Premijer Milojko Spajić izrazio je zadovoljstvo zbog usvajanja budžeta za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2738%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fusvojen-budzet-u-nacelu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Usvojen je budžet! Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja - poručio je Spajić na mreži X.
Parlament je večeras, sa 46 glasova za i jednim uzdržanim usvojio Zakon o budžetu. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1887924617760706802&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja

Poslanici su usvojili sa 46 glasova podrške Zakon o budžetu Crne Gore za 2025, Odluku o zaduživanju Crne Gore za ovu godinu, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, dok su sa 44 glasa podržali Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
U toku glasanja o budžetu jedan poslanik je bio uzdržan.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je na Prijedlog zakona o budžetu podnijeto 54 amandmana.
Zakon o budžetu će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, kao i odluka o zaduživanju Crne Gore za 2025.
Mandić je rekao da će o nastavku rada građani biti obaviješteni.
Obrazlažući detalje iz budžeta za ovu godinu, ministar finansija Novica Vuković je pred poslanicima kazao je da su izvorni prihodi planirani u iznosu od 2,89 milijardi eura.
- U odnosu na procjenu za prošlu godinu veći su 102 miliona eura ili 3,7 odsto - rekao je Vuković u parlamentu prilikom objedinjene rasprave o prijedlozima zakonima o budžetu za ovu godinu, odluke o zaduživanju, kao i izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
On je naveo da i pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, odnosno smanjenja stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), akciza, poreza na dohodak i na dobit, naknade za priređivanje igara na sreću, kao i donacija.
Vuković je kazao da su ukupni izdaci planirani u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505,5 miliona su veći od prošlogodišnjih.
On je naveo da se za tekući budžet opredjeljuje 1,5 milijardi eura, za budžet državnih fondova 1,3 milijarde eura, kapitalni 280 miliona eura, za transakcije finansiranja 886 miliona eura, dok je za rezervu opredijeljeno 43,5 miliona eura.
- Za sektor javnih finansija planiran je iznos od 1,2 milijarde eura, socijalno staranje 1,08 milijardi, zdravstvo 474 miliona, obrazovanje i nauku 362 miliona, a za saobraćaj 242 miliona eura - precizirao je Vuković.
Kapitalni budžet, kako je kazao, planiran je na nivou od 280 miliona eura, što je uvećanje od 40 miliona ili 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Deficit budžetske potrošnje iznosiće 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 278 miliona eura.
U ovoj godini projektuje se zaduživanje od 900 miliona.
- Za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti 820 miliona, najveći dio za isplatu državnih obveznica emitovanih na međunarodnom tržištu iz 2018. godine u iznosu od pola milijarde EUR. Njeno dospijeće je početkom aprila - dodao je Vuković.
Za finansiranje nedostajućih sredstava država će u ovoj godinu koristiti depozite obezbijeđene u prošloj godini i sredstva iz novog zaduženja i to u iznosu od 900 miliona eura.
Podsjećamo, poslanici opozicije neće biti u skupštinskoj sali kada se bude izglasavao budžet za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rekao izvor iz najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, niko iz opozicije nije osporavao potrebu da se usvoji budžet.
- Već nijesmo željeli da pristanemo na vještački isforsiranu dilemu koja je ponižavajuća: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? Jer i jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na to ne pristajemo. A mi kao državotvorna stranka, nećemo lomiti inventar po Skupštini, kao što su to radili Mandić i njegove kolege, koji sad glume mirotvorce. Imamo obavezu više u odnosu na stranke vlasti, čak i kad smo u opoziciji - istakao je izvor Portala ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fopozicija-ne-dolazi-na-glasanje-o-budzetu-necemo-lomiti-inventar-po-skupstini-kao-oni-koji-sad-glume-mirotvorce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je bojkotovala sjednice Skupštine od 17. decembra zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda kada je parlamentarna većina usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Tražili su poništenje ove odluke, ali njihov zahtjev nije uslišen. Umjesto toga, Mandić je većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja 15 dana zasijedanja.&nbsp;
Istog dana kad je izrekao mjere, Mandić je nastavio sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu.&nbsp;
Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta.
Od poslanika opozicije kojima nije izrečena mjera udaljenja, zasijedanju je prisustvovao Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, koji je konstatovao da se u parlamentu dešava slom demokratije.
- Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je tada Mugoša.

