Zakon o obnovi nakon nepogoda, koji je parlament usvojio 31. decembra, stupio je na snagu prije nekoliko dana.
Međutim, gubici građana i privrednih društava koji su pretrpjeli štetu u nedavnim poplavama koje su pogodile Crnu Goru biće procjenjivani po starim propisima, s obzirom da tek treba da se donese jedinstvena metodologija za procjenu šteta, gubitaka i potreba od nepogoda. Do tada, kako je precizirano završnim odredbama novousvojenog zakona, na snazi je Uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, doneseno 1987. godine, u vrijeme SFRJ.&nbsp;
U zakonu koji je u Službenom listu objavljen 5. januara navodi se da će opštine dodjeljivati pomoć za nepogode koje su prouzrokovale štetu ili gubitak, u iznosu od najviše dva odsto ukupnih primitaka opštine za fiskalnu godinu. Za nepogodu koja je prouzrokovala štetu ili gubitak koji prevazilazi taj procenat, sredstva će se opredjeljivati iz državnog budžeta. Vlada će dodjeljivati pomoć za nepogodu koja je prouzrokovala štetu ili gubitak u iznosu većem od 10 odsto budžeta opština, a u izuzetnim okolnostima i za štetu manju od tog procenta.
Pravo na pomoć, pod istim uslovima kao i crnogorski državljani, imaju i stranci sa stalnim ili privremenim boravkom.
– Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave i drugi subjekti u vršenju poslova obnove i dodjele pomoći dužni su da hitno postupaju – piše u zakonu.
Štetu će cijeniti državna komisija, opštinske i preduzetne komisije, čiji će se članovi imenovati na četvorogodišnji period, a imenovana lica moraju imati sedmi nivo kvalifikacija obrazovanja.
Dodjela pomoći sprovodiće se na osnovu programa pomoći kojim se naročito utvrđuju način, mjere i kriterijumi za dodjelu pomoći, koji donosi Vlada.
Pozive građanima da prijave štetu i gubitke od vremenskih nepogoda objavljivaće opštine, a građani će imati rok ne kraći od 15 dana i ne duži od 60 da prijave štetu.
Finansijska sredstva za obnovu i dodjelu pomoći obezbjeđivaće se iz budžeta države i opština, donacija, priloga i poklona, primanja od zaduživanja, primanja od prodaje finansijske imovine, sredstava stalne budžetske rezerve, sredstava javnih preduzeća i drugih oblika organizovanja čiji je osnivač Crna Gora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stupio na snagu novi zakon, ali štetu i dalje procjenjuju po metodologiji iz 1987.

