Usvajanje Zakona o stranim agentima, koji su inicirali predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore, može imati nesagledive posljedice po slobodu medija i dalji demokratski razvoj Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović.
Kako ističe, praksa u zemljama koje su uvele slična zakonska rješenja pokazuje da su, uz organizacije civilnog društva, mediji ključna meta tog represivnog zakona.&nbsp;
- Zakon o stranim agentima, osim što stvara administrativni teret, stigamitizuje medije, obeshrabrujući ih u daljem radu i potiskujući istraživačko novinarstvo. Takođe, autoritanrim režimima taj zakon služi kao sredstvo pritiska na medije u cilju gušenja kritičkih tonova prema vlasti - kaže Banović.&nbsp;
Kako dodaje, s obzirom na vlasničku strukturu i finansiranje medija u Crnoj Gori, većina njih bi mogla biti meta represivnih mjera Zakona o stranim agentima.
- Mediji u Crnoj Gori imaju problem sa održivošću. Dodatna stigmatizacija i pritisci mogu dovesti do gašenja medija. Ono što vidimo da je praksa u zemljama koje su uvele Zakon o stranim agentima, poput Rusije, jeste da zakon isključivo služi za gašenje ili protjerivanje medija koji su kritički nastrojeni prema vladajućem režim. Vjerujem da bi slična situacija bila i u Crnoj Gori, tj. mediji bliski vlasti bi bili pošteđeni, dok bi se istovremeno kritički nastrojeni mediji targetirali - ističe Banović.
Podsjeća da je i Mađarska, koja je članica Evropske unije, pokušala da se ugleda na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine, koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.&nbsp;
- Evropska komisija je u oktobru 2024. saopštila da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije - napominje Banović.
Dodaje i da se sličan zakon priprema u Slovačkoj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Banović: Zakon o stranim agentima doveo bi do gušenja istraživačkog novinarstva i gašenja kritičkih medija

Bilo koji zakon koji može na bilo koji način da spriječi civilni sektor da radi svoj posao, a to je kontrolna i regulatorna funkcija, neće dobiti podršku Pokreta Evropa sad, kazao je funkcioner te partije i podpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, komentarišući zakon o stranim agentima u Crnoj Gori u emisiji Fokus na TVCG.
Burne reakcije u državi kao i reakcije Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, izazvala je najava koalicije „Za budućnost Crne Gore“ da će predložiti zakon o stranim agentima. Taj zakon kontroliše rad civilnog sektora preko kojeg se navodno vrši strani politički uticaj.
Na pitanje da li ima potrebe za ovim zakonom te ima li saznanje da među civilnim sektorom postoje strani agenti, Ivanović je kazao da je na to teško odgovoriti.
- Vrlo je teško odgovoriti da li među civilnim sektorom ili uopšte među činjenicima društva postoje strani agenti ili ne, ali u svakom slučaju, ono što bih ja rekao jeste da je pravo poslanike političkih subjekata da kandiduju određene ideje pa i zakonska rješenja. Međutim, mi to zakonsko rješenje još nismo vidjeli, koliko sam ja shvatio, radi se samo o ideji, dakle ne postoji ni nacrt - naveo je Ivanović.
Kako je rekao, sa druge strane, ono što je takođe značajno jeste da smo vidjeli i reakciju velikog dijela političkih partija, dijelom i iz parlamentarne većine koji su rekli da ne bi podržali bilo kakvo zakonsko rješenje koje bi na bilo koji način moglo da spriječi civilnih sektora i nevladine organizacije u obavljanju njihove kontrolne funkcije.
- Sa druge strane, kao predstavnik izvršene vlasti mogu reći takođe da ono što je glavni i spoljno – politički prioritet Crne Gore je Evropska unija i svako zakonodavno rješenje mora proći odnosno mora biti poslato na mišljenje Evropskoj komisiji, biti usklađeno sa Evropskim zakonodavstvom i to je ono na čemu ćemo mi insistirati - naveo je Ivanović.

1250x600

Ivanović: Nećemo podržati zakone koji mogu da spriječe NVO sektor da radi svoj posao

Zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji (EU), morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije, kazala je portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero.
Upitani da prokomentarišu namjeru koalicije Za budućnost Crne Gore da iniciraju taj zakon, iz EK su kazali da namjeru ne žele da komentarišu.
- Razumijemo da je ovo najava namjere da se predloži nacrt zakona. Tako da u ovoj fazi ne komentarišemo - rekla je Pisonero Pobjedi.
Ona je istakla da svaki takav zakon zemlje kandidata za članstvo u EU morao bi biti u skladu s osnovnim vrijednostima EU.
- I u skladu sa osnovnim demokratskim vrijednostima, uključujući slobodu govora i izražavanja - naglasila je Pisonero.

