U Skupštini Crne Gore završena je rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama kojim se, između ostalog predlaže da se odloži implementacija zakona koji je usvojen prošle godine i to za 1.1.2026. a do 30.9. ove godine da se formira novo preduzeće. Poslanici će se izjasniti naknadno.
Poslanik Milan Zečević u ime predlagača pojasnio je pojedinosti novog zakonskog rješenja i ukazao na razloge izmjena.
- Predviđa se da se odloži implementacija zakona koji smo usvojili prošle, a do 30. septembra ove godine da se osnuje novo preduzeće koje će se baviti doznakom, prevozom, sječom i prodajom drvnih asortimenata. Ministar Vladimir Joković dao je pozitivan odgovor da će se preduzeće osnovati u tom roku - poručio je Zečević.
Kaže da će ovim izmjenama privatnici moći da sijeku svoju šumu, a sanitar moći da se doznači i posiječe.
Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović tražila je odgovornost za štetu koja je nanesena lošim zakonskim rješenjem i ukazuje da je zakon usvojen stihijski, a da se sada sektor vraća na stariji model koji je već bio predmet kritika.
Despotović je navela je da u budžetu nema sredstava za osnivanje novog preduzeća ni za zapošljavanje radnika, te da će Uprava ponovo biti zadužena za realizaciju doznaka. Smatra da neko mora odgovarati za cijeli proces i štetu koja je nastala.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica ocijenio je da je sve što se dešavalo nakon usvajanja Zakona bila svojevrsna farsa, te da nije ponuđeno nijedno obrazloženje zbog čega propis nije sproveden u djelo. Postavio je pitanje kako je moguće da se firma sada može osnovati, ako to nije bilo moguće još od avgusta prošle godine.
- Imamo izvještaj Državne revizorske institucije koji potvrđuje da je osnivanje ovog preduzeća neophodno. Umjesto da se zakon primjenjuje, mijenja se bez ikakve institucionalne odgovornosti za njegovo ignorisanje. Nemamo nijedno službeno objašnjenje ko je odgovoran što firma nije osnovana… - poručio je Pižurica.
On je naglasio da se vrlo precizno može utvrditi kolika je šteta nanesena državnom budžetu i da neko mora da snosi odgovornost zbog toga. Najavio je da će, iz protesta i zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti, glasati protiv predloženih izmjena i dopuna zakona. Uputio je i apel nadležnim institucijama da ispitaju čitav slučaj.
Poslanik Zečević saglasio se sa stavovima prethodnih govornika, navodeći da su izmjene i dopune zakona jedini izlaz iz trenutne situacije, dok se, kako je kazao, o svim drugim aspektima može raspravljati u narednih pet mjeseci. I on je pozvao na utvrđivanje odgovornosti.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović podsjetio je da je poznato ko je decenijama omogućavao devastaciju i pljačku šuma, kao i ko je, kako je rekao, praktično besplatno dao šume Draganu Brkoviću u Pljevljima. Naglasio je da bi formiranje firme imalo smisla ukoliko bi doprinijelo obnovi proizvodnje u „Velimir Jakić“, i dodao da sjedište firme mora biti u Pljevljima kako bi podržao izmjene.
- Promet drveta odvija se izvan poreskog sistema... Koncesionari su u 2024. godini, po važećem modelu, budžetu uplatili 6,2 miliona eura, u odnosu na količinu eksploatisane drvne mase. Nakon što dobiju oblovo drvo, prerađuju ga u dasku i pelet, izvoze i ostvaruju pravo na povrat PDV-a, čime efektivno nadoknade plaćenu koncesiju - praktično dobiju drvo besplatno… - istakao je Bojović. Dodao je i da cijeli sektor u BDP-u učestvuje sa manje od jedan odsto.
Potpredsjednik Skupštine i poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković podsjetio je da je prošle godine bio protiv Zakona, smatrajući da dijelovi tog propisa zahtijevaju drugačije definisanje korišćenja šuma. Ukazao je i da nova firma zahtijeva angažovanje nekoliko stotina radnika kojih nema na tržištu.
- Preduzeću su potrebne desetine miliona eura da bi zaista profunkcionisalo. U ovogodišnjem budžetu nema sredstava za mehanizaciju. Ako nemamo to, bojim se da se ništa neće promijeniti. Doći ćemo u situaciju da to preduzeće mora raspisivati tendere za izvođenje radova u šumi, a na njih će se javljati isti ljudi kao i do sada. Bojim se da mijenjamo formu, ali ostavljamo istu suštinu… - rekao je Nurković.
Dodao je i da će se ovim pristupom smanjiti prihodi opštinama, naročito onima na sjeveru. Ukazao je i na dramatičan pad zaposlenosti u sektoru: nekada je, kako je naveo, bilo angažovano više od 10.000 ljudi, dok ih je danas ostalo svega oko 2.500.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zečević: Zakon o šumama predviđa formiranje novog preduzeća