Cijena rekonstrukcije magistrale od Lepenca ka Beranama, čiji je završetak obilježen proteklog mjeseca, narasla je sa početno ugovorenih 35,7 miliona na nestvarnih 56,7 miliona eura, odnosno 37 odsto više, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
- Početna cijena od 35,7 miliona nije uključivala porez na dodatu vrijednost (PDV), jer se posao finansirao kreditnim sredstvima Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), dok se u odnosu na ukupnu uvećanu cijenu posla od 56,7 miliona na PDV odnosi oko 3,6 miliona - navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.&nbsp;
Vlada je, kako se dodaje, dala zeleno svijetlo za uvećanje cijene i zaključenje novog aneksa, a uvećanje se obrazlaže nizom razloga, poput korekcija cijena građevinskog materijala i proizvoda, ali i dodatnih radova usljed promjene tehničkih rješenja zbog prilagođavanja stvarnom geološkom stanju na terenu i geometriji postojećeg stanja, pa je ovo još jedan posao u koji se, kako smatraju u ASP-u, ušlo na bazi faličnog i lošeg projektnog rješenja.&nbsp;
- Nije poznato da li je bilo ko od članova Vlade postavio pitanje ovolikog uvećanja, dok paralelno u javnosti postoji ozbiljna sumnja da su falični projekti postali svojevrsni „koruptivni kanal“, koji bezmalo u svakom kapitalnom projektu dovede do ogromnih kašnjenja za završetak posla, ali i uvećanja cijena i to u višemilionskim iznosima. Namjerno se rade navodna „falična“ projektna rješenja kako bi to kasnije bio osnov za uvećanja cijena - rekli su iz ASP-a.&nbsp;
U toj NVO su naveli da nije poznato ni da li je bilo ko od članova Vlade o ovim poslovima obavijestio Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kao što je bio slučaj 2021. godine kada je tadašnji ministar kapitalnih investicija obavijestio SDT o izgradnji puta od Lubnica ka Jezerinama, sa tunelom Klisura, koji je ugovoren za 34,6 miliona, do jeseni prošle godine plaćen 62,3 miliona ili 28 miliona više.
- Ugovor za rekonstrukciju puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane zaključen je oktobra 2020. godine između Uprave za saobraćaj i konzorcijuma Štrabag i Bemaks. Rok za završetak posla bio je dvije godine, ali u tom roku posao nije bio ni počet. Radovi su finalizovani tek krajem prošle godine i sa kašnjenjem od pune tri godine, a što je omogućeno aneksiranjem ugovora - navodi se u saopštenju.
Već prvim aneksom ugovora paralelno je omogućeno produženje roka izgradnje i ostavljen prostor za uvećanje cijene posla, da bi kasnije po osnovu stavke za naknadne radove, većinski zbog lošeg projektnog rješenja, posao poskupio 7,7 miliona eura plus 1,6 miliona PDV-a, a po osnovu stavke za korekciju cijena 9,6 miliona eura, plus dva miliona PDV-a.
- Stavka korekcija cijena omogućena je na osnovu kontroverznog zaključka vlade iz 2022. godine, a Akcija za socijalnu pravdu je ranije objavila da su u očiglednom konfliktu interesa menadžeri građevinskih kompanija, poput Bemaksa, Štrabaga, Tehnoputa Mne, Mehanizacije i programata, koji su prethodno od države dobili milionske poslove za kapitalne projekte, učestvovali u izradi smjernica za obračun razlike cijena zbog rasta inflacije - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su kazali da uz otvoreno zaobilaženje Zakona o javnim nabavkama i Fidic procedura, za one poslove zaključene na osnovu Fidic ugovora, a na osnovu tog i kasnijih zaključaka vlade, otvoren je put da se iz državne kase dodatno odliju, ali i dalje odlivaju, desetine miliona eura.&nbsp;
- Put od Lepenca ka Beranama jedan je od tri veća na sjeveru, koji su proteklih godina građeni ili rekonstruisani, a čije su cijene višestruko premašile početno ugovorene iznose. Tako je i cijena puta Rožaje Špiljani narasla sa 19,1 miliona, što je bila osnovna cijena ugovora, uz isključeni PDV, na 29,5 miliona eura. Kroz naknadna uvećanja na PDV od ove sume otpada 3,5 miliona - precizirali su iz ASP-a.
U toj NVO su kazali da je za tri najveća magistralna saobraćajna projekta na sjeveru države u proteklom periodu, realizovani od 2017. Do prošle godine, odnosno Lubnice Berane, Lepenac Poda i Rožaje Špiljani izdvojeno 59 miliona više od početno ugovorenih cijena tih poslova, pa bi to, kako su zaključili, morao da bude „crveni alarm“, naročito za tužilačke organe ove države.

Cijena rekonstrukcije magistrale od Lepenca ka Beranama porasla 37 odsto od prvobitne

