Bivši direktor Rudnika uglja i funkciner Nove srpske demokratije (NSD) Milan Lekić prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer je, u periodu od 19. aprila do 16. juna 2023. godine, istovremeno obavljao funkciju izvršnog direktora tog preduzeća i odbornika u Skupštini opštini Pljevlja. Takođe, Lekić u imovinskom kartonu za 2022. nije prijavio da posjeduje dva vozila - Volksvagen Pasat i Volvo.
To je konstatovano u odluci Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) koju je donijela 28. maja ove godine.
U odluci se navodi da je Lekić naveo da je kasnio sa podnošenjem ostavke na odborničku funkciju zbog, kako je naveo, činjenice da u prethodnom periodu izvršni direktori Rudnika uglja nijesu podnosili izvještaje jer se nijesu smatrali javnim funkcionerima.
On je naveo da Rudnik uglja nije u vlasništvu države već u stopostotnom Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, dok sam zakon, kako je rekao, ne poznaje posredno vlasništvo države.&nbsp;
Lekić tvrdi i da nije želio da spori obavezu koju je ispunjavao i ranije kada je riječ o podnošenju izvještaja ASK-u, pa je podnio ostavku na mjesto odbornika.&nbsp;
Kada je riječ o navodima vezanim za neprijavljena putnička vozila, Lekić ističe da su osnovani iako, kako kaže, nisu bila u njegovom vlasništvu i prije 2022. godine, ali ih je odjavio kasnije.
Nakon ocjene dokaza, odnosno dijela baze podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije i registra javnih funkcionera, ASK je utvrdila da je Milan Lekić prekršio Zakon o sprečavanju korupcije u oba slučaja.
Agencija je uzela u obzir i izjavu i opravdanje Lekića, ali je odbacila to obrazloženje jer je sam priznao da je podnio ostavku sa zakašnjenjem, a prema zakonu, imao je status javnog funkcionera s obzirom na to da je Rudnik u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore, koja je gotovo u potpunosti državna firma (98,5429 odsto).
Milan Lekić postavljen je na čelo Rudnika uglja u aprilu 2021. Smijenjen je u avgustu 2023, a onda imenovan, opet zahvaljujući partiji, u Odbor direktora Rudnika i izabran za predsjednika ovog tijela.
Ostavku na tu funkciju bio je prinuđen da podnese poslije udesa koji je pijan izazvao u oktobru prošle godine, ali je ostao na poziciji još dva mjeseca, do smjene kompletnog Odbora direktora. Lekić i dalje radi u Rudniku, sada kao inženjer.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milan Lekić prekršio Zakon u dva navrata: "Zaboravio" da je javni funkcioner, nije prijavio vozila

Umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori su tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji su u praksi neupotrebljivi. Jedan od najočitijih primjera takvog formalističkog i površnog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije, donesen u junu 2024. godine, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Poseban problem, navodi Kovačević, predstavlja član zakona koji se odnosi na pristup računima javnih funkcionera.&nbsp;
- Upravo on je u vrijeme donošenja zakona istaknut kao rijedak pozitivan pomak u obilju kozmetičkih promjena, jer je trebalo da prevaziđe dugogodišnju praksu izbjegavanja kontrole imovine putem uskraćivanja saglasnosti funkcionera za pristup računima. Međutim, zbog lošeg normativnog rješenja i neusaglašenosti sa drugim zakonima, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sada nema mogućnost da pristupi računima javnih funkcionera funkcionera – ni uz saglasnost, ni bez nje - istakla je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje da mišljenje Agencije za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama (AZLP) od 24. februara ove godine ukazuje na to da Zakon o sprečavanju korupcije ne pruža pravni osnov za obradu bankarskih podataka javnih funkcionera.&nbsp;
- Upućivanje na Zakon o kreditnim institucijama pokazalo se kao neusaglašeno i pravno neadekvatno rješenje, jer taj zakon ne prepoznaje ASK kao zakonskog korisnika ovih podataka. Uz to, važeći obrazac saglasnosti poziva se na članove zakona koji su prestali da važe, pa ASK, prema mišljenju AZLP, više nema mogućnost pristupa podacima ni na osnovu saglasnosti – jer se ona zasniva na odredbi koja više ne postoji u pravnom sistemu - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ono što, dodaje, dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Zakon o kreditnim institucijama mijenjan u februaru ove godine, a da je tada u skupštinsku proceduru bio upućen – pa naknadno povučen – amandman koji je trebalo da omogući pristup podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu i Agenciji za sprečavanje korupcije, radi vršenja njenih zakonskih ovlašćenja.&nbsp;
Ostaje, ističe Kovačević, nejasno zašto je ta prilika propuštena, i zbog čega nije iskorišćen momenat da se ASK-u omogući pristup podacima funkcionera koji su ključni za kontrolu njihove imovine i prihoda.
- Rezultat je paradoksalan: zakon koji je trebalo da ojača nadzornu funkciju ASK-a onemogućio je osnovnu svrhu te institucije – efikasnu kontrolu izjava o imovini i prihodima. Zakon je, jednostavno rečeno, površno i loše napisan i nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Takav rezultat je direktna posljedica pristupa u kome su se zakoni usvajali radi ispunjavanja političkog cilja – dobijanja IBAR-a – a ne reforme sistema - naglasila je Kovačević.&nbsp;
Kako Ministarstvo pravde već radi na izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iz CDT-a smatraju ključnim da se ovoga puta pristupi poslu sa minimumom profesionalne odgovornosti.&nbsp;
- Neophodno je da izmjene budu zasnovane na ozbiljnoj analizi pravnog okvira, uz uključivanje eksperata i relevantnih aktera, kako bi se konačno obezbijedio efikasan i zakonit nadzor nad imovinom javnih funkcionera - navodi Kovačević.&nbsp;
Posebno je, ističe, važno da se u najhitnijem roku omogući pristup računima, jer ASK u ovom trenutku ne može da vrši jednu od svojih ključnih zakonskih nadležnosti.&nbsp;
Kovačević smatra da svaki dan odlaganja znači produžetak pravne praznine i nastavak perioda u kojem nema stvarne kontrole nad imovinom i prihodima javnih funkcionera.
- Takođe, krajnje je vrijeme da se iz ovog slučaja izvuče lekcija: reforme se ne mogu improvizovati, niti sprovoditi bez promišljenog pristupa i osnovnog razumijevanja sistema koji se mijenja. Dovođenje sistema u gore stanje nego što je bilo prije navodne reforme ozbiljno ugrožava borbu protiv korupcije i šalje poruku da institucije nijesu spremne da preuzmu stvarnu odgovornost za uspostavljanje integriteta u obavljanju javnih poslova - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Kovačević: Pri izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti pristup računima funkcionera

Ministar pomorstva Filip Radulović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod od 3,5 hiljada eura ostvaren u Pokretu Evropa sad, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Radulović je naveo da je provjerio podatke o prilivima sa njegovog bankovnog računa i da je tačno da je napravio propust pri sačinjavanju Izvještaja o prihodima i imovini za 2023. godinu i da nije prijavio cjelokupni iznos koji je prihodovao od političkog subjekta "Pokret Evropa sad".
Agencija je u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti izvršila uvid u Registar javnih funkcionera, u bazu podataka Poreske uprave i Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu.
- Uvidom u Registar javnih funkcionera Agencije utvrđeno je da je Filip Radulović u toku 2023. godine obavljao javnu funkciju odbornika u Skupštini Glavnog grada Podgorice, poslanika u Skupštini Crne Gore i ministra pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore, a nakon toga ministra pomorstva u Vladi Crne Gore počev od 23. jula 2024. godine. Uvidom u dio baze podataka Poreske uprave, a upoređujući ga sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu, utvrđeno je da je javni funkcioner u 2023. godini od političkog subjekta "Pokret Evropa sad" prihodovao 8.270,74 eura, a da je prijavio prihod u iznosu od 4.812,45 eura - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Kako kažu u Agenciji, Radulović je 22. februara, na zahtjev Agencije, dostavio dopunjeni Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu, u kome je prijavio ukupan prihod od PES-a u 2023. godini.
Podsjećamo, Agencija je nedavno objavila izvještaj u kome je utvrđeno da je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura.
Za razliku od Radulovića koji je ispravio grešku i poslao dopunjen izvještaj, Milatović se oglušio o zahtjeve Agencije da se pisano izjasni zbog čega je preskočio da prijavi sredstva koja je dobio na osnovu Ugovora o djelu iz septembru 2023. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nije-prijavio-prihod-iz-pes-a-od-preko-2-000-eura&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nakon Milatovića i Radulović "preskočio" da prijavi prihod iz PES-a od 3,5 hiljada eura

