Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da se u odnosu na teme o Srebrenici i 13. jula najviše vidi moralni pad u Crnoj Gori.
- Jedan negator genocida u Srebrenici i negator crnogorskog nacionalnog identiteta dodijelio je najviše državno priznanje dvojici sebi sličnih - naveo je Vuković i dodao da o atmosferi ispred Vile Gorica prije dvije noći, kada je održan protest zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, najbolje svjedoči fotografija poznatog arhitekte Veselina Radulovića kom je, pored ostalih, pozlilo - kazao je Vuković na današnjoj sjednici skupštine.
Poručio je "onima na vlasti da neće od Crne Gore praviti Vučićevu Srbiju", kao da im ovo neće zaboraviti.
- Dan kada će odgovorni položiti račune je mnogo bliže nego što mislite - rekao je Vuković.
<h2>Minut ćutanja za žrtve genocida</h2>
Sjednica Skupštine Crne Gore počela je danas minutom ćutanja za žrtve genocida u Srebrenici.
Ovo je na početku sjednice predložila poslanica Kenana Strujić Harbić (Bošnjačka stranka) obrazlažući da se sjutra obilježava 11. jul - Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Poslanik Milan Knežević (Demokratska narodna partija) kazao je da prihvata njen prijedlog uz, kako je naveo, jasnu fomulaciju da "treba osuditi svaki zločin počinjen na prostorima bivše Jugoslavije".
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) kazao je da prihvata sugestiju Kneževića, dodajući da je "htio nešto slično da predloži, ali da je bolje da dolazi od poslanika i da je to izvor".
Potom je pozvao da se minutom ćutanja oda počast "žrtvama Srebrenice i svih drugih zločina koji su se desili u jednom teškom građanskom ratu koji je bio na prostoru bivše Jugoslavije".
<h2>Izjašnjavanje</h2>
Poslanici su sa 48 glasova za podržali Zakon o spoljnoj trgovini, a nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Podrška je stigla i za izmjene i dopune Zakona o uslugama, tačnije - za je glasalo od 47 poslanika. Nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Za Zakon o potvrđivanju sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu glasalo je 47 poslanika, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Za sporazum sa Vladom Republike Njemačke u oblasti kulture, nauke i obrazovanja, mladih i sporta glasalo je 49 poslanika.
<h2>Rasprava o izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima</h2>
Poslanici će danas, u okviru Treće sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja, razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Poslanica Zoja Bojanić Lalović (Demokratska partija socijalista) smatra da ovaj zakon ne treba danas da se nađe na dnevnom redu.
- Rješenja koja nam ovaj zakon nudi ne idu u pravcu depolitizacije, niti u pravcu jačanja profesionalizacije državne uprave. Ovaj prijedlog će značiti urušavanje institucija, koje su već oslabljene uticajem partijskog zapošljavanja, jer ovaj zakon nudi na pozicijama koje su od važnosti za funkcionisanje države rukovodeći i ekspertski kadar da može biti šesti nivo - bečelor ili trogodišnji studiji - ističe Bojanić Lalović.
Ovim aktom je, kako dodaje, predviđeno i da se državni službenici preuzimaju trajno unutar državne uprave bez sprovođenja internog oglasa i to uz vremensko ograničenje do kraja 2026.
- To je partijsko kadriranje bez konkurencije. Ovo su dovoljni razlozi da ovaj zakon, koji nije ni usaglašen sa Zakonom o visokom obrazovanju, niti sa Zakonom za zapošljavanje, ne treba danas da razmatramo, već da sačekamo nove zakone i da to bude snaženje javne uprave - kazala je Bojanić Lalović.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da je cilj ovog akta depolitizacija javne uprave.
- Ključno jesu velike izmjene koje su mnogo bolje od aktuelnih rješenja - naveo je Maraš i dodao, pored ostalog, da izmjene nisu kozmetičke.
Smatra da će se izmjenama povećati transparentnost javne uprave.&nbsp;
Poslanik Tonći Janović (Pokret Evropa sad) ocijenio je da predložene izmjene ima za cilj da unaprijedi radno-pravni odnos zaposlenih u javnoj upravi.
- Jedna od ključnih izmjena je jačanje meritokratije od čega PES neće odustati - rekao je, pored ostalog, Janović.
Govoreći o zakonu, poslanik Ivan Vuković (DPS) kazao je da je "malo 18.000 zaposlenih od 2020. godine" zbog čega se troše milijarde, već da dolaze "nove generacije" koje treba servisirati.
- Da nije tako, ovaj akt bi bio upućen u parlament sa zelenim svjetlom Evropske komisije. Tada ste ga izložili na Vladi i doživjeli debakl, jer je većina ministara bila protiv zakona u tom obliku - kazao je Vuković i dodao da je Dukaj kapitulirao pred njihovim zahtjevima.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević zamjerio je ministru javne uprave što nije odgovorio poslaniku Vukoviću na njegovo izlaganje.
- Tu nije bilo jedne političke ocjene, već sami argumenti i bilo je očekivano da ministar na njih odgovori. Pozivam ministar da nakon mog izlaganja uđe u raspravu sa nama - poručio je Rakočević.
Ministar Dukaj je u završnoj riječi, nakon rasprave, poručio poslanicima da budu „smireni“. Poručio im je da im ponovo poslaniti mišljenje Evropske komisije za koje smatra da ga nisu pročitali.
- Mnogi od vas nijesu zadnju verziju zakona pogledali, ni mišljenja Evropske unije, sve je usklađeno - tvrdi Dukaj
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DB1p6Bo2t0jU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Peta sjednica</h2>
Nakon Treće sjednice, kako je najavljeno iz parlamenta, biće nastavljena Peta sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u okviru koje je planirana rasprava o Prijedlogu zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, Prijedlogu zakona o sanaciji investicionih društava, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o ličnoj karti, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o zaštiti i spašavanju i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Negator genocida u Srebrenici i negator crnogorskog nacionalnog identiteta dodijelio najviše državno priznanje dvojici sebi sličnih

