Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro priznao je da je koristio lemilicu da bi otvorio svoju elektronsku nanogicu, rekavši da je to učinio iz radoznalosti, vidi se na snimku koji je objavio Vrhovni sud Brazila.
Osuđen na 27 godina zatvora zbog pokušaja puča, bivši šef države je danas stavljen u pritvor nakon što je pokušao da polomi nanogicu koju je morao da nosi od avgusta dok je bio u kućnom pritvoru, prema riječima sudije koji vjeruje da je Bolsonaro planirao bjekstvo.
Na video snimku, elektronska nanogica je i dalje na njegovom zglobu, ali je teško oštećena i izgorjela.
Na pitanje kako je to uradio, čuje se Bolsonaro koji kaže da je koristio lemilicu, dodajući da je to uradio iz "radoznalosti".
Bolsonaro je bio predsjednik Brazila od 2019. do 2022.

Bolsonaro koristio lemilicu da bi otvorio elektronsku nanogicu

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro uhapšen je u subotu u svom domu u glavnom gradu Brazila, nekoliko dana prije nego što je trebalo da počne sa služenjem zatvorske kazne zbog vođenja pokušaja državnog udara.
Savezna policija je u saopštenju navela da je izvršila nalog za preventivno hapšenje koji je sama policija zatražila, a odobrio Vrhovni sud, izvijestio je CNN.&nbsp;
Uhapšen je u svom domu u Braziliji.
Izvori su rekli CNN Brazil da je bdenje koje je organizovao Bolsonarov najstariji sin, senator Flavio Bolsonaro, ispred kompleksa stambenih zgrada u kojima živi bivši predsjednik pokrenulo zahtjev za preventivni pritvor.
Bolsonaro je ranije ove godine osuđen na 27 godina zatvora zbog planiranja ostanka na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. godine od predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve i nalazi se u kućnom pritvoru.

Uhapšen bivši predsjednik Brazila Žair Bolsonaro

Građani Brazila održali su danas proteste u svih 26 saveznih država protiv mogućeg pomilovanja bivšeg predsjednika te zemlje Žaira Bolsonara i njegovih saveznika, koji su osuđeni za pokušaj državnog udara.
Na demonstracije su pozvali istaknuti brazilski umjetnici i ljevičarske grupe, nakon što je Donji dom parlamenta u utorak, 16. septembra usvojio ustavni amandman kojim bi se otežalo hapšenje ili pokretanje krivičnih postupaka protiv poslanika, što sada ide na razmatranje u Gornjem domu.
Donji dom je sljedećeg dana glasao za ubrzano usvajanje zakona koji su podržali poslanici desničarske opozicije, koji bi mogao da pomiluje Bolsonara, njegove bliske saradnike i više stotina njegovih pristalica koji su osuđeni za pokušaj državnog udara 2023. godine.
Bolsonaro je u četvrtak, 11. septembra osuđen na 27 godina i tri mjeseca zatvora zbog pokušaja da ostane na vlasti nakon poraza na izborima 2022. godine, što je on negirao.
Bolsonaro je prvi bivši predsjednik Brazila koji je osuđen za takvo djelo.
Istraživanja javnog mnjenja u Brazilu pokazuju da su građani i dalje duboko podijeljeni oko Bolsonarove vladavine, dok većina podržava njegovu zatvorsku kaznu.

