Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša saopštio je da su njegovi predlozi zaključaka na budžet za 2026. godinu juče usvojeni tijesnom, odnosno kvalifikovanom većinom. 
Kako je naveo, zaključci se odnose na racionalizaciju i bolju alokaciju planiranih budžetskih izdataka, čime se obezbjeđuju dodatna sredstva za skrining programe za rano otkrivanje karcinoma, kontinuiranu medicinsku edukaciju zdravstvenih radnika, subvencije poslodavcima koji zapošljavaju lica sa invaliditetom, kao i za unapređenje socijalne zaštite na lokalnom nivou. 
Prijedlozima je, prema njegovim riječima, predviđeno i poboljšanje materijalnog položaja revizora u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).
- Nažalost, određeni poslanici koji su podržali navedene moje prijedloge na matičnom Odboru su drugačije glasali na plenumu i doveli u pitanje izglasavanje istih - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F2005182968805949861&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Neki poslanici podržali moje prijedlog na Odboru, ali ne i na plenumu

Mađarska je ponovo uskratila potporu zaključcima Evropskog savjeta o Ukrajini u kojima se podržava put te zemlje prema članstvu u Uniji i ističe spremnost za jačanje sankcija protiv Rusije. Tekst zaključaka ima čvrstu potporu 26 zemalja članica, a Mađarska je kao i na posljednjem samitu u martu blokirala formalno usvajanje zaključaka na nivou svih 27 država članica.
- Evropski savjet poziva Rusiju da pokaže stvarnu političku volju da okonča svoj agresivni rat, da pristane na prekid vatre i da se uključi u smislene pregovore - stoji u tekstu u kojem se izražava spremnost za donošenje novog, snažnog paketa sankcija kako bi se, između ostalog, smanjili ruski prihodi od izvoza energenata.
<h2>Zahtjev da se riješe vojne i odbrambene potrebe Ukrajine</h2>
Šefovi država ili vlada razgovarali su video-vezom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Evropski čelnici ističu da će u saradnji s partnerima i saveznicima koji slično misle nastaviti da pružaju sveobuhvatnu političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njenom narodu.
U tekstu se pozivaju države članice da nastave s ubrzanjem napora na rješavanju hitnih vojnih i odbrambenih potreba Ukrajine, posebno u pogledu isporuke protivvazdušne odbrane, sistema za odbranu od dronova, municije velikog kalibra.
Takođe se naglašava važnost ubrzanja rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanja njene saradnje i integracije s evropskom odbrambenom industrijom. Čelnici su iskazali spremnost da doprinesu bezbjednosnim garancijama, pomažući Ukrajini da razvije sposobnosti za efikasno odvraćanje agresije i obranu zemlje.
<h2>Poziv na nove sankcije</h2>
Poziva se Savjet da hitno usvoji novi paket sankcija, čije je usvajanje zapelo zbog blokiranja Mađarske i Slovačke. U skladu s pravom EU, ruska imovina trebalo bi da ostane imobilizovana dok Rusija ne prekine svoj agresioni rar protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu uzrokovanu tim ratom, kaže se u tekstu.
- Evropski savjet ponovo ističe inherentno pravo Ukrajine da sama bira svoju sudbinu na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava - poručuje 26 zemalja Evropske unije i pozivaju na otvaranje prvog klastera u pristupnim pregovorima.
Komisija je ocijenila da je Ukrajina ispunila uslove za otvaranje prvog, temeljnog klastera koji pokriva poglavlja vezana uz vladavinu prava, ali za njegovo otvaranje potrebna je saglasnost svih zemalja članica, koje zbog protivljenja Mađarske još nema.

