Telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa pokazuje da Rusija nije spremna da pravi "ustupke" oko Ukrajine, rekla je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, koja je ocijenila neprihvatljivim ruski zahtjev za prekid zapadne vojne pomoći Kijevu.
- Ako pročitate dva saopštenja poslije tog razgovora jasno je da Rusija ne želi zaista da pravi bilo kakve ustupke - rekla je Kalas novinarima u Briselu.
Tokom telefonskog razgovora sa svojim američkim kolegom ruski predsjednik pristao je juče da prekine udare na energetsku infrastrukturu Ukrajine tokom 30 dana ali se nije obavezao na potpuni prekid vatre. On je na kraju tražio prestanak ponovnog naoružavanja Ukrajine i prekid zapadne pomoći Kijevu.
Kalas je rekla da taj zahtjev ne može biti prihvaćen.
- Ono što Rusija želi je da Ukrajina spusti gard. Ako uspiju da zabrane svaku vojnu pomoć Ukrajini biće slobodni da nastave (napade) jer Ukrajinci ne mogu da se brane. Prema tome jasno je da to ne može da funkcioniše - rekla je ona.
Ubrzo poslije razgovora Tramp-Putin i objavi o ograničenom primirju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je njegova zemlja bila na meti novih ruskih udara. Sirene za uzbunu i eksplozije odjeknule su sinoć u glavnom gradu Ukrajine, a Zelenski je rekao da se udari vrše na civilnu infrastrukturu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalas: Razgovor Trampa i Putina pokazuje da Moskva ne želi da pravi ustupke

Sindikat prave i pravosuđa održače danas protest ispred zgrade Vlade tražeći ispunjenje zahtjeva, među kojima su početak izgradnje stanova za zaposlene, uvećanje koeficijenata, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, hitna smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić...
Iz Sindikata su premijeru Milojku Spajiću 7. februara uputili odluku, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva. Kako nijesu dobili pozitivan odgovor na njih, odlučili su se na izlazak ispred Vlade. Protest će početi u 15:30 sati.
Kako su više puta naznačili iz Sindikata, njihov zahtjev je hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i otpočinjanje rada, kako bi zaposleni konačno dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja.
- Sindikat uprave i pravosuđa je potpisao sa Vladom Ugovor o osnivanju Stambene zadruge Odgovornost, potpisan je Sporazum o godišnjem finansiranju Stambene zadruge, gdje se njen način budućeg funkcionisanja u potpunosti razlikuje od modela rada postojećih stambenih zadruga. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore - navedeno je u jednom od saopštenja Sindikata.
Traže i pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u 2025. godini.&nbsp;
U Sindikatu podsjećaju da su sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora uvećani koeficijenti zaposlenima u obrazovanju.
Jedan od zahtjeva je povlačenje Prijedloga zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe, uz punu transparentnost i eliminaciju autokratskog pristupa u donošenju odluka.
Takođe, u Sindikatu traže dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana, ali i izmjenu Zakona o štrajku kako bi se zaposlenima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno.
Jedan od zahtjeva je i smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja, nepotizma i niza drugih nepravilnosti u radu.
Sindikat uprave i pravosuđa traži i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem.
Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore Nenad Vučković nedavno je na protest, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status.
- Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković.
Ukoliko ni danas na protestu ne bude pozitivnog odgovora, iz Sindikata uprave i pravosuđa su najavili novo okupljanje na istom mjestu u ponedeljak, 17. marta u 15:30 sati.

Danas protest Sindikata uprave i pravosuđa: Traže veće plate, stanove za zaposlene, smjenu Nišić...

