Ukoliko postoji institucija u kojoj u bilo kom segmentu njenog djelovanja nema prostora za selektivnost, naročito kada je u pitanju kadrovska politika to je MUP, &nbsp;tvrdi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je danas u parlamentu predstavio Izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini, navodeći da se bilježi smanjenje narušavanja javnog reda i mira.
- Ovo je policijski izvještaj i oni su mnogo više statistički obrađeni, bez kvalitativne komponente tumačenja. Raduje nas što smo u 2023. godini imali pad narušavanja javnog reda i mira u javnim okupljanjima u odnosu na 2022. godinu - rekao je Šaranović.
On je istakao da, u tom smislu, nikada nije postojao veći stepen inkluzivnog pristupa Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, savezništva sa građanima.
- Raduje me što danas, imajući u vidu započete projekte, možemo očekivati revoluciju razvoja saobraćajne infrastrukture. Vidjeli ste koliko je auto-put Princeza Ksenija smanjio broj saobraćajnih nezgoda sa smrnom posljedicom na pšutu Podgorica-Kolašin. Na auo-putu se, od njegovog otvaranja, dogodila jedna nesreća sa smrtnim ishodom - naveo je Šaranović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter kazao da je očekivao da će predlagači posljednjih izmjena Zakona o javnim okupljanjima biti tu i govoriti o rješenju iz kojeg ovaj izvještaj crpi legitimitet.
- To rješenje koje su imali tada od njega se odustalo - rekao je Huter, pozivajući ministra Šaranovića da da mišljenje o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama od kojih se odustalo.&nbsp;
Pitao je i zašto se tek danas o ovome raspravlja o Izvještaju o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini.
- Za valjan izvještaj bi bilo uputno da sadrži informaciju u kojoj su mjeri organi javnog reda postupali profesionalno i bez diskriminacije prema različitim organizatorima i temama okupljanja - naveo je Huter, smatrajući da je ovaj dokument manipulativan.
<h2>Presuđivanje unaprijed i selektivna pravda</h2>
Huter je problematizovao i to što je za osam osoba u Izvještaju konstatovano da su počinili devet krivičnih djela na Cetinju, iako su za te slučajeve sudski postupci u toku.
Tako je, tvrdi on, osobama koje se pominju u Izvještaju već izrečena presuda, što je suprotno članu 35 Ustava Crne Gore prema kome se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.
Pored ostalog, Huter je rekao da su na sceni selektivna prava, selektivni način upošljavanja, selektivni mediji...
- I sve same selekcije i protekcije jednog te istog selektora - konstatovao je Huter.
Šaranović je odgovorio da Huter kao poslanik ima Ustavom garantovano pravo da kaže što misli.&nbsp;
- Ukoliko postoji institucija u kojoj u bilo kom segmentu njenog djelovanja nema prostora za selektivnost, naročito kada je u pitanju kadrovska politika to je MUP. Ni do dan danas zbog strogih procedura, najstrožih u sistemu javne uprave, još uvijek kandidati koji su se javili na javni poziv za prijem policijskih službenika nijesu zasnovali radni odnos - rekao je Šaranović.
Huter je odgovorio da je očekivao da će ostati na terenu na kom je on bio i koji se ticao predmetnog izvještaja.
- Vi ste pošli na teren politike i kada govorite od 20.000 policajaca, odnosno ljudi iz MUP-a, želim Vas podsjetiti da su oni branili Crnu Goru od Milošević. Zašto to govorim? Zato što su tada nasrtali na moje Cetinje, a to je podržavala partija iz koje ste ponikli - SNP. Drago mi je ako ste se danas javno odrekli od te činjenice - poručio je Huter.
Ponovo je pitao Šaranovića zašto se danas tumači Izvještaj koji se odnosi na 2023.
Ministar je odgovorio da je MUP u skladu sa zakonskom procedurom, a to je do kraja trećeg mjeseca aktuelne godine u odnosu na prethodnu, uputilo izvještaj Vladi.
- Mi smo to učinili 2024. godine, zašto je on tek sad došao u skupštinsku proceduru - nijesam adresa za odgovor, ali smo kao Ministarstvo vrlo revnosni - kazao je Šaranović.
<h2>Različite interpretacije</h2>
Govoreći o kadrovskim kapacitetima policije, Šaranović je ponovio da Crna Gora ima ispod 3.000 operativnih službenika u odnosu na 2000. godine kada ih je bilo oko 20.000.&nbsp;
- Na osnovu Vaše priče da su njih 20.000 tada branili Crnu Goru od Miloševića, mogu onda da zaključim da su građani bili eksploatisani, uslovno rečeno, za ostvarenje političkih ciljeva, jer ih tadašnja vlast za taj posao nije platila svi oni danas tuže MUP za neisplaćene poreze i doprinose, jer su to ljudi koji su danas stekli uslove za penziju, ali ne mogu da ga ostvare imajući u vidu da im je MUP za dugogodišnji angažman u crnogorskoj policiji isplatila nula eura poreza i doprinosa. Namjerava vlasti je bila da 20.000 ljudi posluže jednokratnoj političkoj, partijskoj svrsi, ali za nula eura. Mi to nećemo raditi - poručio je Šaranović.
Odgovarajući na opaski Hutera o konstatovanju počinjenih krivičnih djela u izvještaju prije sudskih presuda, Šaranović je rekao da se često ne pravi razlika između nadležnosti Uprave policije, tužilačke organizacije i sudstva.
- Ne kvalifikuje Uprava policije krivično djelo. Šta će biti dalje to će odlučiti tužilac jer on izdaje naredbe o daljem sprovođenju policijskih radnji iz svoje nadležnosti u odnosu na konkretnu problematiku. Ovo je jedino što je policija mogla u tom segmentu - naveo je Šaranović.
Huter je odgovorio da je vješto izbjegao da govori o temi zbog koje je u Skupštini, te da se dobro snalazi na terenu politike.
- Vraćam Vas na moju diskusiju. Priznali ste mi da je izvještaj sačinjen nakon perioda kada je trebalo da bude sačinjen. Zašto se nalazi danas u parlamentu, opet nemate odgovor - rekao je Huter.
Zatim je podsjetio da je ključni element njegovog reagovanja bio u odnosu na krivično djelo.
- Vi ste rekli da ne možte drugačije nego da napišete da je neko osuđen na smrtnu kaznu i pogubljen, iako je on živ i brani se i dalje. To je moja interpretacija Vašeg interpretiranja ovog problema. Jasno se kaže - analizom izvršenih krivičnih djela na javnim okupljanjima u 2023. registrovano je devet krivičnih djela od strane osam lica. To je netačlna formulacija. Mogla bi da glasi da postoji osnov sumnje da je lice učinilo krivično djelo. Ali da ga Vi, dok traje krivični postupak, proglašavate krivim i sve ljude... Na kraju, ako budu oslobođeni, Vi ćete izmanipulisati javnost - konstatovao je Huter.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Huter: Na sceni sve same selekcije i protekcije jednog te istog selektora; Šaranović: Ni u kom segmentu djelovanja MUP-a nema selektivnosti