Mađarska jedina protiv: Zaključke o Ukrajini podržalo 26 od 27 članica EU

Skupština Prijestonice Cetinje uputiće zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću da u roku od 14 dana dostavi pisani odgovor na sve zaključke koje su donijeli na sjednici održanoj10. januara i u da se prema njima odredi.
To je jednoglasno usvojeno na današnjoj vanrednoj sjednici posvećenoj dinamici realizacije zaključaka donesenih povodom tragičnih događaja, a koju je inicirao gradonačelnik Nikola Đurašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduraskovic-cetinje-trazi-odgovore-i-odgovornost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Skupština Prijestonice, kako su saopštili, ovlašćuje predsjednicu Milenu Vujović da formira posebno radno tijelo koje će biti zaduženo za praćenje realizacije zaključaka donijetih povodom tragičnih događaja koji su se desili na Cetinju.&nbsp;
- Radno tijelo biće sastavljeno od predstavnika svih političkih subjekata zastupljenih u lokalnom parlamentu i predstavnika lokalne uprave Prijestonice Cetinje - kazali su u Prijestonici.
Podsjećaju da je 10. januara Skupština Prijestonice usvojila Zaključke kojima je, bez odlaganja zahtijevala podnošenje ostavki ili smjene kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku, jasno utvrđivanje, taksativno navođenje i dostavljanje izvještaja o (ne)preduzetim radnjama, (ne)podnešenim prijedlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjedonosni sektor države u periodu od 12.08.2022 godine do 01.01.2025 godine.&nbsp;
- Traženo je i pokretanje postupka da OB Cetinje preraste u Centar bezbjednosti Cetinje kroz nužno i neodložno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta, pozicioniranje regionalnog centra u Prijestonici Cetinje, stacionaranje baze ili sjedišta odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja, obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice, uvođenje kvartovskih policajaca u gradui uspostavljanje savremenog sistema video nadzora - naglasili su oni.

Spajić ima 14 dana da se odredi prema zaključcima Skupštine Prijestonice, Vujović će formirati radno tijelo koje će pratiti realizaciju

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, posvećena dinamici realizacije zaključaka donijetih povodom masovnih ubistva koja su se dogodila na Cetinju 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine, biće održana u petak 11. aprila, sa početkom u devet sati.
Sjednica je sazvana na inicijativu gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića, koji je izrazio nezadovoljstvo reakcijom dijela državnih organa, ističući da smatra neophodnim da se Skupština Prijestonice jasno odredi prema dosadašnjoj dinamici sprovođenja usvojenih zaključaka.
Đurašković je naglasio važnost odgovornog i transparentnog djelovanja svih nadležnih institucija u ovom procesu, u interesu građana Prijestonice i očuvanja povjerenja u sistem.
Podsjećamo, Skupština Prijestonice Cetinje je, na sjednici održanoj 10. januara, donijela niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice.

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice biće održana u petak

Svaka odluka Vlade Crne Gore koja bi budući razvoj bazirala na obuhvat čitave Velike plaže, je za lokalnu vlast, SO Ulcinj i lokalnu zajednicu apsolutno neprihvatljiva.
To se navodi u zaključcima koje su danas odbornici ulcinjskog parlamenta usvojili jednoglasno.
- Skupština Opština Ulcinj sa izuzetnom zabrinutošću gleda na sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi moglo da dođe do suspenzije određenih zakona Crne Gore, prostornih planova i utvrđenih procedura koje se tiču područja Velike plaže i Opštine Ulcinj - navodi se u njihovim zaključcima uz napomenu da pomenutom izražavaju apsolutno protivljenje.
I pored jasno iskazanih stavova u Zaključcima sa sjednice Skupštine opštine Ulcinj od 21. marta očigledno je, ukazuju oni, da se ubrzano nastavljaju aktivnosti na realizaciji već osmišljenih planova. Dodali su da posebno zabrinjava ekstremna netransparentnost i užurbanost čitavog procesa.
To, kako su podvukli, automatski upućuje na maksimalnu opreznost i strah lokalne vlasti i lokalne zajednice na moguće negativne posljedice koje bi, realizacijom osmišljenih namjera na teritoriji opštine Ulcinj, mogle da imaju sadašnje i buduće generacije. &nbsp;
- Ukoliko zaista stoje svi ti pozitivni efekti za državu Crnu Goru i opštinu Ulcinj, onda ne vidimo razlog da se detalji tog projekta koji je očigledno u podmakloj fazi, kriju od građana Ulcinja i Crne Gore - poručili su u SO Ulcinj. &nbsp;
U njihovim zaključcima se navodi da Skupština opštine Ulcinj izražava veliku zabrinutost zbog netransparentnog postupka i podsjeća na Zaključke usvojene na vanrednoj sjednici SO Ulcinj dana 21.03.2025. godine, kao i da organi lokalne vlasti i građani Ulcinja zahtijevaju aktivno uključivanje lokalne zajednice u definisanju konačnih okvira budućeg razvoja Velike plaže, uz postavljanje ograničenja, na koja su ukazali, a koja se odnose na trajno odricanje od Velike plaže. &nbsp;
Oni će o ovim zaključcima obavijestiti investirora, Ambasadu Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, i sve ostale međunarodne institucije.
<h2>Otvara se pitanje daljeg učešća u Vladi</h2>
Na sjednici je prethodno predsjednik Opštine Genci Nimanbegu saopštio da prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže postavlja pitanje oko njihovog daljeg učešća u Vladi Crne Gore.
Odbornik iz Albanske alijanse Fitim Dragaj rekao je da ovaj projekat nije investicija već devastacija Velike plaže.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2848%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnimanbegu-prihvatanjem-projekta-na-velikoj-plazi-postavlja-se-pitanje-oko-naseg-daljeg-ucesca-u-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Spajiću poručujem da, ako ne moze da nađe dobrog investitora za Ulcinj, a ukoliko želi da investira, onda nek uloži u inscrastrukturu. Alabarijeva investicija nije potrebna Ulcinju. Ona vodi nestanku grada, primjeni strukture stanovnika - istakao je Dragaj.
Ulcinjski odbornici su prije pet dana jednoglasno odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.
Ukoliko premijer bude insistirao na projektu, odbornici poručuju da će dobiti još žešće protivljenje.