Pozivamo Vladu da povuče predloženi zakon o državnim službenicima i namještenicima ako joj je stalo do integracionog procesa - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Aleksandra Vuković Kuč.
Ona je, na konferenciji za medije u holu parlamenta, navela da je ovaj akt u proceduri, te ističe da "gomila prevara ne smije proći".
- Od najavljene meritokratije, profesionalizacije državne uprave i sigurnosti zaposlenih došli smo da zakona o državnim službenicima i namještenicima koji je, nakon dobijanja zelenog svjetla Evropske komisije, parlamentarna većina prepravljala da bi ga pretovorila u zakon za zapošljavanje politički podobnih lica - navela je Vuković Kuč.
Smatra da je skandalozno snižavanje kriterijuma za zapošljavanje rukovodećeg kadra, poruka da sa manje škole možeš dobro proći u sistemu koji gradi vladajući većina, mogućnost da sa bečelor diplomom vodiš ozbiljne sisteme, što predviđa jedan od izmijenjenih članova ovog zakona, pokazatelj su budućeg sunovrata sistema institucija koji neće imati ko do gradi i održava.
- Njime se predviđa do sada nemoguće - da ličnosti koje nemaju obrazivanje, optimilan nivo kvalifikacija stručnosti i iskustva rukovode najvažnijim državnim institucijama. Pred crnogorskim poslanicima i građanima nije zakon koji je Ministarstvo javne uprave usaglasilo sa EK, nego zakon koji su sebi upodobili ministri iz reda vladajuće većine - rekla je Vuković Kuč.
Ovim aktom se namjerava, prema njenim riječima, Crna Gora učiniti državom mediokriteta u kojoj se rukovodećim pozicijama mogu nadati najgori đaci i samo ukoliko su aktivisti Pokreta Evropa sad, Za budućnost Crne Gore i Demokratske Crne Gore.
- Pozivamo Evropsku komisiju da presipita što se na sjednici Vlade desilo sa prijedlogom zakona kojem je dala zeleno svjetlo i dajući značajne preporuke za njegovo unapređenje - poručila je Vuković Kuč.
Ona je dodala da je ministar javne uprave Maraš Dukaj izdvojio mišljenje na zakon koji je sam predložio.
- Zamislite tu situaciju, jer zakon prije i poslije sjednice Vlade nijesu isti zakoni i crnogorski poslanici pred sobom imaju izvitopereni i protiv evropske integracije upereni zakon koji bi, kad bi se ovakav izglasao, značio i zvaničnu vladavinu najgorih. Ovo je zakon protiv znanja, stručnosti i izvrsnosti, koji kao da je pravljen na pijačnoj tezgi uz neprimjereno cjenkanje i beskrupulozno ucjenjivanje - ocijenila je Vuković Kuč.
Ništa kao ovaj zakon, prema njenim riječima, ne pokazuje prirodu ove vlasti.
Pozvala je sve ministre u Vladi i poslanike da svoje diplome "stave na sto", odnosno da se vidi ko je svoje znanje i zvanje stekao na priznatim fakultetima i univerzitetima.
- A ko je kupovao diplome u noćnim i privatnim školama da bi danas sistemski stvarao uslove da nam najbolji đaci i studenti odlaze, a da se za njihove partijske apologete snižavaju kritetijumi - rekla je Vuković Kuč.
<h2>Povratak u parlament</h2>
Na pitanje da li se danas vraćaju u skupštinske klupe kazala je da rade na tome.
- Radimo zato što smo proevropska i državotvorna opozicija i znamo da bez opozicije u crnogorskom parlamentu nema ni evropske budućnosti Crne Gore, ali izgleda da to ne znaju oni koji su danas u vladajućoj većini, ili bar dio - navela je Vuković Kuč.&nbsp;
To kaže, kako dodaje, zato što pregovori dugo traju.
- Upravo i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler dugo radi na tome da iz dijaloga izađe dobro rješenje, kako za opoziciju, rako i za vlast, tako da se nadamo da ima dovoljno razuma u dijelu vladajuće većine da će čuti što su naši zahtjevi, a minimu se odnosi na zajedničko koncipiranje pitanja koje ćemo uputiti Venecijanskoj komisiji, koja bi razriješila ovu insititucionalnu i ustavnu krizu u kojoj se Crna Gora nalazi - kazala je Vuković Kuč.
Smatra da je "lopta" u dvorištu premijera Milojka Spajića, te da su oni spremni na kompromis.
- Ako Spajić želi da vidi crnogorsku opoziciju u parlamentu, mislim da bi još koliko je danas trebalo da se odluče da sjedne sa nama i potpiše sporazum. Vrlo je jednostavno, ne traži se ništa što nije usaglašeno sa našom evropskom integracijom - istakla je Vuković Kuč.
Dodaje da bi prihvatili mišljenje Venecijanske komisije koje nije u skladu sa njihovim očekivanjima, jer žele da prihvate da Crna Gora "konačno izađe iz ove žabokrečine osrednjosti i rutine".
Upitana o premještanju Prve sjednice proljećnog zasijedanja sa Cetinja u Podgoricu ocijenila je da je potez predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića nastavak prakse vrijeđanja Cetinjana.
- Prekršen je Zakon o Prijestonici s jedne strane, s druge strane taj potez je sigurno nastavak nedopustive prakse vrijeđanja Cetinja i Cetinjana, ali to je sve u rukama predsjednika Skupštine. Neka on vidi što će sa sobom i sa Cetinje, Cetinje i Cetinjani znaju što će s njim i kako će - poručila je Vuković Kuč.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Vuković Kuč: Vlada da povuče predloženi zakon o državnim službenicima i namještenicima, ako joj je stalo do integracionog procesa

Prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, čiji je glavni povod bio pooštravanje uslova u pogledu traženog radnog iskustva za različita službenička zvanja, umnogome je obesmišljen naknadnim usvajanjem zakjučaka na sjednici Vlade, kojima se ipak istrajalo sa namjerom da se smanji traženi nivo obrazovanja za sve pozicije, uključujući i visoki rukovodni kadar i starješine organa, ocijenila je Milena Muk iz Instituta alternativa.
Muk je kazala da je naknadnim zaključcima Vlade osujećeno i vraćanje stare odredbe prema kojoj bi vršioci dužnosti bili određivani iz reda već zaposlenih.&nbsp;
- Time v.d. stanja ostaju posebno ranjiva na neprimjerene uticaje. Osim što je dobar standard da se vršioci dužnosti određuju iz reda već zaposlenih, za šta bi svi poslanici i poslanice trebalo da se dodatno založe kada se bude o ovom prijedlogu glasalo, smatramo da bi v.d. stanja bilo moguće u velikoj mjeri izbjeći, na šta takođe ukazujemo u dodatnim preporukama - istakla je Muk u saopštenju za javnost.
Ona napominje da prijedlog ne predviđa reformu sistema testiranja kandidata i kandidatkinja za posao u državnoj upravi, što je ujedno, kako kaže, i segment koji je najranjijiviji u odnosu na neprimjerene uticaje i nepravilnosti, s obzirom na to da nije utemeljen na standarizovanoj procjeni ključnih kriterijuma i da komisije koje sprovode testiranja nisu oslobođene političkih uticaja.&nbsp;
- Dugogodišnja preporuka Instituta alternativa, koju smo ponovili i u okviru radne grupe i javne rasprave o ovim izmjenama, je usvojena, time što se ukida diskreciono pravo prilikom izbora službenika na pozicijama izvršnog, ekspertskog i ekspertsko-rukovodnog kadra. Drugim riječima, sada će se birati kandidati i kandidatkinje koji su najbolje rangirani tokom prethodno sprovedenog postupka provjere sposobnosti. Iako se time uvažavaju rezultati provjere sposobnosti kao odlučujući, ova nova odredba zahtijeva i reformu testiranja, na koju ćemo dodatno ukazati u preporukama za unapređenje ovog akta - pojasnila je Muk.
Dok se u javnosti vodi debata o novim modelima smanjenja zaposlenih u javnom sektoru, nakon neodređenih najava predsjednika Vlade Milojka Spajića, u predloženim izmjenama se, navodi Muk, našla i odredba prema kojoj će se zaposleni u državnom organu moći trajno rasporediti u drugi državni organ, pri čemu je primjena odredbe ograničena do kraja naredne, 2026. godine.&nbsp;
- Prema obrazloženju, takvo rješenje se „propisuje u cilju optimizacije i racionalizacije državne uprave, imajući u vidu da u pojedinim organima i organizacionim jedinicima postoji veći broj službenika koji bi bili neophodniji u nekom drugom organu“. &nbsp;Iako ovakvo rješenje može biti opravdano da se podstakne lakša mobilnost državnih službenika unutar državne uprave, upotreba ovog instituta nije ograničena samo u odnosu na zaposlene na neodređeno vrijeme, čime se namjera „optimizacije“ lako može ugroziti i otići u svoju suprotnost - zaključila je Muk.