Brazil: Protesti zbog usvajanja amandmana kojim bi mogao da se pomiluje Bolsonaro

Bivši predsjednik Brazila, Žair Bolsonaro, osuđen je za planiranje državnog udara.
Troje od pet sudija Vrhovnog suda proglasilo je sedamdesetogodišnjaka krivim za kovanje zavjere čiji je cilj bio da ostane na vlasti iako je izgubio izbore 2022. od ljevičarskog rivala, Luiza Inasija Lule da Silve.
Iako zavjera nije dobila dovoljnu podršku vojske da bi bila sprovedena u djelo, kulminirala je upadom Bolsonarovih pristalica u vladine zgrade 8. januara 2023. godine, utvrdile su sudije.
Jedan sudija je oslobodio Bolsonara, a peti još nije glasao, ali je prosta većina dovoljna da osudi bivšeg predsjednika, koji bi sada mogao da se suoči sa višedecenijskim zatvorskim kaznama.
Presuda će biti izrečena u petak.
Sudija Karmen Lusija, čiji je glas „zapečatio“ sudbinu Bolsonara, rekla je da je on pokrenuo „pobunu“ 8. januara 2023, kada su hiljade njegovih pristalica vandalizovale Vrhovni sud, predsjedničku palatu i Kongres.
Proglasila ga je krivim po svih pet tačaka optužnice: pokušaj državnog udara, vođenje naoružane kriminalne organizacije, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava i još dvije tačke optužnice u vezi sa oštećenjem imovine tokom upada u zgrade u Braziliji 8. januara 2023.
Bolsonaro je tvrdio da je nevin i nazvao je suđenje „lovom na vještice“, tvrdeći da je politički motivisano.
Očekuje se da će njegovi advokati uložiti žalbe.
Ako dvoje od pet sudija u vijeću Vrhovnog suda glasaju da nije kriv, njegovi advokati bi mogli da zahtijevaju da ovaj sud u punom sastavu od 11 sudija preispita odluku.
Glasanje sudije koji će donijeti konačnu presudu, Kristijana Zanina, stoga će se pažljivo pratiti.

Brazil: Bolsonaro proglašen krivim za planiranje vojnog puča

Brazilska policija optužila je bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara (70) i njegovog sina Eduarda (41) za opstrukciju pravde.
Tvrde da su pokušali da utiču na suđenje koje je u toku protiv starijeg Bolsonara, a u kojem se tereti da je predvodio pokušaj državnog udara nakon poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Policija navodi da je na Bolsonaroovom mobilnom telefonu pronađen dokument koji sugeriše da je planirao da izbjegne krivični postupak tražeći politički azil u Argentini.
Takođe, Eduardo Bolsonaro se tereti da je lobirao kod administracije Donalda Trampa u korist svog oca, što je, prema tvrdnjama policije, dovelo do toga da Sjedinjene Države uvedu kaznene carine na brazilsku robu.
Policijski izvještaj na 170 stranica objavljen je manje od dvije sedmice prije početka završne faze suđenja za pokušaj puča i dodatno povećava pritisak na bivšeg predsjednika.
Žair Bolsonaro negira da je planirao obaranje izbornog rezultata i poraz od ljevičarskog protivnika Luiza Inasija Lule da Silve.
Međutim, osporava pravednost procesa, tvrdeći da je meta "političkog progona".
On je u intervjuu za Rojters prošlog mjeseca rekao da "nema sumnje" da su sudije Vrhovnog suda, koje vode proces, već odlučile da ga osude. U tom trenutku je negirao da je planirao da bježi.
- Nikada nisam razmatrao napuštanje zemlje, nikada - rekao je, dodavši da vjeruje da su optužbe o puču osmišljene da ga "eliminišu" kao predsjedničkog kandidata za izbore 2026. godine.
Prema izvještaju policije podnesenom u srijedu, u njegovom telefonu je pronađen nacrt pisma u kojem on traži politički azil u Argentini.
Pismo na 33 stranice bilo je adresirano direktno na predsjednika Argentine Havijera Mileja, koji je osudio "progon" Bolsonara i koji se smatra njegovim političkim saveznikom.
Pismo je bez datuma, ali policija navodi da je posljednji put izmijenjeno u februaru 2024, nedugo nakon što je Bolsonaro morao da preda pasoš policiji.
Nije jasno da li je pismo ikada poslato, a izvor iz argentinske vlade rekao je Rojtersu da kancelarija predsjednika nije zaprimila takav zahtjev.
Ipak, brazilska policija tvrdi da nacrt jasno pokazuje Bolsonaroovu namjeru da izbjegne pravdu.
Sudija Aleksandar de Moraes, koji vodi proces, dao je Bolsonaroovim advokatima rok od 48 sati da objasne navodni zahtjev za azil.
Žair Bolsonaro se trenutno nalazi u kućnom pritvoru i zabranjeno mu je da koristi društvene mreže, kao i kontakt s Eduardom zbog ranijih kršenja sudskih mjera.
U izvještaju se navodi i da je Eduardo Bolsonaro pokušao da utiče na suđenje lobiranjem kod administracije Donalda Trampa kako bi izvršila pritisak na brazilske vlasti i Vrhovni sud.
Tramp je u junu najavio povećanje carina na brazilski uvoz do 50 odsto, navodeći postupanje prema Žairu Bolsonaru kao razlog. Takođe, američki Stejt department zabranio je osmorici sudija brazilskog Vrhovnog suda, uključujući de Moraesa, ulazak u SAD.
Eduardo Bolsonaro, koji je u SAD-u već gotovo šest mjeseci, u srijedu je putem društvenih mreža negirao optužbe. Tvrdi da njegovo djelovanje u SAD-u nikada nije imalo za cilj da utiče na pravosudne procese u Brazilu, već da mu je cilj bio "obnova individualnih sloboda u zemlji".

