Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da primjena Zakona o medijima, u dijelu koji se odnosi transparentno finansiranje medija iz javnih izvora, još nije u cjelosti zaživjela, a Ministarstvo kulture i medija nema kapacitet ili autoritet da ove odredbe dosljedno sprovede. To se, kako kažu u CGO-u, oslikava i kroz veliki broj organa javnog sektora, ali i osnivača medija, koji ne ispunjavaju zakonske obaveze izvještavanja, što podriva javnu kontrolu trošenja novca građana i integritet medijskog tržišta. - Raskorak između iznosa koje prijavljuju mediji i javni sektor opominje na potrebu unapređenja ovog sistema kako bi imali usklađene, precizne i sveobuhvatne podatke - kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima u CGO-u. Analiza godišnjih izvještaja Ministarstva kulture i medija za period 2021–2024. godine pokazuje da je poštovanje zakonskih obaveza koje se odnose na transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda neujednačeno i kod organa javnog sektora i kod osnivača medija. U CGO-u kažu da ostaje otvoreno pitanje: zašto Ministarstvo ne preduzima odlučnije mjere da osigura punu primjenu zakona? - CGO je godinama prikupljao ove podatke čime je obezbijeđen dragocjen zagovarački materijal da se zakonski uredi praćenje tokova javnog novca prema medijima, što je i urađeno kroz Zakon o medijima, usvojen u avgustu 2020. godine. U ovom dijelu zakonskog okvira, Crna Gora može biti model mnogim zemljama u regionu, ali to, na žalost, ne prati primjena zakona - ističe Obradović. Za 2021. godinu, odnosno prvu godinu primjene ovih zakonskih odredbi, organi javnog sektora uglavnom su ignorisali obavezu o dostavljanju podataka o sredstvima uplaćenim medijima. - Od 663 subjekta koji su izlistani među organe javnog sektora svega 60 ili devet odsto dostavilo je izvještaje o tome u koje su medije usmjeravali javni novac. Osnivači medija dostavili su podatke za 75 medija, odnosno 37 odsto tada aktivnih medija, po evidenciji Ministarstva. Ova disproporcija odrazila se i na prijavljene iznose - mediji su prijavili 3.987.504,92 eura, a organi javnog sektora 3.475.473,41 eura - saopštio je Obradović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"><figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption></figure>  Poređenja radi, za istu godinu je posljednji put izvještaj radio i CGO, i po Zakonu o slobodnom pristupu informacija prikupio podatke od 613 od 621 organa javnog sektora kojima je zahtjev upućen, što čini 98,71 odsto. - Znači, više je organa dostavilo za 2021. godinu podatke CGO-u nego nadležnom Ministarstvu. U izvještaju CGO-a evidentirano je da je 192 organa imalo transfere prema medijima u 2021. godini u iznosu od 3.426.183,33 eura - kazao je Obradović. Za 2022. godinu se, navodi on, bilježi određeni pomak. Podatke Ministarstvu kulture i medija dostavilo je 62 odsto (124 od 201) osnivača medija i 27,85 odsto organa javnog sektora (188 od 675 subjekata). - Ovo je, očekivano, vodilo i razlici u prijavljenim iznosima - javni sektor je prijavio 7.599.233,72 eura, a osnivači medija 3.616.943,92 eura - rekao je Obradović. Najveći obuhvat izvještavanja javnog sektora zabilježen je 2023. godine, kada je tu obavezu ispunilo 64 odsto organa (430 od 675). Istovremeno, kaže Obradović, kod osnivača medija dolazi do pada na 56 odsto(111 od 198). - Iznosi su ponovo neusklađeni - 7.942.101,92 eura prema podacima javnog sektora, naspram 6.149.109,33 eura prema podacima osnivača medija - istakao je on. Prema njegovim riječima, u 2024. godini dolazi do novog pada discipline - 62 odsto organa javnog sektora i 53 odsto osnivača medija dostavlja podatke. Raskorak u iznosima ostaje izražen: 8.387.570,57 eura (javni sektor) prema 6.915.667,19 eura (osnivači medija). CGO naglašava da ovakvo stanje zahtijeva aktivniji nadzor i efikasniji sistem sankcionisanja, ali se čini da taj segment primjene Zakona o medijima nije prioritet resornog Ministarstva. Dodatno, CGO cijeni da je potrebna veća digitalizaciji procesa, radi lakše pretrage i javne dostupnosti podataka, što bi učinilo sve ove tokove novca transparentnijim. CGO podsjeća da su Zakonom predviđene sankcije za odgovorno lice u organu državne uprave ili organu lokalne samouprave novčana kazna od 300 do 2.000 eura ukoliko, između ostalog, ne objavi evidenciju do 31. marta tekuće godine za prošlu godinu ili je ne dostavi Ministarstvu u propisanim rokovima. Istovremeno, pravno lice koje je osnivač medija može biti kažnjeno novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 eura ukoliko ne prijavi dobijena sredstva u roku od 30 dana ili ne dostavi evidenciju Ministarstvu najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Međutim, Obradović kaže da nije poznato da li je i ko do sada sankcionisan. Ministarstvo bi, ističe on, uz godišnje izvještaje, moralo objavljivati i podatke o sprovođenju kaznenih odredbi, jer samo dosljedna primjena zakona može učiniti transparentnost pravilom, a ne izuzetkom, a što je i intencija ovih odredbi. - Kada je standardizacija čitavog procesa u pitanju, osim „liste nedostavljača“, koristan bi bio i određeni sistem automatskih podsjetnika, a poželjno bi bilo istražiti i na koji način se sistem kontrole i sankcija može ojačati, kako bi podstakao što veći broj subjekata na poštovanje propisa. Takođe, neophodno je redovnije ažuriranje registra aktivnih medija, kako bi procenti izvještavanja bili realni. Proaktivniji i odgovorniji pristup i osnivača medija i organa javnog sektora, ali i bolja kontrolna uloga Ministarstva kulture i medija preduslov su za transparentije finansiranje medija, odgovorno trošenje javnih resursa i medijsko tržište od integriteta - poručio je Obradović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Javne pare za medije bez pune kontrole, Ministarstvo zakazalo

Advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik komentarisao je na mreži Iks (X) pisanja pojedinih medija da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnja da je uhapšeni biznismen Aleksandar Mijajlović od 2018. do 2024. godine direktno kreirao uređivačku politiku “Standarda”, “Pobjede”, “CDM-a”, “Portala Analitika”, “Antene M”, “Mportala” i “Portala ETV”, a nekima je navodno davao i upute kako tekstovi treba da izgledaju i koliko da se “drže na naslovnim stranama”
- Kao i ovdje, vlast u Crnoj Gori je u akciji gašenja objektivnih medija. Ista vlast, ista politika, isto varvarsko ponašanje. Nešto im se žuri jer je (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić u slobodnom padu, a poslije njega pada i njegova vlast u Crnoj Gori. Vidimo se 1. novembra u Novom Sadu - poručio je Olenik na mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Folenikadvokat%2Fstatus%2F1975141318373630002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1975141318373630002%7Ctwgr%5E52f6b96969b6bfd2bfe02dbe4eb4bf3b7dd63c4f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Olenik: Vlast u Crnoj Gori je u akciji gašenja objektivnih medija

Američki predsjednik Donald Tramp večeras je materijale iz Meksika i Kanade koje koristi automobilska industrija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) privremeno izuzeo iz povećanja carina od 25 odsto na uvoz robe iz tih zemalja.
Trampovo uvođenje carina do kojeg je došlo juče, podstaklo je Kanadu na uzvratne mjere, pokrenuvši carinski rat dvije susjedne države. Odluka o uzvratnim mjerama Meksika očekuje se za vikend, prenosi BETA.
Tramp je odluku o privremenom izuzimanju donio danas pošto je razgovarao sa liderima "velike trojke" američkih proizvođača automobila - Ford, Dženeral motors i Stelantis, rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit.
Upitana da li je 30 dana odlaganja dovoljno da se automobilski sektor pripremi za nove carine, Livit je rekla: "Rekao im je da se uhvate u koštac sa situacijom, da počnu da investiraju, da počnu da se sele, prebace proizvodnju ovdje u SAD, gdje neće plaćati nikakve carine".
Dionice velikih proizvođača automobila iz SAD, Azije i Evrope skočile su do šest odsto poslije Trampove nove odluke.
Livit je rekla da je predsjednik "otvoren" za zahtjeve drugih industrija koje traže izuzeće.
Pauza na carine na automobile kojima se trguje u sklopu sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma USMCA samo odlaže šire uvođenje carina, koje stupa na snagu 2. aprila. Za taj dan Tramp planira uvođenje "recipročnih" carina radi izjednačevanja sa uvoznim carinama, taksama i podsticajima u drugim zemljama.
Republikanski predsjednik u carinama vidi sredstvo za bogaćenje SAD, ali su njegovi planovi otuđili američke saveznike od SAD i izazvali strahovanja u zemlji od slabijeg ekonomskog rasta i ubrzanja inflacije.
Saveznicima nije jasno šta Tramp zaista želi da postigne carinama, jer njegova administracija kao razloge pominje zaustavljanje ilegalnih imigracija, zaustavljanje šverca fentanila, smanjenje trgovinskog deficita, uravnoteživanje federalnog budžeta i tjeranje drugih zemalja da više poštuju Trampa.
Predsjednik SAD je danas razgovarao telefonom sa premijerom Kanade Džastinom Trudoom pošto je američki sekretar za trgovinu Hauard Lutnik rekao da je ideja da se Trampova administracija, što se carina tiče, nađe sa Kanadom i Meksikom "na pola puta".
