Sudijama i tužiocima se pravo na dodatak na funkciju produžava do 31. decembra 2026. godine - predviđeno je izmjenama zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu koje je Vlada utvrdila na sjednici održanoj danas.
Izmjene ovih akata, kako navode, proizilazi iz načela da sudije i državni tužioci imaju pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije.&nbsp;
- Zarade sudija i tužilaca garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije - istaknuto je u saopštenju.
Vlada je utvrdila i izmjene i dopune Zakona o arbitraži, kojim će se stvoriti uslovi da arbitraža bude prepoznata kao važan instrument za rješavanje sporova ne samo kod privrednih subjekata u Crnoj Gori, već i kod stranih investitora.&nbsp;
- Većom zastupljenošću arbitraže u rješavanju sporova unaprijediće se poslovni ambijent i povećati pravna sigurnost za investiciona ulaganja u Crnoj Gori - ističu u saopštenju.
Cilj ovog zakona je, kako dodaju, i bolje pozicioniranje Crne Gore kao budućeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
- Pored ostalog, predloženim Zakonom je predviđena mogućnost osnivanja stalne arbitražne institucije koja obavlja poslove organizovanja arbitražnih postupaka, podobnost ugovaranja arbitraže za rješavanje sporova o pravima o kojima stranke slobodno raspolažu, osim onih za koje je propisana isključiva nadležnost sudova u Crnoj Gori, unapređenje arbitražnog postupaka, način izbora arbitara, kao i prepoznavanje svih nadležnosti i procesnih mogućnosti arbitražnog tribunala u rješavanju arbitražnih sporova - precizirano je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sudijama i tužiocima pravo na dodatak produžiti do 31. decembra iduće godine, utvrđene i izmjene Zakona o arbitraži

Vlada Sjeverne Makedonije proglasila je sedmodnevno krizno stanje u vezi s snabdijevanjem električnom energijom zbog poremećaja u isporukama lož-ulja iz Grčke. Ova mjera, kakoa navode iz makedonske vlade, omogućava državnoj elektroenergetskoj kompaniji ESM da koristi obavezne državne rezerve lož-ulja bez naknada .
- Ova odluka donesena je zbog nemogućnosti osiguravanja isporuka lož-ulja, koje je ključno za proizvodnju. Državne rezerve lož-ulja dobivenog iz nafte bit će prebačene bez naknade, a ESM je obavezan izvještavati vladu i Ministarstvo finansija o potrošnji lož-ulja &nbsp;- saopštila je vlada u Skoplju nakon sjednice kabineta održane u ponedjeljak.
ESM je zatražio od vlade da proglasi krizno stanje zbog poteškoća u nabavci lignita i lož-ulja iz Grčke.
Kompanija je poremećaje pripisala blokadama koje su grčki poljoprivrednici postavili na graničnim prelazima sa Sjevernom Makedonijom, što je uticalo na isporuku ključnih energetskih resursa za proizvodnju električne energije.
ESM je naveo da je proglašenje krize bilo neophodno kako bi se omogućilo korištenje državnih rezervi i osigurala energetska stabilnost dok se granični prelazi ne vrate u normalan režim rada.
Većina električne energije u Sjevernoj Makedoniji proizvodi se u postrojenjima ESM-a koja koriste lignit i lož-ulje.
Bugarska je, nakon proglašenja kriznog stanja, ponudila Sjevernoj Makedoniji hitne isporuke lož-ulja, saopštila je bugarska vladina informativna služba.
Ponuda je upućena tokom telefonskog razgovora između bugarskog ministra vanjskih poslova Georga Georgieva i njegovog makedonskog kolege Timča Mucunskog, navodi se u izvještajima.
Grčki poljoprivrednici od kraja novembra organizuju putne i granične blokade širom sjeverne Grčke, protestujući zbog kašnjenja u isplati subvencija, niskih otkupnih cijena i rasta troškova proizvodnje.
Demonstranti su blokirali glavne saobraćajnice, uključujući autoput Atina–Solun, kao i granične prijelaze s Bugarskom, Sjevernom Makedonijom i Turskom, čime je poremećen međunarodni teretni saobraćaj.
Poljoprivrednici zahtijevaju veće subvencije, poreske olakšice, zagarantovane minimalne cijene poljoprivrednih proizvoda te nadoknadu za rastuće troškove goriva i đubriva.
Protesti, u kojima su učestvovale hiljade traktora raspoređenih na mjestima blokada, privremeno su ublažili ograničenja putovanja tokom božićnih praznika, ali su demonstranti najavili pojačavanje aktivnosti nakon toga.

