Ukoliko postoji institucija u kojoj u bilo kom segmentu njenog djelovanja nema prostora za selektivnost, naročito kada je u pitanju kadrovska politika to je MUP, &nbsp;tvrdi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je danas u parlamentu predstavio Izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini, navodeći da se bilježi smanjenje narušavanja javnog reda i mira.
- Ovo je policijski izvještaj i oni su mnogo više statistički obrađeni, bez kvalitativne komponente tumačenja. Raduje nas što smo u 2023. godini imali pad narušavanja javnog reda i mira u javnim okupljanjima u odnosu na 2022. godinu - rekao je Šaranović.
On je istakao da, u tom smislu, nikada nije postojao veći stepen inkluzivnog pristupa Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, savezništva sa građanima.
- Raduje me što danas, imajući u vidu započete projekte, možemo očekivati revoluciju razvoja saobraćajne infrastrukture. Vidjeli ste koliko je auto-put Princeza Ksenija smanjio broj saobraćajnih nezgoda sa smrnom posljedicom na pšutu Podgorica-Kolašin. Na auo-putu se, od njegovog otvaranja, dogodila jedna nesreća sa smrtnim ishodom - naveo je Šaranović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter kazao da je očekivao da će predlagači posljednjih izmjena Zakona o javnim okupljanjima biti tu i govoriti o rješenju iz kojeg ovaj izvještaj crpi legitimitet.
- To rješenje koje su imali tada od njega se odustalo - rekao je Huter, pozivajući ministra Šaranovića da da mišljenje o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama od kojih se odustalo.&nbsp;
Pitao je i zašto se tek danas o ovome raspravlja o Izvještaju o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini.
- Za valjan izvještaj bi bilo uputno da sadrži informaciju u kojoj su mjeri organi javnog reda postupali profesionalno i bez diskriminacije prema različitim organizatorima i temama okupljanja - naveo je Huter, smatrajući da je ovaj dokument manipulativan.
<h2>Presuđivanje unaprijed i selektivna pravda</h2>
Huter je problematizovao i to što je za osam osoba u Izvještaju konstatovano da su počinili devet krivičnih djela na Cetinju, iako su za te slučajeve sudski postupci u toku.
Tako je, tvrdi on, osobama koje se pominju u Izvještaju već izrečena presuda, što je suprotno članu 35 Ustava Crne Gore prema kome se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.
Pored ostalog, Huter je rekao da su na sceni selektivna prava, selektivni način upošljavanja, selektivni mediji...
- I sve same selekcije i protekcije jednog te istog selektora - konstatovao je Huter.
Šaranović je odgovorio da Huter kao poslanik ima Ustavom garantovano pravo da kaže što misli.&nbsp;
- Ukoliko postoji institucija u kojoj u bilo kom segmentu njenog djelovanja nema prostora za selektivnost, naročito kada je u pitanju kadrovska politika to je MUP. Ni do dan danas zbog strogih procedura, najstrožih u sistemu javne uprave, još uvijek kandidati koji su se javili na javni poziv za prijem policijskih službenika nijesu zasnovali radni odnos - rekao je Šaranović.
Huter je odgovorio da je očekivao da će ostati na terenu na kom je on bio i koji se ticao predmetnog izvještaja.
