Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša saopštio je da su njegovi predlozi zaključaka na budžet za 2026. godinu juče usvojeni tijesnom, odnosno kvalifikovanom većinom. 
Kako je naveo, zaključci se odnose na racionalizaciju i bolju alokaciju planiranih budžetskih izdataka, čime se obezbjeđuju dodatna sredstva za skrining programe za rano otkrivanje karcinoma, kontinuiranu medicinsku edukaciju zdravstvenih radnika, subvencije poslodavcima koji zapošljavaju lica sa invaliditetom, kao i za unapređenje socijalne zaštite na lokalnom nivou. 
Prijedlozima je, prema njegovim riječima, predviđeno i poboljšanje materijalnog položaja revizora u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI).
- Nažalost, određeni poslanici koji su podržali navedene moje prijedloge na matičnom Odboru su drugačije glasali na plenumu i doveli u pitanje izglasavanje istih - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F2005182968805949861&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: Neki poslanici podržali moje prijedlog na Odboru, ali ne i na plenumu

Poslanici Skupštine Crne Gore podržali su usvajanje Zakona o budžetu za 2026. godinu, kao i odluku o zaduživanju za iduću godinu.
Za usvajanje ovog budžeta glasalo je 50 poslanika, njih sedam je bilo protiv, dok je jedan bio uzdržan. I odluka o zaduživanju je podržana sa istovjetnim brojem glasova.
Zakon o budžetu i odluka o zaduživanju za 2026. će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Nijedan opozicioni amandman nije usvojen, a za budžet nijesu glasali poslanici opozicije. Budžet nije podržao ni lider Demokratske narodne partije Milan Knežević zbog, kako je kazao, diskriminatorskog odnosa prema Zeti, ali je kazao da će ga ostali poslanici iz njegove stranke podržati "kako ne bi ispaštali građani na sjeveru". On je rekao i da će prije tražiti od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 1,2 milion eura, nego što će pristati na ponudu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da mu, kako je rekao, "DPS-ovci skriveni u Vladi grade bulevar u Zeti".
On je rekao i da neće glasati za imenovanje Šćepanovića ako do izbora imenovanja ne pozove građane Botuna na razgovor za sjutra (nedjelja).
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;
Predstavljajući budžet u novembru, ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će zaduženje za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dvije milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Zaduženja će se realizovati kroz kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim bankama, emisiju državnih zapisa i drugih dužničkih hartija od vrijednosti, uz mogućnost garancije Svjetske banke.
Amandmanom je omogućeno i zaključivanje svop ugovora i finansijskih derivata radi zaštite od kamatnih i valutnih rizika, uključujući kredit kineske Exim banke za izgradnju auto-puta Bar-Boljare.
<h2>Izbori i imenovanja</h2>
Poslanici su podržali i da se aktuelni ombudsman Siniša Bjeković ponovo imenuje za zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Za je glasalo 50 poslanika, protiv i uzdržanih nije bilo.
Bjeković je, po izglasavanju, položio zakletvu u okviru koje je rekao da se zaklinje da će štititi ljudska prava i slobode u skladu sa Ustavom i zakonima i da će se pridržavati načela prava i pravičnosti.
Poslanici su dali i pozitivno mišljenje da Šćepanović bude imenovan za direktora Uprave policije u punom mandatu. Ovo mišljenje Odbora za bezbjednost i odbranu su podržali sa 46 glasova za, četiri poslanika su bila uzdržana, dok nije bilo glasova protiv. Direktora Uprave policije postavlja Vlada.
<h2>Pozitivno mišljenje</h2>
Poslanici su usvojili i Zakon o osiguranju, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova, Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda, Zakon za sprovođenje regulative (EU) 2023/988 o opštoj bezbjednosti proizvoda, Zakon o kolektivnim tužbama za zaštitu interesa potrošača, kao i Zakon o akcizama.
Usvojeni su i Zakon o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i privrednog društva čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakon o poreskoj administraciji, kao i Carinski zakon.
Poslanici su podržali i Zakon o carinskoj službi, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o klasifikaciji djelatnosti, Zakon o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti odnose na poreske ugovore, kao i Zakon o bezbjednosti i interoperabilnosti željeznice.
U parlamentu su izglasani i Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, Zakon o izgradnji objekata, Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Zakon o državnoj imovini, kao i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Usvojen je i Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti i Zakon o ograničavanju duvanskih proizvoda.
Nastavak sjednice zakazan je za sjutra u 10 sati.
J. B.&nbsp;