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima javno poručuje da u potpunosti ima razumjevanja za nezadovoljstvo građana, međutim, po trenutno važećem Zakonu o šumama, Uprava ne smije da vrši doznaku privatnih šuma, zbog čega su nam ruke vezane i nismo u mogućnosti da izađemo u susret zahtjevima, saopšteno je iz te Uprave.
Uprava za gazdovanje šumama i lovištima vjeruje da će se ovaj problem brzo riješti, obzirom da je poslanicima u Skupštini Crne Gore i Vladi već poslat predlog zakona za izlaz iz ove situacije.
- Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, mora poštovati svako zakonsko rješenje zbog čega očekujemo da će građani imati razumjevanja, a donosioci odluka sluha za ovaj problem i brzo reagovati i glasati za predlog zakona kojim bi se izašlo iz ove situacije - poručeno je iz Uprave.

Uprava za gazdovanje šumama: Zbog trenutnog zakona ne smijemo da vršimo doznaku privatnih šuma

Sukob u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede juče je podignut na viši nivo, i to politički, nakon što su dva funkcionera optužila ministra Vladimira Jokovića da neistinom i klevetama blokira početak primjene novog Zakona o šumama, koji je usvojen na inicijativu Svjetske banke i uz prethodni amin Jokovića koji je u međuvremenu promijenio mišljenje.
Dva funkcionera Pokreta Evropa sad u pomenutom ministarstvu, državni sekretar Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš, juče su javno reagovali na izjave koje su se mogle čuti prošlog petka na Javnom servisu u emisiji posvećenoj brojnim mahom nezakonitim radnjama u sektoru šumarstva.
Oglasili su se, kako su istakli, „povodom 21 izrečene brutalne neistine i niza podmetanja“ u emisiji „Okvir“, za što odgovornim smatraju ministra Jokovića, direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića, te građanskog aktivistu Aleksandra Dragićevića, za kojeg takođe smatraju da je „politički savjetnik“.
<h2>PROMJENA MIŠLJENJA</h2>
U pomenutoj emisiji, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede promijenio je svoj raniji stav i ustvrdio da je važeći Zakon o šumama „donesen u velikoj žurbi“ i zvanično stupio na snagu 1. januara. Taj dan ujedno je bio rok za formiranje novog državnog preduzeća koje bi upravljalo ovim prirodnim bogatstvom.
- Žurilo se sa usvajanjem zakona, jer je jedan od uslova za kredit Svjetske banke od 80 miliona eura bilo njegovo donošenje - kazao je Joković i dodao da formiranja nove firme neće biti jer „u budžetu nema sredstava da se izdvoji oko 20 miliona eura“, niti fizičkog prostora za tako nešto.
Po Jokoviću, iako je ranije podržavao taj zakon, nedostajućem preduzeću „data su nelogična, faraonska ovlašćenja preuzimanja potpune kontrole i nad privatnim i nad državnim šumama“. Zbog toga insistira na zaustavljanju sprovođenja novog zakona i vraćanju „starog stanja“ odnosno davanja šumskog bogatstva koncesionarima.
Isti stav da se zakon ne može sprovesti imao je i ekolog Dragićević.
Rajković koji mjesto direktora Uprave „duguje“ Jokoviću i SNP-u koji su ga preporučili, osvrnuo se u istoj emisiji na ranije dugogodišnje koncesione modele, na osnovu kojih je država izgubila milijarde, ali smatra da su ugovori o korišćenju šuma bili dobri. I on je, očekivano, kazao za novi zakon „da nijesu ispunjeni svi uslovi za njegovu primjenu“. A kada je riječ o njegovoj uluzi u haosu koji trenutno vlada u sektoru šumarstva, smatra da nije odgovoran za produžavanje ugovora koncesionarima do kraja septembra ove godine, a još manje za posljedice nesprovođenja novog zakona.
<h2>SARADNICI</h2>
Delić i Kankaraš najavili su juče kako će ovog petka i oni biti gosti iste emisije, gdje će „biti demantovane ključne izrečene neistine i isto potkrijepljeno dokazima koji nedvosmisleno razotkrivaju istinu i namjere zbog kojih su imenovani izrekli neistine“.