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore započeće proteste, jer su njihovi zahtjevi upućeni Vladi da se započnu pregovori u smislu ispunjavanja zahtjeva, a neki od njih su početak izgradnje stanova, uvećanje koeficijenata, hitna smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić zbog, kako je saopšteno, nezakonitog i nestručnog djelovanja, a jedan od zahtjeva je i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena.
Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, Nenad Vučković, kazao je, na pres konferenciji, da su Vladi 7. februara poslali Odluku Skupštine Sindikata, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva, a ukoliko do 20. februara ne počnu razgovori o njihovom ispunjenju uslijediće protesti, a rok je istekao.
- Prvi će biti održan ispred zgrade Vlade u četvrtak 6. marta u 15 i 30 časova. Ukoliko ni tada ne bude pozitivnog odgovora, naredni protest zakazan je na istom mjestu u ponedeljak 17. marta u 15 i 30. Nakon toga javnost će biti obavještena o terminu trećeg, četvrtog i narednih protesta dok se ne ispune zahtjevi - rekao je Nenad Vučković predsjednik Skupštine Sindikata uprave I pravosuđa.
Zahtjevi su, kako je naveo, hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa Ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i početak rada, kako bi zaposleni dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja na teritoriji čitave Crne Gore, pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u ovoj godini.
- Tražimo povlačenje Predloga Zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, odnosno Zakona o štrajku, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe. Očekujemo i izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana - saopštio je Vučković.
Jedan od zahtjeva je i izmjena Zakona o štrajku, kako bi se radnicima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno. 
- Tražimo smjenu ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja i niza drugih nepravilnosti u radu, kao i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem - istakao je Vučković. 
Na protest je, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status.
- Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković.
Potpredsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Edin Mušović, podsjetio je da je 2023. godine Sindikat uprave i pravosuđa sa Vladom potpisao ugovor o osnivanju Stambene zadruge “Odgovornost”, kao i Sporazum o finansiranju. 
- Promjenom vlasti, formiranjem nove Vlade na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem zaustavljena je sva procedura, koja se odnosila na konstituisanje ove zadruge. Sve naše zahtjeve i dostavljanje sa njima usaglašenog Aneksa ugovora, kako bi se ispoštovala zakonska procedura, Ministarstvo finansija, odnosno Vlada Crna Gore su ignorisali - rekao je Mušović.
Pojasnio je da bi tim modelom bilo omogućeno i što je ugovorom obavezujuće da se svim zaposlenima u javnoj upravi i pravosuđu na terirtoriji cijele države stvori mogućnost da riješe stambena pitanja.
Mušović je naglasio da se Vlada oglušila o Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa, kojim je predviđeno uvećanja koeficijenata od po 10 odsto za 2024. i 2025. godinu. Sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora , uvećali su koeficijente zaposlenima u obrazovanju.
- U prethodnoj godini smo organizovali proteste zbog nepoštovanja članova Granskog kolektivnog ugovora. Vlada je bila u obavezi da sa predstavnicima Sindikata ispregovara dodatno povećanje. Prilikom svakog traženja razgovora sa resornim ministrom i premijerom bili smo odbijeni - istakao je Mušović.
Prema njegovim riječima, kroz izmjene Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o unutrašnjoj trgovini treba stvoriti bolje uslove za sve građane.
- Predlažemo da kroz izmjene ta dva zakona pokušamo da regulišemo ograničavanje marži velikih trgovinskih lanaca, a ne kroz projekte Vlade o limitiranim cijenama gdje se omogućava velikim lancima da sami kreiraju cijene proizvoda, koje će biti navodno limitirane, a u pitanju su proizvodi B klase - objasnio je Mušović.
Predsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa, Nenad Rakočević, pojasnio je da je razlog zahtjeva za povlačenje predloga Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, netransparentan odnos i jednostrane odluke predstavnika Vlade u odnosu na radne grupe i obavezujući socijalni dijalog.
- Tražimo da predstavnici svih sindikata, između ostalog i Sindikata uprave i pravosuđa učestvuju u radnim grupama i oblikovanju predloga Zakona o štrajku i predloga Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja - kazao je Rakočević.
Prema njegovim riječima Zakon o zaradama je usaglašen bez i jednog prihvaćenog prijedloga predstavnika sindikata.
- Instalirana su određena zvanja koja ne postoje, a pored njih stoje koeficijenti. Toliko o stručnosti i kvalitetu predloga. Zakon o državnim službenicima i namještenicima omogućava da politika i partijski interesi budu prioritet u odnosu na kvalitet rada državne uprave. Predlog da mjesta visokorukovodnog i ekspertskorukovodnog kadra pokrivaju bečelor diploma ili šesti stepen stručne spreme u okviru predloženog Zakona je glavni pokazatelj upliva politike i partijskih interesa u opšte državne interese - smatra Rakočević.
Istakao je da traže hitnu smjenu ministarke Nišić jer je, kako je rekao, nezakonitim, nestručnim i lošim radnjama dovela u pitanjene kredibilitet čitave Vlade. Ovo je samo jedan dio navedenih razloga zbog kojih tražimo od premijera Spajića da smjeni ministarku Naidu Nišić, jer isti premijer je javno izjavio da oni ministri koji ne rade kako treba, bit će smjenjeni.
- Ministarka Nišić na nezakonit način štiti počinioce krivičnih djela. Otvoreno štiti Savez sindikata, odnosno njihove visoke predstavnike u djelima falsifikovanja potpisa i predaji lažirane dokumentacije. Osnovano sumnjamo da štiti i NN lica zaposlena u Ministarstvu, koja su učestvovala u ovim radnjama, kao i donosioce raznih nezakonitih odluka i rješenja. Na bezboroj zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama nijednom nam nije omogućila uvid u spornu dokumentaciju iako je to bilo obavezujuće, svjesno kršeči zakone Crne Gore - saopštio je Rakočević.
