Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu na današnjoj sjednici nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji su podnijeli poslanici PES-a Miloš Pižurica i Gordan Stojović. Poslanici Pokreta Evropa sad su tražili da se izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše pridjev "nasilna" uz riječ "aneksija" ističići da to nema političku konotaciju, već da je to pleonazam. Nakon uvodnog obrazlozenja i rasprave koja je vođena, Odbor nije podržao Predlog zakona i predlaže Skupstini da isti ne usvoji. Za su bila četiri poslanika. Šest poslanika je bilo protiv i dva su bila uzdržana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b" data-rendition-name="original" width="970" height="683" loading="lazy" alt="Odbor odbio prijedlog Zakona o statusu potomaka Petrovića"></figure>  Podsjećamo, na sjednici Odbora 12. novembra 2025. godine poslanici su se izjašnjavali o ovom pitanju, ali tada nijesu glasali, već je to ostavljeno za kasnije. Tada su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović podnijeli amandman da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-za-politicki-sistem-danas-o-zakonima-o-strancima-i-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-wefsr78p&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Odbor nije podržao da se iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše riječ ''nasilna'' uz aneksija

Srbija nikad nije anektirala Crnu Goru. Plašim se da nam prijeti opasnost od aneksije Hrvatske - jer nam je već uzela Prevlaku, sada traži morski dio, da im vraćamo kuće i zemljišta po Boki kotorskoj. Treba brinuti o nekim novim aneksijama. Naši preci nijesu uzalud ginuli za ideju jugoslovenstva i ideju ujedinjavanja - izjavio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tokom rasprave o Prjedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš.
On je rekao i da je kralj Nikola pobjegao i ostavio svoj narod na milost i nemilost okupatoru.
- Dok čitavi svijet slavi 1918. i kraj Prvog svjetskog rata, šta mi radimo: Slavimo 1916. godinu. Mi smo mimo svijeta. Slavimo kapitulaciju koju je potpisala Crna Gora i Lompar i prihvatio da Crna Gora postane sastavni dio Austrougarske. Svi oni koji klikču "nikad više 1918." ustvari kliču "živjela 1916." i onda dolazimo do paradoksa da mi obožavamo okupacije. Suština je da smo mi kao država kapitulirali, da je naš kralj i gospodar Nikola pobjegao i ostavio svoj narod na milost i nemilost austrougarskom okupatoru... Pošto će DPS htjeti da polemiše: i Karađorđevići su pobjegli i ostavili svoj narod na milost i nemilost okupatoru, a trebali su i jedni i drugi da ostanu. Kralj Nikola je nažalost napustio Crnu Goru 1916. 21. januara i nikad se više nije vratio. I ta sad priča o aneksiji i nepravdi koja je nanijeta dinastiji Petrović Njegoš ima nekoliko praznina. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i njena skupština na zahtjev kralaj Aleksandra Karađorđevića je donijela posebnu odluku o obeštećnju dinastije Petrović sa desetinama miliona franaka i onda su potomci kupovali vile po Nici, princeza Ksenija je bila prva Crnogorka koja je vozila Bugati... - naveo je Knežević.&nbsp;
Skupštinski Zakonodavni odbor je na sjednici održanoj 28. novembra podržao inicijativu poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića, odnosno uklanjanje riječi „nasilna“ iz termina „nasilna aneksija“ u kontekstu 1918. godine.
Amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović, kojim se u u zakonu riječi „nasilne aneksije države“ u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“ nije prihvaćen.
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, a dva uzdržana.
Na dnevnom redu Skupštine danas su i Izvještaj o radu Odbora za bezbjednost i odbranu za 2023. i 2024. godinu, Predlog zakona o obnovi nakon nepogode i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

Anja Ivanović

Knežević: Plašim se da nam prijeti opasnost od aneksije Hrvatske, Srbija nikad nije anektirala Crnu Goru

