Usvajanje izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nije samo obaveza prema Evropskoj uniji (EU), već i prema građanima koji zaslužuju transparentan, pravičan i sistem otporan na korupciju, kazao je kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.
On je rekao da taj zakon predstavlja jedan od ključnih sistemskih zakona u oblasti borbe protiv korupcije, koja je centralni dio pregovaračkog poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava.
- Imamo nekoliko ključnih razloga da do kraja godine pripremimo ovaj tekst za usvajanje - kazao je Čarapić u intervju agenciji MINA.
Kako je naveo, napredak u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, direktno utiče na cjelokupan proces evropskih integracija.
- U novembru smo dobili Izvještaj o napretku od Evropske komisije (EK), čime je prvi put u posljednjih deset godina vrlo dobrim (četvorka na skali od 1 do 5) ocijenjen naš napredak za reforme u pravosuđu - rekao je Čarapić.
On je kazao da razlog zbog kojeg država nije dobila ocjenu „odličan” leži u činjenici da izvještaj jasno naglašava da je potrebno riješiti pitanje finansiranja političkih subjekata, kako bi se spriječili potencijalni koruptivni uticaji na donosioce odluka.
- Obavezali smo se EK da će ovaj zakon biti završen do kraja godine - naveo je Čarapić.
Prema njegovim riječima, ispunjavanje obećanja ključ je za očuvanje kredibilnosti i pouzdanosti kao partnera u procesu evropskih integracija.
Čarapić je rekao da je Pokret Evropa sad (PES), kao novi politički subjekt na crnogorskoj sceni, najbolje osjetio nejednakost u postojećem sistemu, koji favorizuje velike i etablirane stranke na račun manjih i novih političkih aktera.
Usvajanjem tog zakona, kako je kazao, žele da stvore ravnopravnije uslove za političku borbu i pojačaju kontrolu nad finansiranjem, kako bi spriječili zloupotrebe.
On je istakao da, u krajnjem, usvajanje zakona nije samo obaveza prema EU.
- To je obaveza prema građanima. Oni zaslužuju sistem koji je transparentan, pravičan i otporan na korupciju - naglasio je Čarapić.
Na pitanje u kojim segmentima finansiranja partija i kampanja je evidentiran najveći prostor za malverzacije i nepravilnosti, on je odgovorio da su najveće nepravilnosti vezane za zloupotrebu državnih resursa – zapošljavanje, korišćenje državnih fondova u izborne svrhe i pojačana socijalna davanja u toku izborne kampanje.
Prema riječima Čarapića, političke partije na vlasti godinama su koristile pravne praznine u postojećem Zakonu, kako bi stekle prednost u odnosu na ostale takmičare u političkoj utakmici.
- Navešću samo jedan primjer – kada je krajem 2019. godine Demokratska partija socijalista (DPS) usvajala aktuelni Zakon o finansiranju, njegovi poslanici su uveli ograničenja zapošljavanja u javnim institucijama, ali su „zaboravili” državna preduzeća i u velikoj mjeri koristili tu rupu u Zakonu - kazao je Čarapić.
On je rekao da vjeruje da se svi sjećaju čuvene maksime „jedan zaposleni, četiri glasa”, koju je izgovorio jedan od najviših funkcionera DPS, a „njegova partija je zdušno primjenjivala taj princip”.
- PES je nastao kao partija čiji je cilj borba protiv takvih pojava koje ruše tkivo crnogorskog društva - istakao je Čarapić.
Zbog toga su, kako je kazao, u nacrt novog zakona unijeli predlog da se u toku izborne kampanje ne samo ograniči, već da se u potpunosti zabrani zapošljavanje i u državnim preduzećima.
Na pitanje da li je totalna zabrana zapošljavanja u javnom sektoru tokom kampanja dovoljna kako bi bio riješen problem partijskog zapošljavanja na koji se godinama ukazuje, Čarapić je odgovorio da je to svakako korak naprijed u rješavanju tog problema, ali da nije dovoljno kao samostalno rješenje.
- Važeći, naslijeđeni sistem ima mnogo rupa koje omogućavaju različite oblike zloupotreba, čak i van formalnog perioda kampanje - kazao je Čarapić, navodeći da se partijsko zapošljavanje često dešava prije zvaničnog početka kampanje, ili kroz privremene ugovore i angažmane koji formalno ne podliježu kontroli.
On je rekao da, takođe, nedostatak transparentnosti u procedurama zapošljavanja i slaba kontrola omogućavaju nastavak tih praksi.
- Dakle, ova mjera je značajan početak, ali mora biti dio šire reforme koja će obuhvatiti cjelokupni proces zapošljavanja u javnom sektoru - dodao je Čarapić.
On je naveo da su, pored toga, nepravilnosti vezane i za izvještavanje političkih subjekata o troškovima, što će predloženim zakonom biti unaprijeđeno.
- Izvještaji o troškovima koje će podnositi politički subjekti na ovaj način će morati biti detaljniji, a kontrole i sankcije u slučajevima nepodnošenja izvještaja, ili podnošenja netačnih podataka pojačane - kazao je Čarapić.
Usvajanje Zakona o finansiranju političkih subjekata, kako je ocijenio, moglo bi biti ključni podsticaj za dalji rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Na osnovu dosadašnjeg iskustva, većina članova, ako ne i svi, dijele zajednički cilj – uspješan proces izborne reforme - rekao je Čarapić.
Prema njegovim riječima, postignuti konsenzus i rezultati na ovom zakonu pokazuju da je saradnja moguća i daju osnov za optimizam da Odbor može raditi kontinuirano, bez zastoja, i završiti izbornu reformu do kraja iduće godine.
- Prethodnih godinu dana rada Odbora za izbornu reformu bilo je veoma turbulentno. Iako je prva sjednica Odbora održana još u januaru ove godine, ozbiljan rad je počeo tek u junu, jer je do tada DPS blokirao rad Odbora - naveo je Čarapić.
Međutim, kako je kazao, u posljednjih šest mjeseci postignut je značajan napredak.
On je dodao da je održano deset sjednica radne grupe koja se bavila izmjenama Zakona o finansiranju, što je rezultiralo nacrtom zakona koji je u petak upućen na javnu raspravu.
Čarapić je rekao da je rad na tom zakonu poslužio kao svojevrsni pilot projekat za Odbor, pružajući dragocjene lekcije o tome šta u radu funkcioniše, a šta ne.
- Pored toga, uspostavljena je saradnja sa međunarodnim organizacijama poput ODIHR-a, NDI-a i IFES-a, koje pružaju stručnu podršku ovom procesu - dodao je Čarapić.
On je kazao da je u toku izrada Mape puta koja će precizno definisati prioritete i rokove za aktivnosti planirane u narednoj godini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čarapić: Građani zaslužuju sistem otporan na korupciju