Nišić je predložila Vladi, a Vlada postavila za člana Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje lice koje je delegirao Savez sindikata, a isto je nezaposleno lice koje nije niti može biti član bilo kojeg sindikata. To nezaposleno lice je dobilo otkaz jer je zaposlen na nezakonit način u vrijeme 41 Vlade. Lice koje je učestvovalo u nezakonitim radnjama treba da se bavi problematikom zakonitosti zapošljavanja, apsurdno.
Tvrdi da Nišić nije tražila od Vlade razrješenje i novo postavljenje četiri VD predstavnika viskorukovodnog kadra iz Ministarstva, već je tim nezaposlenim licima, kako je dodao, omogućila da odlučuju, potpisuju i donose rješenja i dala im zaradu za taj mjesec iako im je zvanično istekao mandat na tim pozicijama.
- Ministarka Nišić je koristila službeno vozilo i vozača za lična putovanja u inostranstvu, a takođe je na visokorukovodne pozicije u ministarstvu postavila bliske prijatelje što je klasični primjer nepotizma na štetu kvaliteta državne uprave. Ministarka socijalnog dijaloga svjesno odbija socijalni dijalog sa jednim takvim brojnim sindikatom kao što smo mi, što je osnov njenog poziva kao prve osobe resornog ministarstva za socijalni dijalog - poručio je Rakočević.
Smatra da javna uprava i pravosuđe kao najmnogoljudnija djelatnost predstavlja veliki izdatak, pa, kako je dodao, iz tog razloga, “svakodnevno stigmatizovana javna uprava, ona bez koje država ne može da funkcioniše niti da postoji, predstavlja teret”.
- Vlada prema 23 hiljade zaposlenih javne uprave i pravosuđa, odnosno zaposlenih u javnim ustanovama i preduzećima ima potpun odnos pravnog i opšteg diskontinuiteta i diskriminacije, prosto ne želeći, kroz jedan otvoren maćehinski odnos, uz odsustvo bilo kakve empatije, da poboljša status i standard najugroženije kategorije radnika u Crnoj Gori. Naše zarade su u prosjeku, srednja stručna sprema sa 20 godina staža 620 eura, a visoka stručna sprema 830 eura. Značajan podatak je da novo zaposleni sa mjesec dana staža i osnovnim obrazovanjem ima 600 eura platu. Prema istovjetnom pravnom osnovu ili čak povoljnijem prema nama, Vlada je naravno zasluženo uvećala zarade radnicima prosvjete koji sada imaju najmanje 150 eura veću platu od nas, zatim svo vrijeme Vlada i poslanici izdvojili su radnike Skupštine Crne Gore koji su kao i mi državni službenici i namještenici, sa koeficijentima, odnosno većom platom za najmanje 200 eura: povećali su plate vojsci, ubrzo će socijalnoj djelatnosti, zdravstveni radnici istih nivoa obrazovanja kao naši zaposleni već godinama imaju značajno veće zarade, funkcioneri će veoma brzo sebi zasluženo ili ne uvećati zarade za najmanje 30 odsto itd. Pominjanje optimizacije i otpuštanje 20 odsto zaposlenih u javnoj upravi je samo jedan promotivan i potpuno neutemeljen medijski balon. Hoćemo meritokratiju i ravnopravan odnos prema nama u odnosu na druge, u odnosu na inflaciju, na kvalitet i nivoe obrazovanja, u odnosu na slovo zakona - jasan je Rakočević.
Poručio je da su sindikati u opisu posla i djelovanja potpuno odvojeni od politike, bave se isključivo socijalnom politikom, ali ne smiju da ćute kada dnevna politika direktno utiče i ugrožava standard i prava radnika.
- Nećemo partijsko političke planove, hoćemo kvalitetne i izvjesne socijalne projekte koji će doprinjeti urgentnom poboljšanju standarda i prava svih radnika, odnosno građana Crne Gore. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore. Da li je Velje brdo imaginaran projekat ili nije, nas to ne interesuje, nas interesuje poštovanje potpisanih akata, gdje ističemo, Vlada će morati u najskorijem periodu prekinuti sa ignorisanjem, jer naredni korak je procesni epilog koji će sa sobom neupitno donijeti pojedinačnu odgovornost onih kojih su donijeli odluku o opstruiranju početka rada Stambene zadruge - poruka je Rakočevića.
Potpredsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa, Milan Ilibašić, kazao je da Zakon o štrajku nije mijenjan od 2015. godine.
- Dolazim iz sindikalne organizacije i u vrijeme kada je dogovoren ovaj Zakon, htjeli smo da organizujemo štrajk, ali smo došli u situaciju da nismo mogli da ga organizujemo, jer je ispalo da od 500 službenika mogu da štrajkuju samo dva, što nam govori da ovaj Zakon nije dobar - rekao je Ilibašić.
Pojasnio je da se sindikalne odrganizacije i sindikat na štrajk ne odlučuju odmah, već je to jedan od zadnjih koraka, ali “u slučaju da dođe do toga da treba da štrajkujemo, želimo da imamo mogućnost da možemo da štrajkujemo i ostvarimo to pravo”.
- Po Zakonu koji je trenutno aktivan i po kojem možemo da štrajkujemo, mi zapravo ne možemo da štrajkujemo, jer smo odmah preglasani - kazao je Ilibašić.
Potredsjednica Skupštine Sindikata Uprave i pravosuđa, Milena Đuričić, istakla je da inisistiraju na uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, kojim bi se doprinijelo optimizaciji i racionalizaciji ljudskih i tehničkih resursa kojim raspolaže javna uprava i pravosuđe, a ujedno bi se doprinijelo efektu uštede.
- Sedmočasovno radno vrijeme je pompezno najavljivao premijer Milojko Spajić u predizbornoj kampanji uoči parlamentarnih izbora, tvrdeći da je to vrlo lako implementirati u praksi, ali do danas ovo obećanje nije ispunjeno - ustvrdila je Đuričić.
Naglasila je da se Vlada na čelu sa premijerom Spajićem pokazala kao nedosljedan i nepouzdan socijalni partner u odnosu na djelovanje Sindikata uprave i pravosuđa, koji ima oko 10 hiljada članova, a reprezentuje cjelokupnu državnu upravu i pravosuđe.
- Inkluzija Sindikata uprave i pravosuđa je apsolutno isključena. Nemamo nikakvu mogućnost da kao učesnici učestvujemo u donošenju najvažnijih odluka i izradi zakonskih rješenja, koja će osnažiti kvalitet i integritet rada u državnoj upravi. Vlada pokušava da nipodaštava sav kvalitet sadržine državne uprave i pravosuđa Crne Gore, koja je najzaslužnija za pozitivne kritike i zaključke Evropske unije. Ni zdravstvo, ni školstvo, ni policija, iako su im uvećane zarade, nisu doprinijeli pozitivnim kritikama, već je tim ocjenama doprinijela državna uprava i pravosuđe - uvjerena je Đuričić.

