Umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori su tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji su u praksi neupotrebljivi. Jedan od najočitijih primjera takvog formalističkog i površnog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije, donesen u junu 2024. godine, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Poseban problem, navodi Kovačević, predstavlja član zakona koji se odnosi na pristup računima javnih funkcionera.&nbsp;
- Upravo on je u vrijeme donošenja zakona istaknut kao rijedak pozitivan pomak u obilju kozmetičkih promjena, jer je trebalo da prevaziđe dugogodišnju praksu izbjegavanja kontrole imovine putem uskraćivanja saglasnosti funkcionera za pristup računima. Međutim, zbog lošeg normativnog rješenja i neusaglašenosti sa drugim zakonima, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sada nema mogućnost da pristupi računima javnih funkcionera funkcionera – ni uz saglasnost, ni bez nje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje da mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama (AZLP) od 24. februara ove godine ukazuje na to da Zakon o sprečavanju korupcije ne pruža pravni osnov za obradu bankarskih podataka javnih funkcionera.&nbsp;
- Upućivanje na Zakon o kreditnim institucijama pokazalo se kao neusaglašeno i pravno neadekvatno rješenje, jer taj zakon ne prepoznaje ASK kao zakonskog korisnika ovih podataka. Uz to, važeći obrazac saglasnosti poziva se na članove zakona koji su prestali da važe, pa ASK, prema mišljenju AZLP, više nema mogućnost pristupa podacima ni na osnovu saglasnosti – jer se ona zasniva na odredbi koja više ne postoji u pravnom sistemu - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ono što, dodaje, dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Zakon o kreditnim institucijama mijenjan u februaru ove godine, a da je tada u skupštinsku proceduru bio upućen – pa naknadno povučen – amandman koji je trebalo da omogući pristup podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu i Agenciji za sprečavanje korupcije, radi vršenja njenih zakonskih ovlašćenja.&nbsp;
Ostaje, ističe Kovačević, nejasno zašto je ta prilika propuštena, i zbog čega nije iskorišćen momenat da se ASK-u omogući pristup podacima funkcionera koji su ključni za kontrolu njihove imovine i prihoda.
- Rezultat je paradoksalan: zakon koji je trebalo da ojača nadzornu funkciju ASK-a onemogućio je osnovnu svrhu te institucije – efikasnu kontrolu izjava o imovini i prihodima. Zakon je, jednostavno rečeno, površno i loše napisan i nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Takav rezultat je direktna posljedica pristupa u kome su se zakoni usvajali radi ispunjavanja političkog cilja – dobijanja IBAR-a – a ne reforme sistema - naglasila je Kovačević.&nbsp;
Kako Ministarstvo pravde već radi na izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iz CDT-a smatraju ključnim da se ovoga puta pristupi poslu sa minimumom profesionalne odgovornosti.&nbsp;
- Neophodno je da izmjene budu zasnovane na ozbiljnoj analizi pravnog okvira, uz uključivanje eksperata i relevantnih aktera, kako bi se konačno obezbijedio efikasan i zakonit nadzor nad imovinom javnih funkcionera - navodi Kovačević.&nbsp;
Posebno je, ističe, važno da se u najhitnijem roku omogući pristup računima, jer ASK u ovom trenutku ne može da vrši jednu od svojih ključnih zakonskih nadležnosti.&nbsp;
Kovačević smatra da svaki dan odlaganja znači produžetak pravne praznine i nastavak perioda u kojem nema stvarne kontrole nad imovinom i prihodima javnih funkcionera.
- Takođe, krajnje je vrijeme da se iz ovog slučaja izvuče lekcija: reforme se ne mogu improvizovati, niti sprovoditi bez promišljenog pristupa i osnovnog razumijevanja sistema koji se mijenja. Dovođenje sistema u gore stanje nego što je bilo prije navodne reforme ozbiljno ugrožava borbu protiv korupcije i šalje poruku da institucije nijesu spremne da preuzmu stvarnu odgovornost za uspostavljanje integriteta u obavljanju javnih poslova - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kovačević: Pri izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti pristup računima funkcionera