Poslanici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu bi trebalo danas da se izjasne o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, a predviđeno je da se ovaj akt nađe i u Skupštini Crne Gore na sjednici koja je zakazana da počne danas u podne.
Iako je sjednica Odbora zakazana u 10 sati, sa njenim početkom kasni se već tri sata.
Rasprava o izmjenama ovog akta održana je na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu 12. novembra.&nbsp;
Skupštinski Zakonodavni odbor je na sjednici održanoj 28. novembra podržao inicijativu poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića, odnosno uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija" u kontekstu 1918. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-za-politicki-sistem-danas-o-zakonima-o-strancima-i-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-wefsr78p&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović, kojim se u u zakonu riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije", nije prihvaćen.
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5341%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbozovic-ujedinjenje-crne-gore-i-srbije-bilo-politicko-istorijski-neminovan-proces-carapic-ne-mogu-podrzati-amandman&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu kasni tri sata: Predviđeno izjašnjavanje o zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš

Nije primjereno i normalno da princ Nikola Petrović Njegoš pristaje na nenormalne i nepoštene i istorijski i pravno neosnovane zahtjeve za izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, stava je akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), pravnik i istoričar i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Adžić poručuje princu Nikoli da ne zaboravi da mu je prađed kralj Nikola s gnušanjem i prezirom odbio nakon sprovedene nasilne aneksije Crne Gore, ponuđenu apanažu od 300.000 franaka godišnje.&nbsp;
- Odbio je i prije toga, s prezrenjem, sve nedostojne ponude srpskih unitarista iz svite Karađorđevića, da se uopšte i za pare odrekne Crne Gore i krune Petrovića. Na žalost, sinovi mu Danilo i Petar (Mirko je marta 1918. umro u Beču) pogazili su zavjet oca i prihvatili da se odreknu suverenih prava Crne Gore za licni interes. Izdali su oca i njegov zavjet. Kralj Nikola je ponudu da se Crna Gori pripoji Srbiji odbio i rekao je tada: "Poruči Pašiću da mu Crnu Goru neću dati, niti je ikad prodati. Crnogorci na to neće nikad pristati. Ni ja. Ja hoću samostalnu Crnu Goru i da se vratim u nju. Ništa drugo. Moja se kruna kovala vise od 200 godina i ona nije za prodaju. Moja kruna nije samo moja, nit Petrovića, ona pripada Crnoj Gori i crnogorskom narodu" - istakao je Adžić.
Kako je rekao, za razliku od prađeda mu, princ Nikola Petrović očito ima sporne, lične i porodične - profitabilne motive (apanaže i nekretnine) i spreman je, smatra, da promijeni mišljenje.
- I promijenio ga je radi toga i pogađati se sa onima koji ne misle i ne rade dobro Crnoj Gori. Umjesto da je ostao dosljedan svom stavu iz 2011. da je 1918. bila nasilna aneksija Crne Gore, on je očito iz ličnih i familijarnih imovinskih motiva promijenio mišljenje, pa pristao 2025. da više nije bila nasilna aneksija 1918. nego samo aneksija, a aneksija može biti i dobrovoljna, bez nasilja, sporazumna, mirnodopska, a ne samo nasilna. Mnoštvo primjera imamo za to - kazao je Adžić.
Prema njegovim riječima, ovim stavom princ Nikola je radi trgovine poništio samog sebe iz 2011. kada je podržao ondašnji zakon i rekao da je 1918. bila nasilna aneksija Crne Gore.
- Neka vidi sebe u ogledalu i treba da se zapita kad nije govorio istinu: tada ili sada. Jednom nije - zaključio je Adžić.

Adžić: Princ Nikola radi trgovine poništio samog sebe iz 2011, prađed mu je odbio sve nedostojne ponude srpskih unitarista

Državljanin Kosova Ć.F. (33) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana jer je vrijeđao policajca Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi nakon što mu je izdao prekršajni nalog zbog saobraćajnog prekršaja.
Kako je saopšteno iz budvanskog Suda za prekršaje, suđeno mu je u hitnom postupku 20. februara.
Sudija Andrija Vojvodić je odlučio da se Ć.F. sprovede u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja.