Pisonero: Zakon o stranim agentima morao bi biti usklađen sa vrijednostima EU

Ministar odbrane, Dragan Krapović, očito ima lični sukob sa generalom Zoranom Lazarevićem i svi članovi Savjeta za bezbjednost i odbranu dobro razumiju tu situaciju, ocjenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na televiziji E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. Pitanje je, dodaje ona, ko će od članova Savjeta braniti institucije i institucionalni poredak, a ko će dati prednost koalicionim aranžmanima.
Prekid sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, vjeruje ona, ukazuje da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokušava da pošalje poruku da je važno poštovati određene procedure i zaštiti instituciju, u ovom slučaju Vojske.
- Vidjeli smo kakvu štetu ovo već sada nanosi državnim interesima Crne Gore, ono o čemu je general Lazarević govorio, činjenica da će biti prazna stolica Crne Gore na NATO sastanku, je dovoljno da dovede u pitanje motive ministra Krapovića, kada je riječ o odnosu prema generalu Lazareviću. Vjerujem, da ukoliko je postojao određeni profesionalni sukob, da je on mogao da bude riješen na način o kojem javnost ne bi bila ni upoznata, i koji bi bio dovoljno uvjerljiv svim članovima Savjeta, i da bi to predstavljalo jednu formalno pravnu odluku. Ali, iz svega ovoga vidimo da je očito riječ o jednom pokušaju zauzimanja bezbjednosnog sektora, koji nije zasnovan na javnom interesu - rekla je Uljarević.
Mnogo je zbivanja u Crnoj Gori, koja prema njenim riječima, služe da se zamaskiraju neke veće stvari koje su u planu, ili koje se već sprovode ispod žita.
- Već imamo nastavak nečega što je očiti pokušaj Demokratske Crne Gore, kroz dva ministra koji drže različite grane bezbjednosnog sektora, da se apsolutno postave iznad svega onoga što je nekakav profesionalni aparat unutar tih sektora. Nekako se zaboravlja da su ministri političke figure, koji imaju svoje nadležnosti, a šta je to profesionalni kadar u vojnom i policijskom dijelu - istakla je Uljarević.
<h2>Štetna, regresivna inicijativa</h2>
Kada je riječ o zakonu o agentima stranog uticaja, koji inicira Kolaicija Zajedno za budućnost, &nbsp;Centar za građansko obrazovanje se, kaže, jasno odredio. Takav zakon je, vjeruju u toj organizaciji čija je Uljarović izvršna direktoica, štetan, kad je riječ o demokratskim standardima i praksama. Objašnjava da ta inicijativa ije neočekivana, a da se predlagači u ovom trenutku osjećaju dovoljno moćnim da je pokušavaju procesuirati prema Skupštini.
- Radi se o izuzetno štetnoj, regresivnoj i nedemokratskoj inicijativi. Jako bih se radovala da ona dođe u Skupštinu, da vidimo kako će se svaki poslanik pojedinačno o njoj odrediti - kazala je ona i dodala da je potrebno da i domaća i međunarodna javnost vide je li lice vladajuće kolaicije proevropsko.&nbsp;
- Mislim da nije, i da ovo skida dio tih maski i zato bi bilo važno da vidimo ta njihova određena - naglasila je Uljarević.
Inicijativa o kontroverznom zakonu stiže, nakon kratke, ali, kako kaže, upečatljive posjete srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Crnoj Gori. Čini se, dodaje ona, da je to dalo polet da se ona predloži.
Ponovo vidimo, rekla je Uljarević, da pojedini akteri u Crnoj Gori rade ono što se Vučić, sa svim autorativnim pristupom vladavini, ne bi usudio da uradi u Srbiji. Ta vrsta dokazivanja, prema njenom mišljenju, dovoljno govori kako ti politički akteri razumiju demokratske procese, ko zapravo uređuje stvari i kome je u interesu da na takav način vrati Crnu Goru nazad na skali demokratske razvijenosti.
<h2>Sindrom "kuvane žabe"</h2>
Mnogi su dobili sindrom "kuvane žabe", vjeruje ona, pa ne reaguju na ono na šta bi se moralo reagovati. Situaciju sa postupcima predsjednika Skupštine Andrije Mandića, u slučaju vizuelnog identiteta skupštinskog logotipa, opozicija mora istjerati do kraja. U protivnom, doaje ona, Mandiću se daje osnov za neke buduće odluke, koje će biti teže i gore.
- Posao premijera je izgleda, da širi pozitivnu energiju, u Vladi Crne Gore, jer se drugi učinci ne vide. Mi imamo situaciju u kojoj tri zvaničnika ove države ne mogu da uđu, niti da prelete iznad teritorije Hrvatske, imamo skepticizam kod nekih drugih članica, jer one znaju da je IBAR poklonjen, a ne zaslužen, a vidimo, naravno, i kakav stav će zauzeti nova komesarka koja dolazi iz šireg regiona, jako dobro razumije stvari u Crnoj Gori, a nije sklona, po mom sudu, da se prikloni onima što su neki drugi interesi u regionu, i da na taj način Crna Gora bude kolateral - rekla je Uljarević.
Sve što se dešava ima u svom podtekstu nedavno završene izbore u Podgorici, smatra ona I podsjeća da su oni jako važni za ono što je održivost Vlad. Stoga je, kako kaže, Vladi u interesu da na svaki način potkopa poziciju predsjednika države.
- Sada vladajuća koalicija ne može da formira vlast u značajnom dijelu opština, zato što se izgubilo ono što je bio njihov jedini zajednički imenitelj, a to je borba protiv Demokratske partije socijalista, znači došli smo do onoga da oni nemaju dovoljno svog sadržaja i principa oko kojih bi se mogli ujediniti i raditi - ističe Uljarević.
Kakvi god budu rezultati popisa stanovništva, dodaje ona, u Crnoj Gori će biti neka vrsta naglašenog javnog diskursa i tenzija, jer će uvijek biti jedna strana kojoj se rezultati neće dopasti.
- Ja mislim da je sramota da mi poslije godinu dana dobijamo te podatke, i da to samo po sebi dovodi u pitanje institucionalni kapacitet, ali otvara, s pravom, sumnje, da se nešto u međuvremenu dešavalo, neka vrsta inženjeringa, trebalo je mnogo ranije da se ti podaci objave -zaključila je Uljarević.&nbsp;
Cijelo gostovanje može se pogledati na You Tube kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnTR_fLiTMs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Krapović očito ima lični sukob sa Lazarevićem

Iz Evropskog saveza Crne Gore kažu da Za budućnost Crne Gore predlaže zakon koji zabranjuje djelovanje te koalicije.
Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su danas da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da je baziran na američkom modelu.