Muk: Obesmišljene „prioritetne“ izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima

Ministarstvo javne uprave dobilo je načelno pozitivno misljenje Evropske komisije (EK) za Zakon o državnim službenicima i namještenicima - saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
On je na društvenoj mreži X (bivši Tviter) ocijenio da je to veliki uspjeh resora kojim rukovodi i povratak na praksu transparentnosti, kredibiliteta i usklađenosti sa evropskim praksama.
- Dobili smo korisne preporuke koje se odnose na nivo kvalifikacije obrazovanja za pojedina radna mjesta; status stalnosti inspektora i kontinuitet mandata visoko-rukovodnog kadra - naveo je Dukaj.
Podsjetio je da je ovaj zakon, zbog nerijetkih izmjena, a u ranijem periodu i bez neophodnih procedura i transparentnosti - bio predmet kritika EU, kao i institucija civilnog društva u Crnoj Gori.
- Uvjeravamo javnost da će MJU sve preporuke uskladiti u najvećoj mogućoj mjeri sa mišljenjem EK i vrlo brzo poslati zakon u dalju proceduru prema Vladi i parlamentu - zaključio je Dukaj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmdukaj1%2Fstatus%2F1882382040311402635%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1882382040311402635%7Ctwgr%5Eb3d6d72f3d902bbac474aeba5b1ae9ef1cce5664%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dukaj: Dobili smo načelno pozitivno misljenje EK za Zakon o državnim službenicima i namještenicima