1084x550

Sindikat uprave i pravosuđa najavio proteste: Traže smjenu Nišić i sedmočasovno radno vrijeme

Članica neformalne studentske grupe "Kamo śutra" Nejla Javorovac kazala je da ne planiraju građansku neposlušnost usmjerenu prema Univerzitetu Crne Gore, ali očekuju da ostale univerzitetske jedinice prepoznaju važnost i značaj njihovih zahtjeva i daju im podršku.
Javorovac je za Pobjedu ocijenila veoma značajnom podršku četiri univerzitetske jedinice - Fakulteta dramskih umjetnosti, Pravnog fakulteta, Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Fakulteta likovnih umjetnosti, ali očekuje da to urade i drugi. Konstovala je da su studentski zahtjevi opravdani, racionalni, legitimni, te da je neophodno da se ispune kako bi unaprijedili obrasce ponašanja koji se koriste i u društvenom i političkom životu, naročito se osvrćući na odsustvo odgovornosti.
- To nam ukazuje i da imamo pravo na zahtjeve, iskazivanje svog mišljenja, kritičko razmišljanje, ali i proteste i blokade koje organizujemo. Kada podrška dolazi od univerzitetskih jedinica, odnosno od naših profesora i naših fakulteta, to za nas ima poseban značaj jer nam dokazuje da nijesmo usamljeni u ovoj borbi, već da iza nas i naših zahtjeva, pored velikog broja građana stoje i naši profesori - kaže ona.
<h2>Velika podrška</h2>
Javorovac napominje i da su, pored FDU, Pravnog fakulteta i FCJK, dobili podršku i velikog broja profesora sa više različitih fakulteta i univerziteta.
- Očekujemo svakako i širu podršku, jer naši zahtjevi nijesu ni politički, ni partijski obojeni. Podrazumijevaju isključivo primjenu demokratskih obrazaca kod donosilaca odluka koji im danas, nažalost, nijesu svojstveni. Takođe, cijenimo da su profesori prepoznali da se mi borimo protiv anomalija crnogorskog društva (protiv sistema koji je izgrađen na osnovama partitokratije, nekompetentnosti, partijske lojalnosti i neodgovornosti prema građanima), te nas svojom podrškom dodatno ohrabrili da nastavimo borbu - rekla je Javorovac.
Ističe i da su veoma zadovoljni odzivom studenata. Dodaje i da treba imati u vidu da je stvoren "ambijent u kojem vlada kolektivni strah", kao i da treba razumjeti one koji im se zbog toga nijesu priključili.
- Odziv i podrška koja dolazi od naših kolega studenata raste iz dana u dan. To nam govori da idemo u pravom smjeru i da smo uspjeli da dođemo do njih. Vjerujemo da ćemo svojim radom i upornošću pridobiti još više studenata - jasna je ona.
<h2>Strah od pojedinih profesora</h2>
Javorovac podsjeća i da ljetnji semestar počinje u ponedjeljak, da veliki broj studenata nije bio u Podgorici, ali i da je tokom cjelokupnog ovog perioda trajao ispitni rok.
- Vjerovatno da je prisutan i strah od profesora (ovdje mislim na revanšizam, osvetu - što u 21. vijeku ne bi trebalo i ne bi smjelo da postoji), koji ne podržavaju naše zahtjeve i načine kojima se borimo za njihovo ostvarenje. Važno je napomenuti da su ovo građanski protesti, koje predvodi studentska grupa "Kamo śutra" – kazala je Javorovac.
Ona navodi i da, naročito na društvenim mrežama, svjedočimo prebrojavanju godina starijih sugrađana koji su podržali studente.
- Danima svjedočimo prebrojavanju godina građana na blokadama i protestima što je neumjesno i, na kraju, nekulturno prema starijim građanima koji su izlaskom na ulice pokazali spremnost da podrže nas kao mlade ljude na kojima budućnost ove države ostaje - naglasila je ona.
<h2>Blokade i protesti sve do ispunjenja zahtjeva</h2>
 
Očekuje da će ih podržati i ostale univerzitetske jedinice, ali svjesna je i da to možda neće doći automatski.
- Vjerujemo da će ostale univerzitetske jedinice prepoznati važnost i značaj naših zahtjeva, ali i prepoznati našu građansku neposlušnost kao demokratski mehanizam borbe - optimistična je ona.
Javorovac smatra da će dalja podrška zavisiti od njih samih, ali i od toga koliko će oni zaista uspjeti "ostati imuni na uticaj koji dolazi i od strane određenih medija, partija, pa možda i okoline, koji će na sve načine pokušati da utiču kako na studente, tako i na profesore".
Otkrila je i da ona i njene kolege, okupljene u ovoj neformalnoj grupi, ne planiraju građansku neposlušnost usmjerenu prema Univerzitetu Crne Gore.
- Jedan dio studenata nas podržava, ali, naravno, postoje i studenti koji su skeptični ili uzdržani. Smatram da nije trenutak za uzdržanost, ali svakako treba poštovati kritičko mišljenje. Za sada ne želimo da otkrivamo dalje korake, a o njima će građani i mediji biti blagovremeno obaviješteni putem naših društvenih mreža. Jedino što vam za sada možemo reci jeste: blokade i protesti biće nastavljeni sve dok se ne ispune naši zahtjevi - zaključila je Javorovac.

1250x600

"Kamo śutra" ne planira građansku neposlušnost prema Univerzitetu, ali očekuju podršku fakulteta

Vijeće Pravnog fakulteta pruža podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima, koje vidimo kao izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog društva, saopšteno je iz Pravnog fakulteta.
Sa te univerzutetske jedinice potvrdili su pisanje Portala ETV da je nihovo Vijeće na elektronskoj sjednici održanoj 10. i 11. februara većinom glasova svih članova pružilo podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vijeće Pravnog fakulteta čine redovni profesori: prof. dr Zoran Rašović, prof. dr Gordana Paović Jeknić, prof. dr Maja Kostić Mandić, prof.dr Velimir Rakočević, prof. dr Dražen Cerović, prof. dr Vladimir Savković, prof. dr Aneta Spaić, prof. dr Marko Dokić, vanredni profesori: prof. dr Darko Radulović, prof. dr Draginja Vuksanović Stanković, prof. dr Petar Šturanović, prof. dr Bojana Lakićević Đuranović, docenti: doc.dr Nikola Dožić, doc. dr Velibor Korać, doc. dr Marina Jovićević, doc. dr Rajka Đoković, predstavnica saradnica mr Nikolina Tomović, predstavnici studenata: Ognjen Kovačević, Dušan Ražnatović, Ivana Popović, Ana Novović, Ana Krivokapić.
Vijeće čvrsto vjeruje da su studentski zahtjevi dobronamjerni i proistekli iz potrebe za izgradnjom odgovornijeg i sigurnijeg društva. 
- Akademska zajednica nosi veliku odgovornost na tom putu i sigurni smo da studenti, kao njen važan dio, svojim prethodnim aktivnostima demonstriraju istrajnost i empatiju koja nam je potrebna. Naša je odgovornost i najveća dužnost da ih podržimo i zaštitimo u takvom naumu. Očekujemo i vjerujemo da će nadležne institucije imati sluha za ovaj i druge oblike društveno angažovanog djelovanja svih crnogorskih studenata - poručeno je iz Pravnog fakulteta.