Vlada Sjeverne Makedonije proglasila sedmodnevnu krizu: Zbog blokada iz Grčke ne dobijaju lož-ulje

Mnogo je izvjesnije da se ide korak po korak, &nbsp;pa da se pravi jedna vrsta kombinacije u kojoj bi partije imale neki broj zagarantovanih mjesta, a da bi iz ostatka liste mogli da se određeni kandidati dalje profilišu - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Prijedlog raspisivanja referenduma o uvođenju otvorenih lista bi donio benefite, smatra Uljarević, za građane veliki demokratski potencijal, ali se postavlja pitanje, dodaje on, da li bi to rješenje bilo primjenjivo.
Kaže i da će o pitanju izbornih lista upravo odlučivati političke partije, pa nije sigurna da će odjednom pristati da, kako kaže, sijeku granu na kojoj sjede.
- Meni se čini da je mnogo izvjesnije da mi idemo korak po korak, pa da se pravi jedna vrsta kombinacije u kojoj bi partije imale neki broj zagarantovanih mjesta, a da bi iz ostatka liste mogli da se određeni kandidati dalje profilišu- rekla je Uljarević.
Smatra da je olako pokrenuto pitanje referenduma od strane predsjednika Crne Gore, jer bi njegovo &nbsp;organizovanje zahtijevalo dugu, inkluzivnu i, kako ističe, stručnu raspravu.
- Trebalo bi da se pripremi javno mnijenje da se odredi oko određenog pitanja, da ne bismo prosto došli u situaciju u kojoj bi to moglo da rezultira nečim kao što je referendum u Botunu, sa čijim rezultatom se teško mogu iznijeti vlasti na nacionalnom nivou, a pitanje je koliko je ono u javnom interesu- istakla je Uljarević.
Na pitanje kako bez suštinskih reformi i sa slabim institucijama zadržati kurs ka EU, Uljarević podsjeća da je zajedničko istraživanje CGO i Instituta Damar pokazalo da bi 64 posto građana željelo da je Crna Gora članica EU, ali isto tako se, kako kaže, iskristalisala petina građana koja je odlučno protiv i povećan je broj neodlučnih, te da građani percipiraju da su institucije slabe, a politička volja za integracijama nije, ističe ona, neupitna.
- Iako je ta poruka velika i snažna ona je u padu kroz naša istraživanja oko 13 - 14 posto za posljednje dvije godine, to pokazuju i relevantna istraživanja &nbsp;koja je predstavila delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, nasuprot onome što je Evropska komisija predstavila i ja mislim da je to već jedno ozbiljno pitanje kojim bi trebale odgovorne vlasti da se pozabave i da vide kako komuniciraju taj proces. Da li je to u smislu slabosti i potkapacitiranosti institucija, to smo vidjeli kroz naredno pitanje kojim smo pitali građane da li vjeruju da su instititucije sposobne da završe ono što je posao pred nama u 2026. godini, odnosno da zatvore sva preostala pregovaračka poglavlja, vidi se veliki skepticizam u odnosu na to, pa čak i neka vrsta nade da će EU da nam ponovo progleda kroz prste kako bi to moglo da se na neki način okonča. Da bi taj put bio kredibilan institucije moraju konačno da se okrenu ka onome što su reformski procesi, oni su jasno zacrtani u Reformskoj agendi, za to postoje sredstva, Evropska unija je spremna da uloži, ali mi nažalost nemamo &nbsp;neupitnu političku volju, nemamo one političare koji su spremni da ponešto i žrtvuju na tom putu, kako bi mi svoje društvo uredili, upristojili i kako bi ispunili taj minimum standarda- naglasila je Uljarević.
Poručuje i da evropske integracije nijesu spoljno politicko pitanje, već pitanje vrijednosti i standarda, kvaliteta pravosudnog sistema, ali i pitanje, dodaje ona, kako institucije djeluju u odnosu na građane, da li su selektivne ili ne.&nbsp;
&nbsp;Komentarišući odluku Vlade da zabrani nostrifikaciju diploma sa Megatrenda, ona pojašnjava da se takva odluka odnosi na pokušaje nostrifikacije od trenutka stupanja te odluke na snagu, što je, kako kaže, dobro, ali ne i onih koje su već nostrifikovane.