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio prihod ostvaren u Pokretu Evropa sad u iznosu od 2.093 eura, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Kako je navedeno u izvještaju ASK-a, Agencija je, po inicijativi Državne revizorske institucije od 23. oktobra 2024. godine, pokrenula postupak po službenoj dužnosti, zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije jer Milatović nije prijavio navedeni prihod po osnovu Ugovora o djelu iz septembra 2023. godine.
U Agenciji kažu da su više puta tražili od Milatovića da se pisano izjasni na ove navode što on nije učinio.
- Agencija je javnom funkcioneru uputila i rezultate ispitnog postupka i to: 3. februara 2025. godine, 20. i 30. januara 2025. godine, a na koje se imenovani nije izjašnjavao - navedeno je u izvještaju ASK-a.
Napominje se da je Agencija, u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za donošenje pravilne i zakonite odluke, izvršila uvid u bazu podataka Agencije – registar javnih funkcionera, kao i u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore.
- Uvidom u bazu podataka Poreske uprave Crne Gore, a koja je upoređivana sa Izvještajem o prihodima i imovini za 2023. godinu od 1. aprila 2024. godine, javnog funkcionera Jakova Milatovića, utvrđeno je da je imenovani ostvario prihod od strane političkog subjekta „Pokret Evropa Sad“ po osnovu Ugovora o djelu u septembru mjesecu 2023. godine u iznosu od 2.093,36 eura, a koji iznos javni funkcioner nije prijavio u Izvještaju - navedeno je u dokumentu ASK-a.
Podsjećaju da je Zakonom o sprečavanju korupcije javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju, u skladu sa posebnim propisima, podnese Agenciji izvještaj o svojoj imovini i prihodima, kao i o imovini i prihodima bračnog, odnosno vanbračnog supružnika, partnera u zajednici života lica istog pola i djece ako žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja, odnosno postavljenja.
Javni funkcioner je dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke.
- Članom 25 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, propisano je da je „javni funkcioner dužan da u Izvještaju navede tačne i potpune podatke“, što imenovani nije učinio - konstatuju u ASK-u.
Milatović i premijer Milojko Spajić osnovali su Pokret Evropa sad" u junu 2022, tada kao bivši ministri Vlade Zdravka Krivokapića, prve koja je formirana nakon izbora 2020. i pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista.
Milatović je krajem februara 2024. godine podnio ostavku na sve funkcije u PES-u, nezadovoljan načinom rada stranke.
Kako je tada rekao, način rada Pokreta Evropa sad suprotan je obećanjima i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njegovog stvaranja.