Pravni fakultet: Zahtjevi "Kamo śutra" su iskrena želja za ozdravljenje društva, nadležni da imaju sluha za djelovanje studenata

Glavni ruski zvaničnik za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama je rekao da se u poptunosti moraju ispuniti svi uslovi predsjednika Vladimira Putina prije nego što se rat u Ukrajini završi, sugerirajući oštar pristup Moskve prema predsjedniku SAD Donaldu Trampu. 
Tramp je više puta poručio da želi brzo da okonča rat, a u nedjelju je rekao da misli da napreduje iako nije iznio detalje o tome kako će okončati sukob. 
Upitan je li razgovarao s Putinom od preuzimanja predsjedničke dunžosti 20. janurara, Tramp je odgovorio: "Razgovarao sam. Recimo samo da sam razgovarao". 
Kremlj je odbio da potvrdi ili demantuje kontakt, ali je Moskva naglasila da njeni zahtjevi ostaju.
- Predviđeno političko rješenje ne može se postići drukčije nego potpunom provedbom onoga što je izrekao predsjednik Putin kada je govorio u ruskom ministarstvu vanjskih poslova u junu - rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov na brifingu za moskovski list na engleskom jeziku.
- Tu smo gdje jesmo i što prije Sjedinjene Države, Velika Britanija i drugi to shvate, to će biti bolje i to će željeno političko rješenje svima biti bliže - rekao je Rjabkov.

Rusija oštro odgovorila Trampu oko mira u Ukrajini

Cetinjski prosvjetni i kulturni radnici ocijenili su da je podrška potestima studentske grupe "Kamo śutra" moralna obaveza svih koji saosjećaju sa žrtvama monstruoznih zločina na Cetinju u kojem je ubijeno 13 ljudi.
Prosvjetni i kulturni radnici okupili su se sinoć u tišini na plenumu, odali počast žrtvama i iskazali građanski otpor onima koji bježe od odgovornosti i koji, kako su rekli, toksičnom propagandom pokušavaju diskreditovati plemenitu akciju crnogorskih studenata i studentkinja.&nbsp;
- Drago nam je što su ljudi iz drugih gradova pozdravili naše okupljanje i šetnju te odlučili da na sličan način pruže podršku studentskoj organizaciji "Kamo śutra" i u ostalim gradovima - navedeno je u saopštenju plenuma cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika
Napominju da je važno da se u pozivima za okupljanja podrške ne koriste vizuali "Kamo śutra". Cetinjski prosvjetni i kulturni radnici pozvali su i ostala strukovna udruženja da učine isto, da podrže studente u zahtjevima za pravo na dostojanstven život.
- Da u tome neće biti sami, pokazali su im sinoć građani i građanke Cetinja. Vidimo se opet uskoro - poručili su cetinsjki kulturni i prosvjetni radnici.
O novom sazivu plenuma blagovremeno će obavijestiti javnost.

Cetinjski prosvjetni i kulturni radnici: Moralna obaveza svih da podrže proteste grupe "Kamo śutra"

Neformalna grupa studenata "Kamo Śutra" najavila je blokadu mosta Blaža Jovanovića u Podgorici, nezadovoljni odgovorima na njihove zahtjeve koje je danas pismeno dostavio premijer Milojko Spajić.
Blokada je najavljena za sjutra, od 17:26 do 18:30 sati.
- Pošto odgovor Milojka Spajića ne sadrži odgovore, sa blokade će se opet čuti zahtjevi. Svi građani i građanke su pozvani - poručeno je u pozivu grupe "Kamo Śutra" na nalogu X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1885405684222595374&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
"Kamo Śutra" traži utvrdiđavanje odgovornosti za smrt 13 osoba u pucnjavi na Cetinju 1. januara ove godine. Do sada su organizovali tri protesta u Podgorici na kojima su prvo zatražili ostavke, pa smjene ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, zbog, kako navode, propusta u postupanju policije tokom masovnog ubistva.
Vladi su predali dokument u okviru kojeg su ponovili svoje zahtjeve i pozvali premijera da do 1. februara organizuje konferenciju za novinare i javno prezentuje sve radnje, mjere, aktivnosti koje su preduzete od dana zločina, kao i razloge za ispunjenje ili neispunjenje zahtjeva koje su postavili na tri održana protesta.
Najavili su i građansku neposlušnost ukoliko se Spajić ne obrati javnosti do 1. februara.
Međutim, premijer je umjesto obraćanja javnosti na konferenciji za medije, odlučio da saopštenjem odgovori studentima.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspajic-ignorise-zahtjev-kamo-sutra-da-on-smijeni-saranovica-i-becica-svi-u-vladi-su-podlozni-su-promjeni-nakon-evaluacije-rada-i-detaljne-analize-ucinka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kad je u pitanju prioritetni zahtjev "Kamo śutra" koji se odnosi na smjenu Bečića i Šaranovića, Spajić im je u odgovoru poručio da su svi članovi Vlade podložni promjeni nakon evaluacije rada i analize učinka.
- Kako i sami konstatujete, ostavka je čin moralne i objektivne odgovornosti. Kao što je javnosti poznato, svi članovi Vlade do jednog podložni su promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će zavisiti konačne odluke – naveo je, pored ostalog, premijer.
Grupa "Kamo Śutra" danas je, uoči mjeseca od zločina na Cetinju u kome je ubijeno 13 ljudi, u pristonici sa velikim brojem okupljenih građana odala poštu žrtvama tragedije koja je potresla Crnu Goru.
Građani su zapalili svijeće kod spomenika Lovćenska vila, a od 17:26 sati održano je 13 minuta tišine za stradale Cetinjane.

Grupa "Kamo Śutra" za sjutra najavila blokadu mosta Blaža Jovanovića: Odgovor Spajića bez odgovora

