Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro priznao je da je koristio lemilicu da bi otvorio svoju elektronsku nanogicu, rekavši da je to učinio iz radoznalosti, vidi se na snimku koji je objavio Vrhovni sud Brazila.
Osuđen na 27 godina zatvora zbog pokušaja puča, bivši šef države je danas stavljen u pritvor nakon što je pokušao da polomi nanogicu koju je morao da nosi od avgusta dok je bio u kućnom pritvoru, prema riječima sudije koji vjeruje da je Bolsonaro planirao bjekstvo.
Na video snimku, elektronska nanogica je i dalje na njegovom zglobu, ali je teško oštećena i izgorjela.
Na pitanje kako je to uradio, čuje se Bolsonaro koji kaže da je koristio lemilicu, dodajući da je to uradio iz "radoznalosti".
Bolsonaro je bio predsjednik Brazila od 2019. do 2022.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bolsonaro koristio lemilicu da bi otvorio elektronsku nanogicu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro uhapšen je u subotu u svom domu u glavnom gradu Brazila, nekoliko dana prije nego što je trebalo da počne sa služenjem zatvorske kazne zbog vođenja pokušaja državnog udara.
Savezna policija je u saopštenju navela da je izvršila nalog za preventivno hapšenje koji je sama policija zatražila, a odobrio Vrhovni sud, izvijestio je CNN.&nbsp;
Uhapšen je u svom domu u Braziliji.
Izvori su rekli CNN Brazil da je bdenje koje je organizovao Bolsonarov najstariji sin, senator Flavio Bolsonaro, ispred kompleksa stambenih zgrada u kojima živi bivši predsjednik pokrenulo zahtjev za preventivni pritvor.
Bolsonaro je ranije ove godine osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja ostanka na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. godine od predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve i nalazi se u kućnom pritvoru.

1250x600

1084x550

Uhapšen bivši predsjednik Brazila Žair Bolsonaro

Građani Brazila održali su danas proteste u svih 26 saveznih država protiv mogućeg pomilovanja bivšeg predsjednika te zemlje Žaira Bolsonara i njegovih saveznika, koji su osuđeni za pokušaj državnog udara.
Na demonstracije su pozvali istaknuti brazilski umjetnici i ljevičarske grupe, nakon što je Donji dom parlamenta u utorak, 16. septembra usvojio ustavni amandman kojim bi se otežalo hapšenje ili pokretanje krivičnih postupaka protiv poslanika, što sada ide na razmatranje u Gornjem domu.
Donji dom je sljedećeg dana glasao za ubrzano usvajanje zakona koji su podržali poslanici desničarske opozicije, koji bi mogao da pomiluje Bolsonara, njegove bliske saradnike i više stotina njegovih pristalica koji su osuđeni za pokušaj državnog udara 2023. godine.
Bolsonaro je u četvrtak, 11. septembra osuđen na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja da ostane na vlasti nakon poraza na izborima 2022. godine, što je on negirao.
Bolsonaro je prvi bivši predsjednik Brazila koji je osuđen za takvo djelo.
Istraživanja javnog mnjenja u Brazilu pokazuju da su građani i dalje duboko podijeljeni oko Bolsonarove vladavine, dok većina podržava njegovu zatvorsku kaznu.

Brazil: Protesti zbog usvajanja amandmana kojim bi mogao da se pomiluje Bolsonaro