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaherti izjavio je da je zabrinut zbog nacrta izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje su trenutno u razmatranju u Skupštini Crne Gore ukazujući da ovakvi prijedlozi nijesu u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, a posebno ne, kako je naglasio, sa članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) koji garantuje pravo na slobodu mirnog okupljanja.
- Predložena opšta zabrana javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, glavnim i regionalnim putevima i graničnim prelazima - ako bi takvo okupljanje ugrozilo bezbjednost saobraćaja, omelo protok saobraćaja ili otežalo ili ugrozilo kretanje građana - predstavlja pretjeranu mjeru i podriva suštinu prava na mirno okupljanje - decidan je O’Flaherti.
On je pozvao poslanike Skupštine Crne Gore da ne usvajaju ovakve izmjene Zakona i preporučio sprovođenje inkluzivnih i transparentnih javnih konsultacija o predloženim ograničenjima, uz učešće civilnog društva.
- Ohrabrujem i dostavljanje nacrta izmjena Venecijanskoj komisiji na mišljenje, kako bi se obezbijedilo da sve zakonske promjene budu u skladu s međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava – dodao je O’Flaherti u izjavi koja je objavljena na <a href="https://www.coe.int/en/web/commissioner/-/montenegro-parliament-should-refrain-from-adopting-legislative-amendments-that-excessively-restrict-freedom-of-assembly">sajtu Savjeta Evrope</a>.
<h2>SUD NALAŽE DA SE VLAST NE MOŽE OSLANJATI ISKLJUČIVO NA SAOBRAĆAJNE RAZLOGE</h2>
Iako pravo na slobodu okupljanja može biti podložno određenim ograničenjima, Evropski sud za ljudska prava (Sud) je dosljedno isticao, napominje on, da okupljanja predstavljaju legitimnu upotrebu javnog prostora, uključujući ulice i puteve, i da svako ograničenje mora biti nužno u demokratskom društvu i proporcionalno legitimnom cilju koji se želi postići.
Opšte zabrane, kako je rekao, rijetko zadovoljavaju ove kriterijume.
- Umjesto toga, specifične okolnosti svakog okupljanja trebalo bi razmatrati pojedinačno. Sud je dalje pojasnio da svako javno okupljanje vjerovatno može izazvati određeni stepen ometanja svakodnevnog života, uključujući saobraćaj, te da javne vlasti ne bi trebalo da se oslanjaju isključivo na saobraćajne razloge prilikom zabrane okupljanja – istakao je O’Flaherti.
<h2>DRASTIČNE NOVČANE KAZNE - INDIREKTNO KRŠENJE PRAVA</h2>
Takođe je, kaže, zabrinut zbog predloženog drastičnog povećanja novčanih kazni za organizatore i učesnike neodobrenih javnih okupljanja. On podvlači da pretjerane finansijske sankcije mogu imati zastrašujući efekat na ostvarivanje prava na slobodu okupljanja i obeshrabriti pojedince da organizuju ili učestvuju u javnim demonstracijama.
- Sud je u tom smislu zaključio da nesrazmjerno stroge kazne mogu predstavljati indirektno kršenje prava na slobodu okupljanja – upozorio je O’Flaherti.
Sloboda okupljanja je, poručuje on, temelj svakog demokratskog društva koje omogućava pojedincima da javno izraze svoja mišljenja, pozovu vlasti na odgovornost i doprinesu političkom i društvenom dijalogu.
- Države imaju pozitivnu obavezu da olakšaju i zaštite mirna okupljanja. Svaki pokušaj da se to pravo ograniči mora se sprovoditi s najvećim oprezom i podvrgnuti strogom nadzoru, kako je navedeno u Smjernicama o mirnom okupljanju koje su pripremile Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) i Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) – naglasio je O’Flaherti.
<h2>ZABRINUTE I UJEDINJENE NACIJE</h2>
I Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nijesu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.&nbsp;
U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine.
Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima.
- Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu.
Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja
Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine.
- Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu.
Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja.
- Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje.
- U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu.
Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.
Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