Poslanici usvojili budžet i odluku o zaduživanju, kao i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

Nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja u narednih 15 dana zasijedanja, nastavio je sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu. Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta. Mandić je na početku sjednicu pročitao imena poslanika kojima je izrekao mjeru. Njima jedino nijesu obuhvaćeni poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović, Drita Lola, Nikola Milović, Nikola Rakočević, poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka i poseban Klub psolanika koji čine Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović a koji, kako je rekao prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma, nije učestvovao ni u kakvoj blokadi zasijedanja. - Nije mi bilo lako da donesem tu odluku, jer želim da ovdje budu i predstavnici vlasti i opozicije. Nažalost, kada dođe trenutak da država mora da ide naprijed, kada imamo obaveze prema evropskom putu, penzionerima, svim građanima, ta pravila koja su iznad vlasti i opozicije, moraju se primijeniti. Trudili smo se, gotovo dva mjeseca razgovarali sa kolegama iz opozicije, tražili rješenja i vjerovali na prošlom Kolegijumu da smo došli do njega. Juče smo, nažalost, iz medija saznali, da prijedlog većine ne prihvata opozicija. Kako moramo da usvojimo budžet, da idemo naprijed i usvojimo čitav niz zakona, imamo obavezu kao parlamnetarna većina da preuzmemo odgovornost i ja sam kao prvopozvani spreman da preuzmem tu odgovnornost i da uradim što očekuju građani Crne Gore. Nakon ove nađe odluke, i dijaloga koji će usliditi da pronađemo zajednički jezik kako bi opozicija se vratila u Skupštinu - rekao je Mandić, nakon čega je usvojen dnevni red.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150240_63b4cf68a0d58cc974a87542062968d82c2de19de79d9e796fcb65fb48823c90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250203150240_63b4cf68a0d58cc974a87542062968d82c2de19de79d9e796fcb65fb48823c90" data-rendition-name="original" width="1046" height="517" loading="lazy" alt="Boris Mugoša"> </figure>  Danasšnjem zasijedanju iz redova opozicije prisustvovao je samo poslanik SD-a Boris Mugoša koji je istakao da se danas dešava slom demokratije. - Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je Mugoša. On ih je pitao zašto mažu oči domaćoj i međunarodnoj javnosti. - Zašto dozvoljavate da se ovo dešava? Koja je cijena ovoga? Fotelja? Vi doprinosite ovome što se dešava. Ne Mandić, on sprovodi svoju politiku, a čemu vi služite u ovom parlamentu? O kakvom dijalogu vi pričate? Zapamtite, funkcije su prolazne - upitao je Mugoša. Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da je opozicija "nečuvenim mjerama" pokušala da uvede destabilizaciju i izazovu parlamentarni haos. - Zbog toga se Crna Gora našla u parlamenranoj krizi. Bili smo strpljivi i nismo htjeli da odgovaramo mjerama. Nakon što je upućen poziv za dijalog, PES je u petak ponudio sporazum opoziciji. Vidjeli smo signale da su možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, sinoć kasno smo dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na VK i riješimo pitanje Ustavnog suda, da usvojimo Barometar 26, da ne potenciramo teme koje polarizuju društvo... Oni su sinoć jasno dali do znanja, kroz medije da im nije prihvatljivo ništa od ovoga - rekao je Čarapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150240_6516c41e3a4fabd3d4530cf0b10c891834e75c85f135fbd51a73f88323c5c5ba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250203150240_6516c41e3a4fabd3d4530cf0b10c891834e75c85f135fbd51a73f88323c5c5ba" data-rendition-name="original" width="1027" height="512" loading="lazy" alt="Čarapić"> </figure>  Kako je rekao, pokazali su na primjeru Budve da su spremni na kompromis i dijalog i da isporuče ono što traži opozicija. - Za uzvrat smo dobili negaciju svega što je dobra volja. Odbili su ponuđeno i naprasno su se sjetili da ponude neki njihov sporazum. Kad su vidjeli da su zabrljali, sjetili su se da oni treba neki sporazum da ponude. Oni daju plagijat našeg sporazuma i da bude kao oni da su doveli do izlaska iz krize. Mi smo donijeli odluku da pokažemo da možemo da radimo, pozivamo opoziciju da se vrate za pregovarački sto i privedemo sjednicu kraju. Ovo je samo pokazna mjera da možemo da radimo i bez vas - poručio je Čarapić. Mandić se zahvalio Mugoši što je jedini od predstavnika polasnika opozicije kojima nije izrečena mjera došao na sjednicu. - To je dragocjeno za ovaj parlament da nema blokade, da nema odsustva opozicije - rekao je Mandić. Mugoša je odgovorio Mandiću da mu se ne zahvaljuje. - To što Vi uživate u tome što radite to govori o Vama kao političaru. Lično me u životu ne interesujete. Obraćam se kolegama iz vlasti - rekao je Mugoša.&nbsp; Zatim se obratio Čarapiću, poručujući da su netačni njegovi navodi koje je iznio na današnjoj sjednici. - Vama je dijalog vaša ponuda, a da druga strana samo treba da kaže da prihvata ili odbija. Dijalog je da obije strane imaju prijedlog, pa da se pokuša doći do rješenja. Prema tome, volio bih da ostanete pri onome što ste pričali u petak - rekao je Mugoša, nakon čega mu je Mandić oduzeo riječ. Čarapić je odgovorio da je vladajuća većina dala prijedlog sporazuma, a da nijesu dobili alternativu za uzvrat. - Dobili smo javno izrečeno NE i da se snađemo. Mi smo se snašli - kazao je Čarapić. Mandić je rekao da je parlamentarnoj većini neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore sa bilo kojim dijelom parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150244_9d1358b825388270fe9959fc0c9053c6e56cc98770812b954480f7881fa7713b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250203150244_9d1358b825388270fe9959fc0c9053c6e56cc98770812b954480f7881fa7713b" data-rendition-name="original" width="1043" height="515" loading="lazy" alt="Mandić"> </figure>  - Ako oni misle da mogu da prave pojedinačne dogovore, to je neprihvatljivo jer nastupamo kao parlamentarna većina ka opoziciji. Neko je mislio da će taj lukavi dječački plan naći kolege iz PES-a, pa sa njima napraviti dogovor na štetu ostatka većine - mnogo su naivni - poručio je Mandić. On je, nakon skoro pola sata rasprave u parlamentu, zaključio današnji rad, a o nastavku zasijedanja će, kako je kazao, blagovremeno obavijestiti javnost.