Dodaje da je neophodno provjeriti i one koji donose različite odluke, te smatra da bi bila dobra poruka da se objavi šta su i kojem roku završili poslanici.
- Dugo se priča o tom univerzitetu kao spornom, kao nekom ko zapravo proizvodi diplome u fiktivnom smislu, ne one iza kojih stoji znanje, već samo zvanje, ali ono što se meni čini mnogo važnijim bi bilo da se napravi jedna temeljna provjera obrazovnih isprava naših najviših zvaničnika, posebno članova i članica Vlade kao i poslanika i poslanica Skupštine Crne Gore- ocijenila je Uljarević.
Nevladine organizacije su pozdravile odluku Savjeta JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” da ta književna nagrada bude oduzeta ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, dok je kažnjen i jedan medij zbog objavljivanja dokumentarnog filma koji relativizuje genocid u Srebrenici, a u tužilaštvo je krenulo sa istražnim &nbsp;radnjama u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću.
Uljarević podsjeća da je u godini koju je obilježio politički indukovan revizionizam je važno što je okončana time što je ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada koju, podsjeća ona, nije dobio zbog kvaliteta književnog djela.
- Dobro je da se Bijelo Polje kao grad od toga distancira, dobro je da se ,,Ratkovićeve večeri poezije od toga distanciraju i da se na taj način spere ljaga i sa Ratkovića koji je nesporno veliki crnogorski pjesnik i da se ta manifestacija otvori za sve one koji su je imajući u vidu tu spornu nagradu i zaobilazili. To je jedna od najboljih stvari koja nam se desila u ovoj godini, a ja se nadam da će ona imati i dalje efekte i da šalje poruku ako smo dovoljno uporni i ako postoje oni koji to razumiju, da možemo ostvariti određene uspjehe- poručila je Uljarević.
Naglašava da za tu odluku nijesu glasale partije vlasti, odnosno Demokrate, DF, niti PES, što je, smatra ona, problem koji će politički indukovan revizionizam preliti i u 2026.godinu.
- Odlična je odluka Agencije za audiovizuelne medijske usluge koja se odnosi na kažnjavanje jedne televizijske stanice i da ona može biti instruktivna i za druge. Konačno ne bih polagala prevelike nade kada je riječ o tužilaštvu, jer tužilaštvo se do sada pokazalo kao jedna snažna brana i odbrana svim tim procesima koji na različite načine podržavaju anti civilizacijske vrijednosti i odbrana vlastia 2020. godine- naglasila je Uljarević.
Osvrćući se na progon medija, urednika i novinara od strane tužilaštva, Uljarević podsjeća da to nije prvi put, ali je uvijek javnost zbunjena jer je nejasno zbog čega se nalaze u tim tužilačkim spisima.&nbsp;
Podsjeća da je i u slučaju protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića jedan broj urednika i novinara targetiran, što djeluje kao tužilaštvo preuzima ulogu, kako kaže, samoregulatora u novinarskoj profesiji.
- Može da vam se dopada ili ne dopada kako određeni mediji izvještavaju, možete da procjenjujete da li je to profesionalno ili neprofesionalno, ali to nije posao tužilaštva, tužilaštvo treba da određuje biće krivičnog djela i ukoliko to postoji onda je u redu da se i takva lica procesuiraju. Mi do sada nijesmo dobili uvjerljivu argumentaciju da je to tako i onda to zapravo šalje jedan efekat zastrašivanja prema medijima i prema novinarima i urednicima koji bi trebalo valjda da ograniči kritiku prema tužilaštvu i prema drugim institucijama, što nije dobro, to nije karakteristika demokratskog društva i ja vjerujem da će ti slučajevi biti zabilježeni i u međunarodnim izvještajima koji se odnose na slobodu medija- zaključila je Uljarević.