Anja Ivanović

O’Flaherti: Predložena zabrana podriva suštinu prava na mirno okupljanje i nije u skladu sa međunarodnim standardima, ohrabrujem dostavljanje nacrta izmjena VK na mišljenje

Svaki poduhvat građana koji je poziv na odgovornost je alarm za autoritarne namjere vlasti - ocjenjuje u razgovoru za Antenu M politikolog Marko Savić komentarišući insistiranje parlamentarne većine na usvajanju prijedloga izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima.
Naglašava da besprizorna borba za vlast ne ostavlja prostor za sagledavanje uzroka i posljedica ovakvog stanja u državi.
- Raštimovana vlada, sa druge strane, ostavlja dovoljno prostora za manevrisanje predsjednika Skupštine. Smatram da je ovo još jedno opipavanje terena i ispitivanje granica - rekao je Savić.
<h2>Reakcije UN&nbsp;</h2>
Stoga, mišljenja je da će reakcije UN-a imati uticaja makar na onaj dio većine koji je svjestan da glasa samo zarad vještačkog održanja iste te većine.
- Alarm za međunarodnu zajednicu, prije svega za EU, ali i za opoziciju, koja mora iznaći strateški, demokratski odgovor. Odustajanje od usvajanja ovoga akta bila bi još jedna u nizu dobro postavljenih situacija za koju se nadam da je opozicija može i da je kadra da je iskoristi u cilju odbrane ustavom zagarantovanih prava - kategoričan je Savić.
<h2>Nizak nivo bezbjednosti&nbsp;</h2>
Govoreći o porastu politički motivisanog nasilja i zabrinjavajućoj bezbjednosnoj situaciji ističe da nije potrebno duboko poznavanje funkcionisanja sektora bezbjednosti da možemo s pravom da kažemo da je nivo danas u Crnoj Gori jako nizak.
- Osnovni uzrok ovakvog stanja je bavljenje Demokrata isključivo potpunim zauzimanjem svih nivoa u bezbjednosnom sektoru i obračunu sa neistomišljenicima - ocjenjuje Savić.&nbsp;
Kako naglašava, kada određene pozicije pokrivaju samo partijski podobni, ali ne i suštinski iskusni i obrazovani, onda imamo ovakvu situaciju.
- Crna Gora, pokazuje i napad na predsjednika budvanske opštine, ulazi u jednu rizičnu fazu polarizacije koja je afektivna, koja podstiče ekstremizam, sukobe i nasilje. Ovo znači da je prostor za suštinski dijalog ekstremno sužen i da su netrpeljivost, neprihvatanje drugačijeg, i produbljivanje krinke "mi i oni", izražena kategorija političke (ne)kulture - upozorava Savić.
Kako ukazuje, kada ne znate kako sistemski, argumentovano, strateški da odgovorite na ove društvene pošasti onda pribjegavate relativizaciji.
- To je oblik straha, neznanja i nerazumijevanja - podvlači Savić.
<h2>Kohabitacija Spajića i Milatovića&nbsp;</h2>
Na pitanje da li novi sukob predsjednika i premijera, oličen u zakazivanju 
paralelnih sjednica različitih tijela dodatno usložnjava bezbjednosnu situaciju odgovara potvrdno.
- Nema dvojbe da je to tako. I to isključivo jer su i jednog i drugog zapale vrlo važne dužnosti i obaveze iz oblasti bezbjednosti - naglašava Savić.
Ukazuje da njihova kohabitacija nekad samo zaliči na onu koja se očekuje u demokratskom društvu, ali, ističe da se to gotovo uvijek dešava u situacijama u kojima treba zadržati fotelje.
- Ovo ukazuje na nedostatak odgovornosti i suštinskog razumijevanja funkcije, na obje strane, na ignorantski odnos prema realnosti u kojoj živimo i suštinskog straha od gubitka funkcija. Sve navedeno pogubno je za normalno funkcionisanje društva - poručuje Savić.
<h2>Kozmetičke promjene</h2>
Analizirajući rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, te postignuti konsenzus o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu, Savić ističe da Izborna reforma mora biti sveobuhvatna, što znači da se parcijalne i kozmetičke promjene neće pozitivno odraziti na integritet izbornog procesa.
- Smatram da je nužnost, i decenijska preporuka međunarodnih i domaćih organizacija, održavanje lokalnih izbora u jednom danu - naglašava Savić.&nbsp;
Ukazuje i da sveobuhvatnost znači da se i ostali zakoni povezani s procesom mijenjaju u skladu sa ovim promjenama, jer, kako pojašnjava, sprovođenje izbornog procesa u praksi znači usklađenost svih zakona kako bi se izbjegle pravne praznine.
- Nijesam stava da parlamentarne izbore treba vezati za opšte lokalne ili ne makar da to bude u trenutku prvih opštih lokalnih izbora. Nijesam ubijeđen da taj prijedlog ne dolazi isključivo zbog mogućeg produženja mandata ove vlasti - rekao je Savić.
Dodaje da ostavlja prostor pravnicima, ali ističe kako nije siguran da je produženje mandata pojedinim lokalnim samoupravama zakonski moguće.
- Ove poduhvate treba da prati temeljna reforma opštinskih izbornih komisija i profesionalizacija državne izborne komisije - navodi Savić.
Raduje ga što sa više relevantnih adresa imamo prijedloge kako ova reforma treba da izgleda.
- Ipak, pozvao bih na uvažavanje stručnih glasova kojih u odboru ima. Dodatno, nijesam daleko od stava da bi upravo po pitanju produženja mandata i stručnog utvrđivanja datuma za prve opšte lokalne izbore trebalo konsultovati Venecijansku komisiju - rekao je Savić.
Akcentuje i sveobuhvatnost reforme, jačanje DIK-a i temeljnu analizu biračkog spiska.
- Nije teško predvidjeti da će se o datumu vagati i na osnovu partijskih interesa na lokalu - zaključuje Savić.