- Vi ste pošli na teren politike i kada govorite od 20.000 policajaca, odnosno ljudi iz MUP-a, želim Vas podsjetiti da su oni branili Crnu Goru od Milošević. Zašto to govorim? Zato što su tada nasrtali na moje Cetinje, a to je podržavala partija iz koje ste ponikli - SNP. Drago mi je ako ste se danas javno odrekli od te činjenice - poručio je Huter.
Ponovo je pitao Šaranovića zašto se danas tumači Izvještaj koji se odnosi na 2023.
Ministar je odgovorio da je MUP u skladu sa zakonskom procedurom, a to je do kraja trećeg mjeseca aktuelne godine u odnosu na prethodnu, uputilo izvještaj Vladi.
- Mi smo to učinili 2024. godine, zašto je on tek sad došao u skupštinsku proceduru - nijesam adresa za odgovor, ali smo kao Ministarstvo vrlo revnosni - kazao je Šaranović.
<h2>Različite interpretacije</h2>
Govoreći o kadrovskim kapacitetima policije, Šaranović je ponovio da Crna Gora ima ispod 3.000 operativnih službenika u odnosu na 2000. godine kada ih je bilo oko 20.000.&nbsp;
- Na osnovu Vaše priče da su njih 20.000 tada branili Crnu Goru od Miloševića, mogu onda da zaključim da su građani bili eksploatisani, uslovno rečeno, za ostvarenje političkih ciljeva, jer ih tadašnja vlast za taj posao nije platila svi oni danas tuže MUP za neisplaćene poreze i doprinose, jer su to ljudi koji su danas stekli uslove za penziju, ali ne mogu da ga ostvare imajući u vidu da im je MUP za dugogodišnji angažman u crnogorskoj policiji isplatila nula eura poreza i doprinosa. Namjerava vlasti je bila da 20.000 ljudi posluže jednokratnoj političkoj, partijskoj svrsi, ali za nula eura. Mi to nećemo raditi - poručio je Šaranović.
Odgovarajući na opaski Hutera o konstatovanju počinjenih krivičnih djela u izvještaju prije sudskih presuda, Šaranović je rekao da se često ne pravi razlika između nadležnosti Uprave policije, tužilačke organizacije i sudstva.
- Ne kvalifikuje Uprava policije krivično djelo. Šta će biti dalje to će odlučiti tužilac jer on izdaje naredbe o daljem sprovođenju policijskih radnji iz svoje nadležnosti u odnosu na konkretnu problematiku. Ovo je jedino što je policija mogla u tom segmentu - naveo je Šaranović.
Huter je odgovorio da je vješto izbjegao da govori o temi zbog koje je u Skupštini, te da se dobro snalazi na terenu politike.
- Vraćam Vas na moju diskusiju. Priznali ste mi da je izvještaj sačinjen nakon perioda kada je trebalo da bude sačinjen. Zašto se nalazi danas u parlamentu, opet nemate odgovor - rekao je Huter.
Zatim je podsjetio da je ključni element njegovog reagovanja bio u odnosu na krivično djelo.
- Vi ste rekli da ne možte drugačije nego da napišete da je neko osuđen na smrtnu kaznu i pogubljen, iako je on živ i brani se i dalje. To je moja interpretacija Vašeg interpretiranja ovog problema. Jasno se kaže - analizom izvršenih krivičnih djela na javnim okupljanjima u 2023. registrovano je devet krivičnih djela od strane osam lica. To je netačlna formulacija. Mogla bi da glasi da postoji osnov sumnje da je lice učinilo krivično djelo. Ali da ga Vi, dok traje krivični postupak, proglašavate krivim i sve ljude... Na kraju, ako budu oslobođeni, Vi ćete izmanipulisati javnost - konstatovao je Huter.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Huter: Na sceni sve same selekcije i protekcije jednog te istog selektora; Šaranović: Ni u kom segmentu djelovanja MUP-a nema selektivnosti