Premijer Milojko Spajić odgovorio je na zahtjeve koje su mu u neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ uputili na posljednjem protestu poručujući da su spremni da predvode građansku neposlušnost ako do 1. februara ne dobiju odgovore - ali je u njima ignorisao činjenicu da je prvi zahtjev promijenjen tako da više ne traže ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića - već da traže da ih lično on smijeni.
Ovo je bio prvi zahtjev „Kamo śutra“ zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi, ali kako Šaranović i Bečić tim povodom nijesu preduzeli ništa, oni su od Spajića na posljednjem protestu tražili da uzme stvari u svoje ruke.
&nbsp;Spajić im je u odgovoru poručio da su svi članovi Vlade podložni promjeni nakon evaluacije rada i analize učinka.
- Kako i sami konstatujete, ostavka je čin moralne i objektivne odgovornosti. Kao što je javnosti poznato, svi članovi Vlade do jednog podložni su promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će zavisiti konačne odluke – naveo je on.
Spajić je podjsetio da je 3. januara održana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj su, povodom tragedije na Cetinju, zaključci i preporuke.
- A koji su u najvećem dijelu komplementarni sa zahtjevima u vašem obraćanju – dodao je on.
U odnosu na zahtjev za ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, kazao je da je shodno zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost pripremljen Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oružju i municiji (Markovog i Mašanovog zakona).
- Kako je predmetni nacrt stavljen na javnu raspravu 24. januara, a do sada nijesu evidentirani predlozi vaše grupe, pozivam vas da se do isteka roka za davanje sugestija (24. februara) upoznate sa predloženim izmjenama i u odnosu na iste dostavite eventualne sugestije. Upoznavanja radi, ključne izmjene odnose se na: Podizanje starosne granice sa 18 na 25 godina za podnošenje zahtjeva za oružje (sa izuzecima za policiju, vojsku, zaštitare, članove sportskostreljačkih organizacija); smanjenje perioda važenja oružnih listova sa 10 na pet godina; proširenje opsega krivičnih djela i prekršaja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja - djela koja sadrže bilo koji oblik nasilja; uspostavljanje komisije Ministarstva zdravlja, kao jedine nadležne za izdavanje ljekarskih uvjerenja za posjedovanje oružja, kao i za kontinuiranu psihološku i prihijatrijsku procjenu - odnosno strože psihološke procjene; strože kriterijume za rekreativno i sportsko oružje; centralizaciju rješavanja zahtjeva za držanje i nošenje oružja – naveo je Spajić.
Dodaje da je u cilju jačanja bezbjednosti i pravne zaštite građana Ministarstvo pravde pripremilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, koje je od 23. januara na javnoj raspravi.
- A ključne izmjene odnose se na: pooštravanje kazne za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja – od jedne do 10 godina zatvora; pooštravanje kazne za rodno motivisano teško ubistvo (femicid) – od 10 do 40 godina zatvora; prepoznavanje napada na ljekare i prosvjetne radnike kao krivičnog djela i suzbijanje govora mržnje – istakao je Spajić.
On je ovu neformalnu grupu studenata pozva da do kraja javne rasprave 12. februara daju svoj doprinos kvalitetu izrade ovog zakonskog rješenja.
- U odnosu na predmetni zahtjev takođe vas obavještavam da je intenzivirana kampanja „Poštuj život – vrati oružje“. Tako su od početka godine do 27. januara građani Upravi policije dobrovoljno predali: 1.535 komada komada vatrenog oružja, 50-534 komada municije, 147 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava – naveo je premijer.
U cilju sprječavanja nelegalnog posjedovanja i nošenja oružja i smanjenja kriminalnih aktivnosti, u akcijama policije širom Crne Gore u istom periodu oduzeto je, dodaje on, 126 komada oružja, blizu sedam i po hiljada komada municije i pet ručnih bombi.
- Kada je u pitanju reforma funkcionisanja policijskih struktura, obavještavam da je i ovo bio jedan od zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Shodno tome, 16. januara raspisan je konkurs za prijem 815 policajaca u Upravu policije (konkurs je otvoren do 5. februara, a u međuvremenu je pristiglo oko 550 prijava) – poručio je Spajić.
Naglasio je da je u međuvremenu zaposleno 49 policajaca koji su diplomirali na Policijskoj akademiji, dok je od 16. januara u Odjeljenje bezbjednosti Cetinje raspoređeno sedam policajaca.
- Paralelno sa ovim aktivnostima, Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovodi intenzivnu reformu policijskih struktura, u okviru čega je do sada suspendovano nekoliko desetina policijskih službenika. Jednako tako, na inicijativu Prijestonice, a na predlog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Vlada je donijela odluku o uvođenju zaštitara u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama u Prijestonici od početka februara – rekao je Spajić.
Ova mjera proširena je, kaže, i na ostale opštine, pa je takva odluka donijeta na sjednici Vlade 30. januara i odnosi se na ostale škole u gradskim sredinama (42 srednje i 65 osnovnih škola) koje pohađa značajan broj učenika. Vlada će, iz budžetske rezerve, za ove namjene, a za period od 15. februara do kraja školske godine, obezbijediti 800.000 eura.
- U vezi sa povratkom građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u potpunosti je posvećeno promovisanju vrijednosti građanskog obrazovanja i vrijednosti građanskog društva na svim nivoima – naveo je on.
Kaže da je ministarka Anđela Jakšić Stojanović više puta javno podržala inicijativu za uvođenje Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u kurikulume.
- Resor kojim rukovodi, u saradnji sa UNICEF-om, i uz
podršku Evropske komisije, priprema Strategiju obrazovanja za period 2025-2035, i ovaj posao je u završnoj fazi. Dokument je bio na javnoj raspravi, a njegovo usvajanje je planirano za prvi kvartal ove godine. U Strategiji je upravo reforma kurikuluma definisana kao prioritetna mjera, koju je potrebno sprovesti – istakao je Spajić.
Uvođenje Građanskog obrazovanja, ne samo kao posebnog predmeta, već i uključivanje određenih tema u druge predmete, pa i u kurikulume osnovnih škola, jasno je, kaže on, definisano u tekstu same Strategije, a sastavni je dio i Akcionog plana čija je izrada, takođe, u završnoj fazi.
- Posebna pažnja, tokom izrade Strategije obrazovanja, posvećena je i značaju medijske pismenosti u obrazovnom sistemu, naročito sa aspekta unaprjeđenja ljudskih prava i demokratskih procesa u društvu, kao i obrazovanja XXI vijeka, koje zahtijeva razvijanje kritičkog mišljenja i promociju vrijednosti građanskog društva – rekao je Spajić.
Što se tiče poboljšanja odnosa i brige o mentalnom zdravlju, kaže da je odmah nakon 1. januara, kroz multiresorsku saradnju, uspostavljena kontinuirana psihološko-socijalna podrška za građane Cetinja, a aktivna je i SOS linija za takvu podršku na nivou države - 1555.
- U okviru ove mjere podrške do sada je realizovano 400 poziva i 200 intervencija. Naime, nakon razgovora sa predstavnicima resora zdravstva i udruženja psihologa, psihijatara i psihoterapeuta dogovoreni su konkretni koraci saradnje na sistemskom unaprjeđenju Programa mentalnog zdravlja – napisao je Spajić u odgovoru studentima.
Dodao je da je Ministarstvo zdravlja izradilo Program za mentalno zdravlje čiji je cilj da u narednom dvogodišnjem periodu planiranim aktivnostima osnaži kapacitete u smislu prevencije, brzog dijagnostikovanja i adekvatnog liječenja mentalnih poremećaja u široj zajednici.
- U cilju jačanja kadrovskih kapaciteta, pojačani su kapaciteti CMZ pri domovima zdravlja tj. sistematizovana su radna mjesta psihologa koja ranije nijesu bila prepoznata (DZ Budva, DZ Rožaje), dok je trenutno na specijalizaciji osam specijalizanata iz psihijatrije, tri specijalizanta iz dječje i adolescentne psihijatrije, te tri specijalizanta medicinske psihologije – dodao je on.
Kaže i da je godišnjim planom specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. godinu predviđeno: 14 specijalizacija iz psihijatrije; tri specijalizacije iz adolescentne i dječije psihijatrije i dva specijalizacije iz oblasti medicinske psihologije.
- Takođe je važno naglasiti da su u saradnji Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija organizovane edukativne radionice psihološkog debrifinga za nastavnike i pedagoge o prepoznavanju posttraumatskog stresa (PTS) kod djece, za roditelje djece iz OŠ „Lovćenski partizanski odred" i OŠ „Njegoš“ kao i za učenike pomenutih osnovnih škola. Istovremeno su organizovane radionice za Službu zaštite i spašavanja, Komunalnu policiju, JZU Dom zdravlja – naveo je on.
Prema informacijama koje su na raspolaganju od menadžmenta Javnog servisa, kaže da će u narednom periodu kroz programsku šemu biti dodatno tretirane teme vezane za mentalno zdravlje.
- Konačno, na liniji poziva na dijalog, a u cilju postizanja najboljih rješenja i praksi u ovim oblastima, još jednom ukazujem na značaj saradnje institucija i građana po svim relevantnim pitanjima za našu državu i društvo u cjelini. U tom smislu, Vlada će nastaviti intenzivan rad u svim sferama djelovanja i ostaje otvorena za dijalog, kako bismo zajedički, kroz najbolja rješenja, sistem učinili otpornijim i bezbjednijim za sve naše građane – zaključio je Spajić.