Portal ETV

Savić: Crna Gora ulazi u rizičnu fazu polarizacije koja podstiče ekstremizam

Udruženje pravnika Crne Gore, nakon javnog upozorenja koje je stiglo na adresu Skupštine Crne Gore od &nbsp;rezidentnog kordinatora Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori u kojem izražava zabrinutost povodoom namjere usvajanja izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, poziva predstavnike zakonodavne vlasti da odgode postupak izjašnjavanja i uvaže prijedlog Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore da se obezbjedi održavanje javne rasprave i mišljenje Evropske komisije na predložene izmjene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Upravni odbor Udruženja pravnika je već izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja Evropske Komisije pristupi izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama i o tome između opstalog upoznao i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera na nedavno održanom sastanku.
- S obzirom na činjenicu da je sa više relevantnih adresa upozoreno na ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama Zakona, cijenimo da u ovom slučaju, treba zaustaviti ovaj ishitreni postupak usvajanja zakona i organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zaniteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge „pro et contra“, što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda - navodi se u saopštenju Udruženja pravnika.
Posebno ističu da je pravo na slobodu okupljanja zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Stoga, ukoliko se zaista težilo „evropskoj praksi“ bilo je neophodno pribaviti mišljenje Evropske komisije.
- Istovremeno, ukazujemo da bi predložene izmjene, mogle biti predmet postupanja Ustavnog suda, sa stanovišta njihove (ne)usaglašenosti sa Ustavom, a svaka „ishitrena akcija - narušavanja ustavnih sloboda vrlo negativno utiče na centralni cilj Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji.
Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika Crne Gore još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih intervencija“ na zakonskim tekstivma koji razrađuju osnovne ustavne principe i štite ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih medjunarodnih adresa", zaključuje se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzivkovic-nakon-danasnjeg-upozorenja-un-poruka-vlastima-jasna-ne-usvajati-ovakav-zakon&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Udruženje pravnika: Poslanici da odgode izjašnjavanje o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima

Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nisu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine. Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima. - Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu. Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine. - Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu. Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja. - Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu. Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje. - U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu. Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b" data-rendition-name="original" width="486" height="692" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037" data-rendition-name="original" width="481" height="693" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>  Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

UN pisale Mandiću: Zabrinuti da amandmani na Zakon o javnom okupljanju nijesu u skladu sa međunarodnim aktima