Tamara Klikovac

Mugoša: Slom demokratije za koji su krivi poslanici PES-a i manjinskih partija u vlasti; Čarapić: Pokazali smo da možemo da radimo i bez vas

Budžet treba usvojiti bez odlaganja jer građani ne mogu da čekaju - poručili su u poslaničkom klubu Pokreta Evropa sad navodeći da zbog neusvajanja Zakona o budžetu korisnici srazmjernih penzija neće imati povišicu, da uvećanih zarada vojnim licima neće biti, kao ni uvećanih naknada za novorođenčad.
Neusvajanjem budžeta ugrožava se, tvrde oni, se servisiranje preuzetih obaveza - što, kako su kazali, dovodi u pitanje i stabilnost javnih finansija.
- Zbog prispjelih starih dugova na naplatu, koji ove godine iznose preko 820 miliona eura, od čega se dominantan dug mora isplatiti u prvom kvartalu tekuće godine - dodali su u PES-u.
Ugrožavanje stabilnosti javnih finansija ugrožava, dodaju oni, kreditni rejting Crne Gore.
- Što šalje obeshrabrujuću poruku i za zainteresovane investitore. Zbog neodgovornog djelovanja pojedinih kolega u Skupštini Crne Gore, najveću cijenu plaćaju građani. Takođe, pozivamo sve društveno-političke aktere da umjesto proizvoljnog tumačenja Ustava, okrenu se poštovanju institucija Crne Gore, jer se jedino na takav način čuva i poštuje ustavni poredak naše države - dodali su poslanici PES-a.
Sve pojedinci koji smatraju da je na bilo koji način prekršen najviši pravni akt ili im je ugroženo pravo pozivaju da konačno procesuiraju inicijativu pred nadležnim organima kako bi se utvrdilo da li je djelovanjem skupštinskog odbora Ustav prekršen.
- Takođe, apsolutno podržavamo da se po ovom pitanju konsultuje i Venecijanska komisija. Šansu koju je dobio ovaj saziv Skupštine da u naredne dvije godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU ne smijemo propustiti i odlagati - naveli su poslanici PES-a.
Zato, zaključuju, pozivaju sve političke partije koje imaju evropsku orijentaciju na konstruktivno djelovanje i pružanju doprinosa da naša zemlja što prije postane punopravna članica Evropske unije.