Brazilska policija tvrdi: Bolsonaro planirao bijeg u Argentinu

Sud u Brazilu odlučio je da bivši predsjednik države Žair Bolsonaro mora da nosi nanogicu, a da ne bi pobjegao tokom suđenja, biće pod dvadesetčetvoročasovnim policijskim nadzorom.
Bolsonaro je bio predsjednik od 2019. do 2022. godine, a optužen je za planiranje puča kako bi spriječio Luiza Inasija Lulu da Silvu da preuzme predsjedničku funkciju u januaru 2023. godine, prenosi BBC.
Odluka suda uslijedila je poslije pokušaja američkog predsjednika Donalda Trampa da zataška taj slučaj, koji je nazvao „lovom na vještice“, prijeteći visokim carinama na brazilsku robu.
Bolsonaro je rekao da je odluka suda za njega „vrhovno poniženje“ i da nikada nije razmišljao o napuštanju Brazila.
Po nalogu Vrhovnog suda, policija je danas izvršila raciju u njegovom domu i političkom sjedištu, a sudija Aleksandar de Moraes je naredio i da se Bolsonaru zabrani korišćenje društvenih mreža i komunikacija sa sinom Eduardom, koji lobira za njega u SAD i stranim ambasadorima.
Bolsonarovi advokati su izrazili „iznenađenje i ogorčenje“ zbog odluke suda, dodajući da je bivši predsjednik „uvijek poštovao naloge suda“.
Federalna policija je prethodno saopštila da je Bolsonaro pokušao da ometa suđenje i preduzeo radnje koje predstavljaju prinudu, ometanje pravde i napad na nacionalni suverenitet.
Tramp je prošle nedjelje zaprijetio Brazilu carinom od 50 na svu robu koju izvozi u SAD, direktno navodeći kao razlog način na koji sud tretira Bolsonara.
Lula mu je odgovorio da će odmah uvesti recipročne carine i poručio da je Brazil „suverena zemlja sa nezavisnim institucijama“ u kojoj „niko nije iznad zakona“.
Bolsonaru se sudi sa još sedam optuženih zbog događaja koji su kulminirali upadom njegovih pristalica u vladine zgrade, nedjelju dana nakon Luline inauguracije u januaru 2023. godine.
Svi su optuženi po pet tačaka: pokušaj državnog udara, učešće u oružanoj kriminalnoj organizaciji, pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava, velika materijalna šteta i uništavanje zaštićene baštine.
Ako bude proglašen krivim, Bolsonaro bi mogao da se suoči sa decenijama iza rešetaka.
Nedjelju dana nakon Luline inauguracije, 8. januara 2023. godine, hiljade Bolsonarovih pristalica upale su u Kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palatu, što su tužioci okvalifikovali kao pokušaj državnog udara.
Bolsonaro je u to vrijeme bio u SAD i negirao je bilo kakve veze sa učesnicima nereda.
Pokrenuta je federalna istraga o neredima i događajima koji su im prethodili, nakon čega je saopšteno da su istražitelji pronašli dokaze o „kriminalnoj organizaciji“ koja je „djelovala koordinisano“, kako bi tadašnjeg predsjednika Bolsonara održala na vlasti.