Uljarević: Otvorene liste bi bile demokratski iskorak, nijesam sigurna da će partije pristati da sijeku granu na kojoj sjede

U emisiji Srećan dan govorimo o dječjem svijetu gdje mašta i talenat rastu bez granica. 
Naši gosti su Marina Vujović, direktorica Multidisciplinarnog centra za djecu, Anđela Jovanović, učiteljica, Đina Jovanović, solistkinja i Lena Vidić, recitatorka. 
Otkrivamo koliko je važno djeci dati slobodu izraza, podršku i sigurno okruženje za razvoj kreativnosti. 
U fokusu emisije je i humanitarna akcija studenata Medicinskog fakulteta „Napunimo vreću, podijelimo sreću“. O ideji, solidarnosti i snazi mladih ljudi koji pomažu zajednici govori Miloš Čolaković, student šeste godine medicine, studentski povjerenik i predsjednik Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta. 
Društvo će nam praviti i Taško Ademović, koji je zadužen za dobru muziku. 
 
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

''Srećan dan'' na TV E: O humanitarnoj studentskoj akciji „Napunimo vreću, podijelimo sreću“ i razvoju kreativnosti i slobode izraza kod djece

Povodom saopštenja Akcije za ljudska prava (HRA) ''HRA: Šćepanović netačno predstavio razgovor s Gorjanc-Prelević i pokušao da diskredituje naš rad'' oglasio se demantijem v.d. direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović.&nbsp;
<h3>Njegovo saopštenje prenosimo integralno:</h3>
- Juče sam pred Odborom za bezbjednost i odbranu ukazao na praksu razvijenih zemalja i demokratija – Italije, Francuske, Španije, Velike Britanije i Njemačke – kada je riječ o zaštiti integriteta policijske profesije. Na osnovu analize tih sistema i međunarodnih standarda, iznio sam kako bi u formalnom smislu trebalo da izgleda duh norme ukoliko se usvoje amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima koji će biti predloženi, koji se direktno odnose na utvrđivanje postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju.
Ukazao sam na dva koncepta. Prvi se odnosi na disciplinske postupke za povrede radnih obaveza, povrede službene dužnosti i prestupe. Drugi predstavlja teži oblik – statusnu nespojivost sa policijskom profesijom, u slučajevima kriminalnih i mafijaških veza sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, kada se gubi moralno povjerenje u instituciju. U tom slučaju ne vodi se disciplinski postupak, već se radni odnos prekida po sili zakona (ex lege), uz pravo na sudsku žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja.
Pojašnjavao sam da Crna Gora treba da inkorporira ovakvu normu u Zakon o unutrašnjim poslovima, posebno u slučajevima pokrenutih krivičnih postupaka sa elementima organizovanog kriminala i korupcije, kao i kada su utvrđene notorne činjenice da je policijski službenik odao podatke do kojih je došao prilikom obavljanja policijskog posla neovlašćenim licima. U oba slučaja, duh norme treba da bude prestanak radnog odnosa po sili zakona, uz pravni lijek - pravo na žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja.
Dalje sam pojasnio i tri dodatna slučaja: kada policijski službenik neovlašćeno ostvaruje kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, saboterima i licima povezanim sa takvim grupama, kada je evidentiran u bazama nadležnih organa iz oblasti droga, kao i kada ne dobije dozvolu za pristup tajnim podacima. U tim situacijama bi se sprovodio disciplinski postupak i normirala sankcija po utvrđenom postupku - gubitak policijskog zvanja i ovlašćenja, nakon čega se takvo lice može rasporediti na radno mjesto gdje se ne primjenjuju policijska ovlašćenja u okviru organa ili van istog.