Predsjednik države Jakov Milatović negirao je navode iz prijave upućene Agenciji za sprječavanje korupcije od 30. septembra, da je u toku radnog vremena govorio na pres konferenciji liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ i time navodno prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Milatović je istakao da specifičnost obavljanja Ustavom utvrđenih nadležnosti predsjednika Crne Gore podrazumijeva cjelodnevno organizovanje svakodnevnih aktivnosti, koje nije moguće uklopiti u okviru standardnog radnog vremena.
- Ukazujem da je neposrednim izborom od strane građana, predsjedniku države povjereno vršenje dijela poslova izvršne vlasti te da se radi o izabranom a ne zaposlenom licu, bez obzira što mu pripadaju određena prava po osnovu rada (zarada, odmor i sl). Stoga, radno vrijeme predsjednika nije unaprijed definisano niti propisom niti ugovorom o radu i, samim tim, nije moguće kršenje radnog vremena na način kako se to navodi u prijavi - naglasio je Milatović u saopštenju.
Kako je rekao, tog, kao i svakog drugog dana, svoju satnicu je organizovao u skladu sa dnevnim predsjedničkim obavezama i učestvovanje na navedenoj konferenciji za štampu, tvrdi, ni na koji način nije uticalo na ažurnost i kvalitet njihovog vršenja.&nbsp;
- Napominjem da na predmetnom događaju nisam govorio kao predsjednik Crne Gore, da sam to uradio u pauzi između planiranih radnih obaveza, te da tom prilikom nisam prekršio niti jedan propis - naglasio je Milatović.
On je negirao i prijavu ASK-a u kojoj je navedeno da je, kao predsjednik Crne Gore, u prostorijama državne institucije imao obraćanje koje je objavljeno na Jutjub kanalu 24. septembra 2024. godine, u cilju navodnog favorizovanja liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“.&nbsp;
- Uvidom u sadržinu mog obraćanja, koje je javno dostupno, moguće je nedvosmisleno utvrditi da njime ni na koji način nisam pozvao građane i građanke da glasaju određenu izbornu listu već naprotiv - da podrže one za koje smatraju da dijele njihovu viziju razvoja Podgorice. Na taj način, kao Predsjednik Crne Gore, želio sam da svojim obraćanjem motivišem građane da na proteklim izborima slobodno iskažu svoj politički stav i time doprinesu afirmaciji demokratije - istakao je Milatović.&nbsp;
Predsjednik države je još jednom pozdravio proaktivan pristup nevladinog sektora u praćenju izbornog procesa, ohrabrujući ga da neselektivno sprovode svoje aktivnosti.&nbsp;
U tom smislu, Milatović je iskazao očekivanje da će očigledni primjeri funkcionerske kampanje izvršne vlasti na državnom i lokalnom nivou, koji su pratili protekle izbore u Podgorici, u narednom periodu zavrijediti punu pažnju nadležnih institucija i nevladinih organizacija.

