Ustavni sud Crne Gore ukinuo je kao neustavne odredbe Zakona o porezu na nepokretnosti, kojima su uvedene nove kategorije objekata za koje se plaća porez - i odlučio da se ova odluka objavi u Službenom listu 24. decembra kako ne bi nastupila pravna praznina.
- Prvi put Ustavni sud je primijenio odredbu propisanu Zakonom o Ustavnom sudu o odložnom dejstvu, kako uklanjanjem neustavnih rješenja ne bi nastupila pravna praznina - naglasili su u najvišoj sudskoj instanci.
Zakonom o porezu na nepokretnosti propisano je, kako su ukazali, da se pod nepokretnostima na koje se plaća porez smatra zemljište, potom različite vrste građevinskih objekata, među kojima i “objekti u izgradnji”, kao i “drugi objekti”.
- Ustavni sud je utvrdio da je zakonodavac izašao iz okvira svojih nadležnosti, jer je u pravni sistem, za potrebe oporezivanja, mimo objekata utvrđenih Zakonom o izgradnji objekata, uveo nove kategorije objekata za oporezivanje - istakli su u Ustavnom sudu.
Zakonodavac je, navodi se u odluci, proizvoljnim uvođenjem kategorije ‘objekti u izgradnji’ kao predmeta oporezivanja, omogućio lokalnim samoupravama da, bez bilo kakvih kriterijuma, svojim propisima uvode porez na objekte za koje one procijene da se imaju smatrati “objektima u izgradnji”.
- Odluka o ukidanju naplate poreza za “objekte u izgradnji” i “druge objekte” biće objavljena u Službenom listu 24. decembra. Sud je odlučio da ova odluka ima odložno dejstvo jer bi danom njenog objavljivanja nastupila pravna praznina, pa bi bila onemogućena naplata poreza na nepokretnostima - naveli su u Ustavnom sudu.
Kako je plaćanje poreza ustavna obaveza, Ustavni sud je odlučio da ova odluka stupi na snagu za nešto više od dva mjeseca, kako bi se do tog datuma mogao usaglasiti Zakon o porezu na nepokretnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima.
Osim toga, Ustavni sud je ukinuo kao neustavnu i odredbu Zakona o porezu na nepokretnosti kojom je propisano da poreska stopa za neizgrađeno građevinsko zemljište iznosi od 0,3 do 5 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti.
- Uvećanim oporezivanjem pojedine vrste nepokretnosti, u zavisnosti od načina njenog korišćenja, zakonodavac je prekoračio ustavna ovlašćenja. Time je vlasnicima takvih nepokretnosti nametnuo način korišćenja njihove nepokretnosti i obavezu plaćanja uvećanog poreza, pa samim tim ograničio pravo svojine suprotno Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda - kazali su u saopštenju.
Napomenuli su da se pomenuta zakonska rješenja ne odnose na aktuelne izmjene i dopune ovog zakona koje su usvojene u Skupštini Crne Gore 13. oktobra, nakon što ih je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud ukinuo odredbe Zakona o porezu na nepokretnosti i za neizgrađeno građevinsko zemljište

Skupština Crne Gore ponovo je usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti.
Za Zakon je glasalo 46 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih.
Prethodno je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini Crne Gore na doradu i ponovno odlučivanje rješenje usvojeno prvobitno u parlamentu 30. jula ove godine.
Milatović je prije nekolilo dana pozvao poslanike da ne glasaju Zakon, smatrajući da bi to bio glas protiv Ustava i za diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača.
- Ukoliko glasate za, zakon daje opštinama slobodu da odlučuju da li će i u kojem procentu umanjiti stopu poreza na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače. Posljedica bi bila da poljoprivrednici iz jedne opštine mogu ostvariti umanjenje od 90 odsto, dok bi iz druge opštine mogli imati umanjenje od svega 20 odsto ili ga uopšte ne bi imali - naveo je Milatović u pismu upućenom poslanicima.&nbsp;
Takvo zakonsko rješenje dovodi do, kako je ocijenio, nejednakog i neravnopravnog položaja poreskih obveznika na teritoriji države, što je u suprotnosti sa načelima jednakosti i zabrane diskriminacije propisanim Ustavom Crne Gore.
- Koliko je ovaj zakon diskriminatoran vidimo iz primjera gdje dva susjeda koji imaju imanja koje razdvaja granica dvije opštine i samo zbog toga jedan od njih može plaćati pet puta veći porez od drugog. Ili još drastičniji primjer kada se imanje poljoprivrednika nalazi na teritoriji dvije opštine i zato će se plaćati različiti porez - rekao je Milatović.&nbsp;
On je kazao da, ukoliko poslanici glasaju za ovaj zakon poljoprivredni proizvođači bi bili stavljeni u neravnopravan položaj, jer će proizvodi sigurno biti skuplji zbog većih poreza samo na osnovu toga u kojoj opštini im je zemljište.
- Ukoliko glasate za ovaj zakon, prenosite nadležnosti na opštine čime ćete prekršiti član 142 stav 3 Ustava Crne Gore, kojim je jasno propisano da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi na jedinice lokalne samouprave. Ova ustavna odredba već je bila predmet tumačenja Ustavnog suda Crne Gore. Drugim riječima: porez nije lokalna stvar. Ne možemo imati jednu državu, a 25 poreskih pravila - saopštio je, pored ostalog, Milatović.
Ministarstvo finansija je u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore. Ovo je, kako je kazao milatović, ozbiljno upozorenje da je zakon ne samo pravno, već i ekonomski i institucionalno neodrživ.
On smatra da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
T.K.

