Zahtjevi Demokratske narodne partije (DNP) kojima su planirali da uslove ostanak u Vladi, kako je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade, nijesu uvršteni u dnevni red današnje sjednice pošto to nije dozvolio premijer Milojko Spajić.
Partija Milana Kneževića uslovila je ostanak u Vladi ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Spajić je, prema informacijama TV E, na današnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Spajić je, prije današnje sjednice, kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-srpski-jezik-pitanje-za-skupstinu-ucjenjivacki-model-saradnje-nece-biti-dozvoljen-nijednoj-politickoj-strukturi-u-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić nije dozvolio da se glasa o zahtjevima DNP-a: Za identitetska pitanja adresa je Skupština, priča o Botunu je završena

Vlada Crne Gore trebalo bi da formira Radnu grupu koja će se baviti rješavanjem identitetskih zahtjeva koje je tražila Demokratska narodna partija (DNP), poručio je za Newsmax Balkans televiziju ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
DNP Milana Kneževića uslovio je ostanak u Vladi ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o kolektoru u Botunu.
Iako su najavili da će te zahtjeve predložiti na prvoj sjednici Vlade to nijesu učinili 22. januara jer na sjednici nije bilo premijera Milojka Spajića koji je boravio u Davosu. Podršku zahtjevima DNP-a ranije je najavila Nova sprska demokratija sa kojom su na prethodnim izborima nastupili u koaliciji.
Joković je ocijenio da je DPS napravio ogromne podjele u Crnoj Gori i da ta partija nije dozvoljavala da sprski postane službeni jezik iako njime, kako je naveo, govori najviše građana na nekoliko posljednjih popisa stanovništva.
- SNP će podržati zahtjeve DNP-a na sjednici Vlade. Podržavamo da srpski bude službeni jezik, da se izmijeni Zakon o državljanstvu a da trobojka bude narodna zastava je naša izvorna ideja. Takođe, svjesni smo da se ne može sve riješiti za jedan dan. Želimo da ukažemo na greške koje su napravljene i da to ne može donijeti dobro niti Srbima niti Crnogorcima u Crnoj Gori - kazao je Joković.
Vlada, kako je dodao, ne rješava ova pitanja koja je DNP predložio.
- Pogrešno je to postavljeno da Vlada odluči. Nadležnost izmjene Ustava i zakona je na Skupštini. Možda bi najmudrije bilo formirati jednu radnu grupu koja će se baviti tim pitanjima i razgovarati sa parlamentarnom većinom. Dakle, Radna grupa bi trebalo da ohrabruje ljude da podrže ove zahtjeve i da ih liše zabluda i nekih ideologija koje su bez ikakve potrebe nametnuti Crnoj Gori. To je radila prethodna većina koja je opijena vlašću mislila da joj sve može biti. Pa vidite, ne može baš sve - kazao je Joković.
Prema njegovim riječima, u godini u kojoj Crna Gora može da napravi nešto istorijski važno „ne znam koliko bi bilo pametno da neka partija napusti vlast“.
- Razumijem razloge ali je DNP to mogao tražiti i prije formiranja ove Vlade. Volio bih da se malo lopta spusti da razgovaramo, dobro poznajem Milana Kneževića. Meni je simpatična njegova impulsivnost i temperament. Ali nije dobro postavljati neke ultimatume. Hajde da svi vidimo da počnemo ozbiljnu priču o tim temama, jer je evropski standard da jezik kojim se najviše govori bude službeni, i da idemo tim putem - zaključio je Joković.