Nekada su se “za pravdu” borili okrećući prase na ražnju na ulici. Danas, isti ti ljudi koji su svoju političku karijeru temeljili na bukvalnoj uličnoj simbolici, donose zakon kojim žele da zabrane mirne blokade puteva – jedini preostali oblik otpora običnih građana protiv nepravde, nefunkcionisanja institucija i hronične neodgovornosti bezbjednosnog aparata.
Ovo je Crna Gora 2025. godine – zemlja u kojoj vas, više niko ni ne čuje, a sada žele da vas ni ne vidi.
Predlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima, iza kojeg stoji grupa poslanika vladajuće većine, ne samo da predviđa zabranu protesta na putevima već i novčane kazne od 500 do 10.000 eura za one koji se usude da dignu glas tamo gdje će ih neko konačno primijetiti – na cesti, na mostu…&nbsp;
I dok su ranije upravo pojedinu članovi sadašnje vlasti, u vrijeme kada su bili opozicija, činili blokade, gurali barikade i držali skupove bez prijave, sada predlažu zakon koji će svakom običnom čovjeku koji pokuša da uradi isto – naplatiti “kaznu demokratije”.
Da paradoks bude veći, o prijedlogu zakona se nije još ni raspravljalo – jer se predlagači nisu udostojili da se pojave u Skupštini. Skandal? Ne, ovo je nova politička norma. Na to nas je svikla vlast koja sve češće koristi institucije ne da služe građanima, već da ih “uguše”.&nbsp;
Šef Kluba poslanika &nbsp;DPS-a Andrija Nikolić je nazvao predlog antiustavnim. &nbsp;
- Nema pozvanoga da ovdje pred građanima predstavi šta je prijedlog ovog zakona, ovo je sramota u najmanju ruku. Četiri mjeseca premijer i ministri ne dolaze u parlament, šta je funkcija ovoga parlamenta? Nema ovdje petlje da neko izađe i kaže šta vi to predlažete kroz ovaj zakon - rekao je Nikolić.
&nbsp;Ovo nije zakon o javnom okupljanju. Ovo je zakon o ćutanju. O zabrani bunta. O institucionalizaciji straha.
&nbsp;I ne, ovo nije ni pokušaj “regulacije”, kako će to možda nazvati oni koji ujutru zagovaraju slobodu, a popodne glasaju za njenu zabranu.&nbsp;
&nbsp;Nekad su vas pozivali na ulice. Danas vas kažnjavaju ako se na tim ulicama pojavite s razlogom.
&nbsp;Da li ćemo, umjesto slobodnog društva, postati društvo u kojem jedini legalan protest ostaje onaj iza tastature?
&nbsp;Crna Goro, zapamti ovo poglavlje. Jer sloboda, kada ode, ne dolazi tiho. Ali se često gubi upravo tako – tiho, bez otpora, dok svi gledaju u drugu stranu.

Miraš Dušević

Od prasećeg ražnja do zabrane slobode - institucionalizacija straha

Pravo na protest je jedna od osnovnih demokratskih tekovina, tako da ne znam kada je palo tačno na pamet vladajućoj većini da donese Zakon o javnim okupljanjima i zašto, kazao je u izjavi za RTCG, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović.&nbsp;
S obzirom da, kako dodaje, upravo te partije i ti političari su oni koji su svakog dana protestovali, u periodu prije nego što su došli na vlast.
- Nijesu poštovali nijednu instituciju. Mislim da oni definitivno ne poznaju građane Crne Gore. Ograničavati nekome pravo na bunt da se buni protiv vlasti je zaista nevjerovatno.
Mišljenja je da i dalje postoji neko vrijeme da se urazume i da ne donose ovakav zakon.
- Ono što mogu da kažem je da ćemo uraditi sve da ova vlast što prije pođe s vlasti - poručio je Janović, dodajući da ne zna da li je možda sljedeći zakon o tome da ne bi niko smio drugačije da misli od vladajuće većine.
On je u Iks objavi dodao i da problem nastaje kada aktuelna većina umisli da je sada svima sa njima dobro i da je u Crnoj Gori dovoljno demokratije &nbsp;da nema potrebe da se protestuje.&nbsp;
- Pravo na protest je jedno od osnovnih tekovina svakog demokratskog društva - poručio je Janović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1941424807297647032%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1941424807297647032%7Ctwgr%5Ea1cb1157be06453c4fd2377c358f3ca457a9a648%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
V.Lj.&nbsp;

Janović: Pravo na protest je jedna od osnovnih demokratskih tekovina, uradićemo sve da smijenimo ovu vlast

Partije i političari koji su došli na vlast tako što nijesu poštovali niti jednu instituciju u Crnoj Gori i koji su protestovali svakog dana sada ukidaju pravo građanima da izraze svoj bunt, kazao je poručuje poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
Kako je naveo na mreži X, od te ideje samo je lošije to što očigledno ne poznaju Crnu Goru i sopstvene građane.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1940713116771537157%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1940713116771537157%7Ctwgr%5E7874807656fdbb9390af8652e5ff1b085726c285%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Janović: Političari vlasti koji su protestovali svaki dan sada bi građanima da ukinu pravo na bunt