500x500

Uprkos pozivu Milatovića: Poslanici ponovo izglasali Zakon o porezu na nepokretnosti

Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj ocijenio je da odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnost predstavlja politički, istorijski i ekonomski udar na fiskalnu samostalnost Opštine Tuzi, te kazao da se ne radi o pravnoj nejasnoći, već o produženoj nepravdi prema građanima Malesije.
Đeljaj naglašava da se pitanje poreza na nepokretnost ne može tretirati kao tehničko već kao političko i sistemsko pitanje koje zadire u decenije zanemarivanja i marginalizacije te opštine.
- Nepotpisivanjem zakona, predsjednik Milatović nije samo zaustavio jedan pravni akt već je, nažalost, stao na stranu onih koji smatraju da Tuzi ne treba da raspolažu sopstvenim resursima i da ne zaslužuju fiskalnu autonomiju - istakao je Đeljaj.
On je ukazao na neujednačene procjene vrijednosti zemljišta u Tuzima, koje, kako tvrdi, zavise od interesa onih koji ih vrše.
- Zašto vrijednost zemljišta raste kada se ekspropriše za potrebe države, ali pada kada Opština traži realnu osnovu za porez? - pita Đeljaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, a kako je podsjetio, značajan dio zemlje je u Malesiji oduzet bez nadoknade tokom šezdesetih i sedamdesetih godina, pod izgovorom razvoja.
Đeljaj navodi da „Plantaže“ prijavljuju vrijednost zemljišta od 0,56 do 6,71 eura po kvadratu, nezavisna procjena koju je tražila Opština Tuzi iznosi 17 eura, dok se za eksproprijaciju zemljišta za javne potrebe pored istih parcela isplaćuje 75 eura po kvadratu.
- Ove brojke ne odražavaju tržište, već selektivnu politiku i svjesnu manipulaciju, kao i nastavak institucionalne kontrole nad prihodima naše opštine - poručuje Đeljaj.
Predsjednik Opštine Tuzi podsjeća da je isti zakon o porezu na nepokretnost bio na snazi u Crnoj Gori više od 30 godina, dok Tuzi nije imao status opštine, i da tada niko nije problematizovao njegovu primjenu.
- Ako predsjednik Milatović ne zna zašto je zakon promijenjen 30. decembra 2021. godine, može da pita svog savjetnika. Možda će dobiti odgovor koji će mu objasniti zašto se zakon problematizuje tek kada koristi može imati i Opština Tuzi - kazao je Đeljaj.
Dodaje da možda i nije loše što zakon nije potpisan jer se sada, kako kaže, otvara prostor da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima.
Đeljaj poručuje da Opština Tuzi neće prihvatiti fiskalnu diskriminaciju.
- Ne tražimo ništa više od onoga što imaju svi, ali nećemo pristati na išta manje od onoga što zaslužujemo. Osporava se zakon koji je vrijedio za sve osim za nas. Suština je jasna: neko i dalje želi da nas vidi kao nesposobne i zavisne - zaključio je Đeljaj.