Ministar pomorstva Filip Radulović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod od 3,5 hiljada eura ostvaren u Pokretu Evropa sad, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Radulović je naveo da je provjerio podatke o prilivima sa njegovog bankovnog računa i da je tačno da je napravio propust pri sačinjavanju Izvještaja o prihodima i imovini za 2023. godinu i da nije prijavio cjelokupni iznos koji je prihodovao od političkog subjekta "Pokret Evropa sad".
Agencija je u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti izvršila uvid u Registar javnih funkcionera, u bazu podataka Poreske uprave i Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu.
- Uvidom u Registar javnih funkcionera Agencije utvrđeno je da je Filip Radulović u toku 2023. godine obavljao javnu funkciju odbornika u Skupštini Glavnog grada Podgorice, poslanika u Skupštini Crne Gore i ministra pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore, a nakon toga ministra pomorstva u Vladi Crne Gore počev od 23. jula 2024. godine. Uvidom u dio baze podataka Poreske uprave, a upoređujući ga sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu, utvrđeno je da je javni funkcioner u 2023. godini od političkog subjekta "Pokret Evropa sad" prihodovao 8.270,74 eura, a da je prijavio prihod u iznosu od 4.812,45 eura - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Kako kažu u Agenciji, Radulović je 22. februara, na zahtjev Agencije, dostavio dopunjeni Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu, u kome je prijavio ukupan prihod od PES-a u 2023. godini.
Podsjećamo, Agencija je nedavno objavila izvještaj u kome je utvrđeno da je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura.
Za razliku od Radulovića koji je ispravio grešku i poslao dopunjen izvještaj, Milatović se oglušio o zahtjeve Agencije da se pisano izjasni zbog čega je preskočio da prijavi sredstva koja je dobio na osnovu Ugovora o djelu iz septembru 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nije-prijavio-prihod-iz-pes-a-od-preko-2-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Nakon Milatovića i Radulović "preskočio" da prijavi prihod iz PES-a od 3,5 hiljada eura

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Agencija je, po inicijativi Državne revizorske institucije od 23. oktobra 2024. godine, pokrenula postupak po službenoj dužnosti, zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije jer Milatović nije prijavio navedeni prihod po osnovu Ugovora o djelu iz septembra 2023. godine.
U Agenciji kažu da su više puta tražili od Milatovića da se pisano izjasni na ove navode što on nije učinio.
- Agencija je javnom funkcioneru uputila i rezultate ispitnog postupka i to: 3. februara 2025. godine, 20. i 30. januara 2025. godine, a na koje se imenovani nije izjašnjavao - navedeno je u izvještaju ASK-a.
Napominje se da je Agencija, u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za donošenje pravilne i zakonite odluke, izvršila uvid u bazu podataka Agencije – registar javnih funkcionera, kao i u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore.
- Uvidom u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore, a koja je upoređivana sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu od 1. aprila 2024. godine, javnog funkcionera Jakova Milatovića, utvrđeno je da je imenovani ostvario prihod od strane političkog subjekta „Pokret Evropa Sad“ po osnovu Ugovora o djelu u septembru mjesecu 2023. godine u iznosu od 2.093,36 eura, a koji iznos javni funkcioner nije prijavio u Izvještaju - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Podsjećaju da je Zakonom o sprečavanju korupcije javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju, u skladu sa posebnim propisima, podnese Agenciji izvještaj o svojoj imovini i prihodima, kao i o imovini i prihodima bračnog, odnosno vanbračnog supružnika, partnera u zajednici života lica istog pola i djece ako žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja, odnosno postavljenja.
Javni funkcioner je dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke.
- Članom 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, propisano je da je „javni funkcioner dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke“, što imenovani nije učinio - konstatuju u ASK-u.
Milatović i premijer Milojko Spajić osnovali su Pokret Evropa sad" u junu 2022, tada kao bivši ministri Vlade Zdravka Krivokapića, prve koja je formirana nakon izbora 2020. i pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista.
Milatović je krajem februara 2024. godine podnio ostavku na sve funkcije u PES-u, nezadovoljan načinom rada stranke.
Kako je tada rekao, način rada Pokreta Evropa sad suprotan je obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njegovog stvaranja.