U svom izlaganju sam naveo da i važeći Zakon o unutrašnjim poslovima već prepoznaje nedostojnost za vršenje službe i propisuje sankcije kao težu povredu službene dužnosti, imajući u vidu da je Zakon o unutrašnjim poslovima lex specialis. Govorio sam i o
postojećim mehanizmima kontrole, disciplinskim postupcima i nezavisnim tijelima van Uprave policije.
O ovim pitanjima - trenutno važećem Zakonu u o unutrašnjim poslovima, sam jasno i precizno razgovarao sa predstavnicama Akcije za ljudska prava i Akcije za ženska prava na sastnaku održanom u zgradi Uprave policije 13. septembra 2025. godine. Pored ključne teme sastanka – postupanja policije povodom masovnog ubistva na Cetinju – detaljno sam ih, na krajnje profesionalan i konstruktivan način, upoznao sa širokim dijapazonom sveobuhvatnih mjera i radnji koje Uprava policije preduzima u skladu sa zakonom, pravilnicima i standardnim operativnim procedurama, sa ciljem da demistifikujem u tom trenutku i razjasnim tvrdnje koje su bile prisutne u javnom diskursu o navodnom prikrivanju informacija o tragičnom slučaju na Cetinju, kao i aktuelnoj temi kojoj se u javnom prostoru od pojedinih medija instrumentalizuje Zakon o unutrašnjim poslovima kao „političkom veting“.
Ostajem pri stavu da sam, radi zaštite integriteta institucije kojom rukovodim, osim na temu vezanu za tragediju na Cetinju, da sam i temu vezanu za integritet otvorio odgovorno i argumentovano, predstavio sagovornicama koje su pažljivo saslušale izlaganje koja sam pojasnio kroz procedure i mehanizme kontrole i kontradiktorne postupke koji omogućavaju pravo na odbranu u pokrenutim disciplinskim postupcima da bi u jednom momentu, predstavnica Akcije za ljudska prava ukazala “da je obim informacija veliki, da iste nije u mogućnosti da apsorbuje i da za ovu temu nije bila pripremljena”.
Tokom cijelog izlaganja ni jedna aktivnost nije bila usmjerena protiv predstavnica koje su prisustvovale sastanku i ostaje nejasno na osnovu čega se predstavnica pronašla u ovom izlaganju jer v.d. direktora ni u jednom segmentu nije ukazao da je ista na strani odbrane kriminala.
Razlog zbog kojeg sam ove činjenice juče iznio na sjednici Odbora jeste potreba da se javnost upozna da se u pojedinim saopštenjima određenih autora tekstova i uopšte u izlaganjima pojedinaca ne iznose paušalne ocjene bez prethodne provjere činjeničnog stanja upoznavanja sa zakonskim propisima i procedurama.
Ovim putem želim jasno da ukažem da niko nije degradiran niti delegitimisan, već ističem da je ključno načelo u Upravi policije integritet koji štiti policijsku organizaciju od infiltracije organizovanog kriminala sa jedne strane i povjerenje građana u rad institucija.
Bez integriteta nema povjerenja. Bez povjerenja nema saradnje i profesionalizma. Ovaj Zakon nema kompromis sa kriminalom i u vezi sa tim pozivam sve zainteresovane strane, prijatelje bezbjednosti i zaštite ljudskih prava, slobode i bezbjednosti građana da na jedan konstruktivan način razgovaramo o najosjetljivijim temama uz uvažavanje pretežnijeg javnog interesa i zakona koji mora biti iznad svakog pojedinca.

Šćepanović: Nejasno na osnovu čega se predstavnica HRA pronašla u izlaganju, niko nije degradiran niti delegitimisan