Državljaninu Kosova mjesec zatvora zbog omalovažavanja policajca

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) saopšteno je da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) nije uvrstila u svoj Program rada za 2026. godinu aktivnosti povodom obilježavanja jubileja 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti.
CGO je uputio CANU nekoliko zahtjeva za slobodan pristup informacijama u vezi sa obilježavanjem Dana nezavisnosti Crne Gore, uključujući i sve aktivnosti CANU u periodu od 2007. do 2025. godine.&nbsp;
- Na to nas je CANU uputila na izdanja svog Godišnjaka, koja su dostupna na internet adresi digitalne biblioteke CANU. Međutim, izdanja su dostupna samo do 2022. godine, dok ih za 2023, 2024. i 2025. godinu nema - navodi se u saopštenju CGO.
Dodatno, CGO je tražio informacije o planiranim aktivnostima CANU povodom 20 godina od obnove nezavisnosti, na što nas je CANU uputila Plan rada CANU za 2026. godinu iz kojeg proizilazi da je CANU zaboravila na ovaj jubilej budući da u tom dokumentu nema nikakvih aktivnosti koje se mogu za njega vezati.&nbsp;
- CGO je potom uputio dopis predsjedniku CANU, Ljubiši Stankoviću, sa zahtjevom za pojašnjenje, ali do danas nije dobio odgovor. CGO još uvijek vjeruje da je riječ o slučajnom propustu i nada se da će CANU blagovremeno obavijestiti javnost o aktivnostima povodom ovog važnog jubileja - istakli su u CGO.
CGO konstatuje, nakon uvida u izdanja Godišnjaka, da 21. maj suštinski nije bio u fokusu CANU, pa se do sada obilježio samo dva puta uz nekoliko simboličkih aktivnosti - 2011. i 2016. godine.
- Naime, 2011. godine, povodom pet godina od obnove nezavisnosti, CANU, odnosno Centar mladih naučnika, u saradnji sa Nacionalnom akademijom Ukrajine i partnerskim ustanovama, organizovali su međunarodnu naučnu konferenciju “20 godina nezavisnosti Ukrajine i 5 godina nezavisnosti Crne Gore”, 20. septembra 2011. u CANU. To je bila jedina aktivnost te godine posvećana obnovi nezavisnosti - naveli su u CGO.
Ističu i da su na desetogodišnjicu od obnove nezavisnosti, 2016. godine, akademik Pavle Pejović i Odjeljenje umjetnosti CANU organizovali izložbu likovnih stvaralaca - članova CANU 15. novembra u Centru savremene umjetnosti i objavljen je prateći katalog, pri čemu u Godišnju stoji da je to povodom 10. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore i 45 godina CANU.&nbsp;
