Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić tvrdi da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uporno odbija da obavijesti Kolegijum i šefove klubova poslanika o tome da li će sjutra biti sjednice Skupštine. 
Nikolić je to kazao, nakon što je iz Vlade saopšteno da su utvrdili amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u. 
- Andrija Mandić uporno odbija da obavijesti Kolegijum i šefove Klubova poslanika o tome da li ćemo sjutra imati sjednicu, jer navodno još čeka informaciju da li će vlada tražiti raspravu. Konspiracija je jer se očigledno ispod radara guraju zakoni o ANB i unutrašnjim poslovima - naveo je Nikolić u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMNikolic%2Fstatus%2F2027002794914230779&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Konspiracija - ispod radara guraju zakone o ANB-u i unutrašnjim poslovima

Nakon višemjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom stvoreni su uslovi za implementaciju Direktive koja se odnosi na GDPR, odnosno zaštitu podataka o ličnosti, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
S tim u vezi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila 12 amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima i 12 amandmana na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su proizvod višemjesečnih konsultacija sa naldežnim direktoratima Evropske komisije.
- Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije - navedeno je u saopštenju Vlade.
Pojasnili su da se pod privatnim podacima u smislu GDPR smatraju svi podaci o identitetu lica, ili podaci iz kojih se može jednoznačno utvrditi identitet lica, te podaci o političkoj, seksualnoj orijentaciji, rasi, imovnom stanju, ali i podaci kao što su istorija pretraga, meta podaci na fajlovima koje je napravila određena osoba, a koji mogu otkriti identitet, podaci o zdravlju, imovnom stanju, kretanju, navikama, te drugi personalni podaci čijim bi se objavljivanjem ili zloupotrebom mogla ugroziti osoba.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Vlada utvrdila amandmane na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u: U potpunosti omogućeno usklađivanje sa GDPR

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović kazao je da Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost u formi koja će se naći danas pred poslanicima nikome ne ide u korist, pa ni direktoru Ivici Janoviću. Ipak, smatra da će ga parlamentarna većina usvojiti na isti način na koji je i u prethodnom periodu zeleno svjetlo dobilo više spornih zakona.
Janović je u "Bojama jutra" na TV Vijesti kazao da će poslanici DPS-a glasati protiv ovakvog zakonskog rješenja koje bi danas trebalo da se nađe na dnevnom redu sjednice Skupštine.
- I reakcije stručne i međunarodne javnosti i opozicije svjedoče koliko ima zakona koji su sporni kojima se moralo pristupiti na bolji način da bismo došli zajedno do boljih rješenja. Bilo bi logičnije da smo imali biše mogućnosti i vremena da se uključimo kako bi zakoni bili donijeti na bolji način - naveo je Janović.
Generalno, ističe on, zakon o ANB-u je potreban jer se 20 godina nije mijenjao, ali ne u ovoj formi, već usklađen sa standardima EU i našim međunarodnim partnerima.
- Nema dileme da je zakon trebalo donijeti. Ali, trebalo je raditi više na jačanju povjerenja građana u tu instituciju, a ne ostavljati ovakve dileme - dodao je Janović, navodeći niz spornih detalja tog rješenja među kojima su kako zaštititi građane od zloupotreba, način penzionisanja određenih službenika ANB-a, javne nabavke...
Prema njegovim riječima, dosta je dilema, a malo vremena.&nbsp;
- Zato kažem da je trebalo prići sa više senzibiliteta izradi ovog zakona. Vjerujem da sadašnji direktor ANB-a ima namjeru da posao obavlja časno i profesionalno, ali kad donosimo zakon ne donosimo ga zbog jednog čovjeka. Ovakav zakon nikome ne ide u korist, pa ni njemu - naglasio je Janović.
On je još jednom apelovao da se zakon povuče iz procedure i da se inkluzivnije pristupi izradi boljeg rješenja.
T.K.