Ova inicijativa pokazuje da prema trenutnim kriterijumima oni, očigledno, nemaju dovoljno partijskih kadrova i struktura, koji su po sadašnjim kriterijumima kompetentni da obavljaju rukovodeće pozicije u državnoj upravi. Zakon o državnim službenicima i namještenicima je tokom 2020.godine bio jedna od prva dva zakona koje je post trideseto avgustovska većina izmijenila, naravno uz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, i tadašnjim izmjenama ovog zakona sniženi su kriterijumi za rad u državnoj upravi, a posljedice ovakvih odluka vidimo i danas kada govorimo generalno o državnoj upravi i zapošljavanju - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje.
Prijedlogom izmjene i dopune Zakona za državne službenike i namještenike, koji rade u javnoj upravi, predviđa se smanjenje kvalifikacija za rukovodeće pozicije, te će tom izmjenom za rukovodioca biti dovoljna samo bachelor diploma.
Sa inicijativama izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kaže Đurašević, profesionalizacija nije u fokusu vladajuće većine, dodaje on, već je to čista želja, kako kaže, za dodatnim zapošljavanjem najlojalnijih partijskih kadrova.
- Ova inicijativa pokazuje da prema trenutnim kriterijumima oni, očigledno, nemaju dovoljno partijskih kadrova i struktura, koji su po sadašnjim kriterijumima kompetentni da obavljaju rukovodeće pozicije u državnoj upravi. Zakon o državnim službenicima i namještenicima je tokom 2020.godine bio jedna od prva dva zakona koje je post trideseto avgustovska većina izmijenila, naravno uz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, i tadašnjim izmjenama ovog zakona sniženi su kriterijumi za rad u državnoj upravi, a posljedice ovakvih odluka vidimo i danas kada govorimo generalno o državnoj upravi i zapošljavanju - rekao je Đurašević.
Profesionalizacija javne uprave, smatra Đurašević, podrazumijeva kompetentnost, stručnost i efikasnost, navodi on, što dolazi sa obrazovanjem, ali i sa, kako tvrdi, godinama iskustva na određenom radnom mjestu.
- U trenutnom sistemu obrazovanja sa &nbsp;bachelor diplomom osobe nemaju dovoljno stečena znanja i iskustva koja su potrebna za rukovođenje različitim sektorima u državnoj upravi. Snižavanje ovakvih kriterijuma može da pošalje jednu lošu poruku ka kadrovima koji su visoko obrazovani, a nesumnjivo ih ima, i koji rade u državnoj upravi, da jednostavno obrazovanje nije ključno mjerilo za napredovanje u državnoj upravi - naglasio je Đurašević.
Zabrinutost sindikata &nbsp;po ovom pitanju je skroz na mjestu, poručuje Đurašević, naročito kada se uzmu u obzir činjenice da je mnogo diploma koje su, kako kaže, stečene sumnjivim putem, kako u Crnoj Gori, tako i, ističe on, u regionu.
- Taj problem je &nbsp;u prethodnom periodu jako potresao crnogorsko društvo, obrazovni sistem i tržište rada, i možemo slobodno sumnjati, ako zaživi ova inicijativa i izmjene ovog Zakona, da se ovaj problem još dodatno produbi. Svjedoci smo svi da je nosiocima trenutne vlasti, u toku predizborne kampanje meritokratija bio jedan primjer za koji su deklarativno svi zalagali, međutim, sa ovakvim zakonskim rješenjem i ovim izmjenama od meritokratije ne bi ostalo ništa, već bi ovo poslužilo za zapošljavanje partijskih kadrova, njih najlojalnijih, koji, očigledno, do sada nijesu imali reference za rad na rukovodećim pozicijama u državnoj upravi - zaključio je Đurašević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCoX6iKVeLag&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurašević: Vladajućoj većini prifalilo kompetentnih kadrova pa mijenjaju Zakon o državnim službenicima i namještenicima