PES: Bez odlaganja usvojiti budžet jer neće biti povećanja srazmjernih penzija, zarada vojnih lica i naknada za novorođenčad

Vidio sam 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu, izazvanih time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Nikolić objašnjava da zbog toga što nije usvojen budžet za 2025. situacija nije redovna, niti poželjna ni za ekonomiju, ni za realizaciju javnih politika. Ipak, ističe, da posljedice ne moraju biti značajne. 
- Saglasan sam sa onim što iznose moje kolege ovih dana, da te posljedice ne moraju biti tako loše. Međutim, ne možemo biti imuni na izjave iz, prije svega, skupštinske većine i predstavnika Vlade, jer najbolje poznaju sistem iznutra, i rekao bih da najbolje znaju koliko smo stvarno izloženi riziku, i koliko stvarno te posljedice mogu biti velike. U svakom slučaju, i te poruke bih uzeo kao ozbiljno, a ono što bih definitivno s ovog mjesta apelovao je da oni sami, prije svega, učine sve što je u njihovoj moći da se situacija u parlamentu vrati u redovno stanje i da se u jednoj normalnoj atmosferi diskutuje i o budžetu i zakonima koji su na dnevnom redu - rekao je Nikolić.
Objašnjava da je privremeno finansiranje procedura koja se primjenjuje u situacijama kad iz nekih razloga budžet nije usvojen. To znači da su izdvajanja iz budžeta ograničena na jednu dvanaestinu mjesečnih potreba.
 -To znači da ono što je prošle godine bilo odobreno i plaćeno, da ne bi trebalo da bude problema da bude realizovano, iako se budžetski prihodi realizuju u predviđenom planu. Van toga sve ono što je određenim zakonima i budžetom predviđeno da se desi u ovoj godini, a nije dio redovnih poslova, to bi moralo da sačeka. Definitivno će određenih poteškoća biti, definitivno je da će situacija biti lošija što ovo stanje bude duže trajalo, i apel je da se iz ove situacije što prije izađe - istakao je Nikolić.
Podsjeća sa je bilo primjera u praksi privremenog finansiranja, pa čak i lokalnih uprava. 
Usvajanje Strategije 2027 znači da će se Crna Gora zadužiti 3 milijarde, kaže Nikolić, a većina toga zaduženja će ići na otplatu dugova sa prispjelim kamatama.
- To znači da nova zaduženja planiraju za vraćanje dugova, i za kapitalne izdatke. Ti dugovi ograničeni su realizacijom budžetskih prihoda. Ja bih napomenuo da su sve te trogodišnje projekcije napravljene na bazi određenih pretpostavki, očekivanja po pitanju punjenja budžeta, kao i najava određenih racionalizacija same potrošnje, posebno u javnom sektoru. Tako da realizacija zavisi od realizacije svih tih planova. Generalno, ono što su planovi, i što je propisano tom Strategijom za upravljanje javnog duga su limiti u kojima su predviđanja kretanja javnog duga. Postoji određeno prekoračenje, preko 60 posto, ali ne mislim da je ono problematično. Po meni je glavni rizik hoće li se to realizovati. S obzirom na osjetljivost i krhkost naše ekonomije, male nestabilnosti na prihodnoj strani budžeta mogu izazvati dosta velike uticaje na budžet, s obzirom na to sa rashodne strane budžeta nema dovoljno prostora za promjene i za prilagođavanje u kratkom roku - naglasio je Nikolić.
Smatra sa se u Crnoj Gori više komentariše sami budžet, nego njegova realizacija, što je mnogo važnije. 
- Budžet je plan prihoda i rashoda, da li će se realizovati ili ne, zavisi od umješnosti. Prava ocjena umješnosti i prava ocjena javnih politika je upravo kroz ocjenu realizacije tog budžeta. U tom dijelu se treba više fokusirati- uvjeren je Nikolić.
Smatra sa je veliko je pitanje da li država može svoje obaveze realizovati iz redovnih prihoda, jer čitanjem Nacrta budžeta za 2025. godinu stiče se utisak da je budžet baziran na značajnom optizmu.