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaherti izjavio je da je zabrinut zbog nacrta izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje su trenutno u razmatranju u Skupštini Crne Gore ukazujući da ovakvi prijedlozi nijesu u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, a posebno ne, kako je naglasio, sa članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) koji garantuje pravo na slobodu mirnog okupljanja.
- Predložena opšta zabrana javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, glavnim i regionalnim putevima i graničnim prelazima - ako bi takvo okupljanje ugrozilo bezbjednost saobraćaja, omelo protok saobraćaja ili otežalo ili ugrozilo kretanje građana - predstavlja pretjeranu mjeru i podriva suštinu prava na mirno okupljanje - decidan je O’Flaherti.
On je pozvao poslanike Skupštine Crne Gore da ne usvajaju ovakve izmjene Zakona i preporučio sprovođenje inkluzivnih i transparentnih javnih konsultacija o predloženim ograničenjima, uz učešće civilnog društva.
- Ohrabrujem i dostavljanje nacrta izmjena Venecijanskoj komisiji na mišljenje, kako bi se obezbijedilo da sve zakonske promjene budu u skladu s međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava – dodao je O’Flaherti u izjavi koja je objavljena na <a href="https://www.coe.int/en/web/commissioner/-/montenegro-parliament-should-refrain-from-adopting-legislative-amendments-that-excessively-restrict-freedom-of-assembly">sajtu Savjeta Evrope</a>.
<h2>SUD NALAŽE DA SE VLAST NE MOŽE OSLANJATI ISKLJUČIVO NA SAOBRAĆAJNE RAZLOGE</h2>
Iako pravo na slobodu okupljanja može biti podložno određenim ograničenjima, Evropski sud za ljudska prava (Sud) je dosljedno isticao, napominje on, da okupljanja predstavljaju legitimnu upotrebu javnog prostora, uključujući ulice i puteve, i da svako ograničenje mora biti nužno u demokratskom društvu i proporcionalno legitimnom cilju koji se želi postići.
Opšte zabrane, kako je rekao, rijetko zadovoljavaju ove kriterijume.
- Umjesto toga, specifične okolnosti svakog okupljanja trebalo bi razmatrati pojedinačno. Sud je dalje pojasnio da svako javno okupljanje vjerovatno može izazvati određeni stepen ometanja svakodnevnog života, uključujući saobraćaj, te da javne vlasti ne bi trebalo da se oslanjaju isključivo na saobraćajne razloge prilikom zabrane okupljanja – istakao je O’Flaherti.
<h2>DRASTIČNE NOVČANE KAZNE - INDIREKTNO KRŠENJE PRAVA</h2>
Takođe je, kaže, zabrinut zbog predloženog drastičnog povećanja novčanih kazni za organizatore i učesnike neodobrenih javnih okupljanja. On podvlači da pretjerane finansijske sankcije mogu imati zastrašujući efekat na ostvarivanje prava na slobodu okupljanja i obeshrabriti pojedince da organizuju ili učestvuju u javnim demonstracijama.
- Sud je u tom smislu zaključio da nesrazmjerno stroge kazne mogu predstavljati indirektno kršenje prava na slobodu okupljanja – upozorio je O’Flaherti.
Sloboda okupljanja je, poručuje on, temelj svakog demokratskog društva koje omogućava pojedincima da javno izraze svoja mišljenja, pozovu vlasti na odgovornost i doprinesu političkom i društvenom dijalogu.
- Države imaju pozitivnu obavezu da olakšaju i zaštite mirna okupljanja. Svaki pokušaj da se to pravo ograniči mora se sprovoditi s najvećim oprezom i podvrgnuti strogom nadzoru, kako je navedeno u Smjernicama o mirnom okupljanju koje su pripremile Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) i Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) – naglasio je O’Flaherti.
<h2>ZABRINUTE I UJEDINJENE NACIJE</h2>
I Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nijesu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.&nbsp;
U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine.
Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima.
- Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu.
Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja
Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine.
- Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu.
Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja.
- Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje.
- U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu.
Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.
Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