Joković: Vlada da formira Radnu grupu za zahtjeve DNP

Siguran sam da će Pokret Evropa sad podržati prijedloge Demokratske narodne partije (DNP), ako ne sada, onda sigurno hoće u narednom periodu. Nećemo da ih ograničavamo. Sa politikom ucjena bi valjalo da se prekine, kazao je za A plus televiziju predsjednik izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović.
Na jučerašnjoj sjednici Vlade nije se raspravljalo o prijedlozima koje je DNP najavila da će staviti u proceduru, a tiču se traženja podrške izmjenama Ustava u dijelu identitetskih pitanja kao što su srpski jezik i trobojka, kao i prijedlog zakona o dvojnom državljanstvu.
Vučurović je uvjeren da će, kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju, vlast činiti koalicija “Za budućnost Crne Gore”, Pokret Evropa sad, Demokrate, albanske stranke i Bošnjačka stranka.
- Nadam se da će i DNP da bude sa nama i u koaliciji na pobjedničkim izborima 2027. godine kao dio pobjedničke ekipe - kazao je Vučurović.
Vučurović tvrdi da parlamentarna većina usporučuje rezultate i funkcioniše veoma dobro.
- Od kako je Vlada formirana, uvijek su neka predviđanja da neće nikako da pretekne, a zapravo će ona ispuniti mandat. Važno je da saopštim da niko nema snagu da obori ovu Vladu, a naročito ne DPS, koji se nalazi na istorijskom minimumu - rekao je on.
Vučurović je primijetio da se u javnosti pokušava ubaciti crv sumnje između NSD i DNP-a.
- Mi smo dvije različite partije, ali smo u koaliciji. Siguran sam da ćemo tako i nastaviti. Sa snažnom dozom sigurnosti poručujem građanima Crne Gore da ćemo biti pobjednici 2027. godine i povešćemo Crnu Goru putem kojim treba da ide. Koliko god se trudili oni nedobronamjerni da udare na koaliciji “Za budućnost Crne Gore” i da postave klip između NSD i DNP. To su naši prijatelji i saborci”, rekao je Vučurović.

Vučurovuć: PES će u jednom momentu podržati prijedloge DNP-a, niko nema snagu da obori ovu Vladu

Broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj je dostigao najviši nivo u posljednjih 30 godina, pokazuju najnoviji statistički podaci, prenose danas mediji u toj zemlji.
Broj zahtijeva u posljednje tri godine je u porastu u skoro svim sektorima, prenosi finski javni servis "Yle".&nbsp;
Prema podacima finske statističke službe StatFin, nešto više od 3.900 kompanija je prošle godine podnijelo zahtjev za bankrot što je najveća brojka zabilježena od 1996. godine.
U tim kompanijama bilo je zaposleno oko 14.300 ljudi.
StatFin je takođe saopštio da je u decembru 2025. godine pokrenuto 360 stečajnih postupaka, ili 92 više nego u istom mjesecu prethodne godine, što je povećanje od 34 procenta.
Agencija koja obrađuje statističke podatke saopštila je da je nedavni veći talas bankrota počeo prije nekoliko godina.&nbsp;
Kako se navodi, od 2023. u prosjeku je 3.600 kompanija godišnje podnijelo zahtjev za bankrot.&nbsp;
Godišnji prosjek tokom 2010-ih iznosio je oko 2.700 kompanija.
Broj zaposlenih koji su pogođeni bankrotstvom kompanija sugeriše, međutim, da su uglavnom pogođena mala i srednja preduzeća.
StatFin je naveo da je najveći broj firmi koje su podnijele zahtjev za bankrot bio u građevinskom sektoru, ukupno 768, navodi Tanjug.

Rekordan broj podnijetih zahtjeva za bankrot u Finskoj

Sve identitetske teme koje su nameću u javnosti su nadpolitične teme, one su nadpartijske, i nijedna partija ili politika nema ekskluzivitet nad tim temama, poručio je za RTNK poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, komentarišući zahtjeve Demokratske narodne partije za ostanak u izvršnoj vlasti.
Rovčanin &nbsp;smatra da ove teme ne bi smjele da se nameću niti ultimativno postavljaju, već da se u odnosu na njih otvara širi dijalog i društvena kohezija.&nbsp;
- Da se na jednom kredibilnom pristupu o njima razgovara - poručio je Rovčanin.
Prema njegovim riječima, srpski jezik ne bi trebalo da bude problem, već ravnopravan i službeni jezik, ali je, navodi, potrebno naći poseban pristup.
- Mi imamo državne prioritete koji su definisani koalicionim sporazumom kada je formirana Vlada, to su prije svega, evropske integracije, ekonomske reforme, reforme u bezbjednosnom sektoru, na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Sve ove otvorene teme, koje u Crnoj Gori treba rješavati, treba ih rješavati za stolom, razgovorom i dijalogom. Ako me pitate da li se zalažem da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, naravno da se zalažem, mora se riješiti pitanje državljanstva i što se tiče pitanje simbola, i nekih drugih tema koje su opterećivale crnogorsku javnost, ali da opet ne dovodimo u pitanje ubrzavanje bilo kojeg drugog procesa - kazao je Rovčanin.
Inicijativa Demokratske narodne partije objavljena je u medijima, a Rovčanin kaže da čekaju formalno-pravni okvir i da stigne u Vladu Crne Gore.