Spajić ignoriše zahtjev „Kamo śutra“ da on smijeni Šaranovića i Bečića: Svi u Vladi su podložni su promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka

Udruženje ugostitelja Crne Gore podržalo je proteste crnogorskih studenata i apelovalo na donosioce odluka da što prije preduzmu konkretne mjere, kako bi se vratilo povjerenje u institucije sistema i osigurala bezbjednost građana.
Iz Udruženja ugostitelja, koje okuplja više od šest hiljada članova širom države, uputili su saučešće porodicama i prijateljima žrtava masovnog ubistva koje se dogodilo na Cetinju 1. januara.
Kako su rekli, taj tragičan događaj je još jednom ukazao na narušenu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i potrebu za hitnim djelovanjem nadležnih institucija.
- U ime svih naših članova, pružamo punu podršku opravdanim protestima studenata, koji svojim glasom pozivaju na promjene i ukazuju na neophodnost stvaranja sigurnijeg društva za sve građane Crne Gore - navodi se u saopštenju Udruženja ugostitelja.
Oni su ocijenili da je borba studenata za pravdu, sigurnost i odgovornost institucija od ključnog značaja za budućnost države.
Iz Udruženja ugostitelja su kazali da vjeruju da je sigurnost osnovno pravo svakog građanina i preduslov za razvoj društva.
- Apelujemo na donosioce odluka da što prije preduzmu konkretne mjere kako bi se vratilo povjerenje u institucije sistema i osigurala bezbjednost svih građana - naveli su iz Udruženja.
Kako su rekli, studenti su budućnost Crne Gore, a njihovi glasovi moraju biti saslušani.
- Kao udruženje koje se zalaže za boljitak društva u cjelini, nastavićemo da podržavamo sve aktivnosti usmjerene ka unapređenju sigurnosti i kvaliteta života u našoj zemlji - poručuje se u saopštenju.

Udruženje ugostitelja podržalo studente: Borba za pravdu, sigurnost i odgovornost institucija od ključnog značaja za budućnost države

Službenici Sektora granične policije oduzeli su luksuzno vozilo za kojim je raspisana međunarodna potraga, saopšteno je iz Uprave policije.
Na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša, kako je precizirano, pri izlasku iz Crne Gore su pripadnici Stanice granične policije Nikšić kontrolisali albanski državljanin R. C. (48) koji je upravljao vozilom marke Audi A8, njemačkih registarskih oznaka, a koje nije u njegovom vlasništvu.
- Provjerom kroz elektronske evidencije policije utvrđeno je da je za Audijem raspisana međunarodna potraga od strane NCB Interpol-a Njemačke. Postupajući po međunarodnoj potjernici predmetno vozilo je privremeno oduzeto i predato službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić radi sprovođenja daljih provjera - navodi se u saopštenju.
Službenici Sektora granične policije nastavljaju sa pojačanim aktivnostima na obezbjeđenju graničnih prelaza, a sporovode se i druge koordinisane međusektorske mjere i radnje usmjerene na suzbijanje krijumčarenja i otkrivanje i sankcionisanje izvršilaca krivičnih djela.