Bolsonaro mora da nosi nanogicu: Brazilski sud odlučio da bivši predsjednik bude pod stalnim policijskim nadzorom

Američki predsjednik Donald Tramp je u pismu svom brazilskom kolegi Luisu Injasiju Lula da Silvi saopštio namjeru da uvede dodatnu carinu od 50 odsto na brazilske proizvode kao odgovor za krivično gonjenje bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara.
- Brazilski tretman prema bivšem predsjedniku Bolsonaru je međunarodna sramota - napisao je Tramp u pismu, opisujući krivično gonjenje bivšeg brazilskog lidera ekstremne desnice kao "lov na vještice (koji) mora odmah da se završi".
Brazilsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je ranije danas da je pozvalo otpravnika poslova SAD na razgovor u znak protesta zbog podrške ambasade Bolsonaru, kojem se sudi za pokušaj državnog udara.
Američki diplomata je pozvan da pruži objašnjenja poslije saopštenja koje je u srijedu objavila američka ambasada, a u kojem je ponovljena podrška Trampa Bolsonaru u ponedjeljak.
Brazilski predsjednik odbacio je u ponedjeljak svako "miješanje" u unutrašnje poslove zemlje poslije podrške Trampa Bolsonaru.
- Mi smo suverena zemlja. Ne prihvatamo miješanje ili tutorstvo ni od koga - rekao je Lula da Silva u kratkoj izjavi, ubrzo nakon što je Tramp zatražio od te južnoameričke zemlje da "ostavi na miru" Bolsonara.

Tramp: Carina od 50 odsto na brazilske proizvode kao podrška bivšem predsjedniku Bolsonaru

Brazilski glavni tužilac Paulo Gonet Branko podigao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara zbog pokušaja državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine.
Bivši predsjednik Brazila optužen je u utorak da je nadgledao ogromnu šemu da zadrži vlast nakon što je izgubio izbore, uključujući jednu zavjeru za poništavanje glasanja, raspuštanje sudova i osnaživanje vojske, i drugu za planiranje ubistva novoizabranog predsjednika Inasija Lule da Silve.
U optužnici na 272 stranice navodi se da je Brazil bio izuzetno blizu ponovnom poniranju u vojnu diktaturu nakon skoro četiri decenije.
Bolsonaro i još 33 osobe, uključujući bivšeg šefa obavještajne službe, ministra odbrane i savjetnika za nacionalnu bezbjednost, optuženi su za niz zločina protiv brazilske demokratije.
Optužbe su u suštini usvojile preporuke brazilske federalne policije date u novembru, prenosi Njujork tajms.
Slučaj će sada ići pred Vrhovni sud Brazila, koji će odlučiti da li da naredi hapšenje Bolsonara.
Ako bude proglašen krivim, mogao bi se suočiti sa 12 do 40 godina zatvora.
U intervjuu prošlog mjeseca Bolsonaro je negirao optužbe da je planirao državni udar, rekavši da je pravno doveo u pitanje pogrešan izborni sistem i istražio načine u Ustavu da popravi ono što je smatrao „sumnjivim rezultatom“.&nbsp;
Njegov advokat u utorak nije imao komentar.

Žair Bolsonaro optužen za pokušaj državnog udara

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: zair-bolsonaro