Đeljaj: Otvara se prostor da SDT provjeri poslovanje „Plantaža“, uključujući procjene zemljišta, vlasničke promjene i raspolaganje državnim resursima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj daće sjutra izjavu u Osnovnom državnom tužilaštvu povodom prepiske zbog koje je predsjednik prijavio potpredsjednika Vlada da mu je prijetio, potvrđeno je Portalu ETV.
Đeljošaj će, prema našim saznanju našeg medija dati izjavu u Tužilaštvu u devet, a Milatović u 12 sati.
Podsjećamo, Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je 1. avgusta da je Đeljošaj uputio Milatoviću niz prijetnji i neprimjerenih poruka nakon što je saopšteno da je predsjednik vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-predsjednika-deljosaj-prijetio-milatovicu-spajic-da-ga-bez-odlaganja-smijeni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milatović je, kako je prošlog petka saopšteno, Zakon o porezu na nepokretnosti vratio zbog, kako tvrdi, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
U porukama koje je Milatović na mreži X objavio, Đeljošaj je, uz ostalo, napisao: "Nijesi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj", a potom nastavio: "Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Kabineta predsjednika su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije. Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici dan kasnije formiralo je predmet ovim povodom.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću. Tvrdi da je Milatović odbio da potšiše Zakon "zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem", bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije "13. jul - Plantaže", kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist".
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost sutvrdio da je Milatović vratio &nbsp;Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
- Odbacujem sve besmislene i zlonamjerne konstrukcije kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine. Ne postoje nikakve “kumovske veze”, nema skrivenih namjera. Postoji samo pravo i hrabrost da se kaže istina i da se brani ono što nas sve štiti: Ustav i zakoni. To je jedini patriotizam koji priznajem - poručio je Vuksanović.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.
Danas je iz njegovog Kabineta rečeno da je Zakon o porezu na nepokretnost je pisan u interesu jednog čovjeka, a na štetu 22.000 poljoprivrednika i države Crne Gore.
- Sada je red na vas: Institucije. Medije. Poljoprivrednike. Građane. Kada se ćuti na prijetnje, onda niko više nije siguran - zaključili su u Kabinetu Milatovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.9789%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-milatovica-zakon-o-porezu-na-nepokretnost-pisan-u-interesu-jednog-covjeka-gdje-su-reakcije-institucija-sto-ce-uraditi-vlada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Milatović i Đeljošaj sjutra u ODT-u zbog prijave predsjednika da mu je prijećeno

Ministarstvo finansija dalo je negativno mišljenje na Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, ocijenivši da predložene promjene nijesu opravdane i da bi mogle imati negativne posljedice po poreske obveznike, naročito poljoprivrednike.
Mišljenje je na Iks mreži objavio predsjednik države Jakov Milatović, koji je prethodno i ukazivao na neustavnost i nezakonitosti ovog Zakona.&nbsp;
- Znali su da je zakon neustavan. Znali su da šteti građanima. Znali su da je na štetu poljoprivrednicima. I opet su ga usvojili - istakao je Milatović u objavi.&nbsp;
Predlog zakona predviđa da lokalne samouprave mogu umanjiti porez na nepokretnosti do 90 odsto za lica upisana u registar poljoprivrednih proizvođača, kao i za preduzeća koja se bave preradom i pakovanjem domaćih poljoprivrednih proizvoda. Takođe, predviđeno je i povratno dejstvo predloženih odredbi, što bi značilo retroaktivno utvrđivanje poreskih obaveza za raniji period.
Međutim, Ministarstvo finansija upozorava da bi takvo rješenje narušilo pravnu sigurnost i fiskalnu stabilnost, posebno ukoliko lokalne samouprave odluče da ne primijene poreske olakšice, što bi dovelo do retroaktivnog povećanja poreza za mnoge obveznike.
- Uvođenjem povratnog dejstva, poreski obveznici koji su koristili postojeće olakšice mogli bi se naći u nepovoljnom položaju, jer bi im se naknadno utvrdile veće poreske obaveze. Time bi se narušila njihova pravna sigurnost - navodi se u mišljenju Ministarstva.
Resor ministra Novice Vukovića podsjeća da je postojeći zakon, usvojen krajem 2022. godine, već predvidio poreske olakšice od 70 odsto za iste kategorije obveznika, s ciljem podsticanja domaće poljoprivredne proizvodnje.&nbsp;
Napominju i da prethodni model, koji je ostavljao mogućnost lokalnim samoupravama da samostalno odlučuju o olakšicama, nije dao rezultate jer su mnoge opštine odbijale da ih primijene.
- Trenutna zakonska rješenja stimulišu poljoprivrednike da obrađuju zemljište i plasiraju domaće proizvode, čime se doprinosi smanjenju uvoza i povećanju izvoza. Promjena tog pristupa bi mogla destimulisati proizvodnju i nanijeti štetu sektoru koji je već nedovoljno razvijen - poručuju iz Ministarstva.
Skupština Crne Gore dostavila je Vladi Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, koji su podnijeli poslanici Nikolla Camaj, Artan Čobi i Iljir Čapuni.
- Imajući u vidu navedeno, smatramo da Predlog o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti („Službeni list CG", br. 25/19, 49/22 i 152/22), koji su Skupštini Crne Gore podnijeli poslanici Nikolla Camaj, Artan Čobi i llir Čapuni, ne treba prihvatiti - zaključuje se u mišljenju Ministarstva finansija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpredsjednik_cg%2Fstatus%2F1952300977383481431&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ministarstvo finansija: Predlog o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti ne treba prihvatiti

Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti nije samo politički ili tehnički potez – to je jasan antialbanski čin, usmjeren direktno protiv Opštine Tuzi i šire, protiv opština sa većinskim albanskim stanovništvom u Crnoj Gori, navedeno je u otvorenom pismu albanskih organizacija u SAD-u (Malesia e Madhe NY – Malesia e Madhe MI – Malesia Kaliforni – Jehona e Malesisë) upućenom institucijama Crne Gore i međunarodnim partnerima.
Ova odluka, kako ocjenjuju predstavlja nastavak stare politike koju, kažu, Albanci dobro poznaju: "sistemska nepravda, uskraćivanje osnovnih prava i namjerne pokušaje da se uspori ekonomski i institucionalni razvoj naše zajednice".
- Zakon o kojem je riječ, usvojen voljom Skupštine, omogućio bi Opštini Tuzi i Opštini Ulcinj – dvjema jedinicama sa albanskom većinom – da obezbijede stabilne i legitimne prihode kroz pravednu poresku osnovicu. Odbijanje ovog zakona predstavlja negiranje jednakosti, negiranje samouprave i negiranje razvojne perspektive Albanaca u Crnoj Gori. To je pokušaj da se blokira funkcionisanje institucija u kojima su Albanci zastupljeni sa integritetom i posvećenošću - navedeno je u pismu.
Da bi se, kako su rekli u albanskim organizacijama, ova nepravda bolje razumjela, dovoljno je podsjetiti na činjenicu da se više od 70 odsto teritorije državne kompanije „Plantaže“ nalazi unutar Opštine Tuzi.&nbsp;
- Riječ je o kompaniji koja godinama posluje s gubicima, bez transparentnosti i bez odgovornosti, dok se sama opština kažnjava i uskraćuju joj se prihodi koji joj po zakonu pripadaju. Ovo više nije puka nepažnja – ovo je namjerna sabotaža - dodaje se u pismu.
Tvrde da je Milatović prethodnih dana pokušao da skrene pažnju sa "ove očigledne nepravde", tvrdeći da mu je “prijetio” potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.&nbsp;
- Mi to vidimo kao jeftinu taktiku skretanja pažnje, providan pokušaj da se prikaže kao žrtva i da se diskredituje jedan albanski predstavnik koji snažno i beskompromisno zastupa prava građana koje predstavlja. Javnost više ne pada na ove izlizane šeme. Više ne dozvoljavamo da se zahtjev za ravnopravnošću prikazuje kao prijetnja - naglašeno je u pismu.
U albanskim organizacijama SAD-a poručuju da neće ćutati.&nbsp;
- Naše organizacije su koordinisane i blisko povezane sa relevantnim akterima u Američkom Kongresu, Senatu, Stejt departmentu i drugim važnim centrima odlučivanja u zapadnim demokratijama. Ovo pitanje neće ostati u sjenci. Biće sastavni dio međunarodnog diskursa o pravima manjina, poštovanju vladavine prava i podjeli vlasti u Crnoj Gori - ističu u pismu.
Zahtijevaju hitno vraćanje zakona u skupštinsku proceduru, njegovo usvajanje u skladu sa voljom parlamentarne većine, kao i potpunu i nezavisnu istragu o razlozima neproglašavanja zakona i mogućim vezama između uskih političkih interesa i državnih kompanija koje posluju na štetu albanskih opština.
- Naše opštine nijesu plen za političko cjenkanje, niti potčinjeni prostori za izbornu upotrebu. One su dom zajednice koja doprinosi, poštuje i jednostavno traži jednakost i dostojanstvo. I taj dom neće biti diran bez reakcije. Pravda će doći. Pokušaj da se to zaustavi je uzaludan - zaključeno je u pismu crnogorskim institucijama i međunarodnim partnerima.

Albanske organizacije u SAD-u: Milatovićev potez antialbanski čin, hitno ponovo usvojiti zakon