Bivši predsjednik Brazila, Žair Bolsonaro, osuđen je za planiranje državnog udara.
Troje od pet sudija Vrhovnog suda proglasilo je sedamdesetogodišnjaka krivim za kovanje zavjere čiji je cilj bio da ostane na vlasti iako je izgubio izbore 2022. od ljevičarskog rivala, Luiza Inasija Lule da Silve.
Iako zavjera nije dobila dovoljnu podršku vojske da bi bila sprovedena u djelo, kulminirala je upadom Bolsonarovih pristalica u vladine zgrade 8. januara 2023. godine, utvrdile su sudije.
Jedan sudija je oslobodio Bolsonara, a peti još nije glasao, ali je prosta većina dovoljna da osudi bivšeg predsjednika, koji bi sada mogao da se suoči sa višedecenijskim zatvorskim kaznama.
Presuda će biti izrečena u petak.
Sudija Karmen Lusija, čiji je glas „zapečatio“ sudbinu Bolsonara, rekla je da je on pokrenuo „pobunu“ 8. januara 2023, kada su hiljade njegovih pristalica vandalizovale Vrhovni sud, predsjedničku palatu i Kongres.
Proglasila ga je krivim po svih pet tačaka optužnice: pokušaj državnog udara, vođenje naoružane kriminalne organizacije, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava i još dvije tačke optužnice u vezi sa oštećenjem imovine tokom upada u zgrade u Braziliji 8. januara 2023.
Bolsonaro je tvrdio da je nevin i nazvao je suđenje „lovom na vještice“, tvrdeći da je politički motivisano.
Očekuje se da će njegovi advokati uložiti žalbe.
Ako dvoje od pet sudija u vijeću Vrhovnog suda glasaju da nije kriv, njegovi advokati bi mogli da zahtijevaju da ovaj sud u punom sastavu od 11 sudija preispita odluku.
Glasanje sudije koji će donijeti konačnu presudu, Kristijana Zanina, stoga će se pažljivo pratiti.

Brazil: Bolsonaro proglašen krivim za planiranje vojnog puča

Brazilska policija optužila je bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara (70) i njegovog sina Eduarda (41) za opstrukciju pravde.
Tvrde da su pokušali da utiču na suđenje koje je u toku protiv starijeg Bolsonara, a u kojem se tereti da je predvodio pokušaj državnog udara nakon poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Policija navodi da je na Bolsonaroovom mobilnom telefonu pronađen dokument koji sugeriše da je planirao da izbjegne krivični postupak tražeći politički azil u Argentini.
Takođe, Eduardo Bolsonaro se tereti da je lobirao kod administracije Donalda Trampa u korist svog oca, što je, prema tvrdnjama policije, dovelo do toga da Sjedinjene Države uvedu kaznene carine na brazilsku robu.
Policijski izvještaj na 170 stranica objavljen je manje od dvije sedmice prije početka završne faze suđenja za pokušaj puča i dodatno povećava pritisak na bivšeg predsjednika.
Žair Bolsonaro negira da je planirao obaranje izbornog rezultata i poraz od ljevičarskog protivnika Luiza Inasija Lule da Silve.
Međutim, osporava pravednost procesa, tvrdeći da je meta "političkog progona".
On je u intervjuu za Rojters prošlog mjeseca rekao da "nema sumnje" da su sudije Vrhovnog suda, koje vode proces, već odlučile da ga osude. U tom trenutku je negirao da je planirao da bježi.
- Nikada nisam razmatrao napuštanje zemlje, nikada - rekao je, dodavši da vjeruje da su optužbe o puču osmišljene da ga "eliminišu" kao predsjedničkog kandidata za izbore 2026. godine.
Prema izvještaju policije podnesenom u srijedu, u njegovom telefonu je pronađen nacrt pisma u kojem on traži politički azil u Argentini.
Pismo na 33 stranice bilo je adresirano direktno na predsjednika Argentine Havijera Mileja, koji je osudio "progon" Bolsonara i koji se smatra njegovim političkim saveznikom.
Pismo je bez datuma, ali policija navodi da je posljednji put izmijenjeno u februaru 2024, nedugo nakon što je Bolsonaro morao da preda pasoš policiji.
Nije jasno da li je pismo ikada poslato, a izvor iz argentinske vlade rekao je Rojtersu da kancelarija predsjednika nije zaprimila takav zahtjev.
Ipak, brazilska policija tvrdi da nacrt jasno pokazuje Bolsonaroovu namjeru da izbjegne pravdu.
Sudija Aleksandar de Moraes, koji vodi proces, dao je Bolsonaroovim advokatima rok od 48 sati da objasne navodni zahtjev za azil.
Žair Bolsonaro se trenutno nalazi u kućnom pritvoru i zabranjeno mu je da koristi društvene mreže, kao i kontakt s Eduardom zbog ranijih kršenja sudskih mjera.
U izvještaju se navodi i da je Eduardo Bolsonaro pokušao da utiče na suđenje lobiranjem kod administracije Donalda Trampa kako bi izvršila pritisak na brazilske vlasti i Vrhovni sud.
Tramp je u junu najavio povećanje carina na brazilski uvoz do 50 odsto, navodeći postupanje prema Žairu Bolsonaru kao razlog. Takođe, američki Stejt department zabranio je osmorici sudija brazilskog Vrhovnog suda, uključujući de Moraesa, ulazak u SAD.
Eduardo Bolsonaro, koji je u SAD-u već gotovo šest mjeseci, u srijedu je putem društvenih mreža negirao optužbe. Tvrdi da njegovo djelovanje u SAD-u nikada nije imalo za cilj da utiče na pravosudne procese u Brazilu, već da mu je cilj bio "obnova individualnih sloboda u zemlji".