Janović: Ovakav zakon nikome ne ide u korist, pa ni direktoru ANB-a

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor za još tri mjeseca Rožajcu Ahmetu Kujeviću (26) zbog sumnje da je pokušao da ubije A.F.
Okrivljenom je pritvor produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisima predmeta, Kujević se sumnjiči da je 3. decembra prošle godine, oko 14:50 sati, u ulici Mustafe Pećanina u Rožajama, pokušao da ubije A.F. na, kako su rekli iz Vrhovnog suda, naročito svirep način i pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju.
Kujević je automobilom namjerno udario oštećenog dok se kretao trotoarom, prislonivši ga uz betonsku ogradu. Potom je izašao iz vozila i držalom od sjekire više puta udario u predjelu gleve i ruku A.F. koji nije mogao da se kreće, nanoseći mu teške tjelesne povrede.&nbsp;
Dalje nasilje spriječili su prolaznici. Pritvor je okrivljenom produžen zbog opasnosti od bjekstva.
&nbsp;Sud je takođe cijenio da bi okrivljeni, boravkom na slobodi, mogao ometati krivični postupak, naročito uticajem na svjedoke koji tek treba da budu saslušani, kao i da bi njegovo puštanje na slobodu moglo izazvati uznemirenje javnosti, imajući u vidu naročitu težinu krivičnog djela i način njegovog izvršenja, odnosno činjenicu da je krivično djelo učinjeno danju, na javnom mjestu.
Okrivljenom Kujeviću pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju 6. decembra 2025. godine, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda 30. decembra 2025. godine.&nbsp;
Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 3. juna 2026. godine.

Protužen pritvor Rožajcu osumnjičenom za pokušaj ubistva

Nakon Andrije Nikolića, i poslanica Aleksandra Vuković-Kuč reagovala je povodom toga što još nije poznato da li će sjutra biti sjednice Skupštine Crne Gore.
- Je l’ se to śednica priprema u tajnosti, poslanici drže u neizvjesnosti, a javnost u mraku da bi se progurala dva ključna zakona kojima bi Crna Gora bila i formalno pretvorena u zarobljenu policijsku državu - naglasila ona.
Vuković-Kuč se time osvrnula na činjenicu da je iz Vlade saopšteno da su utvrđeni amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u.

Vuković-Kuč: Priprema li se to sjednica u tajnosti kako bi Crna Gora bila pretvorena u policijsku državu