1250x600

1084x550

Milatović negirao navode iz prijava ASK-a: Nisam prekršio zakon

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) odgovorila je Portalu ETV da još ,,sprovode postupak i utvrđuju“ da li je uprava Podgorice prekršila Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kada su objavlili javni poziv za dodjelu po 50 eura za školski pribor đaka prvaka.&nbsp;
Pozivajući se na član 20 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Glavni grad je 19. septembra objavio javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda.
U nemuštom odgovoru iz ASK-a su kazali da ova vrsta subvencioniranja nije definisana kao jednokratna pomoć jer nije navedena u Odluci Glavnog grada o pravima iz socijalne i dječje zaštite iz 2021. godine čiji član 7 propisuje jednokratnu i vanrednu pomoć.&nbsp;
<h2>(NE)ZAKONITI POKLON&nbsp;</h2>
Članom 12 te odluke propisana su prava iz dječje zaštite: „poklon paket za novorođeno dijete“ i „novčana pomoć za školovanje“. U ASK-u dodjeljivanje novca za kupovinu školskog pribora iz nekog razloga ne tumače kao „novčanu pomoć za školovanje“.&nbsp;
- Kako kupovina školskog pribora nije jednokratna pomoć propisana članom 7 pomenute Odluke, na ovo pravo ne primjenjuje se zabrana propisana članom 40 stav 1 ZFPSiIK - naveli su u ASK-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Namjerno ili slučajno ASK izbjegava da konstatuje činjenice: da je Javni poziv za dodjelu novčanih sredstava za kupovinu školskog pribora za učenike prvog razreda osnovne škole za školsku 2024/2025 godinu donijet na osnovu člana 20 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ali i da je to sve odrađeno u periodu izborne kampanje za Podgoricu.&nbsp;
Nije jasno ni pozivanje ASK-a na bilo koju odluku Glavnog grada, pa ni na Odluku o pravima iz socijalne i dječje zaštite jer član 40 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja vrlo jasno predviđa zabranu davanja jednokratne novčane pomoći u predizbornom periodu.
<h2>UVOĐENJEM BESPLATNOG PREVOZA PREKRŠEN ZAKON</h2>
Dodatno, prije nego su odgovorili na naša pitanja iz ASK-a su saopštili da Glavni grad jeste prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje jer je uoči podgoričkih izbora donio odluku o uvođenju besplatnog prevoza u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju.
Odobrenje za tu odluku gradonačelnica Olivera Injac inače je dobila upravo od vrha ASK-a Dušana Drakića - &nbsp;iako ta institucija ne daje odobrenja za donošenja odluka, već je tu da primjenjuje zakone.
U ASK-u su u jučerašnjem saopštenju istakli da im je „posebnu pažnju“ privukla upravo Odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće „Putevi“ d.o.o.
- Nakon analize prikupljenih dokaza, spisa predmeta i Izjašnjenja na rezultate ispitnog postupka koje je dostavio Glavni grad, Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona - istakli su u ASK-u.
Dodali su da su uzeli u obzir navode iznijete u izjašnjenju Glavnog grada, u kojem je istaknuto da navedena Odluka nije donijeta u svrhu sprovođenja izborne kampanje niti da je političke prirode, te da njome nijesu omogućeni benefiti ili vršena bilo kakva diskriminacija prema bilo kojoj kategoriji stanovništva, već se jednako odnosi na svakog ko koristi autobuse na linijama kojima upravlja gradsko preduzeće „Putevi doo“.
- U izjašnjenju se dalje navedeno da je povod za donošenje Odluke bilo obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti, kao vodeće kampanje Evropske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, u kojoj učestvuje više hiljada gradova i opština širom Evrope, te da je slična praksa bila prisutna i prethodnih godina - kazali su u ASK-u.
Cijeneći sve ove navode, Agencija ukazuje na to da je navedena Odluka donijeta u obimu drugačijem nego prethodnih godina, budući da je njome određeno da pravo na besplatan prevoz korisnici prevoza ostvaruju u periodu od 01.09.2024. do 30.09.2024, dakle mjesec dana, dok se Evropska nedjelja mobilnosti obilježava od 16.09. do 22.09.2024. godine.&nbsp;
- Dakle sedam dana, čime je uvedena nova subvencija u plaćanju komunalnih usluga, javnog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima koje pruža privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave - istakli su u ASK-u.