Milatović nije prijavio prihod iz PES-a od preko 2.000 eura

Nacrt izmjena Zakona o sprečavanju korupcije ne samo da ne garantuje da će Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) biti nezavisan i štititi javni interes, nego čak omogućava nastavak političkog uticaja na tu instituciju, ocjenjuju iz Centra za demokratsku tranziciju.
- Nezavisnost i nepristrasnost u radu ASK je ključni i suštinski preduslov za rezultate u borbi protiv korupcije. Međutim, pred nama je dug put ka uspostavljanju institucije čiji bi rad doprinio povećanju povjerenja i stvaranju integriteta za kontrolu moćnika, kakav postoji u razvijenim demokratijama. Zato je ovo pitanje zahtijevalo kvalitetniji tretman u nacrtu zakona i konkretne predloge za suzbijanje političkog uticaja na rad ASK – navodi zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
Iz CDT-a podsjećaju da se u završnim mjerilima za pregovaračko poglavlje 23 zahtijeva da ASK bude politički nezavisna, djelujući efikasno, nepristrasno i proaktivno u slučajevima koji su u njenoj nadležnosti. Takođe, da imenovanje i zapošljavanje rukovodstva i zaposlenih u ASK bude zasnovano na meritokratskom principu.
- Stoga, smatramo da je ključno poboljšati kriterijume za izbor članova Savjeta ASK i proširiti ovlašćenja i obaveze Savjeta u pogledu kontrole nad radom ASK, uključujući i izvještavanje prema Skupštini. Savjet ASK bi trebalo da bude nezavisno, stručno i nadzorno tijelo, a ne formalni organ bez suštinske moći. Članovi Savjeta se i dalje biraju kroz političke dogovore, i to tijelo se i dalje tretira kao politički instrument na usluzi trenutnoj vlasti. Dokaz za to je i činjenica da su glasne i opravdane kritike prema načinu izbora i sastavu Savjeta i direktora ASK utihnule kada su izvršene zamjene lica koja pokrivaju ove funkcije, a najave temeljite reforme antikorupcijskih mehanizama u cilju povećanja nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti ASK su se svele na minorne jezičke promjene zakona, na što nam je u procesu usvajanja tzv. IBAR zakona ukazala i Venecijanska komisija – navodi Gvozdenović.&nbsp;
Prema njenim riječima, kriterijumi za izbor članova Savjeta omogućavaju da u njega uđu osobe sa političkim vezama, a ne nužno stručnjaci u borbi protiv korupcije.&nbsp;
- Zato smatramo da je zakonom potrebno ojačati kriterijume stručnosti i garancije partijske i političke nepristrasnosti, te omogućiti transparentnu proceduru za provjeru sukoba interesa. Dalje, nama je potreban Savjet koji će ne samo da bira direktora, već i koji će da obavlja dubinski nadzor nad njegovim radom, prati implementaciju politika, predlaže promjene i zahtijeva odgovornost. Osim što bira i razrješava direktora, Savjet ASK ima malo realnih ovlašćenja koja se uglavnom svode na formalno usvajanje dokumenata na predlog direktora. Zato je važno proširiti ovlašćenja kako bi se omogućilo da Savjet efikasno sprovodi nezavisne revizije i preispituje pojedinačne odluke Agencije – navodi ona.
Agencija za sprečavanje korupcije, kako kaže Gvozdenović, ne može efikasno djelovati dokle god se njeni lideri biraju na temelju političkih preferencija, a ne svojih kompetencija.&nbsp;
- U tom kontekstu, Savjet nije samo neefikasan, već je direktno odgovoran za selekciju direktora koji ne mogu ili ne žele da sprovedu suštinske promjene i unaprijede rad Agencije. Takav sistem ne omogućava istinsku kontrolu, već perpetuira političku kontrolu nad Agencijom, stvarajući začarani krug u kojem politička korupcija opstaje. Crnoj Gori su potrebni jaki, kako normativni tako i institucionalni preduslovi za borbu protiv korupcije, i uspjehe nećemo ostvariti održavanjem postojećeg sistema koji je bez snage i volje da se bori protiv političke korupcije – kaže Gvozdenović. &nbsp;
Prema njenim riječima, Crna Gora mora uspostaviti zaista nezavisne i efikasne institucije koje će se boriti protiv korupcije.&nbsp;
- U suprotnom, institucije će ostati podložne političkim uticajima, a borba protiv korupcije će i dalje biti važna samo u predizbornim parolama i obećanjima partija koje žele doći na vlast – zaključuje ona.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
&nbsp;
&nbsp;