Ali Trudo je odbio da ukine uzvratne carine i traži da se Tramp odrekne bilo kakvog uvođenja carina na kanadsku robu, rekao je AP-u jedan visoki kanadski zvaničnik koji je tražio anonimnost.
- Dvije vlade će nastaviti kontakte - saopšteno je iz Trudoove kancelarije.
Premijer kanadske provincije Ontario Dag Ford rekao je AP-u da će automobilski sektor i u Americi i Kanadi izdržati još desetak dana, a onda će biti prinuđeni da zatvori pogone u SAD i u Ontariju i "ljudi će izgubiti poslove".
Tramp je juče uveo carine od 25 odsto na sav uvoz iz Meksika i Kanade, s tim što je za energetske proizvode iz Kanade uveo nižu stopu carina od deset odsto. Na uvoz iz Kine, Tramp je prije mjesec dana uveo carine od deset odsto, a juče ih je uvećao za još deset odsto.
Trudo je juče obznanio uzvratne carine na robu iz SAD u iznosi od preko 100 milijardi dolara, i one će stupiti na snagu u narednih 21 dan.
Po Trudoovim riječima, SAD su napustile dugogodišnje prijateljstvo s Kanadom.
- Danas su SAD pokrenule trgovinski rat protiv Kanade, svog najbližeg partnera i saveznika i najbližeg prijatelja. Istovremeno, one pričaju o pozitivnoj saradnji s Rusijom, udovoljavajući Vladimiru Putinu, jednom lažljivom ubilačkom diktatoru. Učinite sad da to ima nekog smisla - rekao je Trudo.
Meksiko je kontramjere najavio za nedjelju, a Peking je uveo carine od do 15 odsto na široki dijapazon poljoprivrednih uvoznih proizvoda iz SAD.

Tramp pauzirao uvođenje carina na robu iz Meksika i Kanade koju koristi automobilska industrija SAD

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović ukazao je da se, objavljivanjem netačnih informacija u pojedinim medijima, pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, njegovim kolegama, i njemu kao članu Vijeća FPN-a.
Vujović je na mreži X naveo da je danas uputio prijedlog članovima Vijeća FPN-a da se podrže protesti studentske grupe "Kamo śutra" i izda saopštenje. U dijelu režimskih medija su, kako je rekao, plasirane netačne informacije kojima se pokušava izvršiti pritisak na članove Vijeća FPN da ne izglasaju podršku studentima i njihovim zahtjevima.
Naime, pojedini mediji su objavili da je, pored Vujovića, podršku studentima inicirao i zatražio i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
- Danas u 11 sati sam uputio prijedlog članovima Vijeca FPN na e-mail listu da se podrže protesti i izda saopštenje. Više članova Vijeća se izjasnilo, uključujući i kolegu profesora Ivana Vukovića koji je jedan od onih koji su podržali prijedlog slanjem e-maila u 17:41. Umjesto precizne informacije, njegov odgovor na e-mail listu Vijeća se pokušao predstaviti kao nekakav njegov inicijalni zahtjev (čitaj zahtjev DPS) da Vijeće reaguje, lažirajuci činjenicu da je on odgovorio na već upućenu inicijativu. Time se pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, kolegama, meni kao članu Vijeća - naveo je Vujović u objavi na mreži X.
Konstatuje da se dešavaju iste stvari kao u Srbiji - etiketiranje, stigmatizacija i zastrašivanje od bezbjednosnog sektora i režimskih medija svih koji kritikuju i pozivaju vlast na odgovornost. 
- Cijeli bezbjednosni sektor se zloupotrebljava da bi se politički spasili potpredsjednik Vlade (Aleksa Bečić) i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović). Umjesto da preuzmu odgovornost nastavljaju da urušavaju Vladu - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZlatkoVujovic%2Fstatus%2F1889049014844182566&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ru