Usvojen budžet za 2026, kao i odluka o zaduživanju, Šćepanoviću podrška za direktora UP u punom mandatu, Bjeković ponovo ombudsman

Premijer Milojko Spajić izrazio je zadovoljstvo zbog usvajanja budžeta za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2738%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fusvojen-budzet-u-nacelu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Usvojen je budžet! Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja - poručio je Spajić na mreži X.
Parlament je večeras, sa 46 glasova za i jednim uzdržanim usvojio Zakon o budžetu. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1887924617760706802&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja

Poslanici su usvojili sa 46 glasova podrške Zakon o budžetu Crne Gore za 2025, Odluku o zaduživanju Crne Gore za ovu godinu, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, dok su sa 44 glasa podržali Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
U toku glasanja o budžetu jedan poslanik je bio uzdržan.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je na Prijedlog zakona o budžetu podnijeto 54 amandmana.
Zakon o budžetu će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, kao i odluka o zaduživanju Crne Gore za 2025.
Mandić je rekao da će o nastavku rada građani biti obaviješteni.
Obrazlažući detalje iz budžeta za ovu godinu, ministar finansija Novica Vuković je pred poslanicima kazao je da su izvorni prihodi planirani u iznosu od 2,89 milijardi eura.
- U odnosu na procjenu za prošlu godinu veći su 102 miliona eura ili 3,7 odsto - rekao je Vuković u parlamentu prilikom objedinjene rasprave o prijedlozima zakonima o budžetu za ovu godinu, odluke o zaduživanju, kao i izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
On je naveo da i pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, odnosno smanjenja stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), akciza, poreza na dohodak i na dobit, naknade za priređivanje igara na sreću, kao i donacija.
Vuković je kazao da su ukupni izdaci planirani u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505,5 miliona su veći od prošlogodišnjih.
On je naveo da se za tekući budžet opredjeljuje 1,5 milijardi eura, za budžet državnih fondova 1,3 milijarde eura, kapitalni 280 miliona eura, za transakcije finansiranja 886 miliona eura, dok je za rezervu opredijeljeno 43,5 miliona eura.
- Za sektor javnih finansija planiran je iznos od 1,2 milijarde eura, socijalno staranje 1,08 milijardi, zdravstvo 474 miliona, obrazovanje i nauku 362 miliona, a za saobraćaj 242 miliona eura - precizirao je Vuković.
Kapitalni budžet, kako je kazao, planiran je na nivou od 280 miliona eura, što je uvećanje od 40 miliona ili 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Deficit budžetske potrošnje iznosiće 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 278 miliona eura.
U ovoj godini projektuje se zaduživanje od 900 miliona.
- Za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti 820 miliona, najveći dio za isplatu državnih obveznica emitovanih na međunarodnom tržištu iz 2018. godine u iznosu od pola milijarde EUR. Njeno dospijeće je početkom aprila - dodao je Vuković.
Za finansiranje nedostajućih sredstava država će u ovoj godinu koristiti depozite obezbijeđene u prošloj godini i sredstva iz novog zaduženja i to u iznosu od 900 miliona eura.
Podsjećamo, poslanici opozicije neće biti u skupštinskoj sali kada se bude izglasavao budžet za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rekao izvor iz najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, niko iz opozicije nije osporavao potrebu da se usvoji budžet.
- Već nijesmo željeli da pristanemo na vještački isforsiranu dilemu koja je ponižavajuća: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? Jer i jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na to ne pristajemo. A mi kao državotvorna stranka, nećemo lomiti inventar po Skupštini, kao što su to radili Mandić i njegove kolege, koji sad glume mirotvorce. Imamo obavezu više u odnosu na stranke vlasti, čak i kad smo u opoziciji - istakao je izvor Portala ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fopozicija-ne-dolazi-na-glasanje-o-budzetu-necemo-lomiti-inventar-po-skupstini-kao-oni-koji-sad-glume-mirotvorce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je bojkotovala sjednice Skupštine od 17. decembra zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda kada je parlamentarna većina usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Tražili su poništenje ove odluke, ali njihov zahtjev nije uslišen. Umjesto toga, Mandić je većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja 15 dana zasijedanja.&nbsp;
Istog dana kad je izrekao mjere, Mandić je nastavio sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu.&nbsp;
Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta.
Od poslanika opozicije kojima nije izrečena mjera udaljenja, zasijedanju je prisustvovao Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, koji je konstatovao da se u parlamentu dešava slom demokratije.
- Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je tada Mugoša.