Anja Ivanović

O’Flaherti: Predložena zabrana podriva suštinu prava na mirno okupljanje i nije u skladu sa međunarodnim standardima, ohrabrujem dostavljanje nacrta izmjena VK na mišljenje

Svaki poduhvat građana koji je poziv na odgovornost je alarm za autoritarne namjere vlasti - ocjenjuje u razgovoru za Antenu M politikolog Marko Savić komentarišući insistiranje parlamentarne većine na usvajanju prijedloga izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima.
Naglašava da besprizorna borba za vlast ne ostavlja prostor za sagledavanje uzroka i posljedica ovakvog stanja u državi.
- Raštimovana vlada, sa druge strane, ostavlja dovoljno prostora za manevrisanje predsjednika Skupštine. Smatram da je ovo još jedno opipavanje terena i ispitivanje granica - rekao je Savić.
<h2>Reakcije UN&nbsp;</h2>
Stoga, mišljenja je da će reakcije UN-a imati uticaja makar na onaj dio većine koji je svjestan da glasa samo zarad vještačkog održanja iste te većine.
- Alarm za međunarodnu zajednicu, prije svega za EU, ali i za opoziciju, koja mora iznaći strateški, demokratski odgovor. Odustajanje od usvajanja ovoga akta bila bi još jedna u nizu dobro postavljenih situacija za koju se nadam da je opozicija može i da je kadra da je iskoristi u cilju odbrane ustavom zagarantovanih prava - kategoričan je Savić.
<h2>Nizak nivo bezbjednosti&nbsp;</h2>
Govoreći o porastu politički motivisanog nasilja i zabrinjavajućoj bezbjednosnoj situaciji ističe da nije potrebno duboko poznavanje funkcionisanja sektora bezbjednosti da možemo s pravom da kažemo da je nivo danas u Crnoj Gori jako nizak.
- Osnovni uzrok ovakvog stanja je bavljenje Demokrata isključivo potpunim zauzimanjem svih nivoa u bezbjednosnom sektoru i obračunu sa neistomišljenicima - ocjenjuje Savić.&nbsp;
Kako naglašava, kada određene pozicije pokrivaju samo partijski podobni, ali ne i suštinski iskusni i obrazovani, onda imamo ovakvu situaciju.
- Crna Gora, pokazuje i napad na predsjednika budvanske opštine, ulazi u jednu rizičnu fazu polarizacije koja je afektivna, koja podstiče ekstremizam, sukobe i nasilje. Ovo znači da je prostor za suštinski dijalog ekstremno sužen i da su netrpeljivost, neprihvatanje drugačijeg, i produbljivanje krinke "mi i oni", izražena kategorija političke (ne)kulture - upozorava Savić.
Kako ukazuje, kada ne znate kako sistemski, argumentovano, strateški da odgovorite na ove društvene pošasti onda pribjegavate relativizaciji.
- To je oblik straha, neznanja i nerazumijevanja - podvlači Savić.
<h2>Kohabitacija Spajića i Milatovića&nbsp;</h2>
Na pitanje da li novi sukob predsjednika i premijera, oličen u zakazivanju 
paralelnih sjednica različitih tijela dodatno usložnjava bezbjednosnu situaciju odgovara potvrdno.
- Nema dvojbe da je to tako. I to isključivo jer su i jednog i drugog zapale vrlo važne dužnosti i obaveze iz oblasti bezbjednosti - naglašava Savić.
Ukazuje da njihova kohabitacija nekad samo zaliči na onu koja se očekuje u demokratskom društvu, ali, ističe da se to gotovo uvijek dešava u situacijama u kojima treba zadržati fotelje.
- Ovo ukazuje na nedostatak odgovornosti i suštinskog razumijevanja funkcije, na obje strane, na ignorantski odnos prema realnosti u kojoj živimo i suštinskog straha od gubitka funkcija. Sve navedeno pogubno je za normalno funkcionisanje društva - poručuje Savić.
<h2>Kozmetičke promjene</h2>
Analizirajući rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, te postignuti konsenzus o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu, Savić ističe da Izborna reforma mora biti sveobuhvatna, što znači da se parcijalne i kozmetičke promjene neće pozitivno odraziti na integritet izbornog procesa.
- Smatram da je nužnost, i decenijska preporuka međunarodnih i domaćih organizacija, održavanje lokalnih izbora u jednom danu - naglašava Savić.&nbsp;
Ukazuje i da sveobuhvatnost znači da se i ostali zakoni povezani s procesom mijenjaju u skladu sa ovim promjenama, jer, kako pojašnjava, sprovođenje izbornog procesa u praksi znači usklađenost svih zakona kako bi se izbjegle pravne praznine.
- Nijesam stava da parlamentarne izbore treba vezati za opšte lokalne ili ne makar da to bude u trenutku prvih opštih lokalnih izbora. Nijesam ubijeđen da taj prijedlog ne dolazi isključivo zbog mogućeg produženja mandata ove vlasti - rekao je Savić.
Dodaje da ostavlja prostor pravnicima, ali ističe kako nije siguran da je produženje mandata pojedinim lokalnim samoupravama zakonski moguće.
- Ove poduhvate treba da prati temeljna reforma opštinskih izbornih komisija i profesionalizacija državne izborne komisije - navodi Savić.
Raduje ga što sa više relevantnih adresa imamo prijedloge kako ova reforma treba da izgleda.
- Ipak, pozvao bih na uvažavanje stručnih glasova kojih u odboru ima. Dodatno, nijesam daleko od stava da bi upravo po pitanju produženja mandata i stručnog utvrđivanja datuma za prve opšte lokalne izbore trebalo konsultovati Venecijansku komisiju - rekao je Savić.
Akcentuje i sveobuhvatnost reforme, jačanje DIK-a i temeljnu analizu biračkog spiska.
- Nije teško predvidjeti da će se o datumu vagati i na osnovu partijskih interesa na lokalu - zaključuje Savić.