Važno je da smo danas vidjeli širok odgovor partnera na ovaj udar. Jasno je da Rusija pokušava nanijeti bol Ukrajini još drskijim napadima. To je jasan znak da Putin testira svijet, da vidi hoće li to prihvatiti ili ne, objavio je Volodimir Zelenski večeras na X-u komentarišući dosad najveći ruski vazdušni udar na Ukrajinu.
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-0" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-0&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1964763059995775057&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Fsvijet%2F380183-zelenski-o-najvecem-udaru-na-ukrajinu-do-sad-putin-testira-svijet&amp;sessionId=c3b14292bf9d886526f183c12415bf7a127a8f92&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1964763059995775057" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 320px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>
<h2>"Izjave moraju biti potkrijepljene potezima"</h2>
- Zato izjave državnih čelnika i institucija moraju biti potkrijepljene snažnim potezima – sankcijama protiv Rusije i pojedinaca povezanih s Rusijom, visokim carinama i drugim ograničenjima trgovine s Rusijom. Njihovi se gubici moraju osjetiti. To je ono što uistinu uvjerava. Još jedno je jednako važno – naše sposobnosti dugog dometa. Putin ne želi pregovore, očito se skriva od njih, zato su nestašice goriva u Rusiji i druge gospodarske poteškoće logičan odgovor na odbijanje prekida vatre ili sastanka na razini čelnika - poručio je Zelenski.
Rusija je sinoć izvela najveći vazdušni napad na Ukrajinu od početka rata. Ispaljeno je oko 800 dronova i projektila, a prvi put je oštećena i zgrada ukrajinske vlade u Kijevu. U napadima je ubijeno najmanje četvero civila, uključujući i dvomjesečno dijete. Više od 40 ljudi je ranjeno.

Zelenski o najvećem udaru na Ukrajinu do sad: Putin testira svijet

Selo Tepca, skriveno u kanjonu rijeke Tare, jedino je u žabljačkoj opštini gdje se stanovnici bave uzgajanjem voća i povrća. Do sada im je najveći problem bio put – makadamski i teško prohodan.&nbsp;
Taj će problem uskoro biti prošlost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDOT5awLjFor%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U selu Tepca do sada najveći problem bio put – makadamski i teško prohodan