Poslanici usvojili budžet i odluku o zaduživanju, kao i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

Nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja u narednih 15 dana zasijedanja, nastavio je sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu. Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta. Mandić je na početku sjednicu pročitao imena poslanika kojima je izrekao mjeru. Njima jedino nijesu obuhvaćeni poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović, Drita Lola, Nikola Milović, Nikola Rakočević, poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka i poseban Klub psolanika koji čine Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović a koji, kako je rekao prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma, nije učestvovao ni u kakvoj blokadi zasijedanja. - Nije mi bilo lako da donesem tu odluku, jer želim da ovdje budu i predstavnici vlasti i opozicije. Nažalost, kada dođe trenutak da država mora da ide naprijed, kada imamo obaveze prema evropskom putu, penzionerima, svim građanima, ta pravila koja su iznad vlasti i opozicije, moraju se primijeniti. Trudili smo se, gotovo dva mjeseca razgovarali sa kolegama iz opozicije, tražili rješenja i vjerovali na prošlom Kolegijumu da smo došli do njega. Juče smo, nažalost, iz medija saznali, da prijedlog većine ne prihvata opozicija. Kako moramo da usvojimo budžet, da idemo naprijed i usvojimo čitav niz zakona, imamo obavezu kao parlamnetarna većina da preuzmemo odgovornost i ja sam kao prvopozvani spreman da preuzmem tu odgovnornost i da uradim što očekuju građani Crne Gore. Nakon ove nađe odluke, i dijaloga koji će usliditi da pronađemo zajednički jezik kako bi opozicija se vratila u Skupštinu - rekao je Mandić, nakon čega je usvojen dnevni red.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150240_63b4cf68a0d58cc974a87542062968d82c2de19de79d9e796fcb65fb48823c90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250203150240_63b4cf68a0d58cc974a87542062968d82c2de19de79d9e796fcb65fb48823c90" data-rendition-name="original" width="1046" height="517" loading="lazy" alt="Boris Mugoša"> </figure>  Danasšnjem zasijedanju iz redova opozicije prisustvovao je samo poslanik SD-a Boris Mugoša koji je istakao da se danas dešava slom demokratije. - Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je Mugoša. On ih je pitao zašto mažu oči domaćoj i međunarodnoj javnosti. - Zašto dozvoljavate da se ovo dešava? Koja je cijena ovoga? Fotelja? Vi doprinosite ovome što se dešava. Ne Mandić, on sprovodi svoju politiku, a čemu vi služite u ovom parlamentu? O kakvom dijalogu vi pričate? Zapamtite, funkcije su prolazne - upitao je Mugoša. Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da je opozicija "nečuvenim mjerama" pokušala da uvede destabilizaciju i izazovu parlamentarni haos. - Zbog toga se Crna Gora našla u parlamenranoj krizi. Bili smo strpljivi i nismo htjeli da odgovaramo mjerama. Nakon što je upućen poziv za dijalog, PES je u petak ponudio sporazum opoziciji. Vidjeli smo signale da su možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, sinoć kasno smo dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na VK i riješimo pitanje Ustavnog suda, da usvojimo Barometar 26, da ne potenciramo teme koje polarizuju društvo... Oni su sinoć jasno dali do znanja, kroz medije da im nije prihvatljivo ništa od ovoga - rekao je Čarapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150240_6516c41e3a4fabd3d4530cf0b10c891834e75c85f135fbd51a73f88323c5c5ba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250203150240_6516c41e3a4fabd3d4530cf0b10c891834e75c85f135fbd51a73f88323c5c5ba" data-rendition-name="original" width="1027" height="512" loading="lazy" alt="Čarapić"> </figure>  Kako je rekao, pokazali su na primjeru Budve da su spremni na kompromis i dijalog i da isporuče ono što traži opozicija. - Za uzvrat smo dobili negaciju svega što je dobra volja. Odbili su ponuđeno i naprasno su se sjetili da ponude neki njihov sporazum. Kad su vidjeli da su zabrljali, sjetili su se da oni treba neki sporazum da ponude. Oni daju plagijat našeg sporazuma i da bude kao oni da su doveli do izlaska iz krize. Mi smo donijeli odluku da pokažemo da možemo da radimo, pozivamo opoziciju da se vrate za pregovarački sto i privedemo sjednicu kraju. Ovo je samo pokazna mjera da možemo da radimo i bez vas - poručio je Čarapić. Mandić se zahvalio Mugoši što je jedini od predstavnika polasnika opozicije kojima nije izrečena mjera došao na sjednicu. - To je dragocjeno za ovaj parlament da nema blokade, da nema odsustva opozicije - rekao je Mandić. Mugoša je odgovorio Mandiću da mu se ne zahvaljuje. - To što Vi uživate u tome što radite to govori o Vama kao političaru. Lično me u životu ne interesujete. Obraćam se kolegama iz vlasti - rekao je Mugoša.&nbsp; Zatim se obratio Čarapiću, poručujući da su netačni njegovi navodi koje je iznio na današnjoj sjednici. - Vama je dijalog vaša ponuda, a da druga strana samo treba da kaže da prihvata ili odbija. Dijalog je da obije strane imaju prijedlog, pa da se pokuša doći do rješenja. Prema tome, volio bih da ostanete pri onome što ste pričali u petak - rekao je Mugoša, nakon čega mu je Mandić oduzeo riječ. Čarapić je odgovorio da je vladajuća većina dala prijedlog sporazuma, a da nijesu dobili alternativu za uzvrat. - Dobili smo javno izrečeno NE i da se snađemo. Mi smo se snašli - kazao je Čarapić. Mandić je rekao da je parlamentarnoj većini neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore sa bilo kojim dijelom parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203150244_9d1358b825388270fe9959fc0c9053c6e56cc98770812b954480f7881fa7713b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250203150244_9d1358b825388270fe9959fc0c9053c6e56cc98770812b954480f7881fa7713b" data-rendition-name="original" width="1043" height="515" loading="lazy" alt="Mandić"> </figure>  - Ako oni misle da mogu da prave pojedinačne dogovore, to je neprihvatljivo jer nastupamo kao parlamentarna većina ka opoziciji. Neko je mislio da će taj lukavi dječački plan naći kolege iz PES-a, pa sa njima napraviti dogovor na štetu ostatka većine - mnogo su naivni - poručio je Mandić. On je, nakon skoro pola sata rasprave u parlamentu, zaključio današnji rad, a o nastavku zasijedanja će, kako je kazao, blagovremeno obavijestiti javnost.