Rovčanin o zahtjevima DNP-a: Identitetska pitanja rješavati dijalogom, a ne ultimatumom

Potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić kazala je da lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića ne zanima Botun već rušenje Ustava i evropskog puta.
Cikotić je to kazala nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a na kojoj nije donijeta odluka o napuštanju Vlade, već partija traži ustavne promjene, odnosno da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu... U suprotnom, kako su rekli, napustiće Vladu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdnp-trazi-ustavne-promjene-ili-izlazi-iz-vlasti-zahtijevace-da-srpski-jezik-bude-sluzbeni-i-izmjene-zakona-o-drzavljanstvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Da li će vlast biti manje “krvava”, a policija “genocidna”, ako se sruše Ustav i građanski koncept - pita Cikotić.&nbsp;
Kako dodaje, novi dan - novi zahtjevi.&nbsp;
- Sad Botuna nema, nego jezik i zastave, “tradicionalno” EU teme. Bitno je da se svakim novim zahtjevom i svakim uslovom dalje od izlaska iz vlasti. Pa će Milan i pioniri izaći “dogodine” - navodi Cikotić.&nbsp;
Njihova destrukcija će, smatra Cikotić, rasti kako budemo bliži cilju.&nbsp;
- Sve ovo je dio scenarija destabilizacije i obećanja datog Vučiću da će uraditi sve da Crna Gora ne uđe u EU - zaključila je Cikotić.&nbsp;

Cikotić: Kneževića ne zanima Botun već rušenje Ustava i evropskog puta

Majke sa troje i više djece najavile u masovni protest i blokadu saobraćajnica ukoliko se ne usvoje njihovi zahtjevi za povećanje obeštećenja i redovno usklađivanje sa troškovima života.
Majke su ogorčene na nemar predstavnika vlasti i traže hitno razmatranje njihove peticije, odnosno usvajanje zahtjeva koje su na nedavnom protestu saopštile i predale predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću.
Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju za povećanje penzija majkama, a inicijatori i potpisnici traže da se obeštećenje majki koje su rodile više djece uskladi s troškovima života i ostalim penzionerima.
- Kako je zakonom o obeštecenju za majke 3+ predviđeno dozivotno isplaćivanje fiksnih iznosa od 192 eura za majke sa Biroa rada, odnosno 336 eura za majke iz radnog odnosa, to je dovelo do toga da je inflacija skroz obezvredila ta ionako niska primanja i time su materijalni položaj majki i njihova egzistencija dovedeni u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvo majkama 3+ - navodi se u obrazloženju peticije.
Predstavnica majki sa troje i više djece Slobodanka Krgović štrajkovala je glađu ispred Skupštine tražeći ispunjenje njihovih zahtjeva. Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Jelena Nedović pozvali su je potom na razgovor, a kako kaže Krgović obećano joj je da će se odmah inicirati uplata doprinosa za PIO za godine od kada su majke počele da primaju naknade, odnosno obeštećenja.
- Dalje, obećao mi je da će obaviti razgovor najkasnije do Nove Godine sa premijerom Spajićem, kako bi našli rješenje za nas majke vezano za odmrzavanje i uvećavanje obeštećenja i da će me zvati nakon toga na razgovor - kazala je Krgović za Portal Adria.
Prema njenim riječima, majke se nadaju da će usvojiti sve njihove zahtjeve.