Milatović nije prijavio prihod iz PES-a od preko 2.000 eura

Nacrt izmjena Zakona o sprečavanju korupcije ne samo da ne garantuje da će Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) biti nezavisan i štititi javni interes, nego čak omogućava nastavak političkog uticaja na tu instituciju, ocjenjuju iz Centra za demokratsku tranziciju.
- Nezavisnost i nepristrasnost u radu ASK je ključni i suštinski preduslov za rezultate u borbi protiv korupcije. Međutim, pred nama je dug put ka uspostavljanju institucije čiji bi rad doprinio povećanju povjerenja i stvaranju integriteta za kontrolu moćnika, kakav postoji u razvijenim demokratijama. Zato je ovo pitanje zahtijevalo kvalitetniji tretman u nacrtu zakona i konkretne predloge za suzbijanje političkog uticaja na rad ASK – navodi zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
Iz CDT-a podsjećaju da se u završnim mjerilima za pregovaračko poglavlje 23 zahtijeva da ASK bude politički nezavisna, djelujući efikasno, nepristrasno i proaktivno u slučajevima koji su u njenoj nadležnosti. Takođe, da imenovanje i zapošljavanje rukovodstva i zaposlenih u ASK bude zasnovano na meritokratskom principu.
- Stoga, smatramo da je ključno poboljšati kriterijume za izbor članova Savjeta ASK i proširiti ovlašćenja i obaveze Savjeta u pogledu kontrole nad radom ASK, uključujući i izvještavanje prema Skupštini. Savjet ASK bi trebalo da bude nezavisno, stručno i nadzorno tijelo, a ne formalni organ bez suštinske moći. Članovi Savjeta se i dalje biraju kroz političke dogovore, i to tijelo se i dalje tretira kao politički instrument na usluzi trenutnoj vlasti. Dokaz za to je i činjenica da su glasne i opravdane kritike prema načinu izbora i sastavu Savjeta i direktora ASK utihnule kada su izvršene zamjene lica koja pokrivaju ove funkcije, a najave temeljite reforme antikorupcijskih mehanizama u cilju povećanja nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti ASK su se svele na minorne jezičke promjene zakona, na što nam je u procesu usvajanja tzv. IBAR zakona ukazala i Venecijanska komisija – navodi Gvozdenović.&nbsp;
Prema njenim riječima, kriterijumi za izbor članova Savjeta omogućavaju da u njega uđu osobe sa političkim vezama, a ne nužno stručnjaci u borbi protiv korupcije.&nbsp;
- Zato smatramo da je zakonom potrebno ojačati kriterijume stručnosti i garancije partijske i političke nepristrasnosti, te omogućiti transparentnu proceduru za provjeru sukoba interesa. Dalje, nama je potreban Savjet koji će ne samo da bira direktora, već i koji će da obavlja dubinski nadzor nad njegovim radom, prati implementaciju politika, predlaže promjene i zahtijeva odgovornost. Osim što bira i razrješava direktora, Savjet ASK ima malo realnih ovlašćenja koja se uglavnom svode na formalno usvajanje dokumenata na predlog direktora. Zato je važno proširiti ovlašćenja kako bi se omogućilo da Savjet efikasno sprovodi nezavisne revizije i preispituje pojedinačne odluke Agencije – navodi ona.
Agencija za sprečavanje korupcije, kako kaže Gvozdenović, ne može efikasno djelovati dokle god se njeni lideri biraju na temelju političkih preferencija, a ne svojih kompetencija.&nbsp;
- U tom kontekstu, Savjet nije samo neefikasan, već je direktno odgovoran za selekciju direktora koji ne mogu ili ne žele da sprovedu suštinske promjene i unaprijede rad Agencije. Takav sistem ne omogućava istinsku kontrolu, već perpetuira političku kontrolu nad Agencijom, stvarajući začarani krug u kojem politička korupcija opstaje. Crnoj Gori su potrebni jaki, kako normativni tako i institucionalni preduslovi za borbu protiv korupcije, i uspjehe nećemo ostvariti održavanjem postojećeg sistema koji je bez snage i volje da se bori protiv političke korupcije – kaže Gvozdenović. &nbsp;
Prema njenim riječima, Crna Gora mora uspostaviti zaista nezavisne i efikasne institucije koje će se boriti protiv korupcije.&nbsp;
- U suprotnom, institucije će ostati podložne političkim uticajima, a borba protiv korupcije će i dalje biti važna samo u predizbornim parolama i obećanjima partija koje žele doći na vlast – zaključuje ona.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
&nbsp;
&nbsp;

Iskoristiti prililku da se ASK konačno oslobodi političkog uticaja

Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja je li on ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije.
To je ocijenjeno u odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
- Utvrđuje se da je javni funkcioner Budimir Šćepanović prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što se obavljajući javnu funkciju nije izuzeo od odlučivanja u postupanju u pogledu utvrđivanja ispunjavanja zakonskih uslova o prestanku funkcije sudija Ustavnog suda, a time i svoje funkcije sudije Ustavnog suda, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa - piše u odluci ASK.
Oni napominju da je nadležni organ vlasti - tj. Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju.