- Ukoliko Crna Gora donese Zakon o stranim agentima po američkom modelu, kako jutros pojašnjavaju iz ZBCG, upravo prvi kojima bi bilo zabranjeno djelovanje u našoj državi bi bili kolege iz te koalicije, zato što predstavljaju klasične predstavnike tuđe države u Crnoj Gori i rade za strane maligne proputinove interese, a ne interese svoje zemlje - kazali su u Evropskom savezu.

Evropski savez: ZBCG predlaže zakon koji zabranjuje njihovo djelovanje

Iz koalicije Za budućnost Crne Gore kazali su da je Prijedlog zakona o stranim agentima u ranoj fazi izrade, te da su nevladine organizaije i opozicija pogriješili po pitanju prakse i modela na kojima se zasniva ovo rješenje.
- Nismo željeli da remetimo jučerašnju sinhronizovanu reakciju predstavnika NVO i opozicije, koji su ničim izazvani krenuli u raspravu o tome po kom modelu je napravljen predlog Zakona o agentima stranog uticaja, a da isti nisu imali prilike ni da vide. Ovim putem želimo u potpunosti da ih relaksiramo, jer se ovaj predlog zakona nalazi u ranoj fazi izrade, ali su oni uprkos tome, u startu pogriješili kada je u pitanju praksa i model na kojem se zasniva. Upravo zbog važnosti ove poruke, nismo željeli da nove detalje iznosimo u toku jučerašnjeg dana, već to činimo sada" - saopšteno je iz ZBCG.
Tvrde da koncept na kojem će se zasnivati prijedlog ovog za, kako su rekli, Crnu Goru izuzetno važnog zakona je Zakon o registraciji stranih agenata u SAD-u, pod nazivom Foreign Agents Registration Act (FARA)."
Ovaj zakon, nadalje navode iz ZBCG, zahtijeva da osobe ili organizacije koje zastupaju stavove stranih vlada, političkih stranaka ili entiteta budu registrovane u Ministarstvu pravde (Department of Justice), dok je njegov cilj da omogući transparentnost u vezi sa aktivnostima lobiranja koji stranci sprovode u SAD i da omogući javnosti i vlastima da budu svjesni uticaja stranih interesa na unutrašnju politiku i zakonodavne procese zemlje.
Osobe ili organizacije koje potpadaju pod ovaj zakon moraju, ističu u ZBCG, redovno podnositi izvještaje o svojim aktivnostima, prihodima i troškovima koji se odnose na zastupanje stranih interesa, ddoaju u saopštenju.
- Uzevši sve ovo u obzir, vjerujemo da će se u skladu sa demokratskim i zapadnim tekovinama kojima svi zajedno stremimo, o ovom zakonu razgovarati na jedan civilizovan i svrsishodan način, jer građani Crne Gore imaju pravo da znaju kako se finansiraju organizacije koje svakodnevno daju svoj sud o brojnim stvarima od javnog interesa. Žao nam je što ovaj zakon očigledno neće imati podršku parlamentarne većine i zaista ne vidimo zašto bi nekome smetalo povećanje transparentnosti cjelokupnog društva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog svijeta - dodaje se u saopštenju.
U ZBCG-u kažu da ne razumiju uplašenost i zabrinutost da će se ovim zakonom zabraniti djelovanje bilo koje NVO, jer o tome, kako navode, "nije bilo niti jednog slova u prethodnom saopštenju".
- A svakako ga neće biti ni u prijedlogu zakona. Ukoliko se već toliko zalažu za transparentnost funkcionisanja političkih organizacija i državnih institucija, oni bi zapravo trebali da prvi pozdrave ovakav zakon, ali vjerujemo da je građanima Crne Gore jučerašnjim reakcijama sve postalo kristalno jasno - zaključuje se u saopštenju.

ZBCG: Zakon o stranim agentima baziran na američkom modelu, njime se neće zabraniti djelovanje bilo koje NVO