Iskoristiti prililku da se ASK konačno oslobodi političkog uticaja

Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja je li on ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije.
To je ocijenjeno u odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
- Utvrđuje se da je javni funkcioner Budimir Šćepanović prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što se obavljajući javnu funkciju nije izuzeo od odlučivanja u postupanju u pogledu utvrđivanja ispunjavanja zakonskih uslova o prestanku funkcije sudija Ustavnog suda, a time i svoje funkcije sudije Ustavnog suda, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa - piše u odluci ASK.
Oni napominju da je nadležni organ vlasti - tj. Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju.

ASK: Šćepanović prekršio Zakon jer je odlučivao o prestanku sopstvene funkcije

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da je situacija u Pojasu Gaze trenutno "najkritičnija koja je ikada bila" i dodao da je "neprihatvljivo prisilno raseljavanje palestinskog stanovništva" koje je predvidio Izrael.
- Nikada, nikada stanovništvo nije bilo tako daleko od medicinske pomoći tako dugo, nemoguće da spase povrijeđene, daleko od hrane, ljekova i vode - rekao je Makron tokom konferencije za novinare u Jelisejskoj palati sa novim njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Makron je još jednom pozvao Izrael da ponovo otvori prolaz humanitarne pomoći palestinskoj teritoriji, koji je Izrael blokirao od 2. marta.
Nedjeljama su zvaničnici UN i nevladine organizacije izdavali upozorenja o riziku od gladi u Pojasu Gaze.
Izraelska vlada je navela da je cilj blokade da se palestinski pokret Hamas primora da oslobodi taoce koji se još nalaze na palestinskoj teritoriji od napada 7. oktobra 2023. godine.
Vlasti Izraela su u ponedjeljak saopštile da pokreću novu vojnu ofanzivu koja uključuje "osvajanje" Pojasa Gaze i masovno raseljavanje stanovništva unutar teritorije.