Brazilska policija tvrdi: Bolsonaro planirao bijeg u Argentinu

Sud u Brazilu odlučio je da bivši predsjednik države Žair Bolsonaro mora da nosi nanogicu, a da ne bi pobjegao tokom suđenja, biće pod dvadesetčetvoročasovnim policijskim nadzorom.
Bolsonaro je bio predsjednik od 2019. do 2022. godine, a optužen je za planiranje puča kako bi spriječio Luiza Inasija Lulu da Silvu da preuzme predsjedničku funkciju u januaru 2023. godine, prenosi BBC.
Odluka suda uslijedila je poslije pokušaja američkog predsjednika Donalda Trampa da zataška taj slučaj, koji je nazvao „lovom na vještice“, prijeteći visokim carinama na brazilsku robu.
Bolsonaro je rekao da je odluka suda za njega „vrhovno poniženje“ i da nikada nije razmišljao o napuštanju Brazila.
Po nalogu Vrhovnog suda, policija je danas izvršila raciju u njegovom domu i političkom sjedištu, a sudija Aleksandar de Moraes je naredio i da se Bolsonaru zabrani korišćenje društvenih mreža i komunikacija sa sinom Eduardom, koji lobira za njega u SAD i stranim ambasadorima.
Bolsonarovi advokati su izrazili „iznenađenje i ogorčenje“ zbog odluke suda, dodajući da je bivši predsjednik „uvijek poštovao naloge suda“.
Federalna policija je prethodno saopštila da je Bolsonaro pokušao da ometa suđenje i preduzeo radnje koje predstavljaju prinudu, ometanje pravde i napad na nacionalni suverenitet.
Tramp je prošle nedjelje zaprijetio Brazilu carinom od 50 na svu robu koju izvozi u SAD, direktno navodeći kao razlog način na koji sud tretira Bolsonara.
Lula mu je odgovorio da će odmah uvesti recipročne carine i poručio da je Brazil „suverena zemlja sa nezavisnim institucijama“ u kojoj „niko nije iznad zakona“.
Bolsonaru se sudi sa još sedam optuženih zbog događaja koji su kulminirali upadom njegovih pristalica u vladine zgrade, nedjelju dana nakon Luline inauguracije u januaru 2023. godine.
Svi su optuženi po pet tačaka: pokušaj državnog udara, učešće u oružanoj kriminalnoj organizaciji, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava, velika materijalna šteta i uništavanje zaštićene baštine.
Ako bude proglašen krivim, Bolsonaro bi mogao da se suoči sa decenijama iza rešetaka.
Nedjelju dana nakon Luline inauguracije, 8. januara 2023. godine, hiljade Bolsonarovih pristalica upale su u Kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palatu, što su tužioci okvalifikovali kao pokušaj državnog udara.
Bolsonaro je u to vrijeme bio u SAD i negirao je bilo kakve veze sa učesnicima nereda.
Pokrenuta je federalna istraga o neredima i događajima koji su im prethodili, nakon čega je saopšteno da su istražitelji pronašli dokaze o „kriminalnoj organizaciji“ koja je „djelovala koordinisano“, kako bi tadašnjeg predsjednika Bolsonara održala na vlasti.