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović izrazio je rezerve preme Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Zakonodavni odbor je današnjoj sjednici odlučio da odloži izjašnjenje povodom ovog Prijedloga zakona dok se ne isprecizira tekst zbog nedoumica u određenim članovima i usaglasi kroz amandmansko djelovanje.
- Članom 52 Ustava je jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa je istim članom Ustav stav 2 definišeda se okupljanje može se privremeno ograničiti radi sprečavanja nereda, vršnje krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala... Prema tome, Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i za to je neophodna odluka državnog organa - ocijenio je Dragović na Zakonodavnom odboru.
Prijedlogom zakona, kako je istakao, uvodi se jedna vrsta stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima i graničnim putevima, što, po njegovom mišljenju, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore.
- Definišu se i razlozi kad se za javno okupljanje ne mogu koristiti putevi. Po meni je ova definicija pravno neprecizna jer nije jasno što se definiše pod otežanim odvijanjem saobraćaja. &nbsp;Mi niti u ovom tekstu, u članu 6 nemamo definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno odbijanje ili otežano odvijanje saobraćaja, ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje lice i građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiit auto-putevi, saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi. Ako nemako definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani i postupak u kojem nadleđni organ može donijeti odluku o zabrani... Po meni je ovo stalnost zabrane okupljanja, a Ustav je jasan da se okupljanje može samo privremeno ograničiti - naglasio je Dragović.
Smatra da se na ovaj tekst treba amandmanski djelovati.
- Lokalni putevi ne trebaju biti izuzeti iz zabrane. Takođe, otežavanje odvijanja saobraćaja treba jasnije definisati ili treba izbrisati iz ove odredbe. U okviru privremenog ograničenja, a ne stalnog, moramo upodobiti normu na način što bi definisali koji nadležni organ i u kom postupku utvrđuje da li su ispunjeni uslovi da se privremeno okupljenje zabrani na putevima, odnosno na objektima od javnog interesa - kazao je Dragović.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović donekle se saglasio sa poslanikom PES-a i kazao je da nema ništa protiv da se amandmanski djeluje ako skupštinska rasprava pokaže da je neophodno popraviti tekst zakona.
- Ali on je svrishodan. Koji god da budu razlozi nekome da protestuje, taj protest mora biti takav da ne ugrožava pravo drugih ljudi. Član 6. prilično nepravno uvodi termin koji je prostor odnosno mjesto javnog okupljanja prikladan. Što se tiče Evropskog suda za ljudska prava on poziva da zakon mora biti jasan da ne dovede do pogrešne primjene, odnosno tumačenja - kazao je, pored ostalog, Stjepović.
Podsjećamo, poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama.
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a.

Dragović rezervisan prema izmjenama Zakona o javnim okupljanjima: Stalna zabrana nije u skladu sa Ustavom

Poslanici crnogorskog parlamenta danas bi trebalo da razmatraju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojim se uvode strože kazne i zabranjuju protesti na ključnim saobraćajnicama. 
Ovim izmjena su predviđene kazne od 500 do 10.000 eura za one koji ne budu poštovali pomenuto.
- U član je uvedena nova tačka kojom se posebno sankcioniše održavanje javnih okupljanja na auto-putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i na graničnim prelazima, ukoliko se time onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost ili ograničava kretanje građana, što predstavlja značajnu novinu u normativnom okviru saobraćajne i javne bezbjednosti - navedeno je obrazloženju propisa.
U Prijedlogu zakona se, između ostalog, navodi da će se vođa okupljanja kazniti i ukoliko odmah ne saopšti učesnicima javnog okupljanja da je okupljanje prekinuto i/ili ne zatraži da se učesnici mirno raziđu. 
- Novčanom kaznom od 50 do 100 eura kazniće se vođa okupljanja, ako: ne omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju - navodi se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. 
Prijedlog izmjena propisa potpisali su Amer Smailović i Artan Čobi, Seid Hadžić iz Pokreta Evropa sad (PES), Duško Stjepović poslanik Demokrata, Jelena Kljajević iz DNP-a, Dejan Đurović poslanik NSD-a , Bogdan Božović iz SNP-a. 
Crnogorska opozicija i nevladin sektor izrazili su negodovanje zbog ovih izmjena konstatujući da se njima nesrazmjerno ograničavaju osnovna ljudska prava na mirno okupljanje, zagarantovana članom 52 Ustava Crne Gore, članom 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa istakle su da je zabrinjavajuće što je ovaj zakonski prijedlog predat bez javne rasprave, bez procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom EU, te bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava. 
- Pritom, predlagači otvoreno priznaju da nisu razmatrali usklađenost svog predloga sa međunarodnim ugovorima koje je Crna Gora potpisala i ratifikovala - kazali su iz tih NVO.
Uputili su dopis Zakonodavnom i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu kojim apeluju na poslanike i nadležne odbore Skupštine da ovaj prijedlog upute na ocjenu usklađenosti nadležnim ministarstvima (ljudskih prava, pravde, unutrašnjih poslova i evropskih integracija), te da se otvori široka javna rasprava uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući i Savjet Evrope, Evropsku uniju i OEBS. 
- Svjesni izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, posebno tokom turističke sezone, ističemo da rješenje ne smije biti u zabranama, već u demokratskim mehanizmima koji štite prava svih građana – kako na slobodu kretanja, tako i na izražavanje mišljenja putem mirnih okupljanja - zaključuju ove organizacije.
Građani na Kruševom ždrijelu, koji svakodnevno protestuju tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno 23 njihovih sugrađana, poručuju da se glas naroda ne može ućutkati, naglašavajući da svaki poslanik koji digne ruku za izmjene Zakona o javnim okupljanjima mora da se zapita kome služi i koga predstavlja.
- U trenutku kada Crna Gora prolazi kroz možda najteže dane u svojoj novijoj istoriji, vlast se odlučila da ne rješava uzroke problema, već da kazni posljedice svog nerada. Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima nisu ništa drugo do pokušaj da se uguši glas naroda, da se zabrani pravo na protest, na bunt, na slobodno iskazivanje nezadovoljstva - ocijenili su oni.
Ističu da dok društvo njeguje sjećanje na 23 izgubljena života, među kojima četvoro đece, nakon dvije stravične tragedije koje su potresle ne samo Cetinje, već cijelu Crnu Goru, umjesto odgovora, umjesto odgovornosti, vlast nudi – kazne.