Makron: Situacija u Pojasu Gaze kritičnija nego ikad

Evropska unija ponovo je u srijedu pozvala Izrael da odmah prekine s blokadom Pojasa Gaze i dopusti dostavu humanitarne pomoći, koja je blokirana preko dva mjeseca.
- Tone pomoći, što predstavlja zalihe za tri mjeseca za stanovništvo od 2,2 miliona, čekaju na granici. Nakon što se blokada ukine, situacija s hranom mogla bi se vrlo brzo poboljšati. Kao okupaciona sila, Izrael je prema međunarodnom pravu obavezan da obezbijedi da humanitarna pomoć stigne do stanovništva u potrebi - navodi se u zajedničkoj izjavi visoke predstavnice za spoljnu politiku Kaju Kalas, povjerenice za Sredozemlje Dubravke Šuice i povjerenice za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Hadje Lahbib.
U izjavi se kaže da je humanitarna pomoć blokirana više od dva mjeseca, što je dosad najdulje razdoblje blokade. Agencije UN-a kažu da su zalihe hrane iscrpljene i da većina domaćinstava nema vode.
- Pljačke skladišta ponovo su počele. Humanitarci i dalje upozoravaju da se glad širi i produbljuje u enklavi - dodaju tri povjerenice Komisije.
Pozivaju i na prekid vatre, hitno i bezuslovno oslobađanje svih talaca, što bi vodilo trajnom prekidu neprijateljstava.
- Naša poruka je jasna: humanitarna pomoć nikada ne smije biti politizovana ili militarizovana. Korišćenje pomoći kao ratnog sredstva zabranjeno je prema međunarodnom humanitarnom pravu. Pomoć mora doći do civila - navode članice Komisije, izražavajući zabrinutost zbog novog sistema dostave pomoći koji je Izrael odobrio 4. maja.&nbsp;
U izjavi se navodi da novi sistem potkopava humanitarna načela prepuštanjem distribucije pomoći nehumanitarnim akterima i privatnim zaštitarskim kompanijama - potez koji su kritikovali UN i humanitarne grupe.

EU traži hitan prekid blokade Pojasa Gaze

Avion kojim je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić krenuo u Moskvu kako bi prisustvovao obilježavanju Dana pobjede 9. maja, morao je da sleti u glavni grad Azerbejdžana, Baku i jendo vrijeme nije mogao da nastavi &nbsp;put ka Moskvi, jer nema dozvolu za nastavak leta zbog borbenih dejstava između Rusije i Ukrajine, javili su beogradski mediji.
U međuvremenu, nastavio je let prema Moskvi.
Nakon što su Litvanija i Letonija zvanično zabranile prelet aviona u kojem je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić trebao da otputujre za Moskvu, vlasti te države morale su se odlučiti za drugačiju rutu.

Vučić krenuo iz Bakua za Moskvu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je sedam krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici protiv M.K, R.K, C.T, Y.G, M.Y, Z.K. i V.K. zbog sumnje da su dostavili lažne i neistinite obrazovne isprave.
Kako je saopšteno iz Ministarstva njima se na teret stavlja krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