SO Ulcinj jednoglasno: Apsolutno neprihvatljiva svaka odluka Vlade koja bi budući razvoj bazirala na obuhvatu čitave Velike plaže

Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska usvojila je informaciju o stanju Ustava Bosne i Hercegovine, donoseći niz zaključaka kojima se osporavaju odluke Suda BiH i visokog predstavnika Kristijana Šmita.
U usvojenim zaključcima, koje su predložili poslanički klubovi SNSD-a, NPS-DNS-a, DEMOS-a, SPS-a, SP-a i US-a, navodi se da je Sud BiH djelovao suprotno Ustavu BiH, donoseći presudu na osnovu odluke visokog predstavnika, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH.
Narodna skupština jasno je istakla da ne prihvata nijednu odluku visokog predstavnika, naglašavajući da Šmit nema legitimitet jer nije izabran u skladu sa procedurama koje predviđa Dejtonski mirovni sporazum. U zaključcima se navodi da se odluke koje nameće pojedinac ne mogu smatrati zakonitim, te da takvo postupanje predstavlja direktno rušenje ustavnog poretka BiH.
Skupština je zauzela stav da su sve odluke organa koji nisu definisani Ustavom BiH ništave, uključujući Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA). Poslanici su ocijenili da "djelovanje ovih institucija predstavlja kršenje ustavnih nadležnosti entiteta i dodatno podriva dejtonsku strukturu BiH".
Jedan od ključnih zaključaka nalaže Pravobranilaštvu RS da podnese krivične prijave protiv svih tužilaca i sudija Suda BiH koji su postupali po Šmitovim odlukama. Krivične prijave biće upućene Tužilaštvu Federacije BiH i Tužilaštvu Republike Srpske, a odnose se na krivična djela organizovanja, planiranja i pripremanja aktivnosti protiv ustavnog uređenja BiH.
Vlada RS dobila je zadatak da pripremi i uputi Narodnoj skupštini zakonske prijedloge kojima bi se zabranio rad organa koji, prema tumačenju Skupštine, nisu predviđeni Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske. Posebno se ističu Visoki sudski i tužilački savjet BiH, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i SIPA.
Narodna skupština najoštrije je osudila postupke Tužilaštva BiH prema narodnim poslanicima, ocijenivši da se radi o pokušaju zastrašivanja i političkog pritiska. U zaključcima se navodi da su takvi postupci usmjereni na neutralisanje političkih predstavnika iz Republike Srpske i gušenje političkih sloboda.