Mi, suverenisti, ne želimo da generalna konzulka Crne Gore u Njujorku bude Snežana Jonica, sa njom nećemo sarađivati, jer znamo čiju politiku sprovodi i da joj je šef Andrija Mandić, kazao je za portal ETV Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku.
On podvlači da i vrapci na grani znaju ko je i šta je Jonica, čiji je kadar, kakvu politiku sprovodi i ko joj je šef, a to je Andrija Mandić, koji hoće da „pročisti krvnu sliku“ u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, da očisti predstavništva od patriota, da obori suverenističku politiku kako bi se uskoro mogao mijenjati Ustav građanske Crne Gore i da se koči ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
- Snežana Jonica mu je vjerna do groba, kao što je bila pobornik politike Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića, i takvi kadrovi ne mogu da zastupaju suverenu, građansku Crnu Goru. Jonica će sada početi da priča i o bratstvu i jedinstvu samo kako bi ostvarili svoje ciljeve i pokorili Crnu Goru - naveo je on.
Na pitanje da li, zbog svega navedenog, planiraju da pokrenu peticiju kojom bi eventualno tražili da Jonica ne bude generalna konzulka, Rastoder je kazao da to u ovom trenutku nije toliko važno koliko je važno da ne sarađuju sa njom dok je ona na toj funkciji.
- Mi, suverenisti, nećemo sa njima. A znamo dobro da je bila protiv nezavisnosti Crne Gore i ulaska Crne Gore u NATO i da je uvijek bila za Rusiju, a ne za Evropsku uniju, i takvi ne mogu dobiti prolaz kod nas - &nbsp;naveo je Rastoder za portal ETV.
Vlada Crne Gore je u novembru imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku Crne Gore u Njujorku.

Rastoder: Suverenisti neće sarađivati sa Jonicom u Njujorku, znamo ko je i da joj je šef Andrija Mandić

Budvanska policija uhapsila je M.P. &nbsp;koji se sumnjiči za pucnjavu sinoć u Budvi.
Jedna muška osoba prijavila je sinoć Odjeljenju bezbjednosti Kotor da je kod tvrđave Mogren u Budvi da je muškarac pucao iz vatrenog oružja u njegovom pravcu, nakon čega je pobjegao u pravcu Podgorice.
Ovom prilikom oštećeni nije zadobio tjelesne povrede.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su sa događajem odmah upoznali službenike Odjeljenja bezbjednosti Budva koji su preduzeli hitne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja događaja - saopšteno je iz Uprave policije.
Od nekoliko osoba su prikupljena obavještenja na zapisnik na okolnosti događaja, utvrđen je identitet osumnjičenog i on je lociran u Podgorici. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
Postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama M.P. stiču elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- M.P. je u ranim jutarnjim satima uhapšen i u zakonskom roku će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su u policiji.