- Takođe, objavljen je prvi tom Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je Akademija “poklonila” Crnoj Gori povodom desete godišnjice obnove njene nezavisnosti, a u Godišnjaku je to opisano kao “kulturni događaj od posebnog značaja za Crnu Goru”. Na promociju koja je održana 8. aprila pozvani su tadašnji najviši državni zvaničnici. Konačno, 1. decembra te godine prof. dr Dragan Đukanović održao je tribinu Spoljnopolitička pozicija Crne Gore od obnove nezavisnosti. Prema dostupnim informacijama iz Godišnjaka za 2021. godinu, kada je predsjednik CANU bio akademik Dragan Vukčević, nije bilo nikakvih aktivnosti u dijelu obilježavanja 15 godina od obnove nezavisnosti - navode u CGO.
CGO smatra da CANU, kao najviša naučna i kulturna institucija u državi, treba svake godine posvetiti određeni broj aktivnosti obilježavanju 21. maja. To je prilika za diskusiju o razvojnim pitanjima države i temama od značaja za moderno crnogorsko društvo.
- U dijelu zanimljivosti, treba istaći da je važnost referenduma 2006. godine prepoznao tadašnji predsjednik CANU, Momir Đurović, koji se, inače, protivio nezavisnosti Crne Gore. U Godišnjaku iz 2006. nalazi se njegov tekst “Šta očekujemo da se promijeni u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti” u kojem daje osvrt na ulogu CANU u narednom periodu ocjenjujući da je donosioci odluka ne smiju marginalizovati. “Da oni koji odlučuju u Crnoj Gori prije nego odluče saslušaju ono što znamo. Nećemo valjda podržavati društvo u kojem svako želi sve da zna i organizuje, pa makar bili to i oni kojima je narod povjerio da vladaju”, naveo je on stavljajući CANU i iznad zakonodavne i izvršne vlasti - naveli su u CGO.
Posebno je, cijene oni, interesantna i javna nada akademika Đurovića da će se suziti prostor za civilno društvo.&nbsp;
- “Takođe, što nije nebitno, prošla su vremena u kojim su nam se poturale neke vladine, a naročito nevladine organizacije kao mogući korektori ili partneri u našem radu. Ta ružna vremena su izgleda, za nama”, zapisao je ovaj akademik prije 20 godina - navode iz CGO.
Mnogo toga se, prema njihovim riječima, promijenilo u Crnoj Gori od 2006. godine.
- Nažalost, CANU je dozvolila da bude marginalizovana sopstvenim izostankom inicijative i stava. CGO želi vjeruje i da danas CANU bolje razumije značaj civilnog društva i potrebu proaktivnijeg djelovanja. CGO ponovo poziva CANU da objavi program aktivnosti za obilježavanje 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Ovaj jubilej treba da bude prilika za predstavljanje ideja i rješenja od značaja za društvo u cjelini, uz kontinuitet u obilježavanju jednog najvažnijih praznika svake godine, a tu bi svoje mjesto morala imati institucija koja u nazivu nosi pridjev „crnogorska“ - zaključuju iz CGO.