Narodna skupština RS usvojila radikalne zaključke: Osporavaju odluke Suda BiH i Šmita

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Prijestonice Cetinje zatečen je današnjom odlukom Skupštine Prijestonice da se u dnevni red ne uvrsti tačka po kojoj bi se razgovaralo o realizaciji Zaključaka usvojenih na hitnoj sjednici, 10. januara, u odnosu na tragediju u kojoj je ubijeno 13 osoba.
- Najmanje što smo očekivali je da će Skupštinska većina nakon skoro dva mjeseca od tragedije sazvati zasebnu sjednicu na kojoj bi se razmatrala realizacija usvojenih Zaključaka kako zbog isteka rokova tako i indolentnosti i nezainteresovanosti nadležnih institucija da se odrede u odnosu na iste. Shodno navedenom smo kroz predloženu dopunu Dnevnog reda željeli detaljno upoznati sugrađane sa svim predmetnim činjenicama - saopštio je Klub odbornika DPS-a Prijestonice.
U toj partiji smatraju je problem bezbjednosti i sigurnosti građana Prijestonice primaran i neprikosnoven. Tragedije koje su zadesile Cetinje, napominju, ne smiju biti predmet političkih kalkulacija, već isključivo pravde, odgovornosti i sigurnosti svih građana.
- Na žalost, danas smo bili svi svjedoci političkog manevra da se ni po koju cijenu ova tačka ne nađe na Dnevnom redu kako bi se izbjegla mogućnost da se govori o Zaključcima i njihovoj (ne)realizaciji, a sve pod izgovorom da podneseni Zahtjev za dopunom dnevnog reda ne ispunjava formalno-pravne preduslove. Ističemo da smo tražili mogućnost da se zadovolje svi formalno-pravni preduslovi u odnosu na predmetni akt i zahtijevali da u tome sudjeluje skupštinska služba ili ista pripremi navedeni akt, a sve u cilju da se ne traže nesuvisli izgovori - ističu u cetinjskom DPS-u.
Ovakvim odnosom se, smatraju u toj partiji, postavlja pitanje svrsishodnosti odborničkog djelovanja.
- Na kraju, odlučno odbacujemo svaku politizaciju ove teme i nećemo ulaziti u komentarisanje saopštenja drugih političkih subjekata koji su se ovim povodom oglasili - poručuju iz cetinjskog DPS-a.

Skupština Prijestonice danas nije htjela o realizaciji zaključaka povodom tragedije; Klub odbornika DPS: Zatečeni smo