- Ono što su i kolege često ovih dana govorile, budžet za 2025. godinu jeste potrošački, bazira na konceptu ekonomije gdje potrošnja treba da generiše neku novu vrijednost. U našoj ekonomiji nijesam siguran da je to najbolji koncept. Da imamo našu domaću proizvodnju, pa da trošimo naše proizvode, to bi bila jedna priča. Ali sa ratom potrošnje raste naš uvoz, u suštini, raste naš platno bilansni deficit. Sa rastom potrošnje u Crnoj Gori mi podižemo neki tuđi BDP, djelimično podižemo i naš BDP, ali to nije pravi efekat, i ti efekti bazirani na modelu potrošnje ne mogu biti dugoročni. Ono što se u budžetu vidi to su prilično optimistične projekcije u određenim stavkama. Pomenuo bih, prije svega, preko 20 posto projekciju rasta poreza na dohodak fizičkih lica. Ne znam odakle i na bazi čega se to projektuje. Oko 10 odsto rast prihoda od akciza, znači više ćemo pušiti, više ćemo trošiti goriva, ne znam na bazi čega, imamo i 15 odsto porast od prihoda na PDV. Jeste povećana stopa PDV-a u turizmu, ali nijesam siguran da ona može baš toliko da doprinese porastu… Povećanje poreza na dobit pravnih lica je oko 9 odsto, ta pozicija već je drastično rasla prethodne dvije, tri godine, tako da je ona već prilično visoka, i nijesam siguran da i tu ima prostora…. Ja sam vidio 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu izazvan time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola- poručio je Nikolić.
Objašnjava da je ključni problemi crnogorske ekonomije mala diversifikacija, a velika zavisnost od sektora usluga.
- Sektor usluga u crnogorskoj ekonomiji definitivno nosi najviše, a koliko je taj sektor osjetljiv pokazalo nam je iskustvo kako turizam reaguje kad su u pitanju epidemije, ratovi, nestabilnosti na ključnim emitivnim tržištima. Od svega toga jako zavisi cijela crnogorska ekonomija, jer turizam i usluge su pokretač svega ostaloga… Jako velika centralizacija, mikro i mala preduzeća, koja treba da budu oslonac naše ekonomije u suštini imaju strahovito velike probleme i nedostatnu podršku države. Zadnjih nekoliko godina, definitivno, tu je i problem nedostatka radne snage - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Privremeno finansiranje ne bi trebalo da ima značajne posljedice, budžet za 2025. baziran na optimizmu

Ministarstvo finansija priprema posebna rješenje kojima će se isplaćivati novac potrošačkim jedinicama do donošenja Zakona o budžetu za 2025. godinu, kazao je resorni ministar Novica Vuković.
Vuković je saopštio da su te mjere preduzeli usljed novonastalih okolnosti i, kako je rekao, sprečavanja pravovremenog usvajanja budžeta za narednu godinu.
- Na taj način ćemo omogućiti redovno servisiranje svih isplata koje su važne za građane i privredne subjekte - istakao je Vuković.
Želi da, kako je kazao, vjeruje da nijednom građaninu, a naročito nosiocu odgovornih javnih funkcija, nije cilj narušavanje "međunarodnog ugleda države u kojoj živi i usporavanje evropskog puta, na kojem smo, u kratkom roku, ostvarili zapažen rezultat".
- Usvajanje budžeta za 2025. godinu je na dobrobit svih građana i neophodno je za realizaciju kapitalnih projekata, sprovođenje reformi, jačanje životnog standarda i nesmetan razvoj države. Naša institucionalna dužnost je odgovorna i racionalna finansijska politika. Stoga, pozivam i druge nosioce javnih funkcija, koji utiču na okončanje ovog važnog procesa, da se ne oglušuju o svoje odgovornosti i dužnosti te da, umjesto opstrukcija koje štete funkcionisanju sistema i društva u cjelini, omoguće rad bez privremenog finansiranja - poručio je Vuković.