Bolsonaro mora da nosi nanogicu: Brazilski sud odlučio da bivši predsjednik bude pod stalnim policijskim nadzorom

Američki predsjednik Donald Tramp je u pismu svom brazilskom kolegi Luisu Injasiju Lula da Silvi saopštio namjeru da uvede dodatnu carinu od 50 odsto na brazilske proizvode kao odgovor za krivično gonjenje bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara.
- Brazilski tretman prema bivšem predsjedniku Bolsonaru je međunarodna sramota - napisao je Tramp u pismu, opisujući krivično gonjenje bivšeg brazilskog lidera ekstremne desnice kao "lov na vještice (koji) mora odmah da se završi".
Brazilsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je ranije danas da je pozvalo otpravnika poslova SAD na razgovor u znak protesta zbog podrške ambasade Bolsonaru, kojem se sudi za pokušaj državnog udara.
Američki diplomata je pozvan da pruži objašnjenja poslije saopštenja koje je u srijedu objavila američka ambasada, a u kojem je ponovljena podrška Trampa Bolsonaru u ponedjeljak.
Brazilski predsjednik odbacio je u ponedjeljak svako "miješanje" u unutrašnje poslove zemlje poslije podrške Trampa Bolsonaru.
- Mi smo suverena zemlja. Ne prihvatamo miješanje ili tutorstvo ni od koga - rekao je Lula da Silva u kratkoj izjavi, ubrzo nakon što je Tramp zatražio od te južnoameričke zemlje da "ostavi na miru" Bolsonara.

Tramp: Carina od 50 odsto na brazilske proizvode kao podrška bivšem predsjedniku Bolsonaru

Brazilski glavni tužilac Paulo Gonet Branko podigao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara zbog pokušaja državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine.
Bivši predsjednik Brazila optužen je u utorak da je nadgledao ogromnu šemu da zadrži vlast nakon što je izgubio izbore, uključujući jednu zavjeru za poništavanje glasanja, raspuštanje sudova i osnaživanje vojske, i drugu za planiranje ubistva novoizabranog predsjednika Inasija Lule da Silve.
U optužnici na 272 stranice navodi se da je Brazil bio izuzetno blizu ponovnom poniranju u vojnu diktaturu nakon skoro četiri decenije.
Bolsonaro i još 33 osobe, uključujući bivšeg šefa obavještajne službe, ministra odbrane i savjetnika za nacionalnu bezbjednost, optuženi su za niz zločina protiv brazilske demokratije.
Optužbe su u suštini usvojile preporuke brazilske federalne policije date u novembru, prenosi Njujork tajms.
Slučaj će sada ići pred Vrhovni sud Brazila, koji će odlučiti da li da naredi hapšenje Bolsonara.
Ako bude proglašen krivim, mogao bi se suočiti sa 12 do 40 godina zatvora.
U intervjuu prošlog mjeseca Bolsonaro je negirao optužbe da je planirao državni udar, rekavši da je pravno doveo u pitanje pogrešan izborni sistem i istražio načine u Ustavu da popravi ono što je smatrao „sumnjivim rezultatom“.&nbsp;
Njegov advokat u utorak nije imao komentar.

Žair Bolsonaro optužen za pokušaj državnog udara

Ukrajina je danas dronovima napala veliku toplanu i elektranu u Moskovskoj oblasti, izazvavši požar i prisiljavajući uključivanje rezervnog napajanja i raspoređivanje mobilnih grijaćih jedinica, rekao je guverner Moskovske oblasti.
Ukrajinski dronovi su danas napali elektranu Šatura, oko 120 kilometara istočno od Kremlja, rekao je guverner Andrej Vorobjov.
Neprovjereni video snimak na Telegramu pokazao je nekoliko praskova, a zatim i nekoliko plamenih kugli koje se uzdižu u noćno nebo.
- Neke od dronova uništile su snage protivvazdušne odbrane. Nekoliko ih je palo na teritoriju stanice. U objektu je izbio požar. Sada je lokalizovan - rekao je Vorobjov.
Tri transformatora u elektrani, svaki površine oko 65 kvadratnih metara, zapalila su se, prenio je list Kommersant, pozivajući se na saopštenje Ministarstva za hitne slučajeve.
Vorobjov je rekao da je uključeno rezervno napajanje i da su mobilni sistemi grijanja raspoređeni u područje gdje je temperatura bila oko tačke smrzavanja.