ASK: Šćepanović prekršio Zakon jer je odlučivao o prestanku sopstvene funkcije

Zbog spornog govora usmjerenog prema više nacionalnih i etničkih zajednica, Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) donio je odluku o privremenom ograničenju prijema i reemitovanja emisija „Novo jutro“ / „Novo jutro – Jutro sa dušom“, koje se emituju u okviru programa „TV Pink“, čiji je emiter privredno društvo „PINK MEDIA GROUP“ d.o.o. iz Srbije, a koju vodi, pored ostalih, Jovana Jeremić.
Mjera je izrečena na period od šest mjeseci zbog kršenja člana 7 stav 1 Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, kojim je propisano da programski sadržaji moraju poštovati dostojanstvo ljudskog bića i osnovna prava drugih.&nbsp;
Analizom emitovanih sadržaja u posmatranom periodu, Savjet Agencije je utvrdio da sporni govor nije usmjeren isključivo prema jednoj grupi, već prema više nacionalnih i etničkih zajednica, pri čemu je dominantno i najoštrije usmjeren prema pripadnicima crnogorskog naroda, ali i prema hrvatskoj manjini i hrvatskim državljanima, kao i prema građanima Republike Turske.
- Odluka Savjeta Agencije rezultat je procedure sprovedene u skladu sa Evropskom konvencijom o prekograničnoj televiziji, tokom koje je Savjet postupao vodeći računa o načelima zaštite slobode izražavanja i garantovanja retransmisije stranih programa na teritoriji Crne Gore. U tom postupku, Agencija je uputila dva obavještenja Regulatornom tijelu za elektronske medije Republike Srbije (REM), omogućavajući regulatoru zemlje porijekla da, u okviru svoje nadležnosti, preduzme mjere u odnosu na sporni sadržaj koji se emituje sa njegove teritorije - navedeno je u saopštenju SAMU.
Na sjednici održanoj 11. februara, Savjet Agencije je konstatovao da je i nakon obavještenja nastavljeno emitovanje spornog izražavanja u okviru programa „TV Pink“, pa je u cilju zaštite javnog interesa i prava drugih, donio odluku o ograničavanju reemitovanja predmetnih emisija.
Analiza je pokazala da korišćenje pogrdnih, stigmatizujućih i dehumanizujućih izraza u navedenim emisijama nije incidentnog karaktera, već da se negativni narativi i kvalifikacije ponavljaju kroz više emisija i od strane istih ili ideološki srodnih gostiju.&nbsp;
- Takav kontinuitet ukazuje na uređivački obrazac, a ne na izolovane i spontane istupe. Tome naročito doprinosi aktivna uloga voditelja emisija, koji ne samo da ne ograničavaju sporni govor, već ga iniciraju i usmjeravaju sugestivnim pitanjima, prihvataju ga bez kritičkog odmaka i dodatno afirmišu kroz komentare. Time se kreira okvir u kojem je neprijateljski diskurs prema određenim nacionalnim grupama predstavljen kao legitimna i očekivana forma javne debate - ističe se u saopštenju.
Kako su naveli u SAMU, ponavljanje istih narativa kroz duži vremenski period, bez suprotstavljenih mišljenja i uz kontinuirano angažovanje gostiju sa identičnim stavovima, ukazuje na svjesno prihvatanje posljedica širenja netrpeljivosti.&nbsp;
Napominju da društveni i istorijski kontekst regiona Zapadnog Balkana nalaže poseban stepen odgovornosti u javnom govoru.
Ne dovodeći u pitanje pravo na slobodu izražavanja i političku kritiku, Savjet Agencije podsjeća da sloboda izražavanja ne obuhvata pravo na govor kojim se negira identitet, kolektivno vrijeđa ili podstiče neprijateljstvo prema određenoj nacionalnoj ili etničkoj grupi.&nbsp;
- Učestalost, sadržina i način prezentacije spornih izjava, u informativno-političkom formatu sa značajnim dosegom publike, predstavljaju podsticanje na mržnju i netrpeljivost po osnovu nacionalne i etničke pripadnosti, suprotno principima zaštite dostojanstva i zabrane diskriminacije - dodaje se u saopštenju za javnost.
Sektor za nadzor Agencije je u više navrata, u periodu od avgusta 2025. zaključno sa februarom ove godine, utvrdio nastavak emitovanja istovrsnog sadržaja, uključujući i suštinski identične izjave, čime je potvrđeno da utvrđeno kršenje i dalje traje u smislu člana 24 stav 3 Konvencije, čime su se stekli uslovi za preduzimanje mjera u skladu sa navedenom odredbom.
Imajući u vidu kontinuitet povreda, kao i činjenicu da prethodno preduzete mjere nijesu ostvarile svrhu, Savjet Agencije je ocijenio da je mjera ograničenja reemitovanja emisija „Novo jutro“ / „Novo jutro – Jutro sa dušom“ na period od šest mjeseci nužna. Savjet Agencije je utvrdio da blaže mjere ne bi bile djelotvorne u konkretnom slučaju, te da je predmetna mjera srazmjerna legitimnom cilju zaštite dostojanstva ljudskog bića i prava drugih, u smislu člana 10 stav 2 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Rješenja o privremenom ograničavanju reemitovanja dostupna su na sajtu Agencije www.amu.me.
- Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) i ubuduće će, u okviru svojih nadležnosti, dosljedno sprovoditi mjere zaštite javnog interesa, uz puno poštovanje domaćih i međunarodnih pravnih standarda - zaključeno je u saopštenju za javnost.