Portal ETV

Savić: Crna Gora ulazi u rizičnu fazu polarizacije koja podstiče ekstremizam

Udruženje pravnika Crne Gore, nakon javnog upozorenja koje je stiglo na adresu Skupštine Crne Gore od &nbsp;rezidentnog kordinatora Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori u kojem izražava zabrinutost povodoom namjere usvajanja izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, poziva predstavnike zakonodavne vlasti da odgode postupak izjašnjavanja i uvaže prijedlog Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore da se obezbjedi održavanje javne rasprave i mišljenje Evropske komisije na predložene izmjene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Upravni odbor Udruženja pravnika je već izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja Evropske Komisije pristupi izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama i o tome između opstalog upoznao i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera na nedavno održanom sastanku.
- S obzirom na činjenicu da je sa više relevantnih adresa upozoreno na ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama Zakona, cijenimo da u ovom slučaju, treba zaustaviti ovaj ishitreni postupak usvajanja zakona i organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zaniteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge „pro et contra“, što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda - navodi se u saopštenju Udruženja pravnika.
Posebno ističu da je pravo na slobodu okupljanja zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Stoga, ukoliko se zaista težilo „evropskoj praksi“ bilo je neophodno pribaviti mišljenje Evropske komisije.
- Istovremeno, ukazujemo da bi predložene izmjene, mogle biti predmet postupanja Ustavnog suda, sa stanovišta njihove (ne)usaglašenosti sa Ustavom, a svaka „ishitrena akcija - narušavanja ustavnih sloboda vrlo negativno utiče na centralni cilj Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji.
Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika Crne Gore još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih intervencija“ na zakonskim tekstivma koji razrađuju osnovne ustavne principe i štite ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih medjunarodnih adresa", zaključuje se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzivkovic-nakon-danasnjeg-upozorenja-un-poruka-vlastima-jasna-ne-usvajati-ovakav-zakon&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Udruženje pravnika: Poslanici da odgode izjašnjavanje o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima

Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nisu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine. Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima. - Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu. Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine. - Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu. Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja. - Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu. Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje. - U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu. Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b" data-rendition-name="original" width="486" height="692" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037" data-rendition-name="original" width="481" height="693" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>  Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

UN pisale Mandiću: Zabrinuti da amandmani na Zakon o javnom okupljanju nijesu u skladu sa međunarodnim aktima