Vuković: Pripremamo posebna rješenje za isplate do donošenja Zakona o budžetu

Krajnje kritički ocjenjujemo sprečavanje usvajanja budžeta za 2025. godinu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
U resoru Novice Vukovića kazali su da, ukoliko se to dogodi, slijedi privremeno finansiranje.
- Dakle, u slučaju neusvajanja budžeta za 2025. godinu do 31. decembra, država ulazi u privremeno finansiranje, shodno članu 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Shodno tome finansiranje potrošačkih jednica sprovodi se do 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini, odnosno mjesečna potrošnja može biti najviše do nivoa prosječne mjesečne potrošnje u prethodnoj godini, što svakako značajno otežava realizaciju planiranih politika i javnih usluga - navedeno je u saopštenju MF.
Ističu kako bi finansiranje mandatornih izdataka, koji se usklađuju ekonomskim kretanjima u skladu sa zakonom, bilo izazovno.
- Posebno s obzirom da ovi izdaci imaju trend rasta te da bi već januarski obračun u 2025. godini bio veći od prosjeka u prethodnoj godini. Tako bi npr izdaci za penzije, socijalna davanja i zarade, morali bi biti uvećani kroz privremeno finansiranje, a što bi moralo da se odrazi na smanjenje svih ostalih izdataka. Izuzetno je važno što bi ovakav scenario uticao negativno na redovno servisiranje javnog duga iz prethodnog perioda, koje je neophodno da se odvija pravovremeno i koje se realizuje u skladu sa jasno definisanom dinamikom otplate duga. To je naročito važno naglasiti u kontekstu većih potreba za otplatom dugau 2025. godini, u odnosu na 2024. godinu - navedeno je u saopštenju.
Bilo bi, dodaju, i izuzetno izazovno stvoriti pretpostavke za redovno finansiranje svih obaveza države u uslovima da budžet ne bude pravovremeno usvojen.
- Ključni izazov svakako bi predstavljalo obezbjeđivanje likvidnosti države, imajući u vidu da se kroz usvajanje budžeta i Odluke o zaduživanju stvaraju pretpostavke za obezbjeđivanje izvora finansiranja za otplatu dijela duga i finansiranje infrastrukturnih prijekata. U uslovima da budžet ne bude usvojen, kroz privremeno finansiranje, sredstva za otplatu duga bi bilo potrebno obezbijediti iz depozita države koji nisu dovoljni da pokriju sve obaveze u sljedećoj godini, odnosno dovoljni su za izmirivanje obaveza samo u prvom kvartalu, imajući u vidu dinamiku otplate duga - naveli su iz Ministarstva,
U Ministarstvu kažu da je sljedeća godina dovoljno izazovna i bez institucionalnih blokada.
- Stoga bi neusvajanje budžeta i privremeno finansiranje u značajnoj mjeri otežalo funkcionisanje države i dovelo u pitanje uredno finansiranje svih obaveza - naglasili su u saopštenju.
Očekuju, kako navode, "da prestane institucionalna opstrukcija".
- Kako bi sve institucije ove države mogle svoje obaveze da izvršavaju profesionalno i odgovorno, u skladu sa zakonskim obavezama. Zajednički cilj i dužnost svih nosioca javnih funkcija trebalo bi da budu aktivnosti usmjerene na jačanje ekonomskog standarda građana i ubrzanje evropske integracije države - zaključeno je u saopštenju.