Anja Ivanović

Javni poziv Glavnog grada za dodjelu po 50 eura za đački pribor ASK ne vidi kao jednokratnu pomoć?!

Odlukom o uvođenju besplatnog prevoza prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada u predizbornom periodu Glavni grad je prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
To je saopšteno iz &nbsp;Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u kojoj kažu da su pokrenuli je brojne postupke iz svoje nadležnosti u vezi sa sumnjama u kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i zloupotrebu javnih resursa tokom kampanje za lokalne izbore.
Kažu da im je posebnu pažnju privukla upravo Odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće "Putevi" d.o.o.
- Nakon analize prikupljenih dokaza, spisa predmeta i Izjašnjenja na rezultate ispitnog postupka koje je dostavio Glavni grad, Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona - istakli su u ASK-u.
Dodaju da su uzeli u obzir navode iznijete u Izjašnjenju Glavnog grada, u kojem je istaknuto da navedena Odluka nije donesena u svrhu sprovođenja izborne kampanje niti da je političke prirode, te da njome nijesu omogućeni benefiti ili vršena bilo kakva diskriminacija prema bilo kojoj kategoriji stanovništva, već se jednako odnosi na svakog ko koristi autobuse na linijama kojima upravlja gradsko preduzeće „Putevi doo“.
- U Izjašnjenju je dalje navedeno da je povod za donošenje Odluke bilo obilježavanje Evropske nedjelje mobilnosti, kao vodeće kampanje Evropske komisije za podizanje svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti, u kojoj učestvuje više hiljada gradova i opština širom Evrope, te da je slična praksa bila prisutna i prethodnih godina - dodaju u ASK-u.
Cijeneći sve ove navode, Agencija ukazuje na to da je navedena Odluka donijeta u obimu drugačijem nego prethodnih godina, budući da je njome određeno da pravo na besplatan prevoz korisnici prevoza ostvaruju u periodu od 01.09.2024. do 30.09.2024, dakle mjesec dana, dok se Evropska nedjelja mobilnosti obilježava od 16.09. do 22.09.2024. godine.&nbsp;
- Dakle sedam dana, čime je uvedena nova subvencija u plaćanju komunalnih usluga, javnog prevoza putnika u gradskim i prigradskim naseljima koje pruža privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave - istakli su u ASK-u.
ASK će, poručuju, nastaviti da sa punom posvećenošću prati poštovanje svih zakonskih obaveza tokom izborne kampanje i da osigurava transparentnu upotrebu javnih resursa, sa ciljem sprečavanja njihove zloupotrebe.