Ministarka turizma Simonida Kordić posjetila je skijalište Kolašin 1600, koje već na početku ovogodišnje zimske sezone bilježi izuzetnu posjećenost i veoma dobre rezultate. Tokom posjete istaknuto je da je interesovanje turista za Kolašin ove zime izuzetno veliko, što potvrđuju i podaci ski-centra. - Ova zimska sezona počela je veoma dobro. Na Ski-centru Kolašin 1600 bilježi se velika posjećenost. Do sada je prodato preko 5.500 ski-karata, a u taj broj nijesu uključeni sezonski ski-pasovi, niti gosti koji dolaze, a ne skijaju. Takođe, i prvi dio godine na primorju bio je izuzetno dobar zahvaljujući novogodišnjim programima. Kada je riječ o boravišnoj taksi, zabilježeno je povećanje naplate od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Za sada imamo sve razloge da budemo zadovoljni i nadam se da će se ovakav trend nastaviti - istakla je Kordić. Kordić je naglasila da Ministarstvo turizma intenzivno radi na uspostavljanju sistema vještačkog osnježavanja, kako bi skijališta bila manje zavisna od vremenskih prilika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_d091401a76aba0974e8e9351fd9a359ac8b8f66ff1246d3616fa709aef226d8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260117140124_d091401a76aba0974e8e9351fd9a359ac8b8f66ff1246d3616fa709aef226d8e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Simonida Kordić"><figcaption>Simonida Kordić(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  - Ne oslanjamo se isključivo na meteorološke uslove. Tokom prethodne godine izradili smo hidrološku studiju, elaborat geodetske situacije, kao i glavni projekat za prvu fazu sistema vještačkog osnježavanja u Kolašinu, koristeći postojeću infrastrukturu uz dodatna ulaganja u još jednu kaptažu i manju akumulaciju mogao bi se uspostaviti prvi operativan sistem na ovoj stazi. Od početka rada Ministarstva radili smo na omogućavanju primjene prvih sistema ove vrste, pa su tako već instalirani topovi za vještačko osnježavanje i na Žabljaku - dodala je Kordić. Direktor Skijališta Crne Gore, Bojan Medenica, zahvalio je ministarki na posjeti i kontinuiranoj podršci Ministarstva turizma, koja je, kako je naveo, doprinijela uspješnom početku sezone.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_e21550c5cfabb67aef2bcfcc39d00d712d5840fa1bb4df8d652f617b1b94c6b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260117140124_e21550c5cfabb67aef2bcfcc39d00d712d5840fa1bb4df8d652f617b1b94c6b0" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"><figcaption>Kolašin 1600(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  - Prema našim procjenama, do sada smo imali oko 12.000 posjetilaca. Najveći broj gostiju dolazi iz Crne Gore i Albanije, kao i iz zemalja regiona. U februaru očekujemo veći broj gostiju iz Srbije i Hrvatske. Najavljene padavine početkom narednog mjeseca garantuju da će sezona trajati najmanje do kraja februara. Očekujemo jednu od najuspješnijih sezona do sada - kazao je Medenica. Zahvaljujući radu skijališta i bogatoj turističkoj ponudi, cijeli Kolašin bilježi odličnu posjećenost. Direktorica Turističke organizacije Kolašin, Zorica Milašinović, istakla je da je popunjenost hotelskog smještaja u gradu trenutno 100 odsto. - Izuzetno smo zadovoljni popunjenošću, kako hotelskog, tako i privatnog smještaja. Najveći broj gostiju dolazi iz Albanije, sa Kosova, iz regiona, ali i iz Crne Gore - kazala je Milašinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_373cbd6c6aabaf445274ccf58f4929b58e51066870a5496ed65654730c0a6fef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260117140124_373cbd6c6aabaf445274ccf58f4929b58e51066870a5496ed65654730c0a6fef" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"><figcaption>Kolašin 1600(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  Osim skijanja, posjetioci Kolašina mogu uživati i u bogatom pratećem programu. Od 12. do 18. januara održava se peti Winter Art festival, dok će sjutra u 19 časova u Centru za kulturu nastupiti Damir Urban. Na Trgu boraca otvoreno je klizalište, a u okviru prazničnog bazara svakog vikenda organizuje se muzičko-zabavni program.