Saradnik u Kabinetu predsjednika Crne Gore Nebojša Vuksanović kazao je da je predsjednik Jakov Milatović vratio je Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. 
- Tek nakon što su uslijedile prijetnje, a potom i lični napadi na predsjednika države, postalo je jasno o čijim se interesima zapravo radilo. Zato više nije u pitanju samo zakon, već način na koji se danas u Crnoj Gori štiti Ustav i pravni poredak - naveo je Vuksanović u saopštenju za javnost.
Vuksanović je istakao da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj koji ne prihvata Ustav, ne priznaje sudske odluke i koji se ne libi da uputi prijetnje predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, postao prvi koji je javno, "bez stida saopštio da je državu stavio u funkciju zaštite svojih ličnih interesa". 
- Prvo su mu meta bili novinari i sudije, а danas predsjednik države. A sjutra - pita Vuksanović.
On je rekao da ima obaezu da reaguje kao saradnik u kabinetu predsjednika države, i kao bivši predsjednik Odbora direktora kompanije „Plantaže" koja se, tvrdi, godinama suočavala sa nezakonitim postupanjem Đeljošaja.
- Problem nije ličan, već principijelan i sa jasnom pravnom argumentacijom. Oporezivanje koje je godinama sprovodila administracija Opštine Tuzi na čijem je čelu do skoro bio potpredsjednik Vlade bilo je suprotno zakonima Crne Gore. Upravni sud je to više puta i potvrdio. Umjesto da se postupi po presudama, prešlo se na blokade računa, ignorisanje institucija i na kraju, krivične prijave koje je kompanija bila prinuđena da podnese - naglasio je Vuksanović.
On pojašnjava da predloženi Zakon pokušava da to nezakonito djelovanje jednog političara retroaktivno abolira. 
- Ako se to dozvoli, Plantaže će izgubiti pravni osnov na kojem su zasnovani svi sudski procesi koje je kompanija pokrenula, a koji će se izvjesno riješiti u njenu korist. A još opasnije, svi drugi registrovani poljoprivredni proizvođači izgubiće pravo na jednak tretman i poreske olakšice - napomenuo je Vuksanović.
Zato, kako kaže, predsjednik države nije mogao, ali prije svega nije smio potpisati takav zakon. 
- I zato su prijetnje kojima je izložen dokaz koliko je ta odluka bila ispravna - naglasio je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, ovo nije nikakvo nacionalno ili partijsko pitanje kako to potpredsjednik Vlade u svom maniru želi predstaviti, ali ni različitih političkih stavova. Ovo je, ističe on, pitanje vladavine prava i zaštite države Crne Gore oko kojeg bi svi građani trebalo da budu jedinstveni! 
- Ako danas potpredsjednik Vlade može nekažnjeno da prijeti predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, onda nijedan građanin više nije siguran da se može pozvati na zakon. Zato odbacujem sve besmislene i zlonamjerne konstrukcije kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine. Ne postoje nikakve “kumovske veze”, nema skrivenih namjera. Postoji samo pravo i hrabrost da se kaže istina i da se brani ono što nas sve štiti: Ustav i zakoni. To je jedini patriotizam koji priznajem - poručio je Vuksanović.

Vuksanović: Prijetnje Milatoviću dokaz da je njegova odluka ispravna, ne postoje nikakve “kumovske veze”, samo pravo i hrabrost da se kaže istina

Zakon o porezu na nepokretnosti, koji je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, donesen je uz puno znanje da je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i principima pravne sigurnosti i ekonomske jednakosti - saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Parlamentarna većina, premijer i Vlada su, kako je istaknuto u saopštenju, znali da je ovaj Zakon protivustavan.&nbsp;
- Znali su da ruši jedinstveni poreski sistem. Znali su da podrazumijeva Ustavom zabranjenu retroaktivnost. Znali su da omogućava selektivnu primjenu prava. I uprkos tome, usvojili su ga - ističu iz kabineta predsjednika.
U trenutku kada je predsjednik države odlučio da Zakon vrati Skupštini, bilo je jasno da Zakon krši Ustav.
- Ali nije bilo poznato da je pisan da bi zaštitio lične interese jednog političara. Taj motiv postao je vidljiv tek nakon što su uslijedile prijetnje predsjedniku države, koje su razotkrile sve ono što je dotad bilo skriveno.
Zato, kako se navodi, više nije u pitanju samo Zakon.
- U pitanju je način na koji se danas pokušava vršiti politički pritisak na institucije, kroz prijetnje, spin i pokušaje diskreditacije. Predsjednik Crne Gore je, kao neposredno izabrani čuvar Ustava, imao obavezu da reaguje. To nije bio politički potez, to je bila ustavna dužnost. I upravo zato što nije pristao da zaštiti interese jednog čovjeka, već je izabrao da štiti Ustav i državu Crnu Goru, postao je meta - istaknuto je u saopštenju.
Prijetnje su upućene, mediji su ih prenijeli, a, kako se dodaje, niko od odgovornih nije reagovao.&nbsp;
- Umjesto institucionalne reakcije, pokrenuta je politička kampanja u kojoj se prijetnje relativizuju. Ovo nije pitanje partije. Ovo nije sukob sa bilo kojom zajednicom. Ovo je pitanje slobode i pravne sigurnosti svakog čovjeka u Crnoj Gori. Ako je dozvoljeno prijetiti Predsjedniku države zato što nije pristao da proglasi neustavni Zakon pisan za jednog čovjeka, sjutra se može prijetiti svakome ko odbije poslušnost. Zamislimo kako bi izgledalo kada bi ovih 22 hiljade poljoprivrednika kojima je ugrožena Ustavom garantovana jednakost zbog većih poreza, krenulo pješke putevima Crne Gore da pitaju potpredsjednika Vlade zašto im je ugrožena egzistencija? Vjerovatno je zato i predložen Zakon o zabrani javnih okupljanja. Da bi štitio političare koji ne rade u javnom interesu od slobodnih građana Crne Gore - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Posebno ističu da je u demokratskoj i pravnoj državi nezamislivo da institucije ostanu nijeme pred prijetnjama koje su javno izrečene najvišem državnom funkcioneru i to kao reakcija na njegovo ustavno djelovanje.
- Zahtijevamo da svi nadležni organi djeluju odmah, u skladu sa svojom obavezom, ne prema politici, već prema zakonu i Ustavu. Isto kao što je reagovao predsjednik države odbacujući neustavan Zakon pisan za jednog političara, jer tim državnim organima sigurno poslije toga niko neće prijetiti. I na kraju, da ne zaboravimo šta je neophodna i hitna odluka Vlade Crne Gore: Smjena potpredsjednika Vlade - zaključili su iz Kabineta predsjednika.

