Premijer Milojko Spajić izrazio je zadovoljstvo zbog usvajanja budžeta za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2738%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fusvojen-budzet-u-nacelu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Usvojen je budžet! Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja - poručio je Spajić na mreži X.
Parlament je večeras, sa 46 glasova za i jednim uzdržanim usvojio Zakon o budžetu. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1887924617760706802&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja

Poslanici su usvojili sa 46 glasova podrške Zakon o budžetu Crne Gore za 2025, Odluku o zaduživanju Crne Gore za ovu godinu, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, dok su sa 44 glasa podržali Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
U toku glasanja o budžetu jedan poslanik je bio uzdržan.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je na Prijedlog zakona o budžetu podnijeto 54 amandmana.
Zakon o budžetu će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, kao i odluka o zaduživanju Crne Gore za 2025.
Mandić je rekao da će o nastavku rada građani biti obaviješteni.
Obrazlažući detalje iz budžeta za ovu godinu, ministar finansija Novica Vuković je pred poslanicima kazao je da su izvorni prihodi planirani u iznosu od 2,89 milijardi eura.
- U odnosu na procjenu za prošlu godinu veći su 102 miliona eura ili 3,7 odsto - rekao je Vuković u parlamentu prilikom objedinjene rasprave o prijedlozima zakonima o budžetu za ovu godinu, odluke o zaduživanju, kao i izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
On je naveo da i pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, odnosno smanjenja stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), akciza, poreza na dohodak i na dobit, naknade za priređivanje igara na sreću, kao i donacija.
Vuković je kazao da su ukupni izdaci planirani u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505,5 miliona su veći od prošlogodišnjih.
On je naveo da se za tekući budžet opredjeljuje 1,5 milijardi eura, za budžet državnih fondova 1,3 milijarde eura, kapitalni 280 miliona eura, za transakcije finansiranja 886 miliona eura, dok je za rezervu opredijeljeno 43,5 miliona eura.
- Za sektor javnih finansija planiran je iznos od 1,2 milijarde eura, socijalno staranje 1,08 milijardi, zdravstvo 474 miliona, obrazovanje i nauku 362 miliona, a za saobraćaj 242 miliona eura - precizirao je Vuković.
Kapitalni budžet, kako je kazao, planiran je na nivou od 280 miliona eura, što je uvećanje od 40 miliona ili 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Deficit budžetske potrošnje iznosiće 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 278 miliona eura.
U ovoj godini projektuje se zaduživanje od 900 miliona.
- Za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti 820 miliona, najveći dio za isplatu državnih obveznica emitovanih na međunarodnom tržištu iz 2018. godine u iznosu od pola milijarde EUR. Njeno dospijeće je početkom aprila - dodao je Vuković.
Za finansiranje nedostajućih sredstava država će u ovoj godinu koristiti depozite obezbijeđene u prošloj godini i sredstva iz novog zaduženja i to u iznosu od 900 miliona eura.
Podsjećamo, poslanici opozicije neće biti u skupštinskoj sali kada se bude izglasavao budžet za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rekao izvor iz najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, niko iz opozicije nije osporavao potrebu da se usvoji budžet.
- Već nijesmo željeli da pristanemo na vještački isforsiranu dilemu koja je ponižavajuća: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? Jer i jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na to ne pristajemo. A mi kao državotvorna stranka, nećemo lomiti inventar po Skupštini, kao što su to radili Mandić i njegove kolege, koji sad glume mirotvorce. Imamo obavezu više u odnosu na stranke vlasti, čak i kad smo u opoziciji - istakao je izvor Portala ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fopozicija-ne-dolazi-na-glasanje-o-budzetu-necemo-lomiti-inventar-po-skupstini-kao-oni-koji-sad-glume-mirotvorce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je bojkotovala sjednice Skupštine od 17. decembra zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda kada je parlamentarna većina usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Tražili su poništenje ove odluke, ali njihov zahtjev nije uslišen. Umjesto toga, Mandić je većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja 15 dana zasijedanja.&nbsp;
Istog dana kad je izrekao mjere, Mandić je nastavio sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu.&nbsp;
Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta.
Od poslanika opozicije kojima nije izrečena mjera udaljenja, zasijedanju je prisustvovao Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, koji je konstatovao da se u parlamentu dešava slom demokratije.
- Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je tada Mugoša.