- I neistine i podmetanja imaju za cilj oslobađanje njihove odgovornosti za kršenje Ustava Crne Gore i blokiranje sprovođenja više zakona - od kojih je jedan Zakon o šumama - a sve radi svojih ličnih i partijskih interesa – istakli su funkcioneri PES-a angažovani u ministarstvu na čijem je čelu lider SNP-a.
Takođe, tvrde da je riječ o „vrlo ozbiljnom narušavanju ustavno-pravnog poretka i dovođenja Crne Gore do ekonomskog urušavanja“.
- Pozivamo Specijalno državno tužilaštvo i druge nadležne organe da hitno preduzmu mjere i radnje radi sprečavanja negativnih posljedica po Crnu Goru i njene građane. Takođe, pozivamo SDT i druge nadležne organe da ispitaju sve navode izrečene u emisiji i utvrde njihovu istinitost - posebno kada smo nas dvojica u pitanju – najavili su Delić i Kankaraš, te dodali kako ih „raduje saradnja i dokazivanje istine“, jer posjeduju i dokazni materijal.
Na sve izrečeno, juče nije htio da reaguje resorni ministar Joković.
- Nije nivo da se ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) preko medija prepucava ili da odgovara nekome ko je u ministarstvu ispod njega – kazao je on u kratkoj izjavi za Pobjedu.
Kako je naglasio, ne želi da se „preko medija raspravlja sa zaposlenima“, tim prije što smatra da nije iznio nikakve neistine.
- Ništa ne objašnjavam i ne želim ništa da objašnjavam. A da komentarišem izjave zaposlenih u ministarstvu - to nije nivo ministra. I nijesu oni nivo da polemišem s njima, da razgovaramo preko medija – zaključio je naš sagovornik.
No, to ne znači da Joković nema što da kaže Pobjedi. Kako nam je najavio, svoj stav o pomenutim i drugim aktuelnim problemima u resoru kojim rukovodi daće narednih par dana u odgovorima na pitanja koja smo mu uputili.
<h2>ODNOSI SNAGA</h2>
Podsjećamo, SNP nije jedina stranka iz vlasti čiji se funkcioneri u Vladi suprotstavljaju onim stavovima kolega iz PES-a. U sve su uključeni i članovi Nove srpske demokratije Andrije Mandića, koji su već izrazili neformalnu podršku planu o povlačenju novog Zakona o šumama i vraćanju koncesionog modela.
Pobjeda je ranije pisala da je više izvora iz diplomatskih krugova i vrha vladajuće koalicije saopštilo kako su aktuelni predsjednik Skupštine Mandić i ministar Joković razgovarali sa predstavnicima PES-a koji su protiv takve inicijative.
Prema pouzdanim informacijama našeg lista, ministar poljoprivrede je o potencijalnim izmjenama zakona razgovarao i sa predstavnicima međunarodnih institucija, koji su bili šokirani njegovim tvrdnjama „da su mu ruke vezane“ i da se mora ići na izmjene zakona, čime je suštinski brojne probleme prebacio na ministra finansija Novicu Vukovića. To se potvrdilo i pismom koji je Svjetska banka adresirala na Vukovića i u kome se skreće pažnja crnogorskim institucijama da zbog (političke) igre sa Zakonom o šumama naša zemlja može ostati bez čak 80 miliona eura bespovratne pomoći, koji je u ovom trenutku Crnoj Gori izuzetno važan priliv u budžet.
Šef poslaničkog kluba najjače opozicione Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić, prije dva dana je u Skupštini izrazio očekivanja da će Mandić i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pojačati pritiske na premijera i predsjednika PES-a Milojka Spajića kako bi učvrstili saradnju unutar aktuelne parlamentarne većine. Glavni razlog je sporazum napravljen pod pokroviteljstvom šefa delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, a na koji su potpise stavili Spajić – u ime Vlade, i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (SD) i Adrijan Vuksanović (HGI).
Sukob između SNP-a i PES-a unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predstavlja još jedan korak u neizvjesno u susret novoj rekonstrukciji Vlade koju je Spajić već najavio, ali ne i rok do kada će biti poznato na koji način će biti izmijenjeni odnosi snaga unutar izvršne vlasti.