Gužve na skijalištu Kolašin 1600: Prodato više od 5.500 ski-karata

Procjena sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i južnoameričkih država članica Merkosura posljednjih mjeseci se u Južnoj Americi značajno promijenila. U središtu debate više nije ekonomski značaj, već geopolitička dimenzija.
Sporazum koji se ove subote (17. januar) potpisuje u Asunsionu, glavnom gradu Paragvaja, Južnoamerikanci sada prvenstveno doživljavaju kao priliku za novo pozicioniranje u svijetu koji se rapidno mijenja.
Za to je prije svega odgovoran Donald Tramp. Američki predsjednik proizvoljno nameće carine, povlači SAD iz međunarodnih organizacija, polaže pravo na sirovine drugih zemalja i miješa se u njihovu unutrašnju politiku, na primjer u Brazilu.
U takvoj situaciji EU, kao i Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, odlučuju da krenu suprotnim putem: oslanjaju se na saradnju, pravila i dugoročnu pouzdanost.
Da je sporazum „prije svega zbog svog geopolitičkog značaja istorijski“, zaključio je ministar finansija Brazila Fernando Hadad. Svijet se ne sme prepustiti napetostima između velikih sila, kaže on.
<h2>Strah od rastućeg američkog intervencionizma</h2>
Da je Trampov ekonomski šovinizam na kraju čak ubrzao sklapanje sporazuma EU-Merkosur, vjeruje brazilski politički analitičar Tomas Trauman. Sa obije strane Atlantika brzo se shvatilo koliko je važno pronaći nove partnere i ostaviti sumnje po strani.
Za Brazil, Urugvaj, Paragvaj i Argentinu sporazum ima i jasnu bezbjednosnu dimenziju. Vojna intervencija SAD u Venecueli i Trampove vojne prijetnje Kubi, Kolumbiji, Meksiku i drugim zemljama shvaćene su kao signal da Vašington želi da dominira hemisferom po sopstvenom nahođenju.
Upravo za Brazil, koji tradicionalno insistira na principima suvereniteta i nemješanja, sporazum dobija karakter svojevrsnog osiguranja. Istovremeno, daje bloku južnoameričkih država veću međunarodnu težinu i jača ga iznutra. Urugvajski ministar spoljnih poslova Mario Lubetkin naziva to „kvalitativnim iskorakom“ za čitav region.
Njemačko-brazilski politikolog Oliver Štinkel sporazum hvali kao dalekovidu odluku: „Evropa i Južna Amerika proširile su svoje strateške opcije.“ Time dokazuju da je i dalje moguće sklapati sporazume zasnovane na pravilima. EU i Merkosur odbacuju prisilu, proizvoljnost i pravo jačeg.
<h2>Strateške sirovine</h2>
Za Brazil je sporazum uistinu istorijski, naglašava Štinkel. Omogućava uključivanje brazilske industrije u globalne lance vrijednosti i prvi put stavlja u fokus brazilske rijetke metale – dosad potcijenjen faktor.
Brazil raspolaže sa oko 20 odsto svjetskih rezervi kritičnih minerala potrebnih za proizvodnju baterija, poluprovodnika, energetskih tehnologija i moderne vojne opreme. U fazi rastuće zavisnosti od Kine, koja do sada ima gotovo monopolsku poziciju kada se radi o tim mineralima, Brazil time postaje novi ključni igrač.
Sporazum čini Južnu Ameriku privlačnijom i daje joj veću težinu u budućim trgovinskim pregovorima, vjeruje Štinkel.
Iz čisto ekonomske perspektive, sporazum otkriva koliko su interesi EU i Merkosura asimetrični. Dok Južna Amerika, zahvaljujući ogromnim površinama, dobrom zemljištu i modernoj poljoprivredi, nudi prije svega poljoprivredne proizvode, Evropa isporučuje industrijsku robu: mašine, automobile, hemikalije i farmaceutske proizvode.
U studiji evropski ogranak brazilske Fondacije „Getulio Vargas“ (FGV) upozorava da se sporazum ne smije pogrešno shvatiti kao motor rasta za Južnu Ameriku.