ASK: Glavni grad prekršio Zakon donošenjem odluke o besplatnom prevozu

U Budilniku na Telviziji E analiziramo bezbjednost na putevima. Poseban fokus biće crne tačke na saobraćajnicama u Crnoj Gori, ali i kako smanjiti saobraćajne nesreće. Povodom Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba, razgovaramo o njihovim pravima, ali i sa svim onim što su problemi i izazovi te zajednice . Istražićemo i uticaj ekoloških incidenata na zdravlje i prirodu, te mjere za ublažavanje tih posljedica. Na kraju, donosimo jutarnje vježbe iz Bemax teretane za energičan početak radne sedmice.
U emisiji Srećan dan, od 9 do 11 sati, saznajte kako pronaći mir i kreirati mali svijet radosti i istinskog prihvatanja. O tome u emisiji govori Darija Bambur, psihoterapeutkinja. O tome kako je otklon od senzacionalizma čini težim put do uspjeha u medijima govori Vedrana Tadić Tarailo, urednica MNE magazina.
Gledaoci Televizije E će moći da pogledaju priču o čuvenim Senčovim ćevapima. Počinje i Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori, pa u Srećnom danu otkrivamo šta će se sve naći na programu ove manifestacije.
 
&nbsp;

Jutro na Televiziji E

Na crnogorskim putevima saobraća se uglavnom nesmetano, po suvim kolovozima, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG). Ipak, vozači se upozoravaju na moguće sitnije odrone duž klisura i usjeka, kao i na povremene zastoje na dionicama gdje se izvode radovi.
Od sutra, 1. aprila, prestaje obaveza korišćenja zimskih pneumatika na putevima gdje je to propisano signalizacijom, ali se podsjeća da u slučaju zimskih uslova (snijeg, led, poledica) i dalje važe posebna pravila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara - Mojkovac (mjesto Sokolovina) i dalje je na snazi potpuna obustava saobraćaja zbog sanacije odrona, a radovi se nastavljaju do daljeg.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine - Poda i Poda - Berane, od 1. do 30. aprila, obustave saobraćaja biće na snazi u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00 do 17.00 sati, zbog rekonstrukcije puta.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje - Jasenovo Polje, saobraćaj se obustavlja svakog dana osim nedjeljom, od 10.00 do 12.00 i od 13.00 do 15.00 sati.
Rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute uslovila je totalnu obustavu saobraćaja u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati, do 31. marta.
Na magistralnom putu M-1 (Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac - Ulcinj), zbog radova na tunelima Mogren, Belveder i Kruče, saobraćaj se odvija naizmjenično, uz povremene obustave ne duže od 10 minuta, u periodu od 23.00 do 05.00 sati, sve do 11. aprila.
Na magistralnom putu M-10 Cetinje - Budva, lokalitet Boreti, saobraćaj se odvija jednosmjerno na mjestima izvođenja radova, a isti režim će trajati do 15. maja.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina i farbanja obloge, saobraćaj se odvija naizmjenično, uz moguće kratkotrajne potpune obustave, i to u periodu od 22.00 do 06.00 sati, sve do 28. maja.
Takođe, na dionici između tunela Raš i komandnog centra tunela Sozina, saobraćaj će biti naizmjeničan do 4. juna zbog ugradnje zaštitne Čelične mreže.
Od 11. marta do 30. aprila, u blizini škola i na raskrsnicama u više crnogorskih opština sprovode se radovi na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja. Na tim lokacijama saobraćaj se odvija naizmjenično, uz moguće totalne obustave ne duže od 15 minuta.
Na autoputu saobraćaj teče bez izmjena u režimu odvijanja.
Tokom protekla 24 sata, na crnogorskim putevima dogodilo se 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe zadobile teže, a devet osoba lakše povrede.
Auto-moto savez Crne Gore pruža tehničku pomoć na javnim putevima, uključujući otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje vozila do prvog servisa za sve registrovane automobile u Crnoj Gori. Informacije i pomoć dostupni su 24 sata putem telefona 19807, 020 234 999 i 063 239 987.