Zahtjev Nove srpske demokratije za hitno uvođenje Zakona o stranim agentima predstavlja ozbiljnu prijetnju za evropske integracije Crne Gore. Taj zakon je ključni alat koji autokratski režimi primjenjuju u cilju gušenja slobode govora i urušavanja demokratije. Digitalni forenzički centar (DFC) je kroz <a href="https://dfc.me/izazovi-novinarstva-u-rusiji/">analize</a> i <a href="https://dfc.me/wp-content/uploads/Studija-Rusija-WEB-1.pdf">studije</a>, koje tretiraju ruski maligni uticaj u Crnoj Gori, upozoravao na djelovanje ruskih i srpskih proksi aktera, posebno naglašavajući problematiku Zakona o stranim agentima. 
<h2>Rusija i Zakon o stranim agentima</h2>
Zakon o stranim agentima se primjenjuje u Rusiji od 2012. godine i više puta je revidiran tokom protekle decenije kako bi uključio sve veći broj potencijalnih ciljeva za diskriminaciju koju država sprovodi. Do danas je više od 500 organizacija, novinara, aktivista, umjetnika i drugih javnih osoba dobilo taj status. Trenutno se svaka organizacija, medij ili pojedinac mogu označiti kao strani agent jednostavno time što će ih rusko Ministarstvo pravde proglasiti da su pod stranim uticajem, ili zbog primanja bilo koje svote novca iz inostranstva (ili iz entiteta koji sam prima strane fondove). Kategorije koje mogu biti prepoznate kao strani agenti su: rusko ili strano pravno lice, bez obzira na njegovu organizacijsku i pravnu formu; javno udruženje koje djeluje bez osnivanja pravnog lica, drugo udruženje pojedinaca, struktura iz inostranstva bez osnivanja pravnog lica; pojedinci, bez obzira na njihovu nacionalnost, neprofitne organizacije, medijske platforme i pojedinačno ruski građani, uključujući novinare i aktiviste.
Skoro svi nezavisni mediji su već eliminisani. Većina nezavisnih novinara je primorana da bježi iz zemlje, a kao rezultat antimedijskih zakona, novinari i drugi aktivisti dobijaju veoma oštre zatvorske kazne. Nijedan novinar nije zaštićen od prijetnji ozbiljnim optužbama prema nejasno formulisanim represivnim zakonima koji se često usvajaju preko noći. Mnogi zakoni koji se odnose na slobodu izražavanja, a koji su usvojeni u posljednjim godinama – uključujući zakone o kleveti i lažnim vijestima – su izmijenjeni kako bi bili uključeni u Krivični zakonik na početku pandemije COVID-19. Invazija na Ukrajinu je dala novi podsticaj ovom procesu, pri čemu je Ruski parlament usvojio amandmane prema kojima je lažna informacija o ruskim oružanim snagama i svakom drugom ruskom državnom tijelu koje djeluje u inostranstvu sada kažnjiva zatvorom do 15 godina.
<h2>Ruski proksiji</h2>
Po ugledu na Rusiji brojni autokratski režimi širom svijeta koriste identičan zakonski mehanizam da učvrste vlast i uguše bilo kakav disonantan ton. Pod vođstvom predsjednika Aleksandra Lukašenka, bjeloruska vlada je 2011. godine uvela izmjene koje su uspostavile krivičnu odgovornost za lokalne nevladine organizacije (NVO) koje primaju strane grantove i donacije ako se time krši lokalno zakonodavstvo. Takođe im je bilo zabranjeno da drže sredstva u stranim bankama. Iste godine izmijenjen je Krivični zakonik, proširujući definiciju državne izdaje na bilo koji oblik pomoći stranih država ili organizacija ako može ugroziti nacionalnu bezbjednost Bjelorusije. Ovo je dodatno povećalo rizike za NVO i civilno društvo. U posljednjim godinama, Lukašenko je nastavio da pooštrava kontrolu nad civilnim društvom. Dekretima izdatim 2015. i 2020. godine pooštreni su izvještajni zahtjevi za primljene strane donacije i ograničeni tipovi pomoći, uz zabranu stranog finansiranja u oblastima umjetnosti, naučnih istraživanja i ljudskih prava. Odjeljenje za humanitarna pitanja je dobilo veća ovlašćenja da nadgleda upotrebu stranog finansiranja, prioritetno za projekte koje odobri država. U januaru 2023. godine, Lukašenkov režim je tajno usvojio Zakon o konfiskaciji imovine građana uz kasnije obrazloženje da je to odgovor na neprijateljske akcije. Zloupotrebama ovih zakona Lukašenkov autokratski režim je uspio da u potpunosti uguši slobodu govora i bilo koji vid opozicionog djelovanja, uz hapšenje brojnih novinara, pripadnika NVO sektora, građanskih aktivista i opozicionih političara. 
Gruzija je najupečatljiviji primjer štetnih posljedica Zakona o stranim agentima. Proruska proksi vlast u Gruziji, iskoristila je institucionalnu prednosti i usvojila Zakon prema kojem se organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva moraju registrovati kao strani agenti. Donošenje zakona je prouzrokovalo velike proteste u zemlji i dodatnu destabilizaciju društva. EU je prekinula pristupne pregovore sa Gruzijom, pa je proevropska agenda u toj zemlji zaustavljena. 
Nakon izglasavanja Zakona o stranim agentima u Gruziji, zagovornici njegovog donošenja su pokušali da relativizuju njegove diskriminatorske i antievropske odredbe upoređujući ga sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA). Američki zakon izglasan je 1938. godine s ciljem suzbijanja nacističke propagande. Za razliku od ruskog ili gruzijskog, taj Zakon ne obavezuje organizacije civinog društva da se registruju isključivo na osnovu finansiranja iz inostranstva. Takođe, u skladu sa FARA, ne cenzurišu se ili finansijski kažnjavaju organizacije koje se ne slažu sa zvaničnom politikom SAD. Međutim, proruski proksi akteri koristili su postojanje tog Zakona da u svojim državama realizuju agendu koja je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima i sprovedu autoritarne tendencije, gušeći slobodu civilnog društva i ograničavajući djelovanje nezavisnih medija i nevladinih organizacija.
Mađarska koja je članica Evropske unije pokušava se ugledati na Rusiju kroz usvajanje Zakona o odbrani nacionalnog suvereniteta u decembru 2023. godine i osnivanjem Kancelarije za zaštitu suvereniteta u februaru 2024. godine koja ima zadatak da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu. Evropska komisija je u oktobru 2024. godine <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-orban-madjarska-zakon-tuzba-medjunarodni-sud-pravde/33145123.html" target="_blank">saopštila</a> da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu radi mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog donošenja tog Zakona. Mađarska je sličan zakon, s ciljem obračuna sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, usvojila 2017. godine, ali je on poništen 2021. godine nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa propisima Evropske unije.
Sličan zakon priprema se i u Slovačkoj. Zakon koji je usvojen u prvom čitanju u aprilu 2024. godine tretirao bi organizacije koje iz inostranstva prime više od pet hiljada eura kao organizacije sa stranom podrškom. Tekst zakona predviđa da nevladine organizacije moraju vlastima davati podatke o identitetu donatora, a predviđa se i mogućnost da Ministarstvo unutrašnjih poslova novčano kazni ili rasformira one koji ne rade u skladu sa zakonom. Iz Evropske unije su poručili Slovačkoj da bi zbog usvajanja tog zakona mogla dobiti sankcije iz EU.
Svi pomenuti zakoni su modelirani po ruskom Zakonom o stranim agentima, a usvojeni su od strane ruskih proksi vlasti ili vladajućih elita koje gaje simpatije prema režimu Vladimira Putina. Evropski sud za ljudska prava je u junu 2022. godine jednoglasno presudio da je ruski zakon o stranim agentima prekršio Evropsku konvenciju o ljudskim pravima uskraćujući slobodu okupljanja i udruživanja. 
<h2>Zapadni Balkan</h2>
Ruski maligni uticaj je snažno prisutan u regionu Zapadnog Balkana, a jedan od načina ispoljavanja tog uticaja je promocija ruskog autoritarnog sistema vladavine. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je u nekoliko navrata najavljivao uvođenje zakona o stranim agentima u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Međutim, u maju 2024. godine objavio je da je Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija povučen iz skupštinske procedure. Dodik je saopštio da je Republika Srpska opredijeljena evropskom putu, dodajući da je zakon povučen radi dodatnih usaglašavanja i usklađivanja sa evropskom praksom, kao i da će nakon toga zakon biti ponovo vraćen u proceduru. Prijedlogom Zakona se <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/nacrt-zakon-strani-agenti-republika-srpska-usvojen/32613994.html" target="_blank">predviđala </a>posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana političkih aktivnosti, potreba za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
U Srbiji vladajuće strukture konstantno targetiraju opozicione medije i nevladin sektor kao strane plaćenike, dok pojedini proruski i prosrpski mediji i krajnje desničarske strukture u Crnoj Gori na identičan način targetiraju NVO sektor u cilju kreiranja ambijenta straha i nesigurnosti. Ruski proksiji u regionu na ovaj način teže da dodatno promovišu autoritarne vrijednosti na Zapadnom Balkanu.
DFC u kontinuitetu ukazuje na problem stranog miješanja koji za cilj ima urušavanje demokratije i promjenu evroatlantskog kursa Crne Gore. Zahtjev za uvođenje Zakona o stranim agentima je posljednji eklatantan primjer te namjere. Očigledno je da proruske i prosrpske strukture koje su dio vlasti u Crnoj Gori takvim predlozima teže da zaustave proces demokratizacije Crne Gore i njen evropski put, promovišući upotrebu sredstava i metoda iz arsenala zvaničnog Kremlja. 
Zastupnici rusko-srpskog uticaja koji su dio aktuelne parlamentarne većine u Crnoj Gori pokušavaju pomjeriti granice i po već ustanovljenoj metodologiji postepenog privikavanja crnogorskog društva na do juče neprihvatljive stavove i nezamisliva rješenja realizovati inicijativu čiji je cilj gušenje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija koji promovišu vrijednosti u skladu sa proklamovanim nacionalnim interesima i strateškim ciljevima koji se ogledaju kroz proces evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore. Na taj način bio bi otvoren dodatni prostor za potpuno neometano djelovanje autokratskih režima, prije svih onog u Beogradu i Moskvi čija agenda, pored ostalog, podrazumijeva i uskraćivanje evropske budućnosti građanima Crne Gore. Blokiranje evropskog puta Crne Gore je jasan cilj Rusije koji je i javno saopštio doskorašnji ambasador Ruske Federaciju Crnoj Gori. 
U Crnoj Gori nažalost ne postoji institucionalna borba protiv stranog miješanja i dezinformacija. Jedina brana od tih antidemokratskih pojava u crnogorskom društvu su organizacije kao što je Digitalni forenzički centar.