Majke sa troje i više djece najavljuju masovni protest i blokadu saobraćajnica

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je u periodu od januara do oktobra ove godine riješila 319 zahtjeva, za šta je građanima i firmama isplaćeno 186.704,86 eura. Prosječna naknada po predmetu iznosila je 585,30 eura. U izvještaju Komisije, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je dio zahtjeva odbijen jer uzrok štete nije bio elementarna nepogoda, a drugi zbog nepotpune dokumentacije.&nbsp; Komisija je krajem 2024. i 2025. godine zaprimila i veliki broj zahtjeva koji su na čekanju zbog nedostatka sredstava. Tu spadaju 529 neriješenih zahtjeva građana iz 11 opština, sa procijenjenom štetom od 2.114.479,40 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120201140_52553bbe20495b4099116adefdd4f9c2aa5d71ed992544ed8af2347813fdca03" data-rendition-name="original" width="698" height="277" loading="lazy" alt="neriješeni zahtjevi"> <figcaption>Neriješeni zahtjevi opština(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Na listi neriješenih nalaze se i zahtjevi firmi Naše Voće d.o.o. Nikšić (šteta od mraza na zasadu jabuke 700.000), &nbsp;„STOŽER – F“ d.o.o. Bijelo Polje (šteta od požara 445.000) i Agris d.o.o. Ulcinj (šteta na zasadu jabuke 877.469,72), kao i zahtjevi vezani za požare iz avgusta ove godine u Podgorici. <h2>Požari u Podgorici: 151 zahtjev građana, šteta preko 1,5 miliona</h2> Požari koji su u avgustu ove godine zahvatili područje Podgorice izazvali su veliki talas zahtjeva za nadoknadu štete. Građani su do sada predali 151 zahtjev, a procijenjena vrijednost štete iznosi 867.718 eura. Paralelno s tim, Komisija je zaprimila i dva zahtjeva pravnih lica – “Vapor VK” d.o.o. Podgorica i “Podgorička pivara” d.o.o. Ove kompanije prijavile su ukupnu štetu od 679.614 eura, nastalu takođe usljed požara.&nbsp; I ovi zahtjevi nijesu ralizovani zbog nedostajućih sredstava. Opštinska komisija Podgorice najavila je sukcesivno dostavljanje pojedinačnih procjena, a očekuju se i dodatni zahtjevi iz drugih opština. Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je utvrdila da je za nastavak rješavanja predmeta neophodno obezbijediti 301.123 eura – od čega 200.000 za zahtjeve građana i 101.123 eura za zahtjeve firmi.

Tamara Klikovac

Građanima za štetu od elementarnih nepogoda isplaćeno skoro 187 hiljada eura, stotine predmeta na čekanju

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore saopštio je da će, ukoliko se do 29. oktobra ne ispoštuju zahtjevi zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji za povećanje plata, samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada u svim predmetima, osim u pritvorskim prema maloljetnicima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.
Oni su juče donijeli odluku o stupanju u generalni štrajk u koji, zbog zakonskog roka, mogu stupiti tek 3. novembra.
- Imajući u vidu da već skoro godinu dana poslodavac nije izašao u susret inicijativama Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, koji predstavlja oko dvije trećine zaposlenih u crnogorskom pravosuđu, odnosno zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji, putem kojih je traženo uvećanje zarade u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, to vas u ime zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj organizaciji obavještavamo sljedeće: Ukoliko, poslodavac, do 29. oktobra 2025. godine, ne izađe u susret navedenim zahtjevima zaposlenih, tj. ne pristupi uvećanju zarada u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, i zadrži pasivan odnos prema zahtjevima zaposlenih i ne ponudi konkretna rješenja u ispunjenju zahtjeva koji su ispostavljeni preko Strukovnog odbora pravosuđa, zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji će samoinicijativno organizovati obustavu rada, i to od 29. oktobra 2025. godine – u periodu od 11 – 13 sati u svim predmetima, osim u pritvorskim, predmetima prema maloljetnim licima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa.
U slučaju neispunjenja zahtjeva zaposleni su najavili da će nastaviti sa radikalizacijom u smislu obustave rada, o čemu će, kako su rekli, poslodavac i javnost bili blagovremeno obaviješteni.&nbsp;
Ova odluka zaposlenih je, pojašnjavaju u Sindikatu, posljedica dugotrajnog i zabrinjavajućeg ignorantskog odnosa od strane nadležnih institucija, koje, ističu, već duže vrijeme pokazuju potpuni izostanak sluha i razumijevanja za izuzetno težak materijalni položaj zaposlenih u pravosudnim institucijama.&nbsp;
- Riječ je o kategoriji zaposlenih koja svakodnevno obavlja poslove od posebnog javnog interesa i značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema države, a koja je, uprkos tome, ostavljena na marginama institucionalne brige i socijalnog dijaloga - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Strukovni odbor pravosuđa naglašava da zaposleni u pravosudnim institucijama ne traže privilegije, već pravednu i dostojanstvenu naknadu za odgovoran rad koji obavljaju u službi građana i pravde.&nbsp;
- U tom smislu, Strukovni odbor pravosuđa ostaje otvoren za socijalni dijalog i izražava spremnost za hitno uspostavljanje konstruktivne komunikacije sa relevantnim predstavnicima poslodavaca, u cilju pronalaženja održivog rješenja i očuvanja dostojanstva svih zaposlenih u pravosuđu - zaključeno je u saopštenju.

