera do limara, od poslastičara do automehaničara je višestruko bolje plaćeno i cijenjeno nego li zanimanje medicinske sestre i tehničara bez obzira da li imaju visoki ili srednji stepen stručne spreme! Ne mogu naši bijeli i čisti mantili da nam budu jedina satisfakcija i nagrada da radimo društveno odgovoran posao,satkan humanošću i empatijom prema bolesnim ljudima.Postoji i ono od čega se živi,stvara i oblikuje nečija sudbina,kvalitet i tempo života koji se nama urušava pred činjenicom da smo potcijenjeni i slabo plaćeni, naspram odgovornosti,stresa i količine posla koji savjesno obavljamo u javnom interesu - stoji u pismu.
Osim ovih, kako kažu, opštih činjenica koje se vrednuju u prilog povećanju zarada, postoje i druge, striktno relevantne i neupitne činjenice, zasnovane na jasnim radnim, profesionalnim i zašto ne reći i tržišnim principima koje Vi često potencirate.
- Ne postoji u državi javna ustanova, državna ili privatna firma u kojoj se novčanom ‚‚uravnilovkom‚‚ izjednačavaju zarade bez obzira na radni učinak! Nije ista plata i zarada, na primjer, zaposlenom u Voli trgovini koji radi u Budvi, Podgorici ili Rožajama! Nije ista zarada zaposlenom u Višem i Osnovnom sudu, zaposlenom na fakultetu i osnovnoj školi, već se uvijek mjeri i plaća radni učinak, kvalitet, odgovornost i složenost posla koji se obavlja. I glavna činjenica je, da radimo u jedinoj zdravstvenoj ustanovi tercijarnog tipa u Crnoj Gori koja osim toga obavlja i posao sekundarne zdravstvene zaštite za opštine Podgorica, Kolašin, Danilovgrad, Zeta i Tuzi - navodi se u pismu.
Od Vlade i premijera traže da se konačno dogode izmjene Granskog kolektivnog ugovora.
- Tražimo da se povećaju koeficijenti i da se u tekstu GKU posebno definišu koeficijenti za Klinički centar Crne Gore a koji će biti veći za 15 odsto od ostatka naših dragih kolega i koleginica iz zdravstvenog sistema. Tražimo, kao što je definisano skoro potpisanim Granskim ugovorom za socijalnu djelatnost, gdje su u tekstu Ugovora posebno vrednovani koeficijenti naših koleginica i kolega iz JU Zavod Komanski most a koji su veći od medicinskih sestara iz drugih ustanova socijalne zaštite,čime se ipak vrednovao njihov specifični rad, obim i složenost posla, koji mi tražimo i za nas u Kliničkom centru - stoji u obraćanju premijeru.
U koliko kroz proces izmjena GKU, Ministarstvo i reprezentativni sindikati ne predvide posebno uvećane koeficijente za Klinički centar Crne Gore, traže od Vlade Crne Gore da Uredbom ili kroz skupštinsku proceduru predlože Izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru, gdje bi se izmjenom i dopunom članova 17 ili 18 Zakona prepoznali kao subjekt (Klinički centar Crne Gore) od posebnog interesa za državu a članom 19 istog Zakona definisao procenat uvećanja od 15 odsto jer je istim članom Zakona predviđeno da maksimum uvećanja može biti u visini od čak 45 odsto.
- Ovi zahtjevi su minimum osnovnih vrijednosti radnih mjesta koje pokrivamo u Kliničkom centru, koji trebaju biti adekvatno nagrađeni i plaćeni, jer je posao prvenstveno medicinskih sestara i tehničara u Kliničkom centru težak, pun stresa i odgovornosti, s velikim pritiskom i rizikom od profesionalne greške.Svakodnevna briga o ljudskom zdravlju i njega najtežih pacijenata koje ni najbliži srodnici ne mogu ili neće da zbrinu, zaslužuje da bude vrednovana na zadovoljavajući način u obostranom interesu pacijenata i države, koja garantuje adekvatnu,kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu svih njenih građana - naveli su oni.
Kažu da zbog slabo plaćenog posla svakodnevno prisustvuju odlasku iskusnih sestara i tehničara iz KCCG u privatne klinike i ambulante, za platu koja je dva ili tri puta veća od njihove plate. Timse, cijene oni, dodatno urušava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga.
- Iskreno očekujemo Vašu ozbiljnost i želju da u narednih mjesec dana riješite naše opravdane zahtjeve,uradite konkretne korake i svojim odlukama povećate male zarade zaposlenih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore - navodi se u pismu.
Očekuju da ih pozovu na razgovor i da, kako su naveli, u direktnom kontaktu obrazlože sve činjenice i pomognu da zajednički riješe „očiglednu nebrigu i zapostavljenost medicinskih sestra i tehničara Kliničkog centra Crne Gore“.
- Bez rješenja našeg bolje plaćenog profesionalnog statusa, bićemo prinuđeni da organizujemo svakodnevne proteste medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra do ispunjenja naših opravdanih i životno važnih zahtjeva - upozoravaju iz Odbora medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore.