1250x600

1084x550

Primjena zakona o šumama zatresla Jokovićev resor, Delić i Kankaraš traže da se umiješa SDT

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) unaprijedila je sistem rada i kontrolni mehanizam, posebno u protekloj godini, te kvalitetno i kontinuirano ispunjava obaveze iz regulatorne i nadzorne uloge, ocijenio je njen direktor, Ivan Šćekić.
- ACV doprinosi da Crna Gora bilježi zavidne rezultate u efikasnoj primjeni najviših standarda u vazduhoplovstvu i preporučenih praksi Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO), kao i regulatornih zahtjeva Evropske unije (EU), što je od posebnog značaja za građane, državu i njen evropski put- rekao je Šćekić agenciji Mina-business.
&nbsp;Govoreći o brojnim realizovanim i planiranim aktivnostima, koje vode unapređenju sistema sigurnosti i bezbjednosti u vazdušnom saobraćaju, Šćekić je naglasio i ovogodišnji prioritet sertifikacije aerodroma.
&nbsp;On je saopštio da, iako je u periodu od gotovo dvije godine mnogo odrađeno, predstoji dosta posla, a između ostalog i sertifikacija međunarodnih aerodroma u Crnoj Gori.
&nbsp;- Radićemo na zaokruživanju tog procesa sa predstavnicima Aerodroma Crne Gore, koji podrazumijeva sertifikaciju Aerodroma Tivat, kao i resertifikaciju Aerodroma Podgorica u skladu sa zahtjevima EU. Taj posao je prioritet nad prioritetima i neophodno je da se proces kvalitetno i efikasno završi do kraja godine- poručio je Šćekić.
&nbsp;On je naveo da se, uz podršku Savjeta Agencije i posvećenost zaposlenih, realizuje obećano - osnažen je kontrolni mehanizam, odnosno značajno su intenzivirani nadzori i inspekcije, unaprijeđen je sistem upravljanja, poboljšana dinamika donošenja regulatornih i internih akata te usklađivanja sa evropskim i međunarodnim propisima i standardima.
&nbsp;Šćekić je kazao da se temeljno radilo, u okviru nadležnosti ACV, na nivou stručne podrške za izradu novog Zakona o vazdušnom saobraćaju, koji je u završnim procedurama za usvajanje, a očekuje se značajan napredak u toj oblasti.
&nbsp;- Takođe, Crnoj Gori vraćamo vazduhoplovni kadar. Osnažili smo stručne službe gdje su inženjeri sa iskustvom u vazduholovstvu za nadzor nad radom vazduhoplovne industrije, kao i pravni tim. Prilikom kontrole u februaru prošle godine, iz ekspertskog tima Agencije EU za sigurnost vazduhoplovstva (EASA) pozitivnim su ocijenili to što smo ojačali kadar sa iskustvom u vazduhoplovstvu, spremnost menadžmenta za dalje unapređenje sistema i saradnju sa ostalim vazduhoplovnim vlastima- rekao je Šćekić.
&nbsp;On je naglasio da su, pored apsolutne primjene propisa, najvažnije investicije za razvoj vazduhoplovstva.&nbsp;
Šćekić je istakao da ACV, u okviru nadležnosti, donira značajna sredstva za razvoj sistema traganja i spašavanja.&nbsp;
On je podsjetio da je Agencija sprovela sve potrebne provjere i nadzor nad avionom čije je uvođenje u crnogorsku flotu odobreno prije pola godine, čime je obezbijeđen najviši nivo sigurnosti.
Među najznačajnijim aktivnostima ACV, bila je i prošlogodišnja uspješno okončana kontrola EASA.
&nbsp;Šćekić je kazao da je napredak Crne Gore u oblasti vazduhoplovstva prepoznat u izvještaju Evropske komisije, potkrijepljen upravo i rezultatima EASA provjere, koja je potvrdila dobar nivo primjene evropskih zahtjeva iz oblasti sigurnosti u domenu licenciranja posade vazduhoplova.
&nbsp;On je podsjetio da se Agencija ne finansira iz državnog budžeta i da ta institucija međunarodnog ugleda ima važnu ulogu u regulisanju i nadzoru civilnog vazduhoplovstva.
&nbsp;- U saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, Vladom i vazduhoplovnom industrijom, kontunuirano se radi na očuvanju i unapređenju uslova za sigurno, bezbjedno i efikasno funkcionisanje vazdušnog saobraćaja- rekao je Šćekić.
&nbsp;On je dodao da ohrabruje stav crnogorskih partnera u avijaciji, podsjećajući na ocjenu ambasadorke Francuske u Crnoj Gori da je važna organizaciona i finansijska nezavisnost Agencije, jer je kapacitet da privuče i zadrži kompetentni kadar sa iskustvom u vazduhoplovstvu krucijalan za pouzdan i efektivan rad ACV.&nbsp;
&nbsp;- To upravo, kako je ukazano od naših francuskih partnera, da bi se održali standardi EU i garantovala sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja Crne Gore- zaključio je Šćekić.