Ugrožavanje evropske budućnosti Crne Gore: Šta predstavlja Zakon o stranim agentima

Ako nekome nije bio jasan pravac kojim ZBCG vodi Crnu Goru, od jutros je potpuno načisto - poručio je predsjednik glavnog odbora Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić nakon što je ta koalicija pozvala da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - po uzoru na Rusiju.
Ovo je, podvlači Stanić, autokratija putinovskog tipa koja za cllj ima ukidanje sloboda i prava građana.
- A prvi na udaru će biti "strani agenti" iz NVO. Ovaj naziv je koriščen od strane njihovog formalnog šefa Aleksandra Vučića, dok je kao ministar informisanja i propagande krajem devedesetih crtao mete NVO aktivistima, novinarima i opozicionim političarima - ukazao je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-hitno-predloziti-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-pojedine-nvo-funkcionisu-van-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora na sreću ima, kaže Stanić, vrlo žilav i robustan NVO sektor kojem će Evropski savez pružiti svu moguću podršku.
- Naš, kao i njihov, cilj je evropska, građanska i Crna Gora slobodnog mišljenja. Upravo sve ono što nije Putinova Rusija i Vučićeva Srbija danas. Zbog toga je juče Vučić očigledno i došao da svojim odnosom prema domaćinu, ali i slobodnoj javnosti Crne Gore pokaže đe nam je mjesto - naveo je Stanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkoprivica-cilj-prijedloga-zbcg-o-donosenju-zakona-o-stranim-agentima-je-uvodenje-praksi-autoritarnih-rezima-gusenje-slobodne-misli-i-progon-neistomisljenika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na njegovu žalost, kaže da je investicija u srbijanske partije u Crnoj Gori potpuno promašena, što, kako je dodao, vidimo po rezultatima lokalnih izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-na-prijedlog-zbcg-sprovodenje-radikalne-totalitarne-politike-po-uzoru-na-rusiju-nece-proci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zalud su 32 ministra i sedam potpredsjednika Vlade, i sva javna i državna preduzeća, zalud sva medijska hajka - građani vas više neće. 
Ali da ne zaboravm, kad vas ubrzo pošaljemo u opozciju garantujemo vam da vam se neće deseti ništa slično što se dešava opoziciji u Rusiji ili 
Bjelorusiju. Kao opozicija ćete, gospodo iz ZBCG, imati sva prava koja 
imaju političari i partije u najrazvijenim demokratijama svijeta, EU i 
NATO zemljama, jer su to vrijednosti za koje se u Evropskom savezu 
zalažemo - zaključio je Stanić.