Tamara Klikovac

Mugoša: Slom demokratije za koji su krivi poslanici PES-a i manjinskih partija u vlasti; Čarapić: Pokazali smo da možemo da radimo i bez vas

Budžet treba usvojiti bez odlaganja jer građani ne mogu da čekaju - poručili su u poslaničkom klubu Pokreta Evropa sad navodeći da zbog neusvajanja Zakona o budžetu korisnici srazmjernih penzija neće imati povišicu, da uvećanih zarada vojnim licima neće biti, kao ni uvećanih naknada za novorođenčad.
Neusvajanjem budžeta ugrožava se, tvrde oni, se servisiranje preuzetih obaveza - što, kako su kazali, dovodi u pitanje i stabilnost javnih finansija.
- Zbog prispjelih starih dugova na naplatu, koji ove godine iznose preko 820 miliona eura, od čega se dominantan dug mora isplatiti u prvom kvartalu tekuće godine - dodali su u PES-u.
Ugrožavanje stabilnosti javnih finansija ugrožava, dodaju oni, kreditni rejting Crne Gore.
- Što šalje obeshrabrujuću poruku i za zainteresovane investitore. Zbog neodgovornog djelovanja pojedinih kolega u Skupštini Crne Gore, najveću cijenu plaćaju građani. Takođe, pozivamo sve društveno-političke aktere da umjesto proizvoljnog tumačenja Ustava, okrenu se poštovanju institucija Crne Gore, jer se jedino na takav način čuva i poštuje ustavni poredak naše države - dodali su poslanici PES-a.
Sve pojedinci koji smatraju da je na bilo koji način prekršen najviši pravni akt ili im je ugroženo pravo pozivaju da konačno procesuiraju inicijativu pred nadležnim organima kako bi se utvrdilo da li je djelovanjem skupštinskog odbora Ustav prekršen.
- Takođe, apsolutno podržavamo da se po ovom pitanju konsultuje i Venecijanska komisija. Šansu koju je dobio ovaj saziv Skupštine da u naredne dvije godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU ne smijemo propustiti i odlagati - naveli su poslanici PES-a.
Zato, zaključuju, pozivaju sve političke partije koje imaju evropsku orijentaciju na konstruktivno djelovanje i pružanju doprinosa da naša zemlja što prije postane punopravna članica Evropske unije.