Šćekić: Ojačan kontrolni mehanizam ACV

Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Jug Australije pogođen je toplotnim talasom, sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni Celzijusovih, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Meteorolozi navode da su u pitanju najteži uslovi u posljednjih šest godina, podsjećajući na takozvano "Crno ljeto", kada su u požarima poginule 33 osobe, prenio je Rojters.
Nacionalni meteorološki zavod izdao je upozorenja za države Novi Južni Vels, Viktoriju, Južnu Australiju i Tasmaniju, sa posebno visokim rizikom od požara u Viktoriji i Južnoj Australiji.
Temperatura je dostigla 44 stepena u Viktoriji, 41 stepen u Melburnu, 43 stepena u Adelejdu, 32 stepena u Pertu i 31 stepen u Sidneju.
Vlasti su savjetovale stanovnicima da ostanu u zatvorenom i hidriraju se, dok se vatrogasci bore sa brojnim požarima.
Neki javni prostori produžili su radno vrijeme, kako bi građanima omogućili rashlađivanje, dok su drugi privremeno zatvoreni.
U Adelejdu je više od 2.000 domova ostalo bez struje.
I dok je u Australiji danas zabilježena najviša dnevna temperatura od 48,2 stepena, prema podacima Ogimeta - stranice koja prikuplja informacije o vremenu iz čitavog svijeta, kao najhladnije mjesto na svijetu navodi se Suhana u oblasti Jakutije u Rusiji sa minus 53,5 stepeni. Najviše kiše danas je palo u oblasti grada Ternate na ostrvu Maluku u Indoneziji - 229,2 mm, a potom u Albaniji, u Đirokastri i Korči, 149 mm.

Toplotni talas zahvatio jug Australije, šumski požari u porastu

Prema podacima sa mjernih stanica, nivo Morače u Podgorici danas u 11 časova iznosio je 11 metara, što je dvadesetak centimetara više nego juče u isto vrijeme. Kakav je rast u pitanju, najbolje će reći podatak da je vodostaj Morače u glavnom gradu za četiri dana veći čak devet metara.
Zeta je u Danilovgradu danas bila na 11,3 metara, što je takođe neznatno više u odnosu na juče ujutro.&nbsp;
Cijevna je kod mosta na Trgaju jutros dostizala visinu od 3,8 metara.
Podaci o rastu stižu i sa Bojane i sa područja Skadarskog jezera.
Jutros je vodostaj Bojane iznosio 4,4 metra, što je oko dva metra više nego prekjuče, a pola metra iznad jučerašnje vrijednosti.
Kada je u pitanju Skadarsko jezero, u odnosu na juče, njegov nivo porastao je na Vranjini za 80 centimetara, a na Plavnici oko 60.

Tag: zakon-o-sumama