Ukrajina dronovima napala veliku toplanu i elektranu u Moskovskoj oblasti

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda u kojima je poginula jedna osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je jedna osoba povrijeđena teže, a sedam lakše.
U Podgorici je evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, a na Cetinju dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda zabilježena je u Danilovgradu, Baru, Herceg Novom, Tivtu, Budvi, Beranama, Nikšiću i Šavniku.
Izdat je 391 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 55 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba poginula

Uprava policije saopštila je da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ sproveli niz koordinisanih racija i kontrola na više lokacija u Beranama, Rožajama i Bijelom Polju, sa ciljem provjere i procesuiranja pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i njima povezanih lica. Kako navode iz policije, cilj je stvaranje sigurnijeg bezbjednosnog ambijenta u društvu. – Policijski službenici RCB „Sjever“ nastavili su pojačane aktivnosti usmjerene na kontrolu pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnih i povezanih lica, saopšteno je. U Beranama je sprovedena operativno–taktička mjera racije u ugostiteljskom objektu u vlasništvu jednog visokorangiranog člana organizovane kriminalne grupe. – Tom prilikom kontrolisan je veći broj lica, pronađena su dva pakovanja marihuane i jedan nož, navodi policija. Izuzeti predmeti i tragovi biće upućeni na vještačenje u Forenzički centar, a o događaju je obaviješten tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Policija je u Rožajama sprovela raciju u hotelu koji je, kako navode, u vlasništvu visokorangiranog člana OCG. – Kod jednog maloljetnog lica pronađen je i oduzet gasni pištolj Glock 17 sa 16 komada municije, saopšteno je. – Maloljetnik je zatečen i u konzumaciji alkohola, pa će protiv pravnog i odgovornog lica biti preduzete zakonom propisane mjere.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112311110_735fd146ea060b991192071b92f3d176ceeae43b839881bfa98fed5a45ab4bc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112311110_735fd146ea060b991192071b92f3d176ceeae43b839881bfa98fed5a45ab4bc9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="porše"></figure>  U blizini hotela kontrolisan je i Porsche Cayenne bez registarskih oznaka, kojim je upravljao H. K. (19). Vozilo je oduzeto radi detaljnih provjera. U Bijelom Polju sprovedene su racije u jednom ugostiteljskom objektu i u automat klubu. Paralelno je izvedena lokalna akcija „Tragač“. – Tri lica su lišena slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1 g/kg, navodi policija. Nastavak akcija protiv organizovanog kriminala – Sprovođenjem racija, saobraćajnih kontrola i ciljnih operativnih mjera, RCB „Sjever“ nastavlja odlučne aktivnosti na očuvanju javnog reda i mira, sa posebnim fokusom na kontrolu članova organizovanih kriminalnih grupa i njima bliskih lica, zaključuje se u saopštenju.

Racije na sjeveru: Policija kontolisala pripadnike kriminalnih grupa, oduzeta droga i pištolj

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

Tag: zair-bolsonaro

Bolsonaro koristio lemilicu da bi otvorio elektronsku nanogicu

Uhapšen bivši predsjednik Brazila Žair Bolsonaro

Brazil: Protesti zbog usvajanja amandmana kojim bi mogao da se pomiluje Bolsonaro

Brazil: Bolsonaro proglašen krivim za planiranje vojnog puča

Brazilska policija tvrdi: Bolsonaro planirao bijeg u Argentinu

Bolsonaro mora da nosi nanogicu: Brazilski sud odlučio da bivši predsjednik bude pod stalnim policijskim nadzorom

Tramp: Carina od 50 odsto na brazilske proizvode kao podrška bivšem predsjedniku Bolsonaru

Žair Bolsonaro optužen za pokušaj državnog udara

Bolsonaro koristio lemilicu da bi otvorio elektronsku nanogicu

Ukrajina dronovima napala veliku toplanu i elektranu u Moskovskoj oblasti

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba poginula

Racije na sjeveru: Policija kontolisala pripadnike kriminalnih grupa, oduzeta droga i pištolj

PRATITE TVe UŽIVO