Kabinet Milatovića: Znali su da je Zakon o porezu na nepokretnosti neustavan, zahtijevamo reakciju nadležnih, neophodna i smjena potpredsjednika Vlade

Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da vrati Skupštini Crne Gore Zakon o porezu na nepokretnosti, čiji je cilj jačanje fiskalne samostalnosti naše lokalne samouprave, predstavlja zabrinjavajući korak unazad u pogledu decentralizacije i demokratskog upravljanja - ocijenio je predsjednik Skupštine Opštine Tuzi Fadil Kajošaj.
Ovim potezom se, kako navodi u saopštenju, još jednom direktno udara na prava opštine Tuzi, koja je zajednica sa većinski albanskim stanovništvom.
- I koja se već decenijama suočava sa institucionalnom marginalizacijom. Ako država zaista teži ka evropskom putu, onda mora pokazati dosljednost u primjeni evropskih standarda, posebno onih koji se odnose na lokalnu samoupravu, fiskalnu decentralizaciju i zaštitu manjinskih zajednica - istakao je Kajošaj.
&nbsp;Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, prema njegovim riječima, jasno propisuje da lokalne vlasti moraju imati dovoljno sopstvenih finansijskih sredstava, srazmjerno svojim nadležnostima i pravo da njima slobodno raspolažu.&nbsp;
- Oduzimanje tog prava u trenutku kada pokušavamo da ojačamo lokalne kapacitete, jasno pokazuje da Crna Gora još nije spremna da se iskreno suoči s principima na koje se formalno poziva. Neprihvatljivo je da opština Tuzi, na čijoj se teritoriji nalazi više od 70 odsto imovine kompanije “Plantaže”, i dalje ne ostvaruje prihod od te imovine. Umjesto da se kroz ovaj zakon ispravi dugogodišnja nepravda, ponovo svjedočimo pokušaju da se lokalnoj zajednici uskrati ono što joj po Ustavu i međunarodnim standardima pripada - naveo je Kajošaj.
Ova praksa, kako je rekao, ne samo da diskriminiše opštinu Tuzi, već ugrožava demokratski poredak i ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije države.&nbsp;
- Nećemo ćutati dok se opstini Tuzi uskraćuju osnovna prava, posebno kada su one nastanjene pretežno manjinama. Zato pozivam Skupštinu Crne Gore da pokaže političku zrelost i odgovornost, i u ponovnom glasanju potvrdi zakon koji jača lokalnu samoupravu. Pozivam i međunarodne organizacije, posebno one koje prate evropske integracije i poštovanje manjinskih prava, da obrate pažnju na ovaj slučaj - poručio je Kajošaj.
Opština Tuzi će, kako dodaje, i dalje biti glas svih onih koji vjeruju u pravdu, ravnopravnost i istinsku decentralizaciju.
- Borba za fiskalnu autonomiju nije samo pitanje finansija &nbsp;nego je borba za dostojanstvo i jednak tretman svih građana Crne Gore - zaključio je Kajošaj.

Kajošaj: Skupština ponovo da izglasa Zakon o porezu na nepokretnosti, međunarodne organizacije da obrate pažnju na ovaj slučaj

Kao ministar snažno sam zainteresovan za očuvanje ustavne pozicije, zakonskih prava i finansijske održivosti svake lokalne samouprave. Istovremeno kao političar koji dolazi iz albanske nacionalne zajednice, a podsjećajući na sudske sporove opštine Tuzi u pogledu imovinskih prava lokalne samouprave i gradjana, pozivam Skupštinu da pažljivo razmotri razloge zbog kojih je predsjednik Jakov Milatović vratio Zakon o porezu na nepokretnosti, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
- Nijesmo u situaciji ni u prilici da se ljutimo zbog stavova koji kritikuju ili pozivaju na dodatnu političku odgovornost, jer je to obaveza svih nas. Što viša javna funkcija – to i veća odgovornost i naglašenija potreba da se sasluša drugačije mišljenje- naveo je Dukaj na mreži X.