Premijeru pisalo 1.030 sestara i tehničara: Traže povećanje plata za 15 odsto

Telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa pokazuje da Rusija nije spremna da pravi "ustupke" oko Ukrajine, rekla je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, koja je ocijenila neprihvatljivim ruski zahtjev za prekid zapadne vojne pomoći Kijevu.
- Ako pročitate dva saopštenja poslije tog razgovora jasno je da Rusija ne želi zaista da pravi bilo kakve ustupke - rekla je Kalas novinarima u Briselu.
Tokom telefonskog razgovora sa svojim američkim kolegom ruski predsjednik pristao je juče da prekine udare na energetsku infrastrukturu Ukrajine tokom 30 dana ali se nije obavezao na potpuni prekid vatre. On je na kraju tražio prestanak ponovnog naoružavanja Ukrajine i prekid zapadne pomoći Kijevu.
Kalas je rekla da taj zahtjev ne može biti prihvaćen.
- Ono što Rusija želi je da Ukrajina spusti gard. Ako uspiju da zabrane svaku vojnu pomoć Ukrajini biće slobodni da nastave (napade) jer Ukrajinci ne mogu da se brane. Prema tome jasno je da to ne može da funkcioniše - rekla je ona.
Ubrzo poslije razgovora Tramp-Putin i objavi o ograničenom primirju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je njegova zemlja bila na meti novih ruskih udara. Sirene za uzbunu i eksplozije odjeknule su sinoć u glavnom gradu Ukrajine, a Zelenski je rekao da se udari vrše na civilnu infrastrukturu.

Kalas: Razgovor Trampa i Putina pokazuje da Moskva ne želi da pravi ustupke

Sindikat prave i pravosuđa održače danas protest ispred zgrade Vlade tražeći ispunjenje zahtjeva, među kojima su početak izgradnje stanova za zaposlene, uvećanje koeficijenata, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, hitna smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić...
Iz Sindikata su premijeru Milojku Spajiću 7. februara uputili odluku, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva. Kako nijesu dobili pozitivan odgovor na njih, odlučili su se na izlazak ispred Vlade. Protest će početi u 15:30 sati.
Kako su više puta naznačili iz Sindikata, njihov zahtjev je hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i otpočinjanje rada, kako bi zaposleni konačno dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja.
- Sindikat uprave i pravosuđa je potpisao sa Vladom Ugovor o osnivanju Stambene zadruge Odgovornost, potpisan je Sporazum o godišnjem finansiranju Stambene zadruge, gdje se njen način budućeg funkcionisanja u potpunosti razlikuje od modela rada postojećih stambenih zadruga. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore - navedeno je u jednom od saopštenja Sindikata.
Traže i pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u 2025. godini.&nbsp;
U Sindikatu podsjećaju da su sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora uvećani koeficijenti zaposlenima u obrazovanju.
Jedan od zahtjeva je povlačenje Prijedloga zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe, uz punu transparentnost i eliminaciju autokratskog pristupa u donošenju odluka.
Takođe, u Sindikatu traže dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana, ali i izmjenu Zakona o štrajku kako bi se zaposlenima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno.
Jedan od zahtjeva je i smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja, nepotizma i niza drugih nepravilnosti u radu.
Sindikat uprave i pravosuđa traži i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem.
Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Vučković nedavno je na protest, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status.
- Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković.
Ukoliko ni danas na protestu ne bude pozitivnog odgovora, iz Sindikata uprave i pravosuđa su najavili novo okupljanje na istom mjestu u ponedeljak, 17. marta u 15:30 sati.

Danas protest Sindikata uprave i pravosuđa: Traže veće plate, stanove za zaposlene, smjenu Nišić...

Primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj počela je 1. januara ove godine, saopštio je ministar ekologije, odrzivog i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
- Pokušaji da Crna Gora bude oslobođena ove obaveze, odnosno da primjena iste bude odgođena, nijesu urodili plodom, i to će za naš elektroenergetski sistem biti veliki izazov, sa kojim se borimo, zajedno, i mislim da smo na putu da se izborimo - naveo je Ćulafić u saopštenju.
Naime, nova Uredba, koju je pripremilo Ministarstvo, tretiraće ovo pitanje na način da se nacionalni sistem trgovanja emisijama usaglasi sa evropskim, što će svakako biti izazov za našu najveću nacionalnu energetsku kompaniju, Elektropriredu (EPCG).
- I pored toga, siguran sam da uz strateški koncipiran održivi razvojni put možemo zajedno ovaj udarac na privredu da prevaziđemo - rekao je Ćulafić.
&nbsp;Naime, kako je objasnio, ideja je da se novac, koji će od početka ove godine Fond za zaštitu životne sredine (Eko fond) prikupljati od EPCG, kroz formiranje novih programa na osnovu jasno definisanog plana razvoja elektroenergetskog sektora, vraća u sistem putem zelenih novih projekata, na kojima će Ministarstvo, EPCG i Eko fond, dominantno raditi.
- Model koji smo pripremili će najveći izazov za naš elektroenergetski sistem, a time i za našu ekonomiju, a to su usklađivanje nacionalnog ETS-a (nacionalni sistem trgovanja emisijama) sa EU ETS-om (evropski sistem trgovanja emisijama), kao i CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), odnosno porez na izvezenu električnu energiju proizvedenu iz uglja, pretvoriti u novi snažan ekonomski impuls u okvirima Crne Gore, i ubrzaće investiranje u zelene tehonologije, odnosno u projekte koji će značiti konkretnu zelenu tranziciju - kazao je Ćulafić.
Pojednostavljeno rečeno - desetine miliona EUR, koje bi EPCG gubila neusklađivanjem nacionalne cijene emisionih kredita sa cijenom u EU, odnosno koje bi država Crna Gora gubila primjenom CBAM-a, što bi ugrozilo našu konkurentnost na tržištu, slivaće se u Eko fond, koji će, uz prethodno odobrenje od Ministarstva, tim istim novcem finansirati nove, održive, zelene projekte.
Dakle, zaokružen sistem na dobro životne sredine, zdravlja i ekonomije.
&nbsp;- Uredba koja je pripremljena je još jedan, vrlo krupan, korak ispunjavanja naših obaveza iz Poglavlja 27, i potvrda da ovu godinu počinjemo radno i pozitivno. Ovo je tačka spajanja energetike i ekologije, balansa između očuvanja životne sredine i korišćenja prirodnih resursa, ali i potencijal našeg zajedničkog truda - zaključio je Ćulafić.

Počela primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj

Vijetnamska ekonomija porasla je osam odsto u prošloj godini, oslonjena na snažan izvoz, pokazali su u preliminarni Vladini podaci.
Vlada je za prošlu godinu bila odredila ciljanu stopu rasta veću od osam odsto. U četvrtom tromjesečju privreda je porasla 8,46 odsto, neznatno snažnije nego u periodu od jula do septembra.
Za period od naredne do 2030. godine, Hanoj je zacrtao godišnju stopu rasta od najmanje deset odsto, prema preliminarnom dokumentu koji bi trebalo da bude usvojen u drugoj polovini januara, prenosi Hina.
Vijetnam je ključna karika u globalnim nabavnim lancima industrije elektronike, tekstila, cipela i druge robe. Multinacionalne kompanije poput Samsunga, Applea i Nikea, sastavljaju svoje proizvode u Vijetnamu, često od dijelova i sirovina iz Kine, i potom ih izvoze na druga tržišta, u prvom redu u SAD.
Ukupni vijetnamski izvoz porastao je prošle godine 17 odsto, na oko 475 milijardi USD.
Isporuke u SAD dostigle su u prošloj godini novu najveću vrijednost otkada Vlada objavljuje podatke, od 153 milijarde USD. U 2024. godini je njihova vrijednost iznosila 119,5 milijardi USD.
Vijetnam je prošle godine zabilježio i novi rekordni višak u robnoj razmjeni sa SAD-om, od gotovo 134 milijarde USD.&nbsp;
Vijetnamski uvoz kineske robe dostigao je prošle godine vrijednost od 186 milijardi USD. U 2024. iznosila je 144,2 milijarde USD.
&nbsp;Vašington i Hanoj još pregovaraju o trgovinskom sporazumu. SAD trenutno naplaćuje na uvoz robe iz Vijetnama carinu od 20 odsto.

Vijetnamska ekonomija porasla osam odsto u prošloj godini

Danas je molitva za mir i razum među narodima od posebnog značaja u vremenu kada brojna područja istočne Evrope i svijeta, nažalost, potresaju ratna stradanja, a srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu i Metohiji - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u čestitki povodom Badnjeg dana i predstojećeg Božića.
On je čestitku uputio patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju, mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju, mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, &nbsp;mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da im Božić donese blagoslov i mir.
- Najradosniji hrišćanski praznik vječno nas podsjeća na suštinske vrijednosti naše vjere - ljubav prema bližnjima, opraštanje i zajedništvo. Rođenje Spasitelja svijetu donosi nadu i podsticaj za duhovno obnavljanje, moralno sazrijevanje i stremljenje ka jedinstvu i pomirenju među ljudima, kako bi čovječanstvo koračalo putem istinskog mira i bratstva - naveo je Mandić.
Dodaje da pomirenje, dijalog i zajednički život nemaju alternativu.
- Upravo nas praznik Hristovog rođenja neprestano poziva da tim vrijednostima budemo dosljedni i da činimo sve što je u našoj moći da ljubav, vjera i nada preovladaju nad mržnjom, mrakom i bezumljem - kazao je Mandić.

Mandić: Molitva za mir i razum od posebnog značaja danas, srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu i Metohiji

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba teže povrijeđena.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda, Beranama i Nikšiću po dvije.&nbsp;
U Danilovgradu, Tivtu, Budvi i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.&nbsp;
Izdato je 226 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 32 prekršajne prijave.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Tag: zahtjevi