MPNI podnijelo sedam krivičnih prijava zbog lažnih diploma

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Suspendovani službenik policije Petar Lazović negirao je navode optužnice da je zloupotrijebio službeni položaj i da je radio u korist kavačkog kriminalnog klana. Lazović je naveo sve predmete i istrage koje su pokrenute na osnovu njegovih informacija koje je prosljeđivao svojim nadređenim. On je na pitanje jednog od svojih branilaca, advokata Nikole Martinovića naveo da je dobio informaciju o kretanju broda Budva do odredišta u Hamburgu. - O tome sam obavijestio Dejana Kneževića - kazao je Lazović. On je istako i da je dobio informaciju o pripremanju likvidaciij Slobodana Kašćelana, koje bezbjednosne službe tretiraju kao jednog od šefova kavačkog klana. - Tada sam donio informaciju o potencijalnim mjestima gdje je planirana egzekucija Kašćelana. Ubistvo je bilo planirano plastičnim eksplozivom velike razorne moć. U pitanju je bilo 3, 5 kilograma eksploziva i trebalo je da ga postave na krov njegovog vozila ili na bočnu stranu auta kada se približe motorom - ispričao je Lazović.&nbsp; Dodao je da je o tome obavijestio tadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića. Suspendovani policajac je ukazao i da je dobio informaciju o švercu veće količine marihuane preko rijeke Bojane. - Zbog propusta u službi i pojedinaca u pravosuđu izgubili smo časnog policajca Rudolfa Elezovića - kazao je Lazović. On je dodao i da je imao informaciju o dolasku dvojice plaćenika iz Kolumbije i on je o tome obavijestio Žižića. I ta informacija, kako kaže, ispostavila se tačna. Oni su tada uhapšeni u Crnoj Gori. Lazović je naveo da je Kolumbijce vozio Goran Brajović, ali je rekao da ne zna da li je Brajović bio upoznat što oni pripremaju. Lazović je takođe naveo i da je on saopštio Miloradu Žižiću da se u Kotoru ili Tivtu priprema ubistvo srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. - Po tadašnjim informacijama Goran Marković i Milo Jovanović bili su potencijalni izvršioci. Uhapšen je Marković i kod njega je nađeno oružje. Marković je uhapšen sa Jovanovićem u štek stanu - kazao je Lazović. On je dodao i da je pretpostavljene obavijestio da se iza autobuske stanice u Tivtu nalazi " opel astra" zatamnjenih stakala i u vozilu se nalazio kreč i lopata. - Ja sam imao informaciju da je Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat trebalo da ubije Goran Marković. Zatim bi organizatori ubili Markovića i prikrili tragove. Vjerovatno je taj kreč i lopata trebalo da posluži kako bi Markovića zakopali - kazao je Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Borivoje Borović i Nikola Martinović"> <figcaption>Borivoje Borović i Nikola Martinović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je na pitanje advokata Martinovića rekao da je zahvaljujući njegovoj informaciji razbijen ogranak kavačkog kriminalnog klana u Nikšiću, da su na osnovu njegovih podataka procesurane osobe za pripremanje likvidacije Marka Ljubiše Kana, kojeg službe bezbjednosti označavaju kao viskopozicioniranog člana škaljarskog klana i da to pripremaju osobe iz kavačke grupe. Ali to, prema riječima Lazovića, nije sve. On je takođe dobio podatke o potencijalnim izvršiocima ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića. Njegove informacije bile su i o švercu cigarete i o tome je obavijestio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Lazović je na pitanje advokata Martinovića rekao i da je svojim kolegama dao operativne informacije o osobama za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić. Od njega je takođe potekla i informacija gdje se krije potraživani Dragoslav Ćetković najbliži saradnik sada ubijenog Jovana Vukotića. Na pitanje drugog branioca, advokata Borivoja Borovića kazao je da nikada nije korsiti skaj aplikaciju, da od 2018. godine nije putovao van Crne Gore. - Nikada nijesam putovao u Južnu Ameriku, Australiju i Afriku. Sve informacije koje sam dobio dijelio sam sa nadređenim ali i sa svojim kolegama operativcima- kazao je Lazović. To je, kako kaže, bilo zbog potrebe službe i da bi se podaci uporedili i uparili. - Ja sam se ponašao kao profesionalac, nijesam ništa krio - naglasio je Lazović. Osim Lazovića i ostali optuženi - Slobodan Kašćelan, Radovan Mujović, Radovan Pantović, Nikša Perović i Petar Mujović negirali su navode optužnice. Kašćelan je rekao da ne priznaje krivično djelo i da nema nikakve veze sa optužbama. - Nijesam koristi skaj komunikaciju, to nije moje kodno ime koje se pominje u optužnici. Možete da me pitate što god hoćete. Ležim nevin u pritvoru. Nemam &nbsp;primjedbi na odbranu Petra Lazovića, niti me zanima što je rekao - kazao je Kašćelan. Optuženi Radovan Mujović je negirao navode optužnice navodeći da je šest godina na izdržavanju kazne. - Stavlja mi se na teret da sam dospio do Amerike, Afrike a ja nigdje iz Spuža nijesam mrdnuo. Kod mene nikada ništa nedozvoljeno nije pronađeno - kazao je Radovan Mujović. Optuženi Radovan Pantović kazao je da je uhapšen zbog navodnog šverca 74 kilograma droge iz Amerike, Azije. - To je neistina i fabrikovano je sve kao i poruka i optužnica protiv mene. Podigli su dvije pa treću optužnicu da ne bih izašao iz pritvora. Malo im je jedna bila pa su iste poruke iskoristili i za druge dvije - kazao je Pantović. Ovi postupci će, kako je kazao, ići u nedogled i to će završiti negdje 2070. - Jedini cilj je da ne izađem iz pritvora - rekao je optuženi. Nikša Perović negirao je optužbe za parnje novca naglašavajući da nikada nije koristio skaj aplikaciju. - Sav novac koji smo zaradili moja porodica i ja uložili smo u taj objekat, čak smo se i kreditno zadužili - kazao je Perović. Petar Mujović je rekao da nije član nikakve kriminalne organizacije i da nije pokušao da ubije Jovicu Vukotića. Na ročištu je zatraženo ukidanje pritvora Lazoviću, Petru Mujoviću i Nikši Peroviću ali je sud odbio taj prijedlog nakon pauze od sedam minuta. Suđenje se nastavlja 29. maja.