Dukaj: Nijesmo u situaciji da se ljutimo, Skupština da pažljivo razmotri razloge zbog kojih je Milatović vratio zakon

Crnogorska dijaspora decenijama predstavlja snažan oslonac – ekonomski, kulturno i identitetski. Danas, u uslovima ubrzanih globalnih promjena i evropskih integracija, uloga dijaspore dobija dodatnu stratešku važnost. O planovima države da taj potencijal sistemski uključi u razvoj Crne Gore, o očuvanju jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu, regionalnom razvoju, investicijama i konkretnim projektima, za Portal ETV govori ministar dijaspore Mirsad Azemović. <h2>Očuvanje jezika, kulture i identiteta među mladima u dijaspori</h2> Portal ETV: Koje korake planirate da sprovedete u cilju očuvanja crnogorske kulture, jezika i identiteta među mlađim generacijama u dijaspori? AZEMOVIĆ: Brojne su aktivnosti na tom polju. Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina. Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD-a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo preko 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320.000 eura. <h2>Mladi u fokusu: jačanje veza sa Crnom Gorom</h2> Portal ETV: Na koji način angažovati mlade iz dijaspore i podstaknuti njihovu aktivniju vezu sa Crnom Gorom? AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima. Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima, učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore. Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnju sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9" data-rendition-name="original" width="1367" height="2048" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Razvoj sjevera Crne Gore i uloga dijaspore</h2> Portal ETV: Naveli ste ranije da se opštine na sjeveru moraju brže približiti standardima opština u centru i na jugu. Kako to ostvariti i kakva je vizija tog razvoja? AZEMOVIĆ: Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje. Novim zakonom predvidjeli smo i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo različite vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. Cilj nam je da jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je presudan korak na putu unapređenja saradnje i građenja sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu. Vizija razvoja sjevera temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore – uporno radimo na njenom ostvarenju. Umjesto da bude teren sa kojeg se odlazi, sjever može postati regija koja, paralelno sa EU integracijama, integriše državu među ekonomski najrazvijenije zajednice. <h2>Registar dijaspore – prvi korak ka preciznim podacima</h2> Portal ETV: Imamo li danas pouzdan podatak o tome kolika je brojčano crnogorska dijaspora? AZEMOVIĆ: Često čujemo konstataciju da izvan Crne Gore imamo još toliko stanovnika. No, do danas nemamo precizan podatak o broju naših ljudi u dijaspori. Ministarstvo je upravo iz tog razloga pokrenulo Registar za dijasporu. To je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi. Registar za dijasporu omogućava bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, organizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji pomaže da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obje strane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Finansijski doprinos dijaspore crnogorskoj ekonomiji</h2> Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora donosi našoj državi ogromne finansijske benefite. Zvanični podaci pokazuju da samo preko računa pristigne oko 800 miliona eura. Važno je napomenuti da ovaj iznos ne obuhvata sve novčane tokove — veliki dio novca koji dijaspora šalje porodicama stiže i neformalnim kanalima (npr. donesen u gotovini prilikom posjeta ili posredstvom prijatelja/rodbine), pa se smatra da je ukupan stvarni doprinos dijaspore još veći nego što pokazuju zvanični podaci. Ukratko, svake godine u Crnu Goru iz dijaspore pristigne oko 0,75–0,85 milijardi eura, što predstavlja važan izvor podrške za domaćinstva, ali i značajan priliv u ukupnu ekonomiju zemlje. <h2>Konkretni projekti i nova radna mjesta</h2> Portal ETV: Da li ste sa dijasporom pokrenuli neki projekat koji bi mogao biti od značaja za Crnu Goru, posebno onaj koji otvara nova radna mjesta ili podstiče lokalni razvoj? AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje potrebno je istaći zalaganja Vlade na polju unapređenja lokalne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje. Rekonstrukcija i adaptacija putne mreže od presudnog je značaja za realizaciju projekata koji doprinose sveukupnom razvoju zemlje. Izgradnja autoputa već donosi određene benefite. Kao primjer može poslužiti izgradnja fabrike akumulatora u Petnjici, čiji je vlasnik naš ugledni biznismen iz dijaspore. Stvorili su se uslovi da ova fabrika proradi u narednoj godini, što bi rezultiralo zaposlenjem lokalnog stanovništva. To bi ujedno bio i zamajac ekonomskog preporoda te opštine. Portal ETV: Koje konkretne mjere planirate preduzeti kako biste privukli investicije crnogorske dijaspore u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Kao prioritet vidimo stvaranje jasnog, sigurnog i transparentnog ambijenta za ulaganja dijaspore.