Poslanici usvojili budžet i odluku o zaduživanju, kao i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

Nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja u narednih 15 dana zasijedanja, nastavio je sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu. Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta. Mandić je na početku sjednicu pročitao imena poslanika kojima je izrekao mjeru. Njima jedino nijesu obuhvaćeni poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović, Drita Lola, Nikola Milović, Nikola Rakočević, poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka i poseban Klub psolanika koji čine Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović a koji, kako je rekao prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma, nije učestvovao ni u kakvoj blokadi zasijedanja. - Nije mi bilo lako da donesem tu odluku, jer želim da ovdje budu i predstavnici vlasti i opozicije. Nažalost, kada dođe trenutak da država mora da ide naprijed, kada imamo obaveze prema evropskom putu, penzionerima, svim građanima, ta pravila koja su iznad vlasti i opozicije, moraju se primijeniti. Trudili smo se, gotovo dva mjeseca razgovarali sa kolegama iz opozicije, tražili rješenja i vjerovali na prošlom Kolegijumu da smo došli do njega. Juče smo, nažalost, iz medija saznali, da prijedlog većine ne prihvata opozicija. Kako moramo da usvojimo budžet, da idemo naprijed i usvojimo čitav niz zakona, imamo obavezu kao parlamnetarna većina da preuzmemo odgovornost i ja sam kao prvopozvani spreman da preuzmem tu odgovnornost i da uradim što očekuju građani Crne Gore. Nakon ove nađe odluke, i dijaloga koji će usliditi da pronađemo zajednički jezik kako bi opozicija se vratila u Skupštinu - rekao je Mandić, nakon čega je usvojen dnevni red.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150240_63b4cf68a0d58cc974a87542062968d82c2de19de79d9e796fcb65fb48823c90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250203150240_63b4cf68a0d58cc974a87542062968d82c2de19de79d9e796fcb65fb48823c90" data-rendition-name="original" width="1046" height="517" loading="lazy" alt="Boris Mugoša"> </figure>  Danasšnjem zasijedanju iz redova opozicije prisustvovao je samo poslanik SD-a Boris Mugoša koji je istakao da se danas dešava slom demokratije. - Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je Mugoša. On ih je pitao zašto mažu oči domaćoj i međunarodnoj javnosti. - Zašto dozvoljavate da se ovo dešava? Koja je cijena ovoga? Fotelja? Vi doprinosite ovome što se dešava. Ne Mandić, on sprovodi svoju politiku, a čemu vi služite u ovom parlamentu? O kakvom dijalogu vi pričate? Zapamtite, funkcije su prolazne - upitao je Mugoša. Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da je opozicija "nečuvenim mjerama" pokušala da uvede destabilizaciju i izazovu parlamentarni haos. - Zbog toga se Crna Gora našla u parlamenranoj krizi. Bili smo strpljivi i nismo htjeli da odgovaramo mjerama. Nakon što je upućen poziv za dijalog, PES je u petak ponudio sporazum opoziciji. Vidjeli smo signale da su možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, sinoć kasno smo dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na VK i riješimo pitanje Ustavnog suda, da usvojimo Barometar 26, da ne potenciramo teme koje polarizuju društvo... Oni su sinoć jasno dali do znanja, kroz medije da im nije prihvatljivo ništa od ovoga - rekao je Čarapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150240_6516c41e3a4fabd3d4530cf0b10c891834e75c85f135fbd51a73f88323c5c5ba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250203150240_6516c41e3a4fabd3d4530cf0b10c891834e75c85f135fbd51a73f88323c5c5ba" data-rendition-name="original" width="1027" height="512" loading="lazy" alt="Čarapić"> </figure>  Kako je rekao, pokazali su na primjeru Budve da su spremni na kompromis i dijalog i da isporuče ono što traži opozicija. - Za uzvrat smo dobili negaciju svega što je dobra volja. Odbili su ponuđeno i naprasno su se sjetili da ponude neki njihov sporazum. Kad su vidjeli da su zabrljali, sjetili su se da oni treba neki sporazum da ponude. Oni daju plagijat našeg sporazuma i da bude kao oni da su doveli do izlaska iz krize. Mi smo donijeli odluku da pokažemo da možemo da radimo, pozivamo opoziciju da se vrate za pregovarački sto i privedemo sjednicu kraju. Ovo je samo pokazna mjera da možemo da radimo i bez vas - poručio je Čarapić. Mandić se zahvalio Mugoši što je jedini od predstavnika polasnika opozicije kojima nije izrečena mjera došao na sjednicu. - To je dragocjeno za ovaj parlament da nema blokade, da nema odsustva opozicije - rekao je Mandić. Mugoša je odgovorio Mandiću da mu se ne zahvaljuje. - To što Vi uživate u tome što radite to govori o Vama kao političaru. Lično me u životu ne interesujete. Obraćam se kolegama iz vlasti - rekao je Mugoša.&nbsp; Zatim se obratio Čarapiću, poručujući da su netačni njegovi navodi koje je iznio na današnjoj sjednici. - Vama je dijalog vaša ponuda, a da druga strana samo treba da kaže da prihvata ili odbija. Dijalog je da obije strane imaju prijedlog, pa da se pokuša doći do rješenja. Prema tome, volio bih da ostanete pri onome što ste pričali u petak - rekao je Mugoša, nakon čega mu je Mandić oduzeo riječ. Čarapić je odgovorio da je vladajuća većina dala prijedlog sporazuma, a da nijesu dobili alternativu za uzvrat. - Dobili smo javno izrečeno NE i da se snađemo. Mi smo se snašli - kazao je Čarapić. Mandić je rekao da je parlamentarnoj većini neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore sa bilo kojim dijelom parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150244_9d1358b825388270fe9959fc0c9053c6e56cc98770812b954480f7881fa7713b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250203150244_9d1358b825388270fe9959fc0c9053c6e56cc98770812b954480f7881fa7713b" data-rendition-name="original" width="1043" height="515" loading="lazy" alt="Mandić"> </figure>  - Ako oni misle da mogu da prave pojedinačne dogovore, to je neprihvatljivo jer nastupamo kao parlamentarna većina ka opoziciji. Neko je mislio da će taj lukavi dječački plan naći kolege iz PES-a, pa sa njima napraviti dogovor na štetu ostatka većine - mnogo su naivni - poručio je Mandić. On je, nakon skoro pola sata rasprave u parlamentu, zaključio današnji rad, a o nastavku zasijedanja će, kako je kazao, blagovremeno obavijestiti javnost.