1250x600

Vujović: Pokušaj etiketiranja i stigmatizacije kao u Srbiji da bi se spasili Bečić i Šaranović

Osnivači medija trebalo bi što prije da ispune odredbe Zakona o medijima kojima je predviđeno da će samo mediji koji su dio samoregulatornog tijela i upisani u evidenciju moći da učestvuju na konkursu za dodjelu sredstava iz Fonda za medijski pluralizam, koji će uskoro biti raspisan, poručili su iz Ministarstva kulture i medija.
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović podsjetila je da je nedavno stupio na snagu novi Zakon o medijima, a jedna od brojnih zakonskih novina odnosi se i na dodatne uslove koje osnivači medija treba da ispune da bi konkurisali za dodjelu sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsonosti medija.
- Jedan od novih uslova odnosi se na to da je osnivač medija član eksternog ili ima uspostavljeno interno samoregulatorno tijelo. U vezi sa tim, pozivamo sve osnivače medije, koji to još uvijek nijesu uradili, da osnuju interno samoregulatorno tijelo ili osnuju novo/pridruže se postojećem eksternom samoregulatornom tijelu. Oni koji ne budu ispunili ovaj uslov, neće moći da učestvuju na javnom konkursu za dodjelu sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrnosti medija - poručila je Vujović.
Zbog toga je pozvala sve koji do sad nijesu da to učine što prije budući da se raspisivanje javnog konkursa za dodjelu sredstava iz Fonda očekuje tokom ovoga ili sljedećeg mjeseca.
- Navedeno važi i za linearne AVM usluge, bez obzira na to što raspodjelu sredstava iz tog podfonda vrši savjet regulatornog organa, odnosno Savjet Agencije za elektronske medije - pojasnila je Vujović.
Naglasila je da stupanje na snagu novog zakona o medijima ima potencijal da ojača demokratiju, unaprijedi zaštitu novinara i osigura transparentnost, pluralizam i odgovornost u medijskom sektoru.
- Transparentnost, odgovornost i sloboda medija osnovni su stubovi na kojima se zasniva informisano društvo. Kada su ove vrijednosti zaštićene zakonom i kada se poštuju u praksi, građani mogu donijeti informisane odluke, učestvovati u društvenim procesima i nadgledati rad vlasti. U konačnom, uspjeh novih medijskih zakona zavisiće od dosljedne primjene. Osnivači i vlasnici medija imaju posebno važnu ulogu u primjeni i poštovanju novih zakonskih odredbi. Njihova odgovornost ne leži samo u vođenju medija kao poslovnih subjekata, već i u očuvanju javnog interesa i pridržavanju profesionalnih i etičkih standarda - istakla je Vujović.
Navela je da član 11 Zakona o medijima propisuje da je osnivač medija ili lice koje on ovlasti dužno da u roku od 30 dana od dana osnivanja medija, podnese prijavu za upis medija u Evidenciju koju vodi Ministarstvo kulture i medija.
- Uz prijavu iz stava 1 ovog člana podnosi se akt o osnivanju medija, rješenje organa nadležnog za registraciju osnivača medija i statut osnivača medija. Prema Zakonu o medijima samo mediji upisani u Evidenciju, koji nisu bili pod zabranom emitovanja u prethodnih šest mjeseci, niti im je osnivač osuđen za širenje mržnje, mogu pristupiti Fondu - rekla je Vujović.
Prema njenim riječima, novim Zakonom o medijima došlo je do inoviranja odredbi kojim se uređuje transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda i mediji su dužni da ih poštuju.
- Nepostupanje po zakonskim odredbama je kažnjivo u skladu sa kaznenim odredbama iz čl. 72-75 Zakona o medijima - zaključila je Vujović.