Stanić: Jasan pravac kojim ZBCG vodi Crnu Goru - autokratija putinovskog tipa

Najava donošenja “zakona o stranim agentima” predstavlja još jednu antievropsku i antizapadnu zamisao dijela vladajuće koalicije kojoj su usta puna privrženosti učlanjenju u Evropsku uniju (EU) i prihvatanju njenih vrijednosti.
To je ocijenio izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica nakon prijedloga koalicije Za budućnost Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-hitno-predloziti-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-pojedine-nvo-funkcionisu-van-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva sve članice vladajuće koalicije da se nedvosmisleno izjasne o ovom predlogu i javno kažu da li je ovo dio i njihove politike.
- Zaista se nadamo da je u ovoj koaliciji još ostalo onih subjekata koji iskreno, a ne samo verbalno baštine vrijednosti EU i poštuju odluke njenih najvažnijih institucija, ali što je najvažnije koje imaju hrabrosti da se javno suprotstave stalnim pokušajima uvođenja antievropskih praksi i politika u crnogorski zakonodavni sistem - poručio je Koprivica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-na-prijedlog-zbcg-sprovodenje-radikalne-totalitarne-politike-po-uzoru-na-rusiju-nece-proci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je podvukao da Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, mora svoje zakonodavstvo uskladiti sa evropskom pravnom tekovinom.
- A u procesu izrade novog zakonodavstva mora pratiti zakonodavstvo EU, kao i Povelju EU o osnovnim pravima. Ova inicijativa je direktno suprotstavljena toj obavezi - ukazao je izvršni direktor CDT-a.
Zanimljivo je, dodaje, da se ovim predlogom Crna Gora želi svrstati u red sa Rusijom, Kirgistanom, Mađarskom i Gruzijom koje su usvojile slična rješenja.
- A usvajanje ovakvog zakonodavstva se razmatralo i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska. Svi ovi zakonski projekti dočekani su sa osudom relevantnih međunarodnih institucija i organizacija - ukazao je Koprivica.
Evropska unija je, navodi, u više navrata osudila ovakve inicijative, a Evropski parlament je u rezoluciji posvećenoj gruzijskom zakonu pozvao na povlačenje ove štetne legislative ukazujući da je „targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija uopšte, a posebno ovaj predloženi zakon, nesumnjivo u suprotnosti i nepomirljivi sa normama i vrijednostima Evropske unije, kao i sa bilo kakvim težnjama za članstvo u EU”.
I Venecijanska komisija je, naglašava, u prethodnim godinama analizirala usklađenost ovih štetnih i autoritarnih zakonskih predloga sa važećim međunarodnim i evropskim standardima, i u više navrata upozoravala da ograničenja prava na slobodu izražavanja, slobodu udruživanja i privatnost koji zakoni uvode nijesu u skladu Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao ni Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.
- Kad je Rusija sama sprovodila ovaj naum protiv kritičke misli Evropski sud za ljudska prava u predmetu Ecodefence i drugi protiv Rusije utvrdio je da je time prekršila osnovna ljudska prava i slobode svim aplikantima kojih je bilo 61 u ovom predmetu. Aktivnosti Rusije u kršenju ljudskih prava i sloboda dovele su do toga da ona danas nije članica Savjeta Evrope čime je sebe svrstala na marginu prosvijećenih tokova evropskih naroda - istakao je Koprivica.
I presuda Suda pravde Evropske unije u slučaju C-78/18 je, kaže, od velike važnosti u ovom pogledu.
- Nakon što je ocijenio mađarski Zakon o transparentnosti organizacija koje primaju podršku iz inostranstva, Sud je zaključio da je zakonodavstvo koje zahtijeva od određenih organizacija civilnog društva, koje primaju podršku iz inostranstva iznad određenog praga, da se registruju, prijave i objave svoje izvore finansiranja, te koje predviđa sankcije u slučaju nepoštovanja, diskriminatorno i neopravdano, što je rezultiralo kršenjem zakonodavstva Evropske unije - naveo je Koprivica.
CDT, kaže, od svog nastajanja poštuje najviše standarde poslovanja NVO.
- I za to smo više puta bili proglašeni za jedan od najtransparentnijih think-thankova. Sve relevantne informacije o našem radu se nalaze na našem veb sajtu i dostupne su svima. Takođe, jako smo se zalagali da se u važeće crnogorsko zakonodavstvo ugrade odredbe koje zahtijevaju od nevladinih organizacija da se registruju i podnose finansijske izvještaje - naveo je Koprivica.&nbsp;
Ti zakoni omogućavaju, ističe, da finansijsko poslovanje NVO, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa, što se u praksi redovno dešava.
- Ali, svakome ko i najmanje promišlja stanje u zemlji u kojoj živimo jasno je da to nije cilj ovog predloga. Cilj ovog predloga je uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja - ukazao je izvršni direktor CDT-a.
Zato je, zaključuje, neophodno jasno i precizno izjašnjenje svih djelova vladajuće koalicije o ovom predlogu kako bi domaća i međunarodna javnost bila potpuno načisto o tome sa kim ima posla i tome prilagodila svoje dalje djelovanje.