Tamara Klikovac

Mugoša: Slom demokratije za koji su krivi poslanici PES-a i manjinskih partija u vlasti; Čarapić: Pokazali smo da možemo da radimo i bez vas

Budžet treba usvojiti bez odlaganja jer građani ne mogu da čekaju - poručili su u poslaničkom klubu Pokreta Evropa sad navodeći da zbog neusvajanja Zakona o budžetu korisnici srazmjernih penzija neće imati povišicu, da uvećanih zarada vojnim licima neće biti, kao ni uvećanih naknada za novorođenčad.
Neusvajanjem budžeta ugrožava se, tvrde oni, se servisiranje preuzetih obaveza - što, kako su kazali, dovodi u pitanje i stabilnost javnih finansija.
- Zbog prispjelih starih dugova na naplatu, koji ove godine iznose preko 820 miliona eura, od čega se dominantan dug mora isplatiti u prvom kvartalu tekuće godine - dodali su u PES-u.
Ugrožavanje stabilnosti javnih finansija ugrožava, dodaju oni, kreditni rejting Crne Gore.
- Što šalje obeshrabrujuću poruku i za zainteresovane investitore. Zbog neodgovornog djelovanja pojedinih kolega u Skupštini Crne Gore, najveću cijenu plaćaju građani. Takođe, pozivamo sve društveno-političke aktere da umjesto proizvoljnog tumačenja Ustava, okrenu se poštovanju institucija Crne Gore, jer se jedino na takav način čuva i poštuje ustavni poredak naše države - dodali su poslanici PES-a.
Sve pojedinci koji smatraju da je na bilo koji način prekršen najviši pravni akt ili im je ugroženo pravo pozivaju da konačno procesuiraju inicijativu pred nadležnim organima kako bi se utvrdilo da li je djelovanjem skupštinskog odbora Ustav prekršen.
- Takođe, apsolutno podržavamo da se po ovom pitanju konsultuje i Venecijanska komisija. Šansu koju je dobio ovaj saziv Skupštine da u naredne dvije godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU ne smijemo propustiti i odlagati - naveli su poslanici PES-a.
Zato, zaključuju, pozivaju sve političke partije koje imaju evropsku orijentaciju na konstruktivno djelovanje i pružanju doprinosa da naša zemlja što prije postane punopravna članica Evropske unije.