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Slovenija je prva zemlja u ovoj godini koja je ušla na tržišta kapitala i izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura za finansiranje potreba ovogodišnjeg državnog budžeta.
&nbsp;Emisiju su organizovali Barclays, DZ Bank, HSBC, J.P. Morgan, OTP banka i Raiffeisen Bank International. Slovenija im je 2. januara dala mandat za izdavanje desetogodišnje referentne obveznice, koja dospijeva 12. marta 2036, prenosi SEEbiz.
Transakcija je zatvorena u ponedjeljak oko 14 sati i 30 minuta s konačnom veličinom emisije od 1,75 milijardi eura. Knjiga naloga na zatvaranju premašila je deset milijardi eura, uključujući 912 miliona eura potražnje od organizatora emisije.
Cijena transakcije postavljena je oko 17 sati i 30 minuta s kuponom od 3,275 odsto, rasponom do dospjeća MS+37 baznih poena, prinosom do dospijeća od 3,312 odsto i cijenom do dospijeća od 99,675 odsto.&nbsp;
&nbsp;- Vrlo uspješna emisija obveznica ogleda se i u opsežnoj potražnji investitora i u postignutom niskom rasponu cijena - naveli su u Ministarstvu.
Što se tiče geografske distribucije investitora, 27 odsto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švajcarske, 25 odsto iz Velike Britanije, 15 odsto iz Francuske i Beneluksa, 11 odsto iz Južne Evrope, osam odsto iz nordijskih zemalja, sedam odsto iz Slovenije, pet odsto iz Srednje i Istočne Evrope i dva odsto iz ostalih zemalja.
Po institucionalnom obliku, banke čine 43 odsto, upravitelji fondova 28 odsto, centralne banke ili zvanične institucije 13 odsto, osiguravajuća društva ili penzijski fondovi deset odsto, a upravnici rizičnog kapitala šest odsto.
Na osnovu programa finansiranja, država ove godine može da se zaduži do 5,251 milijardi eura za pokrivanje budžetskih potreba. Primarni instrument za finansiranje većine tih potreba je izdavanje državnih obveznica, dopunjeno izdavanjem trezorskih zapisa i, po potrebi, drugih instrumenata navedenih u programu finansiranja. Izbor vrste instrumenta i iznos zaduživanja po pojedinom instrumentu zavisiće od tržišnih uslova u trenutku izdavanja.

Slovenija izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura

Zapad je, pokušavajući da izoluje Rusiju, dopustio "krajnje sramotne situacije" na multilateralnim događajima, a na kraju je došlo do samoizolacije zapadnog svijeta, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
- Bilo je apsolutno sramotnih situacija kada su se na međunarodnim događajima, poput G20, složili da se ne rukuju sa ruskim predstavnicima. Kada su nas vidjeli u hodnicima blizu sale za sastanke, pravili su se da skreću pogled i bježali od nas – odrasli ljudi - rekao je Lavrov u intervjuu tokom manifestacije Božićna želja, prenio je Tass.
Dodao je da Rusija aktivno razvija diplomatiju sa onim što sada naziva "globalnom većinom" u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, ističući da je Zapad zapravo sam sebe izolovao.
Lavrov je, takođe, kritikovao evropske političare koji podstiču "antirusku histeriju".
- Naše kolege sa druge strane barikada, prije svega u Evropi, neprestano zahtijevaju da nam ukradu novac i da podržavaju Ukrajinu samo da bi ona nastavila rat protiv Rusije. Oni, međutim, ne vjeruju da su njihove strategije uopšte izvodljive, a nedostatak vjere u ono čime se bave već ih unaprijed osuđuje na neuspjeh - istakao je ruski ministar, prenio je Sputnjik.
Naglasio je da je glavni zadatak ruske diplomatije trenutno da prati i podrži napore ruskih vojnika u "zoni specijalne vojne operacije".
- Kada znaš zašto radiš i zašto se naši momci i djevojke bore na liniji razdvajanja, diplomatija takođe donosi ispravne rezultate. Vjera u zadatak koji ti je povjeren predstavlja ključ uspjeha - zaključio je Lavrov.

Lavrov: Zapad dozvoljava "krajnje sramotne situacije" pokušavajući da izoluje Rusiju

Predsjedništvo BiH, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga, dalo je načelnu saglasnost za angažovanje pripadnika Oružanih snaga u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga na palestinskoj teritoriji - Pojas Gaze.
Ministar odbrane BiH je ovlašćen da obavijesti Sjedinjene Američke Države o spremnosti Bosne i Hercegovine da u misiji Medunarodnih stabilizacijskih snaga u ovom dijelu Palestine uputi pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nakon što bude sprovedena zakonska procedura donošenja odluke o upućivanju kontigenta Oružanih snaga BiH u Misiju.
- Zadužuje se ministar odbrane Bosne i Hercegovine da sprovede proces nominacije za vojnog predstavnika BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, pa Predsedništvu BiH dostavi predlog odluke za njegovo imenovanje- navodi se u odluci.
Zadužen je i Savjet ministara BiH da Predsjedništvu BiH dostavi Ocjenu opravdanosti učešća pripadnika Oružanih snaga BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi.
Savet bezbjednosti UN 17. novembra prošle godine odobrio je rezoluciju koju je sastavio SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze.
Rezolucija, takođe, odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi.
Izrael i palestinska grupa Hamas pristali su na prvu fazu Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu, prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca.
Međutim, rezolucija UN smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Oružane snage BiH su i ranije učestvovale u mirovnim misijama u svijetu, a trenutno su tri pripadnika u Centralnoafričkoj Republici.

Tag: zakon-o-porezu-na-nepokretnosti