Koprivica: Cilj prijedloga ZBCG o donošenju zakona o stranim agentima je uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli i progon neistomišljenika

Kad lopov viče "drž'te lopova" u epizodi "strani plaćenici" - prokomentarisao je potpredsjednik Liberalne partije (LP) i predstavnik Evropskog saveza Amar Borančić poziv koalicije Za budućnost Crne Gore da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja.
Borančić je ukazao da zvanični cilj vlasti u Crnoj Gori postaje sprovođenje radikalne, totalitarne politike po uzoru na Rusiju.
- Putinizacija društva i pokušaj zastrašivanja državnom silom svakog ko drugačije misli se nastavlja i postaje zvanični cilj vlasti u Crnoj Gori koja hoće da sprovede radikalne totalitarne politike po uzoru na Rusiju. Neće proći - poručio je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzbcg-hitno-predloziti-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-pojedine-nvo-funkcionisu-van-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zakon o stranim agentima uveden je u Rusiji 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva, a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija toga ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.
Zakoni o stranim agentima po uzoru na onaj Ruske Federacije na snazi su ili u proceduri u Kirgistanu, Gruziji, Mađarskoj i Slovačkoj.Gruzija, zemlja sa otprilike tri miliona ljudi, bila je pogođena političkom krizom ove godine zbog usvajanja zakona o stranim agentima, koji zahtijeva od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva da se registruju kao agenti stranog uticaja.

Borančić na prijedlog ZBCG: Sprovođenje radikalne totalitarne politike po uzoru na Rusiju neće proći

Na međunarodnom džudo turniru „Trofej Beograda“ koji je u dva dana okupio 805&nbsp;
takmičara iz 62 kluba iz šest zemalja, takmičari džudo kluba Ippon ukupno su osvojili 14 medalja od čega osam zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane.&nbsp;
Mladi džudisti Ippona potvrdili su svoj kvalitet na ovom prestižnom turniru koji slovi za jedan od najjačih u regionu.
Zlatne medalje su osvojili:&nbsp;
1. Hana Šturanović - poletarka +43kg
2. Iva Matunović - mlađa pionirka 32kg
3. Maša Vukićević - mlađa pionirka 52kg
4. Helena Krtolica - starija pionirka 36kg
5. Vanja Guzina - mlađa kadetkinja 57kg, kadetkinja 57kg (dvije zlatne)
6. Milorad Tadić - mlađi kadet 50kg
7. Milan Barović - mlađi kadet 46kg
Srebrne medalje su osvojili:&nbsp;
1. Marija Simić - kadetkinja 44kg
2. Rajko Tadić - poletarac 34kg
3. Miodrag Tadić - mlađi pionir 34kg
4. Milorad Tadić - stariji pionir 50kg&nbsp;
Dvije bronzane medalje je osvojio Petar Čvorović. Jednu u kategoriji do 50 kg u uzrastu starijih pionira a drugu u istoj težinskoj kategoriji ali u uzrastu mlađih kadeta.&nbsp;
- Prezadivoljan sam načinom na koji su se naši takmičari borili. Osvojiti 3. mjesto u ukupnom plasmanu sa samo 13 takmičara i biti odmah iza domacih klubova Zvezde i Partizana koji su nastupili sa 50-60 takmičara, je nešto što potvrđuje da smo na pravom putu i ohrabruje nas da nastavimo jos jače. Iskoristio bih priliku da se zahvalim našim generalnim sponzorimo kompaniji Bemax koji su snosili sve troškove nastupa naše ekipe u Beogradu - rekao je predsjednik kluba i trener Srđan Mrvaljević.&nbsp;
Takmičare su predvodili treneri Srđan Mrvaljević i Predrag Stanjević.