Zbog spornog govora usmjerenog ka više naroda: Zabranjeno reemitovanje "Novog jutra" i "Jutra s dušom" Jovane Jeremić

Bosna i Hercegovina (BiH) i Crna Gora će ovog proljeća, uz podršku Evropske unije (EU), ugostiti digitalne nomade iz različitih dijelova svijeta, koji će mjesec boraviti i raditi iz ruralnih područja te dvije zemlje.
Cilj je da se dvije zemlje promovišući kao atraktivne destinacije za rad na daljinu i održivi turizam.
Residency program, koji se organizuje u okviru projekta STAR, održaće se od 15. aprila &nbsp;do 15. maja, a usmjeren je na promociju turizma i privlačenje digitalnih nomada u ruralna prekogranična područja BiH i Crne Gore.
- Odabrani učesnici provešće mjesec dana na pažljivo osmišljenoj ruti kroz obje zemlje, većinom boraveći u manjim sredinama i ruralnim destinacijama. Mjesec putovanja, osigurani smještaj i hrana, uz priliku za rad na daljinu i upoznavanje autentičnih lokalnih priča, zvuči nerealno – no upravo to donosi Residency program u okviru projekta STAR - navodi se u saopštenju Tehnopolisa.
U BiH dio programa obuhvata Ravno (Vjetrenica), Stolac, Čapljinu (Hutovo blato), Ljubuški, Mostar i Grude, dok će u Crnoj Gori boraviti u Podgorici, Mojkovcu, Kolašinu, Šavniku, Žabljaku, Plužinama, Nikšiću, Herceg Novom i Kotoru. &nbsp;
Ključni kriterijumi za odabir učesnika su doseg i kvalitet zajednice na društvenim mrežama, te aktivnost i prisutnost u “digital nomad” ekosistemu (platforme, događaji, zajednice).
Od učesnika se očekuje konkretan doprinos promociji regiona kao atraktivne destinacije za digitalne nomade.&nbsp;
Prijave će biti otvorene do 11. marta.
Prijavni obrazac je na linku, a svi detalji se nalaze ovdje.
Projekat STAR finansira EU kroz IPA III CBC Program BiH – Crna Gora 2021 – 2027.

BiH i Crna Gora domaćini digitalnim nomadima

Ministarstvo zdravlja Crne Gore organizovaće prezentaciju Plana prevencije i kontrole malignih bolesti, koja će se održati 23. februara sa početkom u 10 sati, u amfiteatru Institut za javno zdravlje Crne Gore.
Cilj prezentacije je upoznavanje stručne javnosti sa planiranim mjerama, prioritetima i aktivnostima u oblasti prevencije malignih bolesti, kao i definisanje daljih koraka u implementaciji Plana.
- Poseban akcenat biće stavljen na jačanje preventivnih programa, unapređenje skrininga, promociju zdravih stilova života i međuinstitucionalnu saradnju - piše u saopštenju.
Pozivaju predstavnike medija da prisustvuju ovom događaju i izvijeste javnost o temi koja je od ogromnog značaja za zdravstveni sistem i zdravlje građana Crne Gore.

Ministarstvo zdravlja organizuje prezentaciju Plana prevencije i kontrole malignih bolesti

Privremeno se mijenja režim saobraćaja u Njegoševoj ulici, na potezu od raskrsnice Njegoševe ulice sa ulicom Topaljske komunitadi (zgrada „Novljanke“) do ulice Save Kovačevića na način da se zabranjuje saobraćaj za sva vozila.
Režim izmjene saobraćaja odnosi se na vremenski period od 17.00 do 21.00 čas, u subotu 21. februara.
Ova izmjena režima saobraćaja sprovodi se radi bezbjednog i nesmetanog odvijanja karnevalske povorke povodom IX Međunarodnog karnevala u sklopu Praznika mimoze.
Takođe, sjutra će biti i obustava saobraćaja u periodu od 8h do 16h zbog asfaltiranja dijela ulice Mladena Crnogorčevića u Baošićima.

Herceg Novi: U subotu izmjena režima saobraćaja zbog karnevala

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: zakon-o-sprecavanju-korupcije