MF: Neusvajanje budžeta bi otežalo funkcionisanje države, prestati sa institucionalnom opstrukcijom

Što se tiče Veljeg brda, želimo da državni budžet opteretimo na minimalnom nivou za ovaj projekat - rekao je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.
- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.
Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.
- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.

Spajić: Velje brdo je u kapitalnom budžetu, želimo da budžet opteretimo minimalno za taj projekat

Vlada je na telefonskoj sjednici utvrdila amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je predviđeno da se ne plaća porez na dobitke do 300 eura.
- Ovim amandmanom vrši se izmjena predloženog člana 37s da bi se propisalo šta se smatra prihodom i dobitkom od igara na sreću, kao i iznos na koji se ne plaća porez dobitke od igara na sreću. Predviđeno je da se prihodom od igara na sreću smatra svaki dobitak od igara na sreću koji je ostvaren u skladu sa zakonom kojim se uređuju igre na sreću, a dobitkom od igara na sreću smatra se se iznos pojedinane isplate dobitka umanjen za iznos pojedinačne uplate na osnovu koje je ostvaren dobitak. Takođe, propisan je iznos od 300 eura do kojeg se ne plaća porez na dobitke od igara na sreću - navedeno je u dokumentu koji je Vlada objavila na svojoj stranici.
Takođe, Vlada je na sjednici usvojila i amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024.
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojili su danas Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu.
Za je glasalo sedam članova tog skupštinskog tijela.

Plan da se ne plaća porez na dobitke do 300 eura

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da u Istražnom zatvoru Podgorica, od ukupno 55 pritvorenih lica koja izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, njih 26 to čini štrajkom glađu.
Kako je navedeno u saopštenju, pritvorenim licima koja učestvuju u štrajku glađu obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita. U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno.
Iz UIKS-a poručuju da nastavljaju sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

UIKS: 26 pritvorenika štrajkuje glađu, svi stabilnog zdravstvenog stanja

Dok njegove partijske koleginice u državnom parlamentu dižu frku što se na odboru pominje neko ko nije prisutan (pritom imenom niko nije ni pomenut), propala investicija Saša Mujović, najnebitnija figura sa najvećim titulama, u negativnom kontekstu pominje moje prezime prilikom izlaganja na sjednici Skupštine Glavnog grada - saopštio je poslanik Socijaldemokrata i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
No, kako je podvukao, to mu ne predstavlja nikakav problem - već naprotiv.
- Motiviše me da se pozabavim i onima kojima se, drugačije, ne bih bavio. Zamislite vi jednog doktora nauka, bivšeg dekana, koji od početka svoje političke karijere do dana današnjeg služi kao krpa. Svima, pa i sopstvenoj partiji - naveo je Zirojević.
Prvo ga je, kako je rekao, u resoru energetike koji je vodio prevaspitavala Marina Jočić, čiju je smjenu najavljivao, pa naprasno promijenio mišljenje. Milutina Đukanovića i Mija Lekića mu, ističe Zirojević, nije na pamet padalo da pomene.
- Naš vrli doktor nauka. No tu nije kraj Sašinim mukama. Sljedeći udarac stigao je direktno iz njegove partije, rekonstrukcijom Vlade kojom je, njemu tako pametnom, obrazovanom i sposobnom oduzeto pola resora i dato na vođenje čovjeku koji do tada, barem koliko ja znam, nije imao iskustva u toj oblasti. Procjena je, pretpostavljam, bila da od doktora nauka ne može gore - naglasio je Zirojević.
U pokušaju da sanira štetu i smanji bruku, naš hrabri doktor nauka postao je, dodaje Zirojević, kandidat za gradonačelnika.
- I nekim čudom, političkom korupcijom i uticajima iz kriminalnog miljea van Crne Gore, to je i postao. Istina, opet kao krpa, jer vapaje našeg doktora da neće sa grupacijom Jakova Milatovića niko u PES-u nije slušao. Dok su mu građani pokazali šta misle na Gorici 13. jula, a čemu sam se i sam rado priključio, isto su mu pokazali i njegovi koalicioni partneri - rekao je on.
Ne vrijedi, kaže Zirojević, trošiti riječi na ponavljanje onoga što mu je, opet ga tretirajući kao krpu, poručio Milan Knežević.
- Ajde što ne može s nama, “ekstremistima” na Goricu, nego ne može ni kod časnih domaćina u Botun jer postoji vjerovatnoća da bi mogao biti zasut đubrivom. I sad mu je preostalo da kuka i moli da Milojko izbaci Milana iz Vlade, a Milojku, vjerovatno, da ga opet, što bi mladi rekli, iskulira - ocijenio je Zirojević.
Ne iznenađuje ga, kaže, što su njegov lik i djelo predmet interesovanja Saše Mujovića.
- Kako ne bi o meni pričao tamo đe me nema, a i da mu malo poraste rejting i gledanost, pozivam ga da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme. Sa izuzetkom fekalija jer je tu, priznajem, mnogo bolje profilisan od mene. I da se pritom ponovo bućne u onaj bazen, prošli put mu se očigledno nije primilo - zaključio je on.