- Umjesto ostavki, nude zabrane. Umjesto rješenja, prijete. Niko od nadležnih nije imao minimum lične i profesionalne odgovornosti da kaže — “Krivi smo. Pogriješili smo. Nismo uradili dovoljno.” Umjesto toga, brutalno su vrijeđali građane koji su na ulicama tražili pravdu, omalovažavali bol i patnju, nazivajući ih najpogrdnijim imenima.I sada, kao krunu tog odnosa prema narodu, nude zakon kojim će se kaznama do 10.000 eura pokušati ućutkati oni koji se usuđuju da stanu na ulicu i kažu “Dosta je!- navode u saopštenju, prenosi Cetinjski list.
Ovaj zakon, kako kažu, nije napisan da zaštiti građane.
- Nije napisan da donese red. Nije napisan da Crnu Goru učini boljim i sigurnijem mjestom za život. Nije — jer kada bi to bio cilj, ne bi danas blokade bile jedini način da se ukaže na nepravdu. Ovaj zakon je isključivo i jedino pokušaj da se vlast zaštiti od sopstvenog naroda.Svaki poslanik koji digne ruku za ovaj zakon mora se zapitati — kome služi i koga predstavlja. Da li ste predstavnici građana ili čuvari privilegija moći? Da li služite onima koji su vas birali ili onima koji se plaše glasa naroda?Jer ovaj zakon nije zakon protiv saobraćajnih gužvi. Ovo je zakon protiv Cetinja. Protiv svake majke koja plače za izgubljenim đetetom. Protiv svakog čovjeka koji plače za izgubljenim članom porodice, za izgubljenim drugom, drugaricom, sugrađaninom. Protiv svakog građanina koji se usudio da kaže — “Neću da ćutim.”- kazali su građani koji protestuju na Kruševom ždrijelu.

Skupština danas o zabrani blokada ključnih saobraćajnica i strožim kaznama

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Ajde, začudi se

Iako je prošlo gotovo četiri godine od izmjene Krivičnog zakonika, jučerašnja prvostepena presuda u slučaju prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović tek je jedna od prvih u kojoj je neko osuđen za kvalifikovani oblik krivičnog djela Ugrožavanje bezbjednosti, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su u pitanju medijski radnici.
Tijana Radulović iz Sindikata medija za Antenu M kaže da u toj esnafskoj organizaciji pozdravljaju ovakvu odluku suda uz ocjenu da će imati odvraćajući efekat.
- Sindikat medija Crne Gore pozdravlja presudu kolašinskog suda kojom je Miodrag Novaković zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović osuđen na devet mjeseci zatvora. Pozdravljamo i to što je slučaj brzo riješen pred sudom, maltene na prvom ročištu. Zaista smo uvjereni da će presuda imati odvraćajući efekat na buduće prijetnje novinarima u njihovom radu. Ono što je posebno zbačajno jeste da je ovo jedna od prvih presuda u kojoj je primijenjen Krivični zakonik kojim je povećana kazna za napade na novinare. Odnosno, krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti, dodat je kvalifikovani oblik pa je počinilac kažnjen strože zato što je ugrozio sigurnost novinarki – kazala je Radulović.
Radulović je podsjetila da se Sindikat medija od 2014. godine, zajedno sa Akcijom za ljudska prava, zalagao za izmjene Krivičnog zakonika u cilju snažnije krivičnopravne zaštite novinara, te da su izmjene, prema kojima je donijeta presuda u slučaju novinarke Kaluđerović, stupile na snagu 2022. godine.
- Od početka te godine do danas SMCG je zabilježio preko 90 napada i prijetnji medijskim radnicima i radnicama. I naravno, nisu svi ti incidenti bili krivična djela kojima bi se mogao pripisati kvalifikovan oblik, ali svakako bi bilo bolje da smo u ovom periodu imali više presuda koje bi naglasile težinu napada na novinare. Ipak, kao što smo kazali, presuda u slučaju Itane Kaluđerović zaista ohrabruje, posebno ako imamo u vidu da neki sudski procesi i dalje traju pa mi u Sindikatu medija očekujemo i nadamo se da će u narednom periodu biti više presuda po izmijenjenom KZCG – kazala je Radulović.
Da je primjena izmjena Krivičnog zakonika nedosljedna najbolje govori presuda u slučaju brutalnog fizičkog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, ali i trenutno aktivni proces zbog ljetošnjeg incidenta u Gornjem Zaostru gdje su maltretirani reporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović.
U slučaju napada na Raičković su za krivično djelo nasilničko ponašanje, bez kvalifikovanog oblika koje bi podrazumijevalo strože kazne jer je riječ o napadu na novinarku, osuđeni biznismen Zoran Ćoćo Bećirović na godinu zatvora, njegov tjelohranitelj, u tom trenutku aktivni policajac, Mladen Mijatović - na deset mjeseci zatvora, a Bećirovićev sin Luka na sedam mjeseci uslovne kazne. &nbsp;
U slučaju „Gornje Zaostro“ tužilaštvo i policija ni tri i po mjeseca od događaja u kojima su napadnuti reporteri, a Vasiljević u jednom trenutku bio otet i najgrublje maltretiran, nijesu identifikovali napadače i pokrenuli postupak protiv počinioca. Vodi se pet prekršajnih i samo jedan krivični postupak i to zbog krivičnog djela prinuda.