Granična policija u Nikšiću od albanskog državljanina oduzela Audi kojeg potražuje Njemačka

Osnovni sud u Kotoru odredio je državljanima Srbije Miljanu Jovanoviću, Aleksandru Stefanoviću i Dušanu Trkulji, osumnjičenima za pripremu likvidaciju M. R. iz Kotora, pritvor - potvrđeno je Portalu ETV iz Osnovnog suda u Kotoru.
Nikšićaninu Danijelu Banićeviću, koji je osumnjičen da je organizator ove grupe, kako nam je saopšteno, nije određen pritvor, odnosno on je pušten da se brani sa slobode.
Podsjećamo, Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsili su juče crnogorskog državljanina D. B. (41) iz Nikšića i tri državljanina Republike Srbije M. J. (21), A. S. (22) i D. T. (20) koji su osumnjičeni da su pripremali likvidaciju M. R. iz Kotora.
Iz Uprave policije su juče kazali da su identifikovali četiri osobe koje su formirale kriminalnu grupu sa ciljem izvršenja teškog krivičnog djela protiv života ili tijela na štetu M. R. iz Kotora, te da su državljani Srbije, kako se sumnja, ušli u Crnu Goru sa tom namjerom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fniksicanin-osumnjicen-da-je-organizovao-grupu-sa-jovanovicem-stefanovicem-i-trkuljom-planirao-ubistvo-kotoranina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Za državljanina Crne Gore D. B, kako dodaju, postoji osnov sumnje da je planirao i organizovao izvršenje ovog teškog krivičnog djela.
- Postupajući po prijavi oštećenog, koje je policijskim službenicima ukazalo na sumnju da je u više navrata u blizini njegovog mjesta stanovanja uočio nepoznato vozilo, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su preduzeli opsežne i hitne operativno taktičke mjere i radnje na sprečavanju izvršenja krivičnog djela, nakon čega su u kratkom roku identifikovali lica M. J, A. S. i D. T. iz Beograda, državljane Republike Srbije - kazali su iz Uprave policije.
Ubrzo nakon identifikacije, kako su rekli, locirani su, kao i stan u kojem su boravili i vozilo za koje se sumnja da su koristili prilikom planiranja izvršenja krivičnog djela.
Nakon toga izvršen je pretres stana u kojem su oni boravili, a službenici policije pronašli su i oduzeli podesna sredstva - drvenu palicu, čekić, tri plastične maske, te mobilne telefone i odjevne predmete za koje se sumnja da su bili namijenjeni izvršenju krivičnog djela, a koji su i korišćeni u radnjama opservacije kuće i kretanja oštećenog.
- Provjerom kroz evidencije je utvrđeno da su M. J, A. S. i D. T. početkom maja ove godine na graničnom prelazu Dobrakovo ušli u Crnu Goru, nakon čega su iznajmili stan na teritoriji opštine Budva. Sa ove lokacije osumnjičeni su se par dana zaredom odvozili na lokaciju u blizini kuće oštećenog, odakle su po prethodnom dogovoru i definisanom planu vršili opservaciju objekta i lica, te preduzeli konkretne pripremne radnje koje upućuju na osnovanu sumnju detaljno isplaniranog izvršenja krivičnog djela - navodi se u saopštenju.
Oni su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401 stav 1 Krivičnog zakonika na štetu jedne osobe, a nakon saslušanja im je u tužilaštvu donijeto rješenje o određivanju pritvora.
- Kriminalističkom obradom ovih osoba utvrđeno je da su registrovani kao izvršioci više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, nedozvoljenog držanja oružja, krivičnih djela protiv javnog reda i mira te napada na službena lica - ističu iz Uprave policije.
U nastavku izviđajnih radnji i preduzetih aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju događaja identifikovan je i uhapšen D. B. iz Nikšića, za kojeg se sumnja da je formirao i organizovao ovu kriminalnu grupu.
On je, kako se navodi, sa državljanima Srbije sa kojima je organizovao kriminalnu grupu "bio u stalnom kontaktu, dogovorio izvršenje krivičnog djela, isplanirao njihov dolazak u Crnu Goru, pružao im logistiku, ukazao na lice i na mjesto izvršenja krivičnog djela i davao upustva za izvršenje krivičnog djela".
- Protiv D. B. je tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401, stav 2 Krivičnog zakonika - dodaju iz Uprave policije.

Osumnjičenima za pripremu likvidacije Kotoranina određen pritvor, organizator grupe pušten da se brani sa slobode

Atletičar pljevaljskog Rudara Uroš Kotlaja i Anja Novaković iz barskog kluba Sanja najuspješniji su učesnici pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe juniore i juniorke u Baru.
Kotlaja je šampionat završio sa pet zlatnih odličja, dok je Novaković osvojila četiri zlatne i po jednu srebrnu i bronzanu medalju.
Ekipno najuspješniji je bio Atletski klub Sanja sa deset medalja, ispred atletičara Mornara sa osam i Tare iz Mojkovca sa šest medalja.
Na takmičenju su postignuta i četiri rezultata koja su bolja od rekorda Crne Gore.
Novi rekorderi Crne Gore su Sergej Martinović iz AK Cetinje (400m prepone za pionire, 1:00,11), štafeta Rudara 100+200+300+400m za mlađe juniore (2:09,52), štefeta Mornara 100+200+300+400m za pionirke (2:35,33) i AK SANJA (štafeta 4x100m za mlađe pionirke).
Šampionat u Baru okupio je više od 130 atletičara iz atletskih klubova Podgorica, Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Milenijum, Lovćen, Cetinje, Zeta 2012, Dionis i Nikšić.
Van konkurencije nastupili su takmičari AK Vojvodina iz Novog Sada.

Kotlaja i Novaković najbolji u Baru

Predsjednik Vlade Milojko Spajić prirediće sjutra svečani prijem povodom 21. maja - Dana nezavisnosti Crne Gore.
Prijem će biti održan u Podgorici, u sali Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra UCG sa početkom u 20 sati, saopšteno je iz Vlade.
Kako je najavljeno, svečanosti će prisustvovati najviši državni zvaničnici, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, kao i diplomatskog kora.
Prijemu će prisustvovati i predstavnici medija, nevladinog sektora, kao i zvanice iz javnog i kulturnog života.

Sjutra svečani prijem povodom Dana nezavisnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: zahtjevi