Zaposleni u pravosuđu najavljuju dvosatnu obustavu rada za 29. oktobar i moguću radikalizaciju

Bura se nastavila u nedjelju nakon što je američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi poručio da Izrael ima pravo na veći dio Bliskog istoka, dok je sve više arapskih i muslimanskih zemalja izražavalo protivljenje. Sjedinjene Američke Države saopštile su da su njegove izjave izvučene iz konteksta.
Hakabi je govorio u intervjuu s konzervativnim novinarom Takerom Karlsonom, koji je emitovan u petak. Karlson je kazao da se prema Bibliji potomcima Avrama obećava zemlja koja bi danas obuhvatala gotovo cijeli Bliski istok, uključujući djelove današnjeg Jordana, Sirije, Iraka i Libana. Citirao je Knjigu Postanja, 15. poglavlje, i pitao Hakabija ima li Izrael pravo na tu zemlju.
Hakabi je odgovorio: „Bilo bi u redu kada bi uzeli sve.“
Portparol američke ambasade izjavio je u nedjelju da su Hakabijeve riječi „izvučene iz konteksta“ i da nema nikakve promjene u američkoj politici prema Izraelu.
U intervjuu je Hakabi dodao: „Ne traže da se vrate i uzmu sve to, ali traže barem zemlju na kojoj sada žive, koju sada naseljavaju, koju sada legitimno posjeduju i koja je za njih sigurno utočište.“
Naglasio je da Izrael ne pokušava preuzeti Jordan, Liban, Siriju ili Irak, već da nastoji zaštititi vlastiti narod.
Zajednička izjava Egipta, Saudijske Arabije, Jordana, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Indonezije, Pakistana, Turske, Sirije, Kuvajta, Libana, Omana, palestinskih teritorija i nekoliko arapskih organizacija, objavljena u nedjelju, ocijenila je Hakabijeve navode kao „opasne i zapaljive“, te kao riječi koje ugrožavaju stabilnost regiona.
-Ove izjave direktno su u suprotnosti s vizijom koju je iznio američki predsjednik Donald Džej Tramp, zasnovanoj na obuzdavanju eskalacije i stvaranju političkog horizonta za sveobuhvatno rješenje koje bi palestinskom narodu osiguralo vlastitu nezavisnu državu - navodi se u saopštenju.
Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je osvojio Zapadnu obalu i istočni Jerusalim od Jordana, Gazu i Sinajsko poluostrvo od Egipta, te Golansku visoravan od Sirije. Izrael se povukao sa Sinaja u sklopu mirovnog sporazuma s Egiptom nakon rata 1973. godine, a iz Gaze se jednostrano povukao 2005. godine. Od prekida vatre s Hamasom u oktobru, nakon dvogodišnjih borbi, izraelska vojska kontroliše većinu istočne polovine Pojasa Gaze.
Izrael je posljednjih mjeseci nastojao produbiti kontrolu nad okupiranom Zapadnom obalom. Uveliko je proširio izgradnju jevrejskih naselja, legalizovao divlja naselja i proveo značajne birokratske promjene u svojim politikama na toj teritoriji.
Tramp je poručio da neće dozvoliti Izraelu da anektira Zapadnu obalu i dao snažna uvjeravanja da bi blokirao svaki takav potez.
Hakabi, evangelički hrišćanin i otvoreni pobornik Izraela i naseljeničkog pokreta na Zapadnoj obali, dugogodišnji je protivnik rješenja o dvije države za Izrael i Palestince.
Karlson je, s druge strane, kritičan prema američkoj podršci Izraelu u ratu u Gazi i našao se na udaru zbog vlastitih krajnje desnih stavova, uključujući i teoriju bijele supremacije prema kojoj se bijelci navodno „zamjenjuju“ ljudima druge boje kože.
U međuvremenu, tenzije u Izraelu su visoke dok se zemlja priprema za mogući napad Irana. Iran je ranije poručio da će napasti i Izrael i američke baze na Bliskom istoku ako Sjedinjene Američke Države udare na Teheran.
Tramp je u petak upozorio da su mogući ograničeni napadi na Iran, iako je vrh iranske diplomatije poručio da Teheran očekuje da će za nekoliko dana imati spreman prijedlog sporazuma nakon nuklearnih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Premještanje dodatnih američkih ratnih brodova i aviona u region, s nosačem aviona USS „Džerald R. Ford“ u blizini ulaza u Sredozemno more, ne znači nužno da će Sjedinjene Američke Države udariti na Iran, ali povećava Trampove mogućnosti da to učini ako se odluči na taj korak.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice je upozorio da će Iran, ako napadne Izrael, riskirati „odgovor koji ne može ni zamisliti“.
Izrael je prošle godine napao Iran tokom posrednih američko-iranskih pregovora, što je izazvalo dvanaestodnevni rat. Sjedinjene Američke Države uključile su se u sukob bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.