Saobraća se nesmetano, povremene obustave zbog radova

O tome kako se biraju direktori obrazovnih ustanova i šta su nedostaci koji su centralizovali i politizovali naš obrazovni sistem pisao sam 2019. godine (<a href="https://www.antenam.net/stav/116289-kako-biramo-direktore-skola">tekst možete pročitati ovdje</a>).
Aktuelna prosvjetna vlast nije promijenila proceduru izbora direktora obrazovnih ustanova: ministar ih bira i razrješava. O tome sam kritički pisao prošle godine (https://www.antenam.net/stav/335134-opet-ministar-bira-i-razrjesava-direktora-skole). Sadašnje rješenje se razlikuje od prethodnog samo u tome da je osim intervjua sa kandidatima predviđeno eliminatorno "online" testiranje kandidata za direktore. I sa ovm rješenjem izbora direktora nije umanjena mogućnost politizacije sistema. Treba imati u vidu da će se mijenjati i vlade i ministri. Direktore javnih ustanova i u Srbiji bira i razrješava ministar, u EU je takva praksa nepoznata.
 Komisije koja intervjuiše kandidate i predlaže ministru rang listu sa njihovim postignućima je ozakonjena 2017. godine promjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju po prijedlogu Evropske komisije za procjenu korupcije u posebno osjetljivim oblastima. Komisija je tada preporučila (preporuka 6(a)): „Procedure za imenovanje direktora škola treba da budu transparentnije. Naime, intervju treba uvijek da bude dio procesa i panel treba da obuhvati eksterne članove koji nijesu iz Ministarstva prosvjete, kao što su iskusni direktori drugih škola i roditelji iz škole u kojoj će biti imenovan novi direktor.”
 U komisijama za intervjue kandidata u administarciji ministra Šehovića i sadadašnjoj administraciji ova preporuka je djelimičmo ispoštovana. Naime, proces izbora nije bio transparentan i članovi komisije koja predlaže kandidata za direktora su bili većinom iz prosvjetne administracije, zaposleni u Ministarstvu ili krovnim obrazovnim institucijama. Neki članovi komisija nijesu imali bilo kakvo prethodno iskustvo u radu u obrazovnim ustanovama. Posebno je nepoželjno da direktori direktorata iz Ministarstva prosvjete budu u komisiji za intervjue sa kandidatima za direktore. Da li bi član komisije za izbor direktora mogao biti i neko iz javno obrazovne-ustanove kojoj se bira direktor?
 U komisijama kao eksterni članovi su istaknuti stručnjaci iz oblasti obrazovanja-eksperti sa liste koju je formiralo Ministarstvo na osnovu javnog poziva. Jedini uslov da bi bio ekspert, na listi Ministarstva, je bio da kandidat ima: "najmanje sedmi nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje najmanje sedam godina radnog iskustva u nastavi od čega, po pravilu, najmanje tri godine na rukovodecoj poziciji u oblasti obrazovanja." Nije traženo da kandidat za eksperta ima odgovarajući uspjeh na studijama, unapređena prosvjetna zvanja i nagrade. Kao eksterni članovi nijesu predviđeni roditelji? Pitanje je zašto na listi eksperata nijesu mogli biti i oni nastavnici koji nijesu bili na rukovodećim pozicijama a imaju najviša unapređena zvanja, nagrade i više od sedmog stepena obrazovanja???
 Zašto u komisiji za intervjue ne može biti i nastavnik sa najvišim unapređenim zvanjem: nastavnik-viši savjetnik i nastavnik-istraživač? Ova zvanja su dobili od prosvjetnih vlasti.
 Poseban osvrt zaslužuje dokument "Opis kriterijuma i kompetencija i sistem bodovanja za ocjenjivanje kandidata/kandidatkinja u postupku izbora direktora/direktorica javno obrazovno-vaspitnih ustanova koji je propisalo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija".
 U ovom dokumentu su date instrukcije za kandidate koji konkurišu za direktore. U pisanom "online" radu ocjenjuju se: "određivanje prioriteta i davanje predloga i znanje o unapređenju obrazovno-vaspitnog procesa". U napomeni dokumenta je: "Prilikom testranja kandidata/kandidatkinja, Komisija će procjenjivati vezu između Programa razvoja ustanove i pisanog rada." Na konkurs za direktore kandidati dostavljaju Program rada ustanove koji se ne ocjenjuje, indirektno se ocjenjuje preko pisanog "online" rada. Ono što bi se moralo uraditi, zbog transparentnosti izbora direktora, je da se pisani "on line" radovi kandidata učine javnim, kako učesnicima konkursa, tako i široj prosvjernoj javnosti.