Budva: Uhapšen osumnjičeni za pucnjavu kod tvrđave Mogren

Udruženje nestalih beba Vojvodine i Savez kršćana Hrvatske organizovali su još jednu međunarodnu konferenciju posvećenu rasvjetljavanju sudbina nestalih beba na prostoru bivše Jugoslavije, ovoga puta u Sarajevu.&nbsp;
Kako su istakli u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, međunarodna konferencija pod nazivom „Quo vadis humanosti – Istina o nestalim bebama i obaveza zaštite svakog djeteta“, okupila je majke, porodice, aktiviste, stručnjake i ljude savjesti iz cijelog regiona ujedinjene u boli.
- Ko može bolje razumjeti majke nestale djece od ranjenog Sarajeva? Grada koji je preživio opsadu, grad u kojem su ulice natopljene suzama majki koje su u posljednjem ratu izgubile djecu. Sarajevo zna što znači čekati, nadati se, tražiti istinu među ruševinama sistema i ljudskosti. Sarajevo zna što znači kada institucije ćute, a bol ne prestaje – piše u saopštenju.
Ključna pitanja i na ovoj konferenciji bila su - zašto odgovorni ćute, zašto se arhive zatvaraju, zašto pravda još nije stigla, zašto djeca nemaju ime?
- Posebno snažan utisak ostavila je Ana Pejić, čiji je dugogodišnji rad dao tračak nade majkama koje su godinama gurane na margine društva, proglašavane preosjetljivima, sumnjičavima ili čak ludima jer nijesu pristajale na zvanične verzije. Njena poruka bila je jasna: upornost je jedino što sistem ne može da slomi – naglasili su u saopštenju.
Profesor Kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog tima koji istražuje slučaj nestalih beba, na konferenciji je govorio o načinima krađe beba, modusu operandi koji su koristili počinitelji, perfidnosti zloupotrebe postporodiljskog stanja i šoka majke, kako bi se djeca proglašavala mrtvom, bez ijednog materijalnog dokaza koji bi potkrijepio takve tvrdnje.&nbsp;
Predstavio je i dio rezultata istraživanja sprovedenog na području Srbije, a koje je obuhvatilo 33 porodice. Objasnio je da će rezultati istraživanja do kraja godine biti upućeni jednom od najprestižnijih kriminoloških časopisa na recenziju.
- Nadamo se da će recenzije biti pozitivne i da će od strane eminentnih profesora rad biti prihvaćen za objavljivanje – rekao je on, uz konstataciju da će ovim fenomen ukradenih beba prvi put biti dio naučog opusa.
Generalni zaključak konferencije, kazao je Dizdarević, jeste da „entuzijazam pojedinaca ili grupa u zaštiti žrtava, a osobito djece i maloljetnika mora dobiti institucionalnu dinamiku“.
- Uloga i značaj međunarodnih organizacija za zaštitu djece, čini se više nego neophodna – kategoričan je on.
Na konferenciji se, dodaje se u saopštenju, bez uvijanja govorilo o sumnjama na organizovanu trgovinu bebama, o nestalim dokumentima, o porodilištima kao posljednjim mjestima gdje su roditelji viđeli svoju djecu, o potpisima koji nikada nijesu objašnjeni i o smrtnim listovima bez tijela.&nbsp;
- Govorilo se i o tome da iza svega ne stoje „greške sistema“, već sistem sam. Kako je istaknuto, iza ove tragedije stoje strukture koje su se nekada nazivale „službama državne sigurnosti“, a danas se kriju iza demokratskih fasada, procedura i sporih sudova. Zato se ćuti. Zato se u nekim državama regiona rezolucije o zločinima nad djecom odbacuju ili obesmišljavaju. Zato se apelima roditelja odgovara formalno, hladno ili nikako. Jer država ne može priznati ono što zna – jer bi tada morala priznati i sopstvenu saučesničku ulogu – kategorični su u saopštenju, uz konstataciju da „istina, koliko god bila strašna, ima jednu osobinu – ne može zauvijek ostati skrivena“.
U novembru je domaćin međunarodne konferencije o nestalim bebama sa prostora bivše SFRJ bio Zagreb kada je naglašeno da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, te da je to pitanje savjesti čitavog društva.
U Londonu je 29. oktobra predstavljen naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije.
Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao sekretar Saveza kršćana Hrvatske Bojan Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus.
Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završavale u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima.
Prema nezvaničnim procjenama, čak 250.000 beba u bivšoj Jugoslaviji proglašeno je mrtvim pod nerazjašnjenim okolnostima, a roditelji vjeruju da su ukradene i date na nelegalna usvajanja.

Službe sigurnosti bile dio lanca trgovine đecom

Budvanska policija provjerava da li je kasno sinoć, u tom gradu, došlo do upotrebe vatrenog oružja, pišu Vijesti pozivajući se na nezvanična saznanja iz policije.
Nekoliko policijskih patrola uputilo na lice mjesta, nakon što im je prijavljen incident.
Prema istim informacijama, u pucnjavi nije bilo povrijeđenih.

Tag: zakon-o-drzavnom-tuzilastvu

Sudijama i tužiocima pravo na dodatak produžiti do 31. decembra iduće godine, utvrđene i izmjene Zakona o arbitraži

Vlada Sjeverne Makedonije proglasila sedmodnevnu krizu: Zbog blokada iz Grčke ne dobijaju lož-ulje

Uljarević: Otvorene liste bi bile demokratski iskorak, nijesam sigurna da će partije pristati da sijeku granu na kojoj sjede

''Srećan dan'' na TV E: O humanitarnoj studentskoj akciji „Napunimo vreću, podijelimo sreću“ i razvoju kreativnosti i slobode izraza kod djece

Šćepanović: Nejasno na osnovu čega se predstavnica HRA pronašla u izlaganju, niko nije degradiran niti delegitimisan

PRATITE TVe UŽIVO