Za Ippon 14 medalja na džudo turniru „Trofej Beograda“

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, formirao je Radni tim za izradu koncepta Zakona o lokalnim izborima, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Tim će, kako navode, na osnovu Informacije o stanju u jedinicama lokalne samouprave u pogledu efekata postojećeg izbornog sistema na ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu, koju je Vlada Crne Gore usvojila, na 74. sjednici održanoj 27. marta 2025. godine, raditi na izradi koncepta Zakona o lokalnim izborima.&nbsp;
- Članovi Tima su istaknuti predstavnici državnih institucija, nevladinog sektora, kao i akademske zajednice: prof.dr Đorđije Blažić, prof.dr Srđan Darmanović, Zlatko Vujović (CEMI), Dragan Koprivica (CDT), Nikola Mugoša Predsjednik Državne izborne komisije, Ivan Šikmanović savjetnik Predsjednika Crne Gore, dok će ispred Ministarstva javne uprave u radu Tima učestvovati državni sekretar Dragiša Janjušević i v.d. generalne direktorice za lokalnu samoupravu Nina Blažić- navodi se u saopštenju.
Na današnjem prvom sastanku ovog Radnog tima, izz MJU ističu da su se svi članovi složili da je od izuzetne važnosti da se u Crnoj Gori osmisli zakonsko rješenje, koje će osigurati deblokadu političkog sistema u jedinicama lokalne samouprave.&nbsp;
- Reforma lokalnog nivoa vlasti je ključna u evropskom integracionom procesu. Ona biračima daje neposrednu moć u odlučivanju, koja im i pripada. Naša rješenja biće usmjerena na neposredan izbor predsjednika opštine, otvorene izborne liste, neposredan izbor organa mjesne zajednice, održavanje lokalnih izbora u jednom danu i rješavanje svih postojecih problema u pojedinim opštinama - naveo je ministar Dukaj.
Na današnjem sastanku, dodaju, članovi Tima su analizirali postojeći pravni okvir, kao i utvrdili dinamiku rada i usaglasili ostale pojedinosti dalje saradnje na ovom važnom poslu.
- Čvrsto vjerujem da će ovaj stručni Radni tim, Odbor za sveobuhvatnu reformu, kao i svi poslanici, i riječju i djelom, dati doprinos da Crna Gora što prije uspostavi mehanizam efikasnog izbornog procesa u skladu sa najboljim praksama i mehanizmima EU - zaključio je Dukaj.
Nakon izrade, koncept Zakona o lokalnim izborima, biće dostavljen Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Skupštine Crne Gore.

Dukaj: Reforma lokalnog nivoa vlasti ključna u evropskom integracionom procesu

Crna Gora ima iskrene partnere u UAE i šansu koja nam je na dohvat ruke, poručio je danas premijer Milojko Spajić. Premijer koji boravi u toj državi u zvaničnoj posjeti.je podsjetio je za vikend imao sastanak sa premijerom UAE i vladarom Dubaija Mohamed bin Rašid Al Maktumom. - On je potvrdio spremnost UAE da njihovo znanje i iskustvo podijele sa nama. Kao iskusni investitor u Crnoj Gori kroz više projekata, spremni su da idu korak dalje i da zajednički sa Crnom Gorim razmotre nove mogućnosti i izvore rasta. &nbsp;Crna Gora ima iskrene partnere u UAE i šansu koja nam je na dohvat ruke - napisao je Spajić u objavi na mreži X.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250331120344_2c5459f0860c0fd9b5914cb21d2e97e43fb0f22d5d6c91dc007f97c2aa034cb3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250331120344_2c5459f0860c0fd9b5914cb21d2e97e43fb0f22d5d6c91dc007f97c2aa034cb3" data-rendition-name="original" width="574" height="556" loading="lazy" alt="x"> </figure>  &nbsp;

Spajić: UAE spremni da znanje i iskustvo podijele sa nama

Predsjednik i Demokratske narodne partije Milan Knežević danas će podnijeti tužbu protiv poslanice CIVIS-a Maje Vučelić nakon, kako je saopšteno iz partije, njenih javno saopštenih stavova da Knežević „ima finansijera i nalogodavca iz druge države“, saopšteno je iz DNP-a. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVucelicMaja%2Fstatus%2F1906279687258529889&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nedavno je Knežević zbog slične tvrdnje tužio potpredsjednika Liberalne partije, a tužiće svakog ko bude saopštio ovakvu laž. Političke kvalifikacije su jedno, ali tvrditi da je neko u izvršenju krivičnog djela, predstavlja dovoljan razlog da reaguje i SDT po službenoj dužnosti. A, Milan Knežević kao i uvijek, svim nadležnim organima stoji na raspolaganju - ističe se u saopštenju.
Vučelić je dio poslaničkog kluba SNP-CIVIS a u parlament je ušla sa izborne liste Evropa sad - Milojko Spajić. 
- Pošto je finasiranje političkih subjekata iz drugih država krivično djelo, ako je poslanica Vučelić u pravu, i govori istinu, onda Milan Knežević treba krivično da odgovara. Ali ako se ispostavi da poslanica Vučelić laže, a mi tvrdimo da je tako, onda će ona morati da snosi krivično pravnu odgovornost za iznošenje neistina - navode iz Kneževićeve partije.
Ovo suđenje će, kako ističu iz DNP-a, „biti prava prilika da se možda kao dokaz izvedu i mjere tajnog nadzora koje je objavilo SDT, a tiču se rukovodstva stranke sa čije liste je Vučelićka izabrana za poslanicu, a koje je na poklon dobilo televizore od sedamdeset inča i po pedeset rokovnika. Možda bi poslanica Vučelić i na ovu temu moga imati određena saznanja“.
Čitav novčani iznos koji bude dobio na sudu, Milan Knežević će uplatiti u humanitarne svrhe, kažu u DNP-u. 
- A, autora Vučelićkinog saopštenja pozivamo da bude džek i plati kaznu i troškove sudskog postupka. Jedino u čemu se slažemo i podržavamo gospođu Vučelić jeste da svim raspoloživim pravnim sredstvima utvrdimo ko su saradnici domaćih i stranih obavještajnih službi u političkom životu Crne Gore. Tu inicijativu može pokrenuti poslanik Laković kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, a poslanici DNP- a će je snažno podržati. Možda se poslanica Vučelić i sama iznenadi ako neko iz njenog društva bude najmanje trostruki agent. Ili što bi rekao Mika Antić: "Kad bi jastuci progovorili..." – poručili su iz DNP.

Knežević će tužiti poslanicu Vučelić

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: zakon-o-stranim-agentima