PES: Bez odlaganja usvojiti budžet jer neće biti povećanja srazmjernih penzija, zarada vojnih lica i naknada za novorođenčad

Vidio sam 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu, izazvanih time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Nikolić objašnjava da zbog toga što nije usvojen budžet za 2025. situacija nije redovna, niti poželjna ni za ekonomiju, ni za realizaciju javnih politika. Ipak, ističe, da posljedice ne moraju biti značajne. 
- Saglasan sam sa onim što iznose moje kolege ovih dana, da te posljedice ne moraju biti tako loše. Međutim, ne možemo biti imuni na izjave iz, prije svega, skupštinske većine i predstavnika Vlade, jer najbolje poznaju sistem iznutra, i rekao bih da najbolje znaju koliko smo stvarno izloženi riziku, i koliko stvarno te posljedice mogu biti velike. U svakom slučaju, i te poruke bih uzeo kao ozbiljno, a ono što bih definitivno s ovog mjesta apelovao je da oni sami, prije svega, učine sve što je u njihovoj moći da se situacija u parlamentu vrati u redovno stanje i da se u jednoj normalnoj atmosferi diskutuje i o budžetu i zakonima koji su na dnevnom redu - rekao je Nikolić.
Objašnjava da je privremeno finansiranje procedura koja se primjenjuje u situacijama kad iz nekih razloga budžet nije usvojen. To znači da su izdvajanja iz budžeta ograničena na jednu dvanaestinu mjesečnih potreba.
 -To znači da ono što je prošle godine bilo odobreno i plaćeno, da ne bi trebalo da bude problema da bude realizovano, iako se budžetski prihodi realizuju u predviđenom planu. Van toga sve ono što je određenim zakonima i budžetom predviđeno da se desi u ovoj godini, a nije dio redovnih poslova, to bi moralo da sačeka. Definitivno će određenih poteškoća biti, definitivno je da će situacija biti lošija što ovo stanje bude duže trajalo, i apel je da se iz ove situacije što prije izađe - istakao je Nikolić.
Podsjeća sa je bilo primjera u praksi privremenog finansiranja, pa čak i lokalnih uprava. 
Usvajanje Strategije 2027 znači da će se Crna Gora zadužiti 3 milijarde, kaže Nikolić, a većina toga zaduženja će ići na otplatu dugova sa prispjelim kamatama.
- To znači da nova zaduženja planiraju za vraćanje dugova, i za kapitalne izdatke. Ti dugovi ograničeni su realizacijom budžetskih prihoda. Ja bih napomenuo da su sve te trogodišnje projekcije napravljene na bazi određenih pretpostavki, očekivanja po pitanju punjenja budžeta, kao i najava određenih racionalizacija same potrošnje, posebno u javnom sektoru. Tako da realizacija zavisi od realizacije svih tih planova. Generalno, ono što su planovi, i što je propisano tom Strategijom za upravljanje javnog duga su limiti u kojima su predviđanja kretanja javnog duga. Postoji određeno prekoračenje, preko 60 posto, ali ne mislim da je ono problematično. Po meni je glavni rizik hoće li se to realizovati. S obzirom na osjetljivost i krhkost naše ekonomije, male nestabilnosti na prihodnoj strani budžeta mogu izazvati dosta velike uticaje na budžet, s obzirom na to sa rashodne strane budžeta nema dovoljno prostora za promjene i za prilagođavanje u kratkom roku - naglasio je Nikolić.
Smatra sa se u Crnoj Gori više komentariše sami budžet, nego njegova realizacija, što je mnogo važnije. 
- Budžet je plan prihoda i rashoda, da li će se realizovati ili ne, zavisi od umješnosti. Prava ocjena umješnosti i prava ocjena javnih politika je upravo kroz ocjenu realizacije tog budžeta. U tom dijelu se treba više fokusirati- uvjeren je Nikolić.
Smatra sa je veliko je pitanje da li država može svoje obaveze realizovati iz redovnih prihoda, jer čitanjem Nacrta budžeta za 2025. godinu stiče se utisak da je budžet baziran na značajnom optizmu.