Vujović: Osnivači medija što prije da pristupe samoregulatornom tijelu

Kina je pretekla Sjedinjene Američke Države (SAD) kao glavni trgovinski partner Njemačke, pokazuju podaci njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, dok se kancelar Fridrih Merc priprema za prvu posjetu Pekingu od stupanja na dužnost.
Merc će otputovati u Kinu sjutra, a u srijedu će ga u Pekingu uz vojne počasti dočekati premijer te zemlje Li Ćijang, prije nego što se kasnije sastane sa predsjednikom Si Đinpingom na večeri, rekao je njegov portparol Sebastijan Hile.
Njemački Savezni zavod za statistiku objavio je u petak podatke koji pokazuju da je Kina ponovo na vrhu kao najvažnije tržište zemlje sa 251 milijardom eura trgovine u prošloj godini, što je povećanje od 2,2 odsto u odnosu na 2024. godinu, kada su SAD bile vodeća izvozna destinacija zemlje, prenose Nezavisne novine.
Njemačka je prošle godine uvezla robu iz Kine u vrijednosti od oko 170,6 milijardi eura, što je više nego dvostruko više od vrijednosti izvoza iz Njemačke u Kinu, koji je iznosio 81,3 milijarde eura.&nbsp;
Trgovina sa SAD iznosila je 240 milijardi eura, a kontroverzne tarife američkog predsjednika Donalda Trampa djelimično su potencijalni faktor pada trgovine od pet odsto, navodi britanski list Guardian.
Hile je rekao da će Merc tokom dvodnevnog putovanja u Kinu posjetiti i Zabranjeni grad, kinesku kompaniju Unitree Robotics, njemačkog proizvođača automobila Mercedes-Benc i proizvođača turbina Siemens Energy. Takođe će posjetiti grad Hangdžou u istočnoj Kini.
Očekuje se da će Merc tokom posjete pokrenuti niz tema, uključujući rat u Ukrajini, ljudska prava i trgovinu.

Kina prestigla SAD kao glavni trgovinski partner Njemačke

Višestruko nagrađivana predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta sa početkom u 20 sati. Sve ulaznice su rasprodate.
- "Naličje" je priča o vremenu čiji je Bog postao novac, a molitva - sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva. O iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka. O čovjeku koji zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i koje više ne razlikuje lice od naličja - istakao je reditelj Liješević.
U predstavi glume Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Sanja Vujisić, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Anja Misović, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Predstava “Naličje” je u prošloj godini osvojila izuzetne nagrade i priznanja širom regiona. Na 70. Sterijinom pozorju u Novom Sadu Sterijina nagrada za glumačko ostvarenje pripala je Aleksandru Raduloviću za ulogu Vuka, dok je Sterijinu nagradu za režiju dobio Boris Liješević. Uspjeh nacionalnog teatra s predstavom “Naličje” potvrđen je i na 65. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu. Nagradu “Rejhan Demirdžić” za najbolje mlade glumce dobili su Lazar Đurđević i Anđela Marunović. Na 27. Teatar festu Petar Kočić u Banjoj Luci “Naličje“ je, odlukom stručnog žirija, dobilo Specijalnu nagradu za vizuelni identitet predstave, za scenografiju i kostim, dok je nagradu “Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini dodijelio žiri RTV RS.&nbsp;
Dramaturzi su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.&nbsp;
- O našim aktivnostima publika se može informisati putem veb-sajta <a href="http://www.cnp.me">www.cnp.me</a>, na biletarnici, društvenim mrežama <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Facebook</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram</a>, kao i <a href="https://invite.viber.com/?g2=AQAfeNNA4uCCT1J%2FuHJUWFtvRXmDEDrSzRzger6PpDJ8xOB%2B25TDyXmAZeMwndZq">Viber kanalu</a> - saopšteno je iz CNP-a.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

“Naličje” večeras na Velikoj sceni, sve ulaznice rasprodate

Aerodromi Podgorica i Tivat bilježe značajan rast prometa putnika u odnosu na 2019. godinu, a podaci pokazuju da je ukupan rast prošle godine premašio 16 odsto.
Dobra povezanost kako drumskim, tako i vazdušnim saobraćajem ključna je za razvoj saobraćajne i turističke infrastrukture Crne Gore, posebno u ljetnjim mjesecima kada je promet putnika na vrhuncu, javlja TVCG.
Prema uporednim podacima, u odnosu na 2019. godinu, prošle godine ostvaren je ukupan rast prometa putnika na aerodromima Podgorica i Tivat od nešto više od 16 odsto, prenosi portal RTCG.
Posmatrano pojedinačno, aerodrom Podgorica zabilježio je rast od oko 35 odsto u odnosu na 2019. godinu. S druge strane, aerodrom Tivat, iako bilježi konstantan rast broja putnika, još nije dostigao nivo prometa iz 2019. godine.
Iako broj putnika raste, otvara se pitanje kako obezbijediti adekvatno i efikasno opsluživanje sve većeg broja putnika, posebno u periodima sezonskog pritiska kada su terminali i infrastruktura pod najvećim opterećenjem.

Veći promet putnika na aerodromima

U nižim predjelima u Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, a na dionicama u višim ima poledice, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline ima odrona i savjetovali opreznu vožnju.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje - Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Tag: zakon-o-medijima