Luka Modrić vraća se u startnu postavu Hrvatske za sjutrašnji duel sa Crnom Gorom u kvalifikacijama za Mundijal (20.45 h).
Najuspješniji fudbaler svih vremena sa prostora SFR Jugoslavije, čarobnjak koji će za dva dana proslaviti 40. rođendan, na konferenciji za medije na stadionu „Maksimir“ rekao je da cijeni crnogorsku reprezentaciju, koju predvodi njegov nekadašnji trener u nacionalnom timu, Robert Prosinečki.
- Robija svi znamo vrlo dobro, ne treba trošiti riječi o njemu kao igraču. Bio mi je trener u reprezentaciji kao pomoćnik selektora, poznaje nas vrlo dobro. Zna naše vrline i mane, sigurno će nastojati da to prenese svojim igračima i da to iskoristi. Ali najbitnije je ono što će se dešavati na terenu. Uz sav respekt prema njemu i crnogorskim igračima, vjerujem da ćemo se mi pitati kakav će tok imati utakmica. Uvijek smo mnogo motivisaniji kod kuće, nosi nas publika i vjerujem da će tako biti i sjutra – kazao je Modrić.
Luka dobro poznaje neke naše igrače.
- Sa nekim sam se susretao, pogotovo sa Savićem dok smo bili u Španiji, on u Atletiku, ja u Realu. S Jovetićem takođe. Oni su lideri i najbolji igrači Crne Gore. Sa Stefanom sam bio u kontaktu dok smo bili u Madridu, sada ne toliko, a i sa Stevanom se ponekad čujem. Postoji veliko poštovanje između igrača s ovog podneblja – naveo je Modrić.
Hrvatska je prije dva dana teškom mukom stigla do pobjede na Farskim Ostrvima (1:0) i sada ima tri boda više, ali i utakmicu manje od Crne Gore, koje se novim porazom od Češke (2:0) 99 odsto oprostila od šansi da ode na Mundijal.
Prva ekipa iz kvalifikacione grupe ide direktno na SP, druga će u baraž.
- Cilj je da osvojimo šest bodova u ovom ciklusu. Očekuje nas dosta nezgodna utakmica, moramo da budemo na 100 odsto jer Crna Gora ima dobru ekipu i dosta talenta. Uvijek ima dobrih i talentovanih igrača u svim selekcijama s ovih prostora. Ne bih nikog da izdvajam, ali pomenuću opet Jovetića i Savića, kao i Krstovića, koji su im najjači aduti. Moramo biti na visini zadatka i nema razloga da ne budemo. Vjerujem da ćemo ostvariti ono što očekujemo – kazao je Luka i osvrnuo se na meč sa Faranima.
- Nije bila naša najbolja utakmica, toga smo svjesni. Ne tražim alibi, ali uslovi nijesu bili najbolji za igru. Nijesmo navikli na vještačke terene, ne znam da li se još negdje igra na takvoj podlozi. Loše smo se prilagodili na to, mislili smo da će ići dosta lakše. Ali najbitnija su tri boda, nije sada vrijeme da se uživa u ljepoti, najbitnije je otići na Mundijal. Nije nas trebalo uzdizati ni kada smo pobijedili Češku s 5:1, ne treba ni sada praviti dramu. Sigurno ćemo izvući pouke, ai i druge ekipe će se namučiti na Farskim Ostrvima. Uvjeren sam da ćemo sjutra pokazati mnogu bolju igru i Hrvatsku kakvu naši navijači očekuju – poručio je Modrić.
Maestro iz Zadra ovog ljeta je poslije 13 godina napustio Real Madrid i potpisao za Milan.
- Za sada mogu reći sve pozitivno. Odlično sam se prilagodio. Svi su me prihvatili na najbolji način, sa svime što sam doživio do sada sam više nego oduševljen. Milan je i dalje ogroman klub, bez obzira što nije na nekadašnjem nivou – podvukao je Luka Modrić.

Modrić: Moramo da budemo na 100 odsto jer Crna Gora ima dobru ekipu

U nepovoljnom trenutku fudbaleri Crne Gore gostuju Hrvatskoj jer su prije dva dana poraženi od Češke (2:0), a dešavanja na tom meču pokazala su i da se stvorio loš ambijent na relaciji dio navijača – Savez.
Najuticajnija grupa sa sjeverne tribine „Ultra Crna Gora“ prestala je sa navijanjem poslije pola sata ključne utakmice, a dan kasnije oglasila se saopštenjem u kojem je navela da počinje bojkot koji će trajati sve dok se čelnici FSCG javno ne izvine.
Nezvanično, nesuglasice su nastale oko pomoći pri organizaciji puta za Zagreb.
- Nijesam previše upućen, nešto sam načuo. Ne bih se izlijećao s izjavama, ali sigurno je bio najgori trenutak za to što se desilo. Završi se utakmica, pa se onda sjedne i priča i rješava sve. To nam je bila najbitnija utakmica, da smo pobijedili vratili bismo se skroz u igru. Trebalo je da se sačeka pravi trenutak i da se potom sve riješi - prokomentarisao je kapiten Stevan Jovetić na konferenciji za medije pred sjutrašnji meč u Zagrebu (20.45 h), gdje će „sokoli“ ipak imati podršku nekoliko stotina navijača.

Jovetić o bojkotu navijača: Izabran je najlošiji trenutak

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Tag: zakon-o-drzavnim-sluzbenicima-i-namjestenicima