- Ono što su i kolege često ovih dana govorile, budžet za 2025. godinu jeste potrošački, bazira na konceptu ekonomije gdje potrošnja treba da generiše neku novu vrijednost. U našoj ekonomiji nijesam siguran da je to najbolji koncept. Da imamo našu domaću proizvodnju, pa da trošimo naše proizvode, to bi bila jedna priča. Ali sa ratom potrošnje raste naš uvoz, u suštini, raste naš platno bilansni deficit. Sa rastom potrošnje u Crnoj Gori mi podižemo neki tuđi BDP, djelimično podižemo i naš BDP, ali to nije pravi efekat, i ti efekti bazirani na modelu potrošnje ne mogu biti dugoročni. Ono što se u budžetu vidi to su prilično optimistične projekcije u određenim stavkama. Pomenuo bih, prije svega, preko 20 posto projekciju rasta poreza na dohodak fizičkih lica. Ne znam odakle i na bazi čega se to projektuje. Oko 10 odsto rast prihoda od akciza, znači više ćemo pušiti, više ćemo trošiti goriva, ne znam na bazi čega, imamo i 15 odsto porast od prihoda na PDV. Jeste povećana stopa PDV-a u turizmu, ali nijesam siguran da ona može baš toliko da doprinese porastu… Povećanje poreza na dobit pravnih lica je oko 9 odsto, ta pozicija već je drastično rasla prethodne dvije, tri godine, tako da je ona već prilično visoka, i nijesam siguran da i tu ima prostora…. Ja sam vidio 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu izazvan time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola- poručio je Nikolić.
Objašnjava da je ključni problemi crnogorske ekonomije mala diversifikacija, a velika zavisnost od sektora usluga.
- Sektor usluga u crnogorskoj ekonomiji definitivno nosi najviše, a koliko je taj sektor osjetljiv pokazalo nam je iskustvo kako turizam reaguje kad su u pitanju epidemije, ratovi, nestabilnosti na ključnim emitivnim tržištima. Od svega toga jako zavisi cijela crnogorska ekonomija, jer turizam i usluge su pokretač svega ostaloga… Jako velika centralizacija, mikro i mala preduzeća, koja treba da budu oslonac naše ekonomije u suštini imaju strahovito velike probleme i nedostatnu podršku države. Zadnjih nekoliko godina, definitivno, tu je i problem nedostatka radne snage - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Privremeno finansiranje ne bi trebalo da ima značajne posljedice, budžet za 2025. baziran na optimizmu

Ministarstvo finansija priprema posebna rješenje kojima će se isplaćivati novac potrošačkim jedinicama do donošenja Zakona o budžetu za 2025. godinu, kazao je resorni ministar Novica Vuković.
Vuković je saopštio da su te mjere preduzeli usljed novonastalih okolnosti i, kako je rekao, sprečavanja pravovremenog usvajanja budžeta za narednu godinu.
- Na taj način ćemo omogućiti redovno servisiranje svih isplata koje su važne za građane i privredne subjekte - istakao je Vuković.
Želi da, kako je kazao, vjeruje da nijednom građaninu, a naročito nosiocu odgovornih javnih funkcija, nije cilj narušavanje "međunarodnog ugleda države u kojoj živi i usporavanje evropskog puta, na kojem smo, u kratkom roku, ostvarili zapažen rezultat".
- Usvajanje budžeta za 2025. godinu je na dobrobit svih građana i neophodno je za realizaciju kapitalnih projekata, sprovođenje reformi, jačanje životnog standarda i nesmetan razvoj države. Naša institucionalna dužnost je odgovorna i racionalna finansijska politika. Stoga, pozivam i druge nosioce javnih funkcija, koji utiču na okončanje ovog važnog procesa, da se ne oglušuju o svoje odgovornosti i dužnosti te da, umjesto opstrukcija koje štete funkcionisanju sistema i društva u cjelini, omoguće rad bez privremenog finansiranja - poručio je Vuković.