SAD tvrdi da su izjave ambasadora o Izraelu i Bliskom istoku izvučene iz konteksta

Papa Lav XIV uputio je u danas jedan od svojih najsnažnijih apela za mir u Ukrajini, dok se ta zemlja priprema da obilježi četiri godine od ruske invazije.
- Koliko žrtava, koliko uništenih života i porodica! Koliko razaranja, koliko neizrecive patnje - poručio je papa obraćajući se vjernicima okupljenim na Trgu Svetog Petra tokom sedmične molitve Anđeo Gospodnji.
On je poručio i da se mir ne može odlagati.&nbsp;
- Mir je hitna potreba koja mora naći mjesto u srcima i biti pretočena u odgovorne odluke - kazao je poglavar Rimokatoličke crkve, prenosi Asošiejted pres (AP)
Ranije tokom dana, Lav je posjetio jednu lokalnu parohiju u Rimu, đe je služio jutarnju misu.
Crkva se nalazi preko puta glavne rimske željezničke stanice Termini i pruža podršku migrantima i beskućnicima koji se okupljaju u tom području.

Papa Lav: Mir u Ukrajini ne može da se odloži

Gost 77. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Danijel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.&nbsp;
Ova emisija u cjelosti je bila posvećena pjesmi “Džuli” i svemu što se zbivalo u njegovom životu neposredno nakon pobjede na Jugoviziji i četvrtog mjesta na Evroviziji.&nbsp;
Bilo je riječi o djevojci Angeli kojoj je u pjesmi dato ime Džuli, o nacionalnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Novom Sadu, kada je na opšte iznenađenje pobijedio kao predstavnik TV Titograd, zatim o prvom profi video spotu koji je pratio pjesmu, atraktivnim sestrama Izoldi i Eleonori Barudžiji, nastupu u Minhenu... Govorio je kako se nosio sa histerijom tinejdžerki širom Zapadne Evrope, demoliranju aerodromskog free-shopa u Beču kada su obožavateljke htjele da se slikaju s njim, kako izgleda kad imaš fan-club u najtiražnijem evropskom teen časopisu “Bravo”... &nbsp;
Govorilo se i o (nezvanično) 1.200.000 prodatih primjeraka ploče “Džuli”, kako je bio na top-listama SR Njemačke, Austrije, skandinavskim zemljama, Švajcarske, Holandije, nastupima u programima sa imenima kao što su Nena, “Eurythmics”, Rod Stewart, Shakin’ Stevens... te kako je “Džuli” snimljena na dvadesetak jezika...&nbsp;
“Ne pričam ti o tome” br. 77 - nedjelja, 22. februar, 21:00, TV E. Urednik i voditelj Željko Milović
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FvuFL_ziUDUI%3Fsi%3Dc_2BlpGYfNiQF7zf&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Ne pričam ti o tome": Gost Danijel Popović

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' večeras od 19 sati na Televiziji E.
Tema dana je: Cetinje uz Ukrajinu - četiri godine kasnije.
U Prijestonici je povodom četvrte godišnjice ruske agresije na Ukrajinu upriličen događaj.
U ostalim temama:
- Na Hajli stradao crnogorski planinar Ćazim Fetahović;
- Zimska sezona u Kolašinu i izazovi pred novu ljetnju sezonu.
Naš gost je poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Vladan Šturanović.

Tag: zahtjevi