Ako se pogleda Priručnik Uprave za kadrove "Kompetencije za starješine organa uprave i lica iz kategorije visoki rukovodni kadar" (Podgorica, 2019), vidjeće se da su u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da su dio svog dokumenta napravili po uzoru na ovaj sa akcentom na kompetencije budućeg direktora (liderstvo, saradnja, komunikacija, inovativnost). Ove kompetencije se ocjenju iz intervjua kandidata.
 Ostaje da se pitamo zašto i zbog čega nijesu koristili, recimo, dokument Zavoda za školstvo (2016. godina) koji je usvojio Nacionalni savjet: "Standardi kompetencija za nastavnike i direktore u vaspitno-obrazovnim ustanovama".
 Ovim dokumentom za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova su propisani standardi kompetencija:
1. Obezbjeđivanje kvaliteta rada vaspitno-obrazovne ustanove,
2. Upravljanje procesom razvoja/napredovanja djece u predškolskim ustanovama i postignućima učenika u učenju/nastavi,
3. Planiranje, organizovanje i praćenje rada vaspitno-obrazovne ustanove,
4. Saradnja sa roditeljima, organom upravljanja, lokalnom i ćirom zajednicom,
5. Obezbješivanje zakonitosti rada ustanove i administarcija u ustanovi,
6. Upravljanje ljudskim resursima.
 Ovi standardi su propisani i u dokumentu Zavoda školstvo (2015. godina) "Kako procijeniti kvalitet upravljanja i rukovođenja školom? (Indikatori kvaliteta i instrumenti za samo/evaluaciju rada direktora škola).
 Tamo se može vidjeti: "Polazeći od kompetencija rukovodilaca vaspitno-obrazovnih ustanova, kao skupa znanja, vještina i vrijednosnih stavova, definisali smo područja djelovanja rukovodioca u kojima se može evaluirati njegov/njen rad: 1) Zakonodavstvo i administracija; 2) Planiranje, programiranje, organizovanje i praćenje rada vaspitno-obrazovne ustanove; 3) Nastava/učenje; 4) Obezbjeđivanje kvaliteta rada škole; 5) Upravljanje ljudskim resursima i 6) Saradnja direktora sa roditeljima, organom upravljanja školom i lokalnom i širom zajednicom."
 Iste standarde za direktore škola možete naći i u "Programu obuke za rukovodioce vaspitno-obrazovnih ustanova" Zavoda za školstvo (2022. godina).
 Dakle, treba odgovoriti zašto se kod izbora direktora ne koriste standardi koji su propisani prosvjetnim vlastima za njih, nego opšti standardi za starješine organa uprave? Korišćenje standarda za starješine organa uprave je nepotrebna greška kojom se zaobilazi nešto što je propisano prosvjetnim vlastima za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova. Ispostavlja se, na prvi pogled, da se direktori biraju po jednim standardima a njihov rad evaluira po drugim?
 U "Pravilniku o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za izbor direktora javno obrazovno-vaspitne ustanove" propisana je protivurječnost. Naime, kandidati se na usmenom testiranju ocjenjuju: "Kandidat koji je ostvario više od 70% bodova na testiranju može pristupiti usmenom intervjuu." Potom: "Na usmenom intervjuu kandidat, u prisustvu svih članova komisije, izlaže pisani rad" koji je već ocijenjen?
 Ne mogu da vjerujem da u Ministarstvu prosvjete ne postoji institucionalna memorije i da kod pravljenja standarda za direktore autori nijesu znali da dokumenta Zavoda za školstvo. Posebno bi bilo iznenađenje da za ova dokumenta nije znala direktorica Zavoda.
 A, bilo bi dobro znati zašto se pri bodovanju kandidata za direktore ne uzimaju u obzir njihova unapređena zvanja, uspjeh na studijama (srednja ocjena i trajanje studiranja) i nivo obrazovanja iznad sedmog stepena. Uspjeh na studijama bi bio poželjan da se ne izabere za direkora kandidat koji je, recimo, studije završio u 32 godini! Takav slučaj imamo sada.

Standardi kompetencija za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova

U južnim i centralnim predjelima danas će biti promjenljivo oblačno, uglavnom suvo, ali ponegdje može pasti i malo kiše, posebno u poslijepodnevnim satima. Na sjeveru zemlje očekuje se pretežno oblačno vrijeme sa slabom, ponegdje i umjerenom kišom, dok će u planinskim krajevima padati snijeg i susnježica.
Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će duvati mjestimično umjeren do jak, iz sjevernog i sjeveroistočnog pravca. Najviša dnevna temperatura kretaće se od 2 do 20 stepeni Celzijusa.

Danas promjenljivo oblačno

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: zakon-o-finansiranju-politickih-subjekata-i-izbornih-kampanja