Bilo kakva odluka u pogledu izmjena zakonodavstva iz oblasti državljanstva u pogledu dvojnog državljanstva, mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa, jedan je od zaključaka okruglog stola “Zakon o dvojnom državljanstvu – put ka nacionalnom i političkom inženjeringu?” koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore. 
- Pitanje uređenja državljanstva je vrlo složeno i kompleksno, primarno iz njegovog javno-pravnog karaktera, jer predstavlja vezu između države i pojedinca, iz koje nastaju odgovarajuća, zakonom, utvrđena prava i obaveze. Državljanstvo je prije svega obilježje državnog suvereniteta, tj. komponenta vršenja državne vlasti i odredbe o državljanstvu, zajedno o odredbama o državnoj teritoriji i pravu glasa, ne samo da su obilježje nego i elemenat ustavnog utvrđivanja suverenosti jedne države. Značaj i osjetljivost uređenja pitanja državljanstva, posebno pitanja dvojnog državljanstva sadržano je u činjenici jer ono otvara vrlo složen i kompleksan set pitanja koji se odnose na: zapošljavanje u državnim organima, Imovinska pitanja, poreski tretman, služenje vojne obaveze, pravo korišćenja aktivnog i pasivnog biračkog prava - saopšteno je iz Atlantskog saveza.
Na okruglom stolu je, pored ostalog, zaključeno da je potrebno osigurati da odluka, da li će eventualno određeni model realizacije dvojnog državljanstva biti implementiran, bude transparentna i javno dostupna, kako bi ista mogla biti predmet ocjene svih relevantnih društveno-političkih aktera.
Istaknuto je da skupštinski Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva treba da sa dužnom pažnjom prati cjelokupan proces rješavanja ovog pitanja, posebno sa stanovišta ostvarenja biračkog prava iz člana 45 Ustava Crne Gore.
- Stoga, niti jedan zakonski tekst ili odredba unutar zakona kojima se na direktan ili indirektan način uređuje i razrađuje oblast državljanstva ne smije biti razmatrana bez učešća ovog Odbora i ne smije biti donešena sa sakrivenim političkim motivima iza kojih stoji namjera donosilaca odluka da sprovedu svojevrstan etnički, politički i izborni inženjering - istaknuto je među zaključcima.
Neophodno je, kako je rečeno, prilikom donošenja odluka uzeti u obzir posljedice uvođenja dvojnog državljanstva na pitanja nacionalne bezbjednosti, prevashodno na mogućnost stranog miješanja, kontrolom nad bezbjednosnim institucijama, članstvo u NATO i EU, te lojalnosti građana državi. 
- Evropska unija, SAD, kao i OSCE, ODIHR i druge relevantne međunarodne organizacije koje djeluju na području zemalja Zapadnog Balkana, moraju aktivnije da se uključe u razmatranje pitanja potencijalnog dvojnog državljanstva, kao i svih drugih pitanja koja mogu imati implikacije i reperkusije na birački spisak i izborni proces - takođe je jedan od zaključaka.
Okrugli sto je okupio preko 90 učesnika, među kojima je veliki broj uglednih pravnika, sociologa, političkih analitičara, eksperata za bezbjednost, predstavnika političkih partija, međunarodnih organizacija, diplomatskog kora, akademske zajednice, nevladinog sektora i medija.
- Organizovanje ovog događaja bilo je značajno jer se radi o inicijativi dijela parlamentarne većine koja bi, u slučaju usvajanja ovog zakona, imala dalekosežne posljedice na crnogorsko društvo, nacionalni identitet, političku stabilnost i međunarodne odnose Crne Gore - poručili su iz Atlanskog saveza.

Pitanje dvojnog državljanstva mora imati neupitno ustavno i zakonsko uporište i biti rezultat društveno-političkog konsenzusa

Strahuje se da su stotine ljudi poginule ili nestale nakon pokušaja prelaska Sredozemnog mora, a u posljednjih deset dana prijavljeno je više brodoloma nakon perioda lošeg vremena, saopštila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih nacija za migracije.
- Konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći, što je oštar podsjetnik da ova ruta ostaje najsmrtonosniji migracijski koridor na svijetu - saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Potvrđeno je da su tri osobe, uključujući djevojčice bliznakinje stare oko godinu dana, stradale na Lampedusi u Italiji, nakon operacije potrage i spašavanja broda koji je isplovio iz Sfaksa u Tunisu, navodi IOM. Prema riječima njihove majke iz Gvineje, koja je preživjela, djevojčice su preminule od hipotermije. Jedan muškarac je takođe umro od istog uzroka, dodaje se u saopštenju.
Preživjeli sa istog broda kazali su da je u isto vrijeme isplovio i drugi brod, ali da nikada nije stigao na odredište te da njegova sudbina ostaje nepoznata, saopštio je IOM.
Prema podacima IOM-a, tokom proteklih deset dana, usljed snažne mediteranske oluje izazvane ciklonom Hari, vjeruje se da je nestalo više plovila, a stotine ljudi vode se kao nestale. Potrage su dodatno otežane zbog loših vremenskih uslova.
Agencija provjerava i iskaz preživjelog sa drugog broda, kojeg je spasio komercijalni brod u blizini Malte, o brodolomu u kojem je najmanje 50 ljudi nestalo ili stradalo. Odvojeno, strahuje se da je 51 osoba poginula nakon brodoloma kod Tobruka u Libiji, saopštio je IOM.