Vuković: Pripremamo posebna rješenje za isplate do donošenja Zakona o budžetu

Krajnje kritički ocjenjujemo sprečavanje usvajanja budžeta za 2025. godinu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
U resoru Novice Vukovića kazali su da, ukoliko se to dogodi, slijedi privremeno finansiranje.
- Dakle, u slučaju neusvajanja budžeta za 2025. godinu do 31. decembra, država ulazi u privremeno finansiranje, shodno članu 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Shodno tome finansiranje potrošačkih jednica sprovodi se do 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini, odnosno mjesečna potrošnja može biti najviše do nivoa prosječne mjesečne potrošnje u prethodnoj godini, što svakako značajno otežava realizaciju planiranih politika i javnih usluga - navedeno je u saopštenju MF.
Ističu kako bi finansiranje mandatornih izdataka, koji se usklađuju ekonomskim kretanjima u skladu sa zakonom, bilo izazovno.
- Posebno s obzirom da ovi izdaci imaju trend rasta te da bi već januarski obračun u 2025. godini bio veći od prosjeka u prethodnoj godini. Tako bi npr izdaci za penzije, socijalna davanja i zarade, morali bi biti uvećani kroz privremeno finansiranje, a što bi moralo da se odrazi na smanjenje svih ostalih izdataka. Izuzetno je važno što bi ovakav scenario uticao negativno na redovno servisiranje javnog duga iz prethodnog perioda, koje je neophodno da se odvija pravovremeno i koje se realizuje u skladu sa jasno definisanom dinamikom otplate duga. To je naročito važno naglasiti u kontekstu većih potreba za otplatom dugau 2025. godini, u odnosu na 2024. godinu - navedeno je u saopštenju.
Bilo bi, dodaju, i izuzetno izazovno stvoriti pretpostavke za redovno finansiranje svih obaveza države u uslovima da budžet ne bude pravovremeno usvojen.
- Ključni izazov svakako bi predstavljalo obezbjeđivanje likvidnosti države, imajući u vidu da se kroz usvajanje budžeta i Odluke o zaduživanju stvaraju pretpostavke za obezbjeđivanje izvora finansiranja za otplatu dijela duga i finansiranje infrastrukturnih prijekata. U uslovima da budžet ne bude usvojen, kroz privremeno finansiranje, sredstva za otplatu duga bi bilo potrebno obezbijediti iz depozita države koji nisu dovoljni da pokriju sve obaveze u sljedećoj godini, odnosno dovoljni su za izmirivanje obaveza samo u prvom kvartalu, imajući u vidu dinamiku otplate duga - naveli su iz Ministarstva,
U Ministarstvu kažu da je sljedeća godina dovoljno izazovna i bez institucionalnih blokada.
- Stoga bi neusvajanje budžeta i privremeno finansiranje u značajnoj mjeri otežalo funkcionisanje države i dovelo u pitanje uredno finansiranje svih obaveza - naglasili su u saopštenju.
Očekuju, kako navode, "da prestane institucionalna opstrukcija".
- Kako bi sve institucije ove države mogle svoje obaveze da izvršavaju profesionalno i odgovorno, u skladu sa zakonskim obavezama. Zajednički cilj i dužnost svih nosioca javnih funkcija trebalo bi da budu aktivnosti usmjerene na jačanje ekonomskog standarda građana i ubrzanje evropske integracije države - zaključeno je u saopštenju.

MF: Neusvajanje budžeta bi otežalo funkcionisanje države, prestati sa institucionalnom opstrukcijom

Što se tiče Veljeg brda, želimo da državni budžet opteretimo na minimalnom nivou za ovaj projekat - rekao je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.
- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.
Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.
- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.

Spajić: Velje brdo je u kapitalnom budžetu, želimo da budžet opteretimo minimalno za taj projekat

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zakon-o-budzetu