Dr Šerbo Rastoder, istoričar, univerzitetski profesor i akademik govorio je u <a href="https://www.antenam.net/clanak/rastoder-u-drv-rijetko-ima-vecih-crnogorskih-patriota-od-bosnjaka-jedinstvo-bosnjaka-i-crnogoraca-temelj-je-ove-crne-gore">Drugačijoj radio vezi</a> o kontroverzama koje je izazvala nedavna izjava o BiH kao matičnoj državi Bošnjaka iz Crne Gore.
Njegova je poruka da se crnogorsko-bošnjački odnosi ne smiju remetiti zbog jedne izjave i da ga ljute, jer nemaju nikakvoga utemeljenja, sumnje u patriotska osjećanja Bošnjaka prema Crnoj Gori.
- U ovoj eri testiranja crnogorskog patriotizma, moram priznati da ponekad i nemam dovoljno živaca za objašnjavanja. Jer mislim, tvrdim, svjedok sam da većih crnogorskih patriota od Bošnjaka rijetko ima - dodao je. 
Rastoder je podsjetio da je 1993. na Svebošnjačkom kongresu, u Sarajevu, vraćeno istorijsko ime Bošnjak, a da je deset godina kasnije, u Podgorici usvojena Deklaracija o imenu, koju je potpisalo preko 160 bošnjačkih intelektualaca iz crne Gore.
No, kao na fundamentalno važnu činjenicu, gost DRV podsjeća da su se svi učesnici toga skupa založili za građanski koncept uređenja Crne Gore.
Objašnjava, potom, i zašto u Ustavu CG nema sintagme "nacionalne manjine, nego je zapisana formulacija "manjinski narodi" i naglašava:
- Mi smo tada definisali stav: Bosna je država našeg matičnog ili većinskog naroda. Mi smo autohtoni stanovnici države Crne Gore. Naša matična država je Crna Gora - ističe Rastoder. 
Akademik Rastoder, dalje, objašnjava da je BiH država tri naroda i da, kao takva "ona meni ne može biti matica".
Ilustruje to i još jednim primjerom: Srbija finasira Srpsku kuću u Podgorici, ali BiH ne može finansirati Islamski centar jer bi to bila "odluka jednoga naroda u trojednoj državi".
Ugledni istoričar kaže da je Bošnjačka stranka "ukrala ime od naroda" i da bez osnova pretenduje da bude jedini njegov politički predstavnik.
Aktuelnu vlast upoređuje sa dioničarskim društvom u kojem BS ne prepoznaje šta će biti konačan ishod tih "transakcija".
Rastoder kaže da su predstavnici BS, prije ulaska u vlast, razgovarali i sa njim na tu temu.
Kaže da im je, tada, poručio da u vlasti moraju biti "partneri a ne poltroni".
- U ovim izjavama, koje se izvlače iz konteksta, zlonamjerno ili namjerno, ima nešto što nije interes Bošnjaka. Interes Bošnjaka nikad nije bio da dođu u konflikt sa Crnogorcima. Ili da u bilo čemu dovedu u pitanje svoj crnogorski patriotizam! kome je to u interesu? Nekom drugom."
Dr Rastoder smatra da će i zahtjev za formiranje redakcije na bosanskom jeziku, koji je Javnom servisu uputilo BNV, poslužiti samo da "pojača apeti" nekome drugome.
- Hvatanje u četničko kolo u Crnoj Gori, iako sad izgleda primamljivo i isplativo, dugoročno će se Bošnjacima vratiti na onaj način koji istorija potvrđuje! Kratkoročno, možda će neko biti ministar, Dugoročno, ovaj će narod izgubiti perspektivu u jednoj građanskoj državi!" 
Sagovornik Antene M ističe i neprihvatljivost izostanka Crnogoraca iz vlasti.
Kaže da, onako kako bi mu smetalo da u njoj nema Bošnjaka, tako mu smeta što u njoj praktično nema predstavnika najbrojnijeg naroda u državi.
Ugledni istoričar, pomalo ironično, kaže da "ako hoćeš da upropastiš Bošnjaka, stavi ga u vlast".
Zamjera BS što prihvata da sjedi u vlasti sa predstavnicima politike koja i dalje negira genocid u Srebrenici, slavi Karadžića i Mladića...
- Biti ja sa tobom koji imaš takav sistem vrijednosti, e to nije normalno", kategoričan je Rastoder.
Gost DRV saglasan je sa ocjenom da neke strukture u i oko Bošnjačke stranke, kao svojevrstan alibi za saradnju sa DF-om, sve češće traži povode za konfrontaciju sa Crnogorcima, u sadašnjosti i prošlosti.
- U jedinstvu Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove države... Bošnjaci su od početka 90-ih, jedine saveznike imali u Crnogorcima. Ja to poštujem!"
Rastoder, takođe, ukazuje i na manir DPS da privatizuje crnogorstvo, da je crnogorstvo "deponovani kapital" te stranke.
I da se svaki napad na DPS interpretira kao napad na crnogorstvo. Smatra to pogrešnim jednako kao pokušaj BS da monopolizuje bošnjaštvo.
Na kraju, prof. Šerbo Rastoder podvači važnost očuvanja građanskog karaktera Crne Gore, upozorava na opasnost od etnofederalizacije i poručuje da država može sa Andrijom Mandićem ući u EU (što je, možda, strateški interes EU - dodaje), ali ne može biti građanska.

Rastoder: Rijetko ima većih crnogorskih patriota od Bošnjaka, jedinstvo Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove Crne Gore

Ministar finansija Novica Vuković kazao je proširivanjem roditeljskog odsustva sa 12 na 14 mjeseci, od čega su dva mjeseca predviđena za očeve, podrazumijevaće i dodatni trošak za budžet.
Vuković je na početku osudio linč ministarke Naide Nišić zbog prvobitnog predloga izmjena Zakona o radu po kojem je porodiljsko odsustvo za majke skraćeno sa 12 na 10 mjeseci, dok su dva mjeseca odsustva planirana za oca bez prava prenosa na majku. 
Vlada je danas utvrdila amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se uvodi roditeljsko odsustvo u trajanju od 14 mjeseci od dana rođenja djeteta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.2%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvlada-utvrdila-amandmane-roditeljsko-odsustvo-14-mjeseci-12-za-majke-dva-za-oceve&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Novina predviđa da majkama pripada 12 mjeseci, dok su dva mjeseca namijenjena očevima kao neprenosivi dio prava, a primjena ove odredbe vezana je za dan pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Vuković je rekao da ni jedno zakonsko rješenje nije predloženo bez najbolje namjere. 
- Sva zakonska rješenja koja na neki način šire i prolongiraju prava zahtijevaju dodatna budžetska sredstva. Vidjećemo kako će zakonsko rješenje na kraju izgledati - kazao je Vuković.

Tag: zakon-o-anb-u