CGO: CANU za 2026. nije predvidjela aktivnosti povodom 20 godina nezavisnosti, pozivamo ih da objave program

Veoma je upitno da li Crna Gora u ovom trenutku ima dovoljno snage i političke volje da se izbori sa uticajima Srbije i Rusije koje, kako je na to nedavno ukazao predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) Dejvid Mekalister, koriste medijske i vjerske kanale za jačanje pro-srpskih i pro-ruskih pozicija u našoj državi, ocijenio je u <a href="https://www.antenam.net/clanak/petrovic-u-drv-upitno-da-li-crna-gora-moze-sama-da-se-odupre-uticajima-beograda-i-moskve-vaznu-ulogu-mora-odigrati-eu">Drugačijoj radio vezi Antene M </a>Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
- Posebno ako uzmem u obzir činjenicu da taj uticaj Moskve prije svega nije direktan, nego ide preko Beograda, a opet uticaj Beograda u Crnoj Gori ide preko pojedinih političkih partija koje između ostalog učestuju i u Vladi, a ide i preko Srpske pravoslavne crkve. I političke partije, a još više i Srpska pravoslavna crkva, imaju veoma jako uporište među građanima Crne Gore, tako da je ta situacija veoma kompleksna i komplikovana, pa bi bilo kakva direktnija i odlučnija akcija u suzbijanju takvog uticaja mogla dovesti do dodatne polarizacije i konflikata među građanima, što bi, opet, veoma odgovaralo sadašnjim vlastima u Beogradu i onima koje sjede u Moskvi - kazao je Petrović.
On je ocijenio da borbu protiv štetnog uticaja Beograda i Moskve vlasti u Crnoj Gori teško mogu samostalno da izvedu, te da u toj borbi važnu ulogu mora da odigra Evropska unija.
- To je jako važno da postoji na nivou cjelokupne EU i na nivou svih individualnih članica, što čini mi se da danas nije u velikoj mjeri situacija. Postoje pojedine članice Evropske unije kojima nije u interesu u ovom momentu proširenje. Na tom planu bi Crna Gora trebala poprilično da uradi kako bi razuvjerila te skeptične članice - kazao je Petrović.
Prema njegovim riječima, bilo bi veoma važno, ukoliko se želi suzbiti štetan uticaj Beograda prema Crnoj Gori, da EU mnogo ozbiljije pristupi prema režimu Aleksandra Vučića. Govoreći o navodnim tajnim sastancima nekadašnjeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića i šefa operative BIA-e Marka Parezanovića, Petrović navodi da osim što je to bilo neprimjereno, oni mogu ukazivati da je Vučićev režim preko Bezbjednosne informativne agencije pokušavao da ostvari uticaj na politička dešavanja u Crnoj Gori.
- Vučić se uvijek oslanja na ljude koji mu obavljaju određene poslove. Nebitno koju oni trenutno funkciju obavljaju. Dakle, on nije poslao nekoga ko obavlja funkciju sličnu Dritanu Abazoviću u tom momentu, nego je poslao čovjeka koji je zadužen za pitanje Crne Gore, a to je Marko Parezanović bio u tom momentu - rekao je Petrović.
On je ukazao i na ulogu Vladimira Mandića, nekadašnjeg rukometaša, koji je u Crnoj Gori privođen tokom kampanje za lokalne izbore u Nikšiću, sa još osam osoba, među kojima je bila i „bezbjednosno interesantna osoba“ iz Beograda, takođe bivši rukometaš, Dane Šijan.
- Mandić je zadužen za specijalne operacije sadašnjeg režima. Mogli smo da ga vidimo i ovdje u Beogradu kako organizuje batinaše kako bi tukli građane. On je važan izvršilac takve vrste operacija, ali nije neko ko osmišljava i planira - već izvršava naređenja koje dolaze iz Vučićevog okruženja - kazao je Petrović.

Petrović u DRV: Upitno da li Crna Gora može sama da se odupre uticajima Beograda i Moskve, važnu ulogu mora odigrati EU

Umjesto da se traže modaliteti za saniranje nepovoljne demografske slike, i za podsticanje nataliteta - Vlada eksperimentiše kroz promjenu sistema porodiljskog odsustva za majku na štetu majke - poručili su u Stranci evropskog progresa (SEP) nakon što je Vlada usvojila prijedlog izmjena Zakona o radu koji predviđa da majke umjesto dosadašnjih 12 imaju pravo na 10 mjeseci porodiljskog odsustva.
U SEP-u su istakli da demografski problemi ugrožavaju Crnu Goru, ekonomsko socijalni izazovi podstiču iseljavanje, a inflacija građane postepeno vodi ka sve težem materijalnom statusu i siromaštvu.
- U jeku ovih pojava, dolazi predlog zakona kojim bi se skraćivao period porodiljskog odsustva za majke, a sve sa ciljem da se smanje izdaci iz budzeta po ovom osnovu - naveli su oni.
Pozvali su Vladu da zaustavi ovakav, pogrešan, model socijalne politike.
- Naprotiv, odgovorna vlast sve resurse treba da usmjeri na podsticanje nataliteta kroz porodičnu sigurnost odsustva majke radi podizanja djeteta. Ako se to ne dogodi, potrebna je široka društvena akcija koja će skrenuti pažnju sa kratkoročnih budžetskih benefita na trajnu potrebu svih majki i svih porodica u Crnoj Gori - naglasili su u SEP-u.
Naša budućnost je, kažu oni, u rađanju i podmlađivanju nacije.
- A ne u štednji na onim izdvajanjima koja su zapravo ulaganje u građanina i ne mogu biti trošak za državu - zaključili su u SEP-u.

Tag: zakon-o-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-njegos