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, i funkcioner DNP-a Milun Zogović kazao je u emisiji "Naglas" na TVCG da pitanja normiranja srpskog jezika kao službenog, pitanja izmjena i dopuna zakona o državljanstvu, te zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava za DNP nikad nijesu gubila na značaju i aktuelnosti.
On je hronolški obuhvatio niz događaja u prošlosti, podsjećajući da nakon što su predstavnici Vlade Crne Gore u UN podržali usvajanje Rezolucije u Srebrenici, DNP je tražila usvajanje Rezolucije o Jasenovcu i tražila od većine da se otvori dijalog o "srpskom" pitanju.
- Nakon toga došlo je do rekonstrukcije vlade, i ja sam u emisiji "Budimo budni" na TVCG, prošle godine otvorio ova pitanja - istakao je Zogović.
Kaže da Knežević i dalje smatra da je "dio Vlade krvav".
Zogović kaže da bi DNP i da nije bilo Botuna otvorila identitetska pitanja, jer je to najavljeno i ranije.
- Knežević je predložio izlazak iz Vlade. Mi smo donijeli odluku da damo šansu dijalogu, i inicijativi. Ako bude negativnog odgovora na tu inciijativu, naš odgovor će biti izlazak iz Vlasti, i tu neće imati mjesta priči da Milan Knežević nije održao riječ - istakao je Zogović.
Govoreći o akciji policije u Botunu, krajem prošle godine, Zogović kaže da je sva Crna Gora gledala "traumatične" scene iz tog sela.
- Pitanje je ko je donio odluku da policija reaguje, posebno imajući u vidu da su građani Crne Gore blokirali puteve, u nekim slučajevima i po nekoliko mjeseci. U Botunu je uhapšeno 50 mještana. Možete zamisliti kako bi se situacija odvijala da su kojim slučajem Botunjani pružali aktivni otpor - istakao je Zogović.
Zogović je stava da se mora ispoštovati demokratska volja mještana Zete.
- Gospodin Saša Mujović je bio u Zeti, sa Vladimirom Bulatovićem i Mihailom Asanovićem, i građanima Botuna obećao, da se kolektor neće graditi u Botunu - istakao je Zogović, i upitao Mujovića kada je tačno, i zašto promijenio taj stav...
Nakon što na ova pitanja odgovori, gospodin Mujović i mještani Botuna treba da sjednu da razgovaraju, uz napomenu da isključivost nije dobra ni za jednu ni za drugu stranu.

Zogović: Knežević i dalje smatra da je dio Vlade "krvav", ako odgovor bude negativan, izlazimo iz Vlade