- Postoji opasnost da države Merkosura ostanu zarobljene u ulozi dobavljača slabo prerađenih sirovina. Istovremeno, lokalne industrije dolaze pod pritisak zbog jake evropske konkurencije - kaže Marijana Flajšhauer, jedna od autorki studije.
Tome bi vlade država Merkosura mogle da odgovore jedino aktivnom industrijskom politikom.
<h2>Mali ekonomski efekti</h2>
Sporazum ne treba precjenjivati ni iz ekonomske perspektive, dodaje Flajšhauer. Pozitivni efekti leže prije u stabilnijim cijenama i boljim maržama nego u povećanju obima izvoza. FGV računa na dugoročni rast BDP-a od svega 0,3 do 0,5 odsto, pri čemu bi manje zemlje poput Urugvaja i Paragvaja imale nadprosječnu korist.
Trgovina sa EU je doduše manje politički nepredvidiva nego trgovina sa SAD i Kinom – ali njeni ukupni ekonomski efekti su zasad skromni.
Zbog toga je razumljivo da geopolitički aspekti trenutno dominiraju percepcijom sporazuma u Južnoj Americi. Strah da bi kontinent mogao da ser nađe između dvije sile pojačali su nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, koja Latinsku Ameriku definiše kao zonu uticaja Vašingtona, ali i kineska Bela knjiga o Latinskoj Americi, u kojoj Peking prvi put formuliše ambicije moći u regionu. Sporazum EU-Merkosur sada nudi alternativu.
<h2>Prevelika očekivanja?</h2>
Da li je sporazum opterećen prevelikim očekivanjima, pita se Žoze Avgusto Fontura Košta, šef katedre za međunarodno pravo na Univerzitetu u Sao Paulu.&nbsp;
- To je pokušaj da se ograniči propast međunarodnih normi i institucionalnih temelja trgovine. Ali sam po sebi nije sposoban da preokrene opštu eroziju institucija niti da obnovi nekadašnju ulogu Evrope u odnosima sa Južnom Amerikom - rekao je Fontura Košta.
U slučaju Brazila, sporazum vjerovatno neće biti dovoljan da razbije razvojne strukture zasnovane na izvozu sirovina niti da smanji zavisnost od Kine i SAD.
Drugi aspekt naglašava Tatjana Prazeres. Državna sekretarka za spoljnu trgovinu u brazilskom Ministarstvu trgovine ukazuje na širu strategiju Brazila da proširi mrežu trgovinskih sporazuma Merkosura širom svijeta.
Tako su posljednjih godina sklopljeni sporazumi sa Singapurom i državama EFTA – Norveškom, Švajcarskom, Islandom i Lihtenštajnom.
- Trenutno radimo na sporazumu sa Ujedinjenim Emiratima i proširujemo dogovor sa Indijom. Intenzivno razgovaramo i sa Vijetnamom, Indonezijom i Kanadom - kazala je Prazeres.
Jasno je da sporazum EU-Merkosur za Južnu Ameriku predstavlja mnogo više od klasičnog ugovora o slobodnoj trgovini. Kao „instrument za proširenje strateške autonomije“ u svijetu u kojem velike sile teže hegemoniji, opisuje ga politikolog Štinkel. Ostaviti otvorene opcije – to je najbolje što Južna Amerika trenutno može da učini.

Novi svjetski poredak: Južna Amerika se povezuje sa EU

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće sjutra sa Holandijom utakmicu drugog kola novoformirane E grupe Evropskog prvenstva u Beogradu.
Obje selekcije, porazima na startu glavne runde, izgubile su sve šanse za polufinale.
Crna Gora je u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila polovičan učinak - izgubila je od Mađarske i Španije, dok je slavila protiv Malte i Francuske.
Početak duela zakazan je za 18 sati.
U ostalim mečevima E grupe rivali če biti Španija i Francuska (15.30), odnosno Srbija i Mađarska (20.30).

Tag: zakon-o-obnovi-nakon-nepogoda

Stupio na snagu novi zakon, ali štetu i dalje procjenjuju po metodologiji iz 1987.

Cijena rekonstrukcije magistrale od Lepenca ka Beranama porasla 37 odsto od prvobitne

Gužve na skijalištu Kolašin 1600: Prodato više od 5.500 ski-karata

Novi svjetski poredak: Južna Amerika se povezuje sa EU

Holandija naredni rival crnogorskih vaterpolista

PRATITE TVe UŽIVO