Nekada su se “za pravdu” borili okrećući prase na ražnju na ulici. Danas, isti ti ljudi koji su svoju političku karijeru temeljili na bukvalnoj uličnoj simbolici, donose zakon kojim žele da zabrane mirne blokade puteva – jedini preostali oblik otpora običnih građana protiv nepravde, nefunkcionisanja institucija i hronične neodgovornosti bezbjednosnog aparata.
Ovo je Crna Gora 2025. godine – zemlja u kojoj vas, više niko ni ne čuje, a sada žele da vas ni ne vidi.
Predlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima, iza kojeg stoji grupa poslanika vladajuće većine, ne samo da predviđa zabranu protesta na putevima već i novčane kazne od 500 do 10.000 eura za one koji se usude da dignu glas tamo gdje će ih neko konačno primijetiti – na cesti, na mostu…&nbsp;
I dok su ranije upravo pojedinu članovi sadašnje vlasti, u vrijeme kada su bili opozicija, činili blokade, gurali barikade i držali skupove bez prijave, sada predlažu zakon koji će svakom običnom čovjeku koji pokuša da uradi isto – naplatiti “kaznu demokratije”.
Da paradoks bude veći, o prijedlogu zakona se nije još ni raspravljalo – jer se predlagači nisu udostojili da se pojave u Skupštini. Skandal? Ne, ovo je nova politička norma. Na to nas je svikla vlast koja sve češće koristi institucije ne da služe građanima, već da ih “uguše”.&nbsp;
Šef Kluba poslanika &nbsp;DPS-a Andrija Nikolić je nazvao predlog antiustavnim. &nbsp;
- Nema pozvanoga da ovdje pred građanima predstavi šta je prijedlog ovog zakona, ovo je sramota u najmanju ruku. Četiri mjeseca premijer i ministri ne dolaze u parlament, šta je funkcija ovoga parlamenta? Nema ovdje petlje da neko izađe i kaže šta vi to predlažete kroz ovaj zakon - rekao je Nikolić.
&nbsp;Ovo nije zakon o javnom okupljanju. Ovo je zakon o ćutanju. O zabrani bunta. O institucionalizaciji straha.
&nbsp;I ne, ovo nije ni pokušaj “regulacije”, kako će to možda nazvati oni koji ujutru zagovaraju slobodu, a popodne glasaju za njenu zabranu.&nbsp;
&nbsp;Nekad su vas pozivali na ulice. Danas vas kažnjavaju ako se na tim ulicama pojavite s razlogom.
&nbsp;Da li ćemo, umjesto slobodnog društva, postati društvo u kojem jedini legalan protest ostaje onaj iza tastature?
&nbsp;Crna Goro, zapamti ovo poglavlje. Jer sloboda, kada ode, ne dolazi tiho. Ali se često gubi upravo tako – tiho, bez otpora, dok svi gledaju u drugu stranu.

Miraš Dušević

Od prasećeg ražnja do zabrane slobode - institucionalizacija straha

Pravo na protest je jedna od osnovnih demokratskih tekovina, tako da ne znam kada je palo tačno na pamet vladajućoj većini da donese Zakon o javnim okupljanjima i zašto, kazao je u izjavi za RTCG, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović.&nbsp;
S obzirom da, kako dodaje, upravo te partije i ti političari su oni koji su svakog dana protestovali, u periodu prije nego što su došli na vlast.
- Nijesu poštovali nijednu instituciju. Mislim da oni definitivno ne poznaju građane Crne Gore. Ograničavati nekome pravo na bunt da se buni protiv vlasti je zaista nevjerovatno.
Mišljenja je da i dalje postoji neko vrijeme da se urazume i da ne donose ovakav zakon.
- Ono što mogu da kažem je da ćemo uraditi sve da ova vlast što prije pođe s vlasti - poručio je Janović, dodajući da ne zna da li je možda sljedeći zakon o tome da ne bi niko smio drugačije da misli od vladajuće većine.
On je u Iks objavi dodao i da problem nastaje kada aktuelna većina umisli da je sada svima sa njima dobro i da je u Crnoj Gori dovoljno demokratije &nbsp;da nema potrebe da se protestuje.&nbsp;
- Pravo na protest je jedno od osnovnih tekovina svakog demokratskog društva - poručio je Janović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1941424807297647032%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1941424807297647032%7Ctwgr%5Ea1cb1157be06453c4fd2377c358f3ca457a9a648%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
V.Lj.&nbsp;

Janović: Pravo na protest je jedna od osnovnih demokratskih tekovina, uradićemo sve da smijenimo ovu vlast