Zirojević: Kako ne bi o meni pričao đe me nema, Mujovića pozivam da pred kamerama razgovaramo na mnoge političke teme

Na Međunarodni dan dostojanstvenog rada govorimo o pravima radnika i dostojanstvenom životu zaposlenih.&nbsp;
 
Da li će održavanje ulaza poskupiti i kako građani komentarišu najavu poskupljenja?&nbsp;
 
Zašto ne bi trebalo praviti kompromise sa samim sobom?
 
Govorimo o snusu i električnim cigaretama koji su sve popularniji među mladima.&nbsp;
 
Sa članovima KVP Kapetan razgovaramo o posljednjoj realizovanoj ekspediciji, usponu na Veliki Atlas.&nbsp;
 
U Ulcinju predstavljen „Dolcinium“, prvi ekološki parfemski brend u istoriji cg „Južni sjever“.
 
Emitujemo dio intervjua sa Suadom Šehovićem koji možete gledati večeras u E glamu. 
 
E uživo na kanalu E televizije možete pratiti radnim danima u terminu od 16h do 18h.

U ''E uživo'' o pravima radnika, poskupljenjima, alpinizmu i prvom crnogorskom ekološkom parfemskom brendu

Ljekarska komora Crne Gore izražava najoštriji protest zbog napada na ljekare Opšte bolnice Kotor i apeluje na nadležne da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedio elementarni uslov svakog rada - bezbjednost.
To je saopštila predsjednica dr Žanka Cerović.
- Događaj u kotorskoj bolnici, u kojem je jedan ljekar-hirurg fizički povrijeđen, a drugi ljekar zadržan poput taoca, predstavlja tužnu sliku crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem da se odlučno i bez kompromisa obračuna sa nasiljem prema zdravstvenim radnicima - jasna je Cerović.
Ona je ukazala da se napadom na ljekara ne ugrožava samo njegov život i dostojanstvo, već se direktno dovodi u pitanje bezbjednost i zdravlje svih pacijenata koje je taj ljekarski tim trebalo da zbrine.
- Ljekar koji je bio žrtva nasilja mora, nakon takvog traumatičnog događaja, pronaći snagu i povratiti pribranost kako bi mogao nastaviti da pomaže ljudima i obavlja svoj humani poziv - poručila je Cerović.
U Ljekarskoj komori Crne Gore ponavljaju, kako je naglasila, da nijedno opravdanje ne može postojati za napad na one koji svoj rad posvećuju spašavanju života i brizi o zdravlju građana, te zahtijevaju od svih nadležnih institucija da nasilje nad zdravstvenim radnicima tretiraju s punom ozbiljnošću i odlučnošću koju ovakvi slučajevi zahtijevaju.
- U isto vrijeme, pacijenti koji smatraju da su njihova prava narušena postupanjem medicinskog osoblja imaju mogućnost da se obrate zaštitniku prava pacijenata ili drugim relevantnim institucijama, kako bi se njihovi zahtjevi i nesporazumi razjasnili na miran i konstruktivan način, tako da nema opravdanja za agresivno postupanje - zaključila je Cerović.

Cerović: Nadležni da hitno preduzmu neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedila bezbjednost

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: zakon-o-budzetu