PES: Bez odlaganja usvojiti budžet jer neće biti povećanja srazmjernih penzija, zarada vojnih lica i naknada za novorođenčad

Vidio sam 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu, izazvanih time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Nikolić objašnjava da zbog toga što nije usvojen budžet za 2025. situacija nije redovna, niti poželjna ni za ekonomiju, ni za realizaciju javnih politika. Ipak, ističe, da posljedice ne moraju biti značajne. 
- Saglasan sam sa onim što iznose moje kolege ovih dana, da te posljedice ne moraju biti tako loše. Međutim, ne možemo biti imuni na izjave iz, prije svega, skupštinske većine i predstavnika Vlade, jer najbolje poznaju sistem iznutra, i rekao bih da najbolje znaju koliko smo stvarno izloženi riziku, i koliko stvarno te posljedice mogu biti velike. U svakom slučaju, i te poruke bih uzeo kao ozbiljno, a ono što bih definitivno s ovog mjesta apelovao je da oni sami, prije svega, učine sve što je u njihovoj moći da se situacija u parlamentu vrati u redovno stanje i da se u jednoj normalnoj atmosferi diskutuje i o budžetu i zakonima koji su na dnevnom redu - rekao je Nikolić.
Objašnjava da je privremeno finansiranje procedura koja se primjenjuje u situacijama kad iz nekih razloga budžet nije usvojen. To znači da su izdvajanja iz budžeta ograničena na jednu dvanaestinu mjesečnih potreba.
 -To znači da ono što je prošle godine bilo odobreno i plaćeno, da ne bi trebalo da bude problema da bude realizovano, iako se budžetski prihodi realizuju u predviđenom planu. Van toga sve ono što je određenim zakonima i budžetom predviđeno da se desi u ovoj godini, a nije dio redovnih poslova, to bi moralo da sačeka. Definitivno će određenih poteškoća biti, definitivno je da će situacija biti lošija što ovo stanje bude duže trajalo, i apel je da se iz ove situacije što prije izađe - istakao je Nikolić.
Podsjeća sa je bilo primjera u praksi privremenog finansiranja, pa čak i lokalnih uprava. 
Usvajanje Strategije 2027 znači da će se Crna Gora zadužiti 3 milijarde, kaže Nikolić, a većina toga zaduženja će ići na otplatu dugova sa prispjelim kamatama.
- To znači da nova zaduženja planiraju za vraćanje dugova, i za kapitalne izdatke. Ti dugovi ograničeni su realizacijom budžetskih prihoda. Ja bih napomenuo da su sve te trogodišnje projekcije napravljene na bazi određenih pretpostavki, očekivanja po pitanju punjenja budžeta, kao i najava određenih racionalizacija same potrošnje, posebno u javnom sektoru. Tako da realizacija zavisi od realizacije svih tih planova. Generalno, ono što su planovi, i što je propisano tom Strategijom za upravljanje javnog duga su limiti u kojima su predviđanja kretanja javnog duga. Postoji određeno prekoračenje, preko 60 posto, ali ne mislim da je ono problematično. Po meni je glavni rizik hoće li se to realizovati. S obzirom na osjetljivost i krhkost naše ekonomije, male nestabilnosti na prihodnoj strani budžeta mogu izazvati dosta velike uticaje na budžet, s obzirom na to sa rashodne strane budžeta nema dovoljno prostora za promjene i za prilagođavanje u kratkom roku - naglasio je Nikolić.
Smatra sa se u Crnoj Gori više komentariše sami budžet, nego njegova realizacija, što je mnogo važnije. 
- Budžet je plan prihoda i rashoda, da li će se realizovati ili ne, zavisi od umješnosti. Prava ocjena umješnosti i prava ocjena javnih politika je upravo kroz ocjenu realizacije tog budžeta. U tom dijelu se treba više fokusirati- uvjeren je Nikolić.
Smatra sa je veliko je pitanje da li država može svoje obaveze realizovati iz redovnih prihoda, jer čitanjem Nacrta budžeta za 2025. godinu stiče se utisak da je budžet baziran na značajnom optizmu.
- Ono što su i kolege često ovih dana govorile, budžet za 2025. godinu jeste potrošački, bazira na konceptu ekonomije gdje potrošnja treba da generiše neku novu vrijednost. U našoj ekonomiji nijesam siguran da je to najbolji koncept. Da imamo našu domaću proizvodnju, pa da trošimo naše proizvode, to bi bila jedna priča. Ali sa ratom potrošnje raste naš uvoz, u suštini, raste naš platno bilansni deficit. Sa rastom potrošnje u Crnoj Gori mi podižemo neki tuđi BDP, djelimično podižemo i naš BDP, ali to nije pravi efekat, i ti efekti bazirani na modelu potrošnje ne mogu biti dugoročni. Ono što se u budžetu vidi to su prilično optimistične projekcije u određenim stavkama. Pomenuo bih, prije svega, preko 20 posto projekciju rasta poreza na dohodak fizičkih lica. Ne znam odakle i na bazi čega se to projektuje. Oko 10 odsto rast prihoda od akciza, znači više ćemo pušiti, više ćemo trošiti goriva, ne znam na bazi čega, imamo i 15 odsto porast od prihoda na PDV. Jeste povećana stopa PDV-a u turizmu, ali nijesam siguran da ona može baš toliko da doprinese porastu… Povećanje poreza na dobit pravnih lica je oko 9 odsto, ta pozicija već je drastično rasla prethodne dvije, tri godine, tako da je ona već prilično visoka, i nijesam siguran da i tu ima prostora…. Ja sam vidio 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu izazvan time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola- poručio je Nikolić.
Objašnjava da je ključni problemi crnogorske ekonomije mala diversifikacija, a velika zavisnost od sektora usluga.
- Sektor usluga u crnogorskoj ekonomiji definitivno nosi najviše, a koliko je taj sektor osjetljiv pokazalo nam je iskustvo kako turizam reaguje kad su u pitanju epidemije, ratovi, nestabilnosti na ključnim emitivnim tržištima. Od svega toga jako zavisi cijela crnogorska ekonomija, jer turizam i usluge su pokretač svega ostaloga… Jako velika centralizacija, mikro i mala preduzeća, koja treba da budu oslonac naše ekonomije u suštini imaju strahovito velike probleme i nedostatnu podršku države. Zadnjih nekoliko godina, definitivno, tu je i problem nedostatka radne snage - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Privremeno finansiranje ne bi trebalo da ima značajne posljedice, budžet za 2025. baziran na optimizmu