Partije i političari koji su došli na vlast tako što nijesu poštovali niti jednu instituciju u Crnoj Gori i koji su protestovali svakog dana sada ukidaju pravo građanima da izraze svoj bunt, kazao je poručuje poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
Kako je naveo na mreži X, od te ideje samo je lošije to što očigledno ne poznaju Crnu Goru i sopstvene građane.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1940713116771537157%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1940713116771537157%7Ctwgr%5E7874807656fdbb9390af8652e5ff1b085726c285%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Janović: Političari vlasti koji su protestovali svaki dan sada bi građanima da ukinu pravo na bunt

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović izrazio je rezerve preme Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Zakonodavni odbor je današnjoj sjednici odlučio da odloži izjašnjenje povodom ovog Prijedloga zakona dok se ne isprecizira tekst zbog nedoumica u određenim članovima i usaglasi kroz amandmansko djelovanje.
- Članom 52 Ustava je jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa je istim članom Ustav stav 2 definišeda se okupljanje može se privremeno ograničiti radi sprečavanja nereda, vršnje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala... Prema tome, Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i za to je neophodna odluka državnog organa - ocijenio je Dragović na Zakonodavnom odboru.
Prijedlogom zakona, kako je istakao, uvodi se jedna vrsta stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima i graničnim putevima, što, po njegovom mišljenju, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore.
- Definišu se i razlozi kad se za javno okupljanje ne mogu koristiti putevi. Po meni je ova definicija pravno neprecizna jer nije jasno što se definiše pod otežanim odvijanjem saobraćaja. &nbsp;Mi niti u ovom tekstu, u članu 6 nemamo definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno odbijanje ili otežano odvijanje saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje lice i građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiit auto-putevi, saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi. Ako nemako definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani i postupak u kojem nadleđni organ može donijeti odluku o zabrani... Po meni je ovo stalnost zabrane okupljanja, a Ustav je jasan da se okupljanje može samo privremeno ograničiti - naglasio je Dragović.
Smatra da se na ovaj tekst treba amandmanski djelovati.
- Lokalni putevi ne trebaju biti izuzeti iz zabrane. Takođe, otežavanje odvijanja saobraćaja treba jasnije definisati ili treba izbrisati iz ove odredbe. U okviru privremenog ograničenja, a ne stalnog, moramo upodobiti normu na način što bi definisali koji nadležni organ i u kom postupku utvrđuje da li su ispunjeni uslovi da se privremeno okupljenje zabrani na putevima, odnosno na objektima od javnog interesa - kazao je Dragović.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović donekle se saglasio sa poslanikom PES-a i kazao je da nema ništa protiv da se amandmanski djeluje ako skupštinska rasprava pokaže da je neophodno popraviti tekst zakona.
- Ali on je svrishodan. Koji god da budu razlozi nekome da protestuje, taj protest mora biti takav da ne ugrožava pravo drugih ljudi. Član 6. prilično nepravno uvodi termin koji je prostor odnosno mjesto javnog okupljanja prikladan. Što se tiče Evropskog suda za ljudska prava on poziva da zakon mora biti jasan da ne dovede do pogrešne primjene, odnosno tumačenja - kazao je, pored ostalog, Stjepović.
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Dragović rezervisan prema izmjenama Zakona o javnim okupljanjima: Stalna zabrana nije u skladu sa Ustavom

Poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama. 
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
- U član je uvedena nova tačka kojom se posebno sankcioniše održavanje javnih okupljanja na auto-putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i na graničnim prelazima, ukoliko se time onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost ili ograničava kretanje građana, što predstavlja značajnu novinu u normativnom okviru saobraćajne i javne bezbjednosti - navedeno je obrazloženju propisa.
U Prijedlogu zakona se, između ostalog, navodi da će se vođa okupljanja kazniti i ukoliko odmah ne saopšti učesnicima javnog okupljanja da je okupljanje prekinuto i/ili ne zatraži da se učesnici mirno raziđu. 
- Novčanom kaznom od 50 do 100 eura kazniće se vođa okupljanja, ako: ne omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju - navodi se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. 
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a. 
Crnogorska opozicija i nevladin sektor izrazili su negodovanje zbog ovih izmjena konstatujući da se njima nesrazmjerno ograničavaju osnovna ljudska prava na mirno okupljanje, zagarantovana članom 52 Ustava Crne Gore, članom 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa istakle su da je zabrinjavajuće što je ovaj zakonski prijedlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom EU, te bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava. 
- Pritom, predlagači otvoreno priznaju da nisu razmatrali usklađenost svog predloga sa međunarodnim ugovorima koje je Crna Gora potpisala i ratifikovala - kazali su iz tih NVO.
Uputili su dopis Zakonodavnom i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu kojim apeluju na poslanike i nadležne odbore Skupštine da ovaj prijedlog upute na ocjenu usklađenosti nadležnim ministarstvima (ljudskih prava, pravde, unutrašnjih poslova i evropskih integracija), te da se otvori široka javna rasprava uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući i Savjet Evrope, Evropsku uniju i OEBS. 
- Svjesni izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, posebno tokom turističke sezone, ističemo da rješenje ne smije biti u zabranama, već u demokratskim mehanizmima koji štite prava svih građana – kako na slobodu kretanja, tako i na izražavanje mišljenja putem mirnih okupljanja - zaključuju ove organizacije.
Građani na Kruševom ždrijelu, koji svakodnevno protestuju tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno 23 njihovih sugrađana, poručuju da se glas naroda ne može ućutkati, naglašavajući da svaki poslanik koji digne ruku za izmjene Zakona o javnim okupljanjima mora da se zapita kome služi i koga predstavlja.
- U trenutku kada Crna Gora prolazi kroz možda najteže dane u svojoj novijoj istoriji, vlast se odlučila da ne rješava uzroke problema, već da kazni posljedice svog nerada. Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima nisu ništa drugo do pokušaj da se uguši glas naroda, da se zabrani pravo na protest, na bunt, na slobodno iskazivanje nezadovoljstva - ocijenili su oni.
Ističu da dok društvo njeguje sjećanje na 23 izgubljena života, među kojima četvoro đece, nakon dvije stravične tragedije koje su potresle ne samo Cetinje, već cijelu Crnu Goru, umjesto odgovora, umjesto odgovornosti, vlast nudi – kazne.

- Umjesto ostavki, nude zabrane. Umjesto rješenja, prijete. Niko od nadležnih nije imao minimum lične i profesionalne odgovornosti da kaže — “Krivi smo. Pogriješili smo. Nismo uradili dovoljno.” Umjesto toga, brutalno su vrijeđali građane koji su na ulicama tražili pravdu, omalovažavali bol i patnju, nazivajući ih najpogrdnijim imenima.I sada, kao krunu tog odnosa prema narodu, nude zakon kojim će se kaznama do 10.000 eura pokušati ućutkati oni koji se usuđuju da stanu na ulicu i kažu “Dosta je!- navode u saopštenju, prenosi Cetinjski list.
Ovaj zakon, kako kažu, nije napisan da zaštiti građane.
- Nije napisan da donese red. Nije napisan da Crnu Goru učini boljim i sigurnijem mjestom za život. Nije — jer kada bi to bio cilj, ne bi danas blokade bile jedini način da se ukaže na nepravdu. Ovaj zakon je isključivo i jedino pokušaj da se vlast zaštiti od sopstvenog naroda.Svaki poslanik koji digne ruku za ovaj zakon mora se zapitati — kome služi i koga predstavlja. Da li ste predstavnici građana ili čuvari privilegija moći? Da li služite onima koji su vas birali ili onima koji se plaše glasa naroda?Jer ovaj zakon nije zakon protiv saobraćajnih gužvi. Ovo je zakon protiv Cetinja. Protiv svake majke koja plače za izgubljenim đetetom. Protiv svakog čovjeka koji plače za izgubljenim članom porodice, za izgubljenim drugom, drugaricom, sugrađaninom. Protiv svakog građanina koji se usudio da kaže — “Neću da ćutim.”- kazali su građani koji protestuju na Kruševom ždrijelu.

Skupština danas o zabrani blokada ključnih saobraćajnica i strožim kaznama

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zakon-o-javnim-okupljanjima-i-javnim-priredbama