Lazović: Na osnovu mojih informacija spriječeno ubistvo Ljubiše Kana, Belivuka, Miljkovića, Kašćelana i razbijen ogranak kavačkog klana u Nikšiću

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nevladina organizacija Centar za građanska prava (CGP) podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv Srpske pravoslavne crkve – Crkve Srbije, sveštenika Pajsija Đerkovića i ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori, Nebojše Rodića, zbog, kako navode, neovlašćenog organizovanja političko-vjerskog događaja na arheološkom lokalitetu Duklja.
U prijavi, CGP navodi da je 27. aprila na lokalitetu Duklja održan skup u organizaciji SPC, bez odobrenja nadležnih institucija, tokom kojeg su iznešene tvrdnje o Duklji kao „prvoj srpskoj državi“, što Centar vidi kao pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica i političku zloupotrebu crnogorskog kulturnog nasljeđa.
Prema prijavi, događaj je organizovan suprotno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, a sam lokalitet se nalazi pod zaštitom države Crne Gore kao kulturno dobro od izuzetnog značaja.&nbsp;
U prijavi se navodi i da prisustvo ambasadora Srbije predstavlja narušavanje diplomatskih normi i miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore.
- Dodatno, na događaju je prisustvovao ambasador Republike Srbije, gosp.Nebojša Rodić, čime je ne samo narušen zakon, već je njegova uloga postavila pitanje nepoštovanja suvereniteta Crne Gore i diplomatskih normi – navodi se u prijavi.
Centar zahtijeva da tužilaštvo hitno pokrene istragu protiv navedenih lica zbog mogućeg kršenja više zakonskih akata, uključujući Krivični zakonik Crne Gore i međunarodne diplomatske konvencije.
Pored krivične prijave, CGP je uputio i zvanični dopis Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, u kojem od ministra Ervina Ibrahimovića traže da se ispita uloga ambasadora Rodića, te preduzmu odgovarajuće diplomatske mjere.
U obraćanju ministru Ibrahimoviću, CGP upozorava da je prisustvo ambasadora Srbije događaju koji je organizovan mimo zakona ozbiljan diplomatski presedan.
- S obzirom na ozbiljnost situacije i na međunarodne norme diplomatskog ponašanja, molimo vas da izvršite ispitivanje uloge ambasadora Nebojše Rodića u ovom događaju i preduzmete odgovarajuće korake u skladu sa zakonom, kako bi se obezbijedilo poštovanje&nbsp;
suvereniteta Crne Gore i zaštita njene kulturne baštine, i da shodno svojim nadležnostima zaštitite integritet i suverenitet države čiji ste ministar i institucija – navodi se u pismu Ibrahimoviću.&nbsp;
Takođe traže da Ministarstvo informiše javnost o daljim koracima koje planira da preduzme povodom ovog slučaja, ističući da je riječ o krajnje nedopustivom ponašanju ambasadora Rodića i njegovom upornom nepoštovanju crnogorskih zakona, istorije i kulture.

Tag: zakon-o-sprecavanju-korupcije