Poglavlje 32 bavi se finansijskim nadzorom koji sprovodi državna unutrašnja revizija, a odnosi se prvenstveno na praćenje realizacije budžetskih sredstava – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, novinarka Jadranka Rabrenović.
Zatvaranje Poglavlja 32 odnosi se na finansijski nadzor, što, kako navodi Rabrenović, podrazumijeva jaku unutrašnju kontrolu, a to do sada u Crnoj Gori, kada je riječ o unutrašnjoj reviziji, nije bio slučaj, pa su rezultati bili porazni.
Dodaje da je suština unutrašnje revizije praćenje efikasnog trošenja budžetskih sredstava, po čemu se državna revizija razlikuje od komercijalne.
- Treba jačati eksternu reviziju, prije svega Državnu revizorsku instituciju. Treba voditi računa da se ne zloupotrebljavaju evropski fondovi, da nam se ne bi desilo kao u Hrvatskoj da nam dvije trećine ministara hapsi Europol. Na kraju, posljednja stvar koju podrazumijeva to poglavlje je zabrana falsifikovanja euro novčanica. Jako je bitna unutrašnja kontrola, unutrašnja revizija, koju su do sada sve institucije i veća preduzeća izbjegavala - rekla je Rabrenović.
Rabrenović navodi da je Zakonom o unutrašnjoj reviziji određeno da cijeli proces bude pod ingerencijom Ministarstva finansija – od licenciranja revizora do različitih savjeta za reviziju.
Ističe da je svako zatvaranje poglavlja korak bliže Evropskoj uniji, što je veliki benefit za građane Crne Gore koji su, kako kaže, u nadpolovičnom procentu zainteresovani za proces pristupanja Evropskoj uniji.
- Doduše, u Crnoj Gori postoji dosta jaka politička struja koja već pokazuje na različite načine da ne smatra da bi Crna Gora trebalo da uđe sama u Evropsku uniju, već da bi možda mogla da uđe zajedno sa još nekim. Međutim, i dalje imamo nadpolovičnu zainteresovanost građana Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, tako da dovođenje u red javnih finansija i kontrola trošenja evropskog novca definitivno donose benefite građanima - istakla je Rabrenović.
Smatra da su fiskalni programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bili u skladu sa EU direktivama, te podsjeća da su i druge evropske države postupale slično, poput Hrvatske, koja je naglo povećala minimalnu i prosječnu penziju, kao i minimalnu i prosječnu zaradu, na način sličan onome koji je primijenjen u Crnoj Gori.
Rabrenović navodi da je u drugim evropskim zemljama praksa godišnje usklađivanje plata sa stopom inflacije ili, kako kaže, da određene struke dobiju povećanje kroz dogovor sa zaposlenima.
- Ove godine u Njemačkoj, koja je posebno osjetila krizu izazvanu Trampovom politikom, nije bilo većih povećanja plata osim onih u skladu sa inflacijom – sve plate su povećane za tri odsto, jer je takva bila inflacija. A mi nijesmo pratili te tokove. Iako smo imali benefite – zaduživanje i emitovanje obveznica, što je bilo omogućeno politikom Evropske centralne banke i upumpavanjem novca – to se nije odrazilo na građane. Zato su Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bile iznuđene mjere koje su se morale sprovesti - naglasila je Rabrenović.
Kaže da je već glomazna administracija dodatno uvećana, što, prema njenim riječima, ne bi mogla da izdrži ni mnogo bogatija država, jer se zapošljavaju partijski kadrovi, a isplaćuju se i funkcionerske naknade čak i godinu dana nakon prestanka funkcije.
Dodaje da je to naročito izraženo zbog velikog broja partija u Vladi, te da se političari trude da što više, kako kaže, uzmu i za sebe i za partiju, iako su to sredstva svih građana.
- Evo, ovi iz DNP-a najavljuju izlazak iz Vlade, ali ćemo im opet morati isplaćivati plate, kao i onima iz gradske vlasti, još godinu dana. Kao prvo, te zakone treba mijenjati - poručila je Rabrenović.
Podsjeća da se zakoni koji se brzo usvajaju u Skupštini često kasnije mijenjaju podzakonskim aktima, te da se takvom praksom Crna Gora ne približava Evropskoj uniji, već postoji opasnost da se i zatvorena poglavlja, zbog neimplementacije, ponovo otvore.
- Ova administracija je čak ažurnija u prihvatanju evropskih propisa od prethodne, ali ukoliko se oni ne budu primjenjivali, poglavlja mogu ponovo biti otvorena. Ne bismo smjeli da budemo u tom riziku. Ne znam koliko su konstituenti ove vlasti toga svjesni i koliko je svima njima zaista stalo da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Trenutno smo u opasnoj situaciji. Smatram da bi Crnoj Gori bilo najbolje u Evropskoj uniji – ona se od svih republika bivše Jugoslavije najbolje snalazila u zajedničkoj državi, dok su druge bile nezadovoljne iz različitih razloga. Crnogorcima je bilo dobro, i vjerujem da bi se jednako dobro snašli i u Evropskoj uniji - zaključila je Rabrenović.

Rabrenović: Nije svim konstituentima vlasti stalo da Crna Gora uđe sama u EU i to je opasna situacija

U naletu ledenog olujnog talasa širom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stradalo je najmanje 18 ljudi u više saveznih država, prenijeli su danas američki mediji.
Gotovo četiri hiljade letova danas je otkazano ka ili iz SAD-a, pri čemu su najteže pogođeni aerodromi u Bostonu i Njujorku, pokazuju podaci sajta FlightAware.
Prema navodima ABC njuza, od petka je zbog zimske oluje otkazano više od 20 hiljada letova. &nbsp;
Samo u nedjelju otkazano je više od 11 hiljada letova, što je najveći broj dnevnih otkazivanja još od pandemije korona virusa, prema podacima kompanije Sirium, prenosi Tanjug.
Očekuje se da će letovi danas biti obnovljeni na aerodromu Ronald Regan u Vašingtonu, nakon što je aerodrom u nedjelju obustavio celokupan saobraćaj zbog zimske oluje.

Tag: zakljucci