Ministarstvo finansija priprema posebna rješenje kojima će se isplaćivati novac potrošačkim jedinicama do donošenja Zakona o budžetu za 2025. godinu, kazao je resorni ministar Novica Vuković.
Vuković je saopštio da su te mjere preduzeli usljed novonastalih okolnosti i, kako je rekao, sprečavanja pravovremenog usvajanja budžeta za narednu godinu.
- Na taj način ćemo omogućiti redovno servisiranje svih isplata koje su važne za građane i privredne subjekte - istakao je Vuković.
Želi da, kako je kazao, vjeruje da nijednom građaninu, a naročito nosiocu odgovornih javnih funkcija, nije cilj narušavanje "međunarodnog ugleda države u kojoj živi i usporavanje evropskog puta, na kojem smo, u kratkom roku, ostvarili zapažen rezultat".
- Usvajanje budžeta za 2025. godinu je na dobrobit svih građana i neophodno je za realizaciju kapitalnih projekata, sprovođenje reformi, jačanje životnog standarda i nesmetan razvoj države. Naša institucionalna dužnost je odgovorna i racionalna finansijska politika. Stoga, pozivam i druge nosioce javnih funkcija, koji utiču na okončanje ovog važnog procesa, da se ne oglušuju o svoje odgovornosti i dužnosti te da, umjesto opstrukcija koje štete funkcionisanju sistema i društva u cjelini, omoguće rad bez privremenog finansiranja - poručio je Vuković.

Vuković: Pripremamo posebna rješenje za isplate do donošenja Zakona o budžetu

Krajnje kritički ocjenjujemo sprečavanje usvajanja budžeta za 2025. godinu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
U resoru Novice Vukovića kazali su da, ukoliko se to dogodi, slijedi privremeno finansiranje.
- Dakle, u slučaju neusvajanja budžeta za 2025. godinu do 31. decembra, država ulazi u privremeno finansiranje, shodno članu 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Shodno tome finansiranje potrošačkih jednica sprovodi se do 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini, odnosno mjesečna potrošnja može biti najviše do nivoa prosječne mjesečne potrošnje u prethodnoj godini, što svakako značajno otežava realizaciju planiranih politika i javnih usluga - navedeno je u saopštenju MF.
Ističu kako bi finansiranje mandatornih izdataka, koji se usklađuju ekonomskim kretanjima u skladu sa zakonom, bilo izazovno.
- Posebno s obzirom da ovi izdaci imaju trend rasta te da bi već januarski obračun u 2025. godini bio veći od prosjeka u prethodnoj godini. Tako bi npr izdaci za penzije, socijalna davanja i zarade, morali bi biti uvećani kroz privremeno finansiranje, a što bi moralo da se odrazi na smanjenje svih ostalih izdataka. Izuzetno je važno što bi ovakav scenario uticao negativno na redovno servisiranje javnog duga iz prethodnog perioda, koje je neophodno da se odvija pravovremeno i koje se realizuje u skladu sa jasno definisanom dinamikom otplate duga. To je naročito važno naglasiti u kontekstu većih potreba za otplatom dugau 2025. godini, u odnosu na 2024. godinu - navedeno je u saopštenju.
Bilo bi, dodaju, i izuzetno izazovno stvoriti pretpostavke za redovno finansiranje svih obaveza države u uslovima da budžet ne bude pravovremeno usvojen.
- Ključni izazov svakako bi predstavljalo obezbjeđivanje likvidnosti države, imajući u vidu da se kroz usvajanje budžeta i Odluke o zaduživanju stvaraju pretpostavke za obezbjeđivanje izvora finansiranja za otplatu dijela duga i finansiranje infrastrukturnih prijekata. U uslovima da budžet ne bude usvojen, kroz privremeno finansiranje, sredstva za otplatu duga bi bilo potrebno obezbijediti iz depozita države koji nisu dovoljni da pokriju sve obaveze u sljedećoj godini, odnosno dovoljni su za izmirivanje obaveza samo u prvom kvartalu, imajući u vidu dinamiku otplate duga - naveli su iz Ministarstva,
U Ministarstvu kažu da je sljedeća godina dovoljno izazovna i bez institucionalnih blokada.
- Stoga bi neusvajanje budžeta i privremeno finansiranje u značajnoj mjeri otežalo funkcionisanje države i dovelo u pitanje uredno finansiranje svih obaveza - naglasili su u saopštenju.
Očekuju, kako navode, "da prestane institucionalna opstrukcija".
- Kako bi sve institucije ove države mogle svoje obaveze da izvršavaju profesionalno i odgovorno, u skladu sa zakonskim obavezama. Zajednički cilj i dužnost svih nosioca javnih funkcija trebalo bi da budu aktivnosti usmjerene na jačanje ekonomskog standarda građana i ubrzanje evropske integracije države - zaključeno je u saopštenju.

MF: Neusvajanje budžeta bi otežalo funkcionisanje države, prestati sa institucionalnom opstrukcijom

Što se tiče Veljeg brda, želimo da državni budžet opteretimo na minimalnom nivou za ovaj projekat - rekao je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.
- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.
Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.
- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.

Spajić: Velje brdo je u kapitalnom budžetu, želimo da budžet opteretimo minimalno za taj projekat

Vlada je na telefonskoj sjednici utvrdila amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je predviđeno da se ne plaća porez na dobitke do 300 eura.
- Ovim amandmanom vrši se izmjena predloženog člana 37s da bi se propisalo šta se smatra prihodom i dobitkom od igara na sreću, kao i iznos na koji se ne plaća porez dobitke od igara na sreću. Predviđeno je da se prihodom od igara na sreću smatra svaki dobitak od igara na sreću koji je ostvaren u skladu sa zakonom kojim se uređuju igre na sreću, a dobitkom od igara na sreću smatra se se iznos pojedinane isplate dobitka umanjen za iznos pojedinačne uplate na osnovu koje je ostvaren dobitak. Takođe, propisan je iznos od 300 eura do kojeg se ne plaća porez na dobitke od igara na sreću - navedeno je u dokumentu koji je Vlada objavila na svojoj stranici.
Takođe, Vlada je na sjednici usvojila i amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024.
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojili su danas Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu.
Za je glasalo sedam članova tog skupštinskog tijela.

Plan da se ne plaća porez na dobitke do 300 eura

Turske vlasti su u petak uhapsile gradonačelnika opštine Bejoglu u Istanbulu, zajedno s oko 40 drugih zvaničnika, u okviru istrage o korupciji.
Hapšenja su dio šire kampanje koju kritičari vide kao pokušaj vlasti da oslabe uticaj Republikanske narodne partije (CHP), glavne opozicione stranke u zemlji.
Prema izvještaju državne novinske agencije Anadolija, gradonačelnik Inan Gunej iz redova opozicije je priveden zbog sumnje na koruptivne radnje.
Turski mediji navode da su među uhapšenima i njegov tjelohranitelj, savjetnik i više pomoćnika.
Opštinom Bejoglu upravlja CHP, stranka koja je u posljednjih nekoliko godina značajno proširila svoj politički uticaj, posebno u urbanim sredinama. Ove godine, u opštinama pod upravom CHP-a zabilježena su brojna hapšenja – počevši od privođenja gradonačelnika Istanbula, Ekrema Imamoglua, u martu.

Uhapšen gradonačelnik iz redova opozicije u Istanbulu, privedeno još 40 zvaničnika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik komentirao je sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i prvog čovjeka Rusije Vladimira Putina te je rekao kako svijet ima razloge da vjeruje u mir.
U komentaru na društvenoj mreži X, Dodik je rekao kako je budućnost u miru, a mir u dijalogu.
- Sastanak predsjednika Trampa i predsjednika Putina pokazuje hrabrost i snagu vizije. Oni su na inicijativu predsjednika Trampa otvorili vrata mogućnosti da se vrati dijalog u svijet koji je navikao na diktate i jednostrane odluke. Srbi najbolje znaju šta znači kada se pravo gazi silom - kroz istoriju smo upravo mi bili žrtve tog nepravnog poretka. Zato pozdravljam ovaj susret kao znak da mir nije stvar iluzije, već put kojim se može i mora ići - rekao je Dodik, prenosi Klix.
Ponovio je kako mir ne dolazi iz ucjena.
- Ovo nije kraj, ali jeste jasan početak - da mir ne dolazi iz ultimatuma i ucjena, nego iz razgovora onih koji mogu donijeti i garantovati stabilnost cijelom svijetu. Međunarodno pravo nije mrtvo, ali ga treba vratiti u život. A ono se ne može graditi na presudama koje pišu stranci i guverneri, nego na hrabrosti lidera da stave narod i mir iznad sile - zaključio je Dodik.

Dodik komentarisao sastanak Putina i Trampa: Mir ne dolazi iz ultimatuma i ucjena

Najmanje jedna osoba je poginula, a 27 je povrijeđeno kada je putnički voz udario u cisternu i iskliznuo iz šina na jugu Danske, saopštila je danas policija.
Nesreća se dogodila između gradova Tinglev i Kliplev u južnom Jitlandu, u blizini granice s Njemačkom, piše BBC.
Pet osoba je teško povirijeđeno, od kojih su dve u kritičnom stanju.
Poginula je 60-godišnja žena, potvrdili su nadležni.
Prema navodima lokalnih medija, voz je udario u cisternu koja se koristi za prevoz poljoprivrednog otpada, nakon čega su najmanje dva vagona iskliznula iz šina.

U sudaru voza i cisterne u Danskoj poginula jedna osoba, 27 povrijeđeno

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E, od 8 do 10 sati, očekuju vas zanimljivi i inspirativni razgovori.
Naša gošća biće glumica Branka Femić, koja će predstaviti besplatnu dramsku radionicu „Znam šta osjećam“, posvećenu razvoju emocionalne pismenosti kroz umjetnost i dramu – prepoznavanju, razumijevanju i izražavanju emocija.
U studiju će nam se pridružiti i pijanista Simo Šišević, sa kojim razgovaramo o školovanju i usavršavanju u inostranstvu, kao i o izazovima i ljepoti klasične muzike.
Posebna gošća biće i Đurđa Petrović Poljak, muzičarka i profesorica muzike, koju pokreće neiscrpna strast prema umjetnosti. Nedavno je nastupila na festivalu Biser Jadrana sa pjesmom „Pusti me“, a u emisiji će podijeliti svoju inspiraciju i iskustva sa muzičke scene.
Za kulinarski dio jutra pobrinuće se Dejan Mugoša, koji će pripremiti ukusna jela u našoj kuhinji.
Budite uz Televiziju E – čekaju vas umjetnost, muzika, inspiracija i dobri ukusi!

Jutarnji program TV E donosi umjetnost, muziku i kulinarstvo

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

Tag: zakon-o-budzetu