Presuda u slučaju prijetnji novinarki Kaluđerović tek jedna od prvih sa kvalifikovanim oblikom krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti

Odbor za Status i propise Skupštine Glavnog grada na danas održanoj sjednici jednoglasno je podržao inicijative za postavljanje novih spomen-obilježja.
O spomen-obilježjima će odbornici Skupštine Glavnog grada raspravljati u ponedjeljak, na sjednici koja počinje u 11 sati.&nbsp;
Podsjećamo, predloženo je postavljanje spomen-ploče koja će prikazivati susret pokojnog mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Amfilohija i Podgoričanina Halita Đečevića na Markovdan 1992.&nbsp;
Prijedlog odluke o podizanju spomen-ploče posvećene bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice dobio je danas zeleno svjetlo svih pet članova Odbora.&nbsp;
Oni su Skupštini predložili da usvoji i Prijedlog odluke o podizanju spomen-ploče posvećene učesnicima NOR-a 1941–1945, golootočkim stradalnicima i žrtvama Informbiroa iz bratstva Živkovića u Ublima, Kuči.&nbsp;
Za izvjestioca Odbora na sjednici Skupštine određen je predsjednik Odbora, Mitar Šušić.&nbsp;

Odbor dao zeleno svjetlo i predložio Skupštini Glavnog grada da Amfilohije i Halit Đečević dobiju spomen-obilježje u Podgorici

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja 21. novembra organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara 2026. godine.
Događaj je imao za cilj da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa, saopštili su iz Privredne komore.
Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je istakla, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava.
- Vjerujem da će današnja diskusija, uz učešće predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja i pravnih eksperata, dati jasne odgovore na sve izazove koje novi zakon donosi - poručila je Pavlović.
Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Podsjetila je da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen.
- Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - istakla je Milutinović, dodajući da je današnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.
Nemanja Radović, član ekspertskog tima koji je radio na Zakonu je u svom izlaganju detaljno predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja društava. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja.
- Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje. U skladu s tim, uvedene su nove pravne forme kao što su evropsko akcionarsko društvo (SE) i evropsko ekonomsko interesno udruženje (EEIG), a pojam „javnog društva" dodatno je preciziran, omogućujući privrednim društvima iz Crne Gore da posluju po modelima priznatim na EU nivou – naveo je Radović.
Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje društava, uključujući DOO, dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi board-a, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze rodne ravnopravnosti u javnim AD.
- Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje. Zakon omogućava prekogranična spajanja i podjele društava, fleksibilnije procedure za DOO, dodatne uplate članova i promjene u pravilima o glasanju i dividendama - piše u saopštenju.
Radović je naglasio da zakon digitalizuje postupke, ubrzava pravni promet i jača korporativno upravljanje, čime se stvara pouzdanije i konkurentnije investiciono okruženje u Crnoj Gori, uz rok od tri mjeseca za usklađivanje sa njegovim odredbama, od dana njegovog stupanja na snagu.
U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i Dijana Raičković, ekspertkinja koja je učestvovala u izradi Zakona. Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora.
- Učesnici su ukazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture - navodi se.
Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja.
Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština društva u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstva kontinuirano organizuju obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama.
- Predstavnici Ministarstva kazali su da će pripremiti i objaviti zvanična tumačenja u vezi sa svim postavljenim pitanjima, kako bi se obezbijedila ujednačena primjena zakona na nivou svih privrednih subjekata. Najavljeno je da će u narednim sedmicama biti objavljeni i podzakonski akti i tehnička uputstva za privredu, notare i profesionalne korisnike CRPS-a, te da će se organizovati dodatne konsultacije i radionice u cilju olakšavanja prelaska na novi sistem - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Tag: zakon-o